Snajperisti u Sarajevu..

[Dozer]

Ni ti, nazovimo skolovani JNA snajperisti, nisu imali pojma o djelovanju u borbenim uslovima, tako da tu nakon 2-3 mjeseca rata i nije bilo prevelike razlike izmedju njih i onih "rekreativnih", tj. neskolovanih. Cak bih se usudio reci da su ti JNA skolovani imali vise problema da usvoje realne situacije i da se prilagode njima, upravo radi tih prednaucenih sema, taktika i nacina djelovanja. Vecina toga ucenog u JNA zapravo nije bilo primjenjivo u realnim uslovima urbanog ratovanja.

1 - stražarsko- izvidničko mjesto VRS , Kovačići, Lenjinova- Prva zgrada pored Vrbanja mosta sa istaknutom zastavom RS.Koštalo nas je strahovitog truda i nekoliko života ( uz veliku pomoć drugova iz Laste i Bosne) da uništimo taj brlog iz kojeg je nekoliko desetaka Sarajlija, civila, žena i djece ubijeno ili teško ranjeno.Na moje oči je pogođeno 5 ili 6 ljudi.
Brlog smo prvo gađali svim i svačim dostupnim, najčešće tromblonima i "zaštitnom" vatrom, a zatim je nekome pukao film i taj dio proklete zgrade je spaljen, nakon čega su samo vodili računa da ostane zastava....Iz te zgrade su imali prokopan tunel ispod ulice prema današnjoj kanadskoj ambasadi( nekdašnjem đačkom domu)...

Ako se ovdje misli na onu zgradu s desne strane, izmedju OHR-a i Miljacke, tu su na drugom spratu '92 imali bunker s PAM-om, kojim su siljili niz Gundulicevu i prema Tekiji i Skenderiji. Ponekad je cijev tog PAM-a strsala iz bunkera nekih 15-20cm, dok je jedan dan nismo opleli pancirnim 7,9 iskosa, iz prve zgrade od Vrbanje s nase strane. Nakon toga vise nismo vidjali PAM tu.

[aldinjo]

Ni ti, nazovimo skolovani JNA snajperisti, nisu imali pojma o djelovanju u borbenim uslovima, tako da tu nakon 2-3 mjeseca rata i nije bilo prevelike razlike izmedju njih i onih "rekreativnih", tj. neskolovanih. Cak bih se usudio reci da su ti JNA skolovani imali vise problema da usvoje realne situacije i da se prilagode njima, upravo radi tih prednaucenih sema, taktika i nacina djelovanja. Vecina toga ucenog u JNA zapravo nije bilo primjenjivo u realnim uslovima urbanog ratovanja.

1 - stražarsko- izvidničko mjesto VRS , Kovačići, Lenjinova- Prva zgrada pored Vrbanja mosta sa istaknutom zastavom RS.Koštalo nas je strahovitog truda i nekoliko života ( uz veliku pomoć drugova iz Laste i Bosne) da uništimo taj brlog iz kojeg je nekoliko desetaka Sarajlija, civila, žena i djece ubijeno ili teško ranjeno.Na moje oči je pogođeno 5 ili 6 ljudi.
Brlog smo prvo gađali svim i svačim dostupnim, najčešće tromblonima i "zaštitnom" vatrom, a zatim je nekome pukao film i taj dio proklete zgrade je spaljen, nakon čega su samo vodili računa da ostane zastava....Iz te zgrade su imali prokopan tunel ispod ulice prema današnjoj kanadskoj ambasadi( nekdašnjem đačkom domu)...

Ako se ovdje misli na onu zgradu s desne strane, izmedju OHR-a i Miljacke, tu su na drugom spratu '92 imali bunker s PAM-om, kojim su siljili niz Gundulicevu i prema Tekiji i Skenderiji. Ponekad je cijev tog PAM-a strsala iz bunkera nekih 15-20cm, dok je jedan dan nismo opleli pancirnim 7,9 iskosa, iz prve zgrade od Vrbanje s nase strane. Nakon toga vise nismo vidjali PAM tu.

[/quote]

[aldinjo]

Ni ti, nazovimo skolovani JNA snajperisti, nisu imali pojma o djelovanju u borbenim uslovima, tako da tu nakon 2-3 mjeseca rata i nije bilo prevelike razlike izmedju njih i onih "rekreativnih", tj. neskolovanih. Cak bih se usudio reci da su ti JNA skolovani imali vise problema da usvoje realne situacije i da se prilagode njima, upravo radi tih prednaucenih sema, taktika i nacina djelovanja. Vecina toga ucenog u JNA zapravo nije bilo primjenjivo u realnim uslovima urbanog ratovanja.

1 - stražarsko- izvidničko mjesto VRS , Kovačići, Lenjinova- Prva zgrada pored Vrbanja mosta sa istaknutom zastavom RS.Koštalo nas je strahovitog truda i nekoliko života ( uz veliku pomoć drugova iz Laste i Bosne) da uništimo taj brlog iz kojeg je nekoliko desetaka Sarajlija, civila, žena i djece ubijeno ili teško ranjeno.Na moje oči je pogođeno 5 ili 6 ljudi.
Brlog smo prvo gađali svim i svačim dostupnim, najčešće tromblonima i "zaštitnom" vatrom, a zatim je nekome pukao film i taj dio proklete zgrade je spaljen, nakon čega su samo vodili računa da ostane zastava....Iz te zgrade su imali prokopan tunel ispod ulice prema današnjoj kanadskoj ambasadi( nekdašnjem đačkom domu)...

Ako se ovdje misli na onu zgradu s desne strane, izmedju OHR-a i Miljacke, tu su na drugom spratu '92 imali bunker s PAM-om, kojim su siljili niz Gundulicevu i prema Tekiji i Skenderiji. Ponekad je cijev tog PAM-a strsala iz bunkera nekih 15-20cm, dok je jedan dan nismo opleli pancirnim 7,9 iskosa, iz prve zgrade od Vrbanje s nase strane. Nakon toga vise nismo vidjali PAM tu.

Je li misliš na ovu zgradu na 24.15?

[Ramzess Veliki]

Da li ste mogli uociti razliku između školovanih i rekreativnih snajperista tokom njihovog djelovanja?

Mislis valjda na stalne i vikendase.
Stalni su bili opasni, oni koji su prezivjeli prvih pola godine. Vikendasi su bili brze i lake mete.
Bilo je i placenika avanturista, rusi Ukrajinci ...

Inace ta JNA obuka nije bila cemu kvalitetna. Strijelci i lovci su bili neuporedivo obuceniji.
Ovi drugi su jos dodatno naucili da se skrivaju i taktiziraju, da su tihi i strpljivi.
A ovi prvi ... majstor je majstor. Nema price. Kad te scoli sa kilometra to nije neko sa obukom od pola godine.

[Dozer]

Je li misliš na ovu zgradu na 24.15?

Da, mislim da je to ta. I da je bas to ta rupa iz koje je virio PAM.

[aldinjo]

Je li misliš na ovu zgradu na 24.15?

Da, mislim da je to ta. I da je bas to ta rupa iz koje je virio PAM.

Poslije, što je virio virio je.
A čuju se kako govore kako ne mogu nešto gađati jer smetaju im stabla i grane.

[Dozer]

Donji kraj Gunduliceve, iz njihove perspektive. Zato su tu kasnije montirali snajper, u dubinu, koji je onda siljlio kad je opalo lisce.

[славянин]

Gledajući kojekakve video priloge iz rata, nekako mi se nametnulo da su snajperisti često imali neki povez preko čela glave. Zatim da su povremeno koristili manji komad kartona da pokriju drugo oko, ne ono kojim su na durbinu. Ovaj kartončić bi bio zadjenut za traku, maramu i sl. povez oko čela. Nemam pojma je li riječ o detalju koji ima veze sa maskiranjem ili ima vezu sa nekom ''pripremom'' snajperiste, prostim rješenjem za određene refleksije svjetlosti, da se ne škilji i sl.

Znoj.. (sto se tice marame ili sto se sveze preko cela)

[Dozer]

Osnovno pravilo kod pucanja je imati oba oka otvorena, a vise je razloga, pa cu poredati po vaznosti.
1. Kada su oba oka otvorena, tada primaju istu kolicinu svjetlosti i podjednako se naprezu, odnosno ni jedno se ne napreze vise od drugog (pod uslovom da su oba oka zdrava).
2. Zmirenje ne jedno oko, pogotovo u duzem periodu, uzrokuje da mozak od otvorenog oka trazi informacije i kolicinu svjetlosti koje uobicajeno daju oba oka, a posto je to nemogue, tada dolazi do veceg naprezanja otvorenog oka, a s tim i brzeg zamora tog oka. Ovo, logicno, i u zavisnosti od uvjezbanosti i prakse strijelca, vodi zamucenju vida na tom oku i nemogucnosti fokusiranja slike, sto onda povecava mogucnost promasaja.
3. Opticki nisan ima neko uvecanje, manje ili vece, sto znaci i odredjenu dioptriju. A to u svakom slucaju vodi brzem zamoru oka kojim se gleda kroz taj nisan. Logicno, sto je uvecanje vece, to je i zamor oka brzi, a kada se to iskombinuje s br. 1 i 2, vrijeme neometanog i neopterecujuceg osmatranja/gledanja kroz opticki nisan se drasticno smanjuje.
4. Puno ljudi, bez obzira na obuku, praksu i iskustvo, cesto ni ne mogu "namignuti" na jedno oko, tj. zatvoriti jedno oko.

Da bi se minimizirali negativni ucinci zmirenja na jedno oko, a time i rasteretilo drugo kojim se nisani i time se produzilo vrijeme efikasnog i efektivnog djelovanja (sto se cesto mjeri satima), koristi se princip pokrivanja "slobodnog" oka. Ali, cak i tu mnogi prave gresku i oko pokrivaju preblizu, cime ga zamrace, a time se onda dovode u vrlo slicnu situaciju kao pod br.2, jer ni tada to oko ne prima dovoljno svjetlosti, pa mozak forsira ono otvoreno/otkriveno.
U principu, najbolje je "prepreku" postaviti na sam opticki nisan, oko pocetka okulara, cime i okular kroz koji se gleda i "prepreka" stoje na istoj udaljenosti od oba oka, ali je "slobodno" oko blokirano sto se tice vidnog polja. Na ovaj nacin oba oka primaju istu kolicinu svjetlosti ali je "aktivno" oko tada u mogucnosti da vrsi fokusiranje kroz optiku, dok to isto radi i "slobodno" oko, ali - u prepreku.
Na ovaj nacin se zamaranje oka kojim se nisani drasticno smanjuje u odnosu na zmirenje ili blisko pokrivanje "slobodnnog" oka, dok se istovremeno povecava vrijeme efikasnog i efektivnog gledanja kroz optiku.

Podrazumijeva se da je ovo metoda koja se moze koristiti samo kada se puca s distance. U bliskim i aktivnim borbama, kada je potrebno imati i pregled okoline, tada se ne zmiri i ne postavljaju blokade "slobodnog" oka, jer je potrebno da i to oko vidi, sto znaci da strijelac mora imati oba oka otvorena. Tada je i "dozvoljeno" zazmiriti na "slobodno" oko, jer to nece trajatu duze od par sekundi, koliko je potrebno da se nanisani i opali.
Znam, mislite da je to nemoguce i da se tada slike preklapaju, ali to je zapravo stvar vjezbe. Dugogodisnji strijelci su uvjezbali fokusiranje jednog ili drugog oka cak i kad su oba otvorena, i sposobni su cak i mijenjati vizuru i fokus s jednog na drugo oku za manje od 2 sec.. Ali, ne nadajte se da ovo mozete postici za manje od 4-5 godina prakse.

[Ramzess Veliki]

Osnovno pravilo kod pucanja je imati oba oka otvorena, a vise je razloga.....
........
..... Dugogodisnji strijelci su uvjezbali fokusiranje jednog ili drugog oka cak i kad su oba otvorena, i sposobni su cak i mijenjati vizuru i fokus s jednog na drugo oku za manje od 2 sec.. Ali, ne nadajte se da ovo mozete postici za manje od 4-5 godina prakse.

Da ne kopiram sve, Doza je odlicno objasnio. Kad sam popravljao greske u gadjanju kod obuke diverzanata ovo mi je bilo najteze, nauciti ih da drze oba oka otvorenim i da vjezbaju promjenu fokusa. Najcesca reakcija je bila "Ja moram zazmuriti kad opali, nemoguce je ne trepnuti", pa sam im pokazivao da mogu pucat pojedinacno I rafalno i u isto vrijeme pratit situaciju na bojistu a da ne trepcu I sa oba otvorena oka.
Ili kako da utegnu pusku pomocu remena preko lakta da stoji fiksno u pravcu tijela tako da mogu pucati na trenutne mete prilikom kretanja ili mekanog trcanja samo okrecuci tijelo u pravcu mete dok je pogled preko cijevi sa fokusom na oba oka a prebacivanje fokusa na desno u trenutku korekcije pucnja. Ili nisanjenje desnim a fokus na sekundarni vid lijevim okom, sto je malo teze ali se moze.

Moze se sve to samo je potrebno malo treninga i dobar instruktor.

[Ramzess Veliki]

Hvala na korisnim pojašnjenjima
Znamo li šta o snajperistkinji sa Grbavice, plave kose srednje dužine, mogućeg imena Svjetlana a poznatija po nadimku Ceca.

Bila je I na Dobrinji 4 sa jednom rumunkom crne duge kose.
Imao sam ih na nisanu obadvije ali nazalost nisam znao o kome se radi. Na jedva 300 metara ...
Tek nakon desetak dana su mi iz veze javili ko su. Kad nisam pocupao kosu od muke. Poslije nikad nisam imao tu priliku.

[Nekako s proljeća]

Edin Čelik je 28. juna 1992. ubijen snajperom na Dobrinji.

[sime_cipol]

Hvala na korisnim pojašnjenjima
Znamo li šta o snajperistkinji sa Grbavice, plave kose srednje dužine, mogućeg imena Svjetlana a poznatija po nadimku Ceca.

Bila je I na Dobrinji 4 sa jednom rumunkom crne duge kose.
Imao sam ih na nisanu obadvije ali nazalost nisam znao o kome se radi. Na jedva 300 metara ...
Tek nakon desetak dana su mi iz veze javili ko su. Kad nisam pocupao kosu od muke. Poslije nikad nisam imao tu priliku.

Po pricama znam da se Rumunka vrtila i u Nedzaricima. Posto je stab bio u mom ulazu, znam da su nasi govorili da je ona u "smjeni"

[Dozer]

Edin Čelik je 28. juna 1992. ubijen snajperom na Dobrinji.

Popili kafu nas dvojica u Baltazaru, ja otisao u podrum po stvari, pa da idemo na "keca", a on izasao na drugu stranu zgrade da zapali (ne na glavnu dzadu, nego tamo prema parku). Vratio sam se bukvalno nakon dvije minute i zatekao ga u krvi, pokusavali su ga reanimirati. Ali nije bilo pomoci.

Ovdje je pogodjen, sa crkve na Veljinama, za koju srbocetnicka braca tvrde da se s nje nikad nije pucalo...

[Nekako s proljeća]

Puno ti hvala što si podijelio sa nama svoja saznanja. Sa te pozicije su četnici djelovali snajperom po glavnoj džadi i duž rijeke Dobrinjke. Uglavnom po stanovništvu koje je preko mostova prelazilo iz jednog u drugi dio Dobrinje. Edinova smrt na onoj lokaciji je novo saznanje . Po datumu smrti se može zaključiti da je on jedan od prvih ubijenih saboraca, nakon što ste preko brda Mojmila ušli u Dobrinju. Ili je ušao preko barikade?

[Dozer]

Preko brda, zajedno usli 21.06. Mislim da je on bio peti ili sesti poginuli u jedinici do tada.

[sime_cipol]

Koliko trzaj puske utice na preciznost? Ili to nije toliko važno kad se vec opali zbog inicijalne brzine metka kojom izleti iz cijevi?

[Dozer]

Trzaj samog oruzja ne utice na preciznost jer je on samo propratna pojava uzrokovana ispaljenjem metka. Trzaj se desava u milisekundama nakon sto je zrno napustilo cijev i pocelo svoj parabolicni put (prvo uzlazni, a zatim silazni) prema nisanskoj tacki/cilju.

Trzaji koji uticu na preciznost (i ovo je kod svakog vatrenog oruzja) su:
1. Trzaj nastao nepravilnim okidanjem, tj. povlacenjem obaraca, a sto se moze desiti radi nepravilnog drzanja obaraca i/ili prebrzog potezanja obaraca
2. Trzaji nastali nesvjesnim grcenjem:
* osnovne ruke (one kojom se okida) u momentu opaljenja/povlacenja obaraca, a desava se kod 95% neiskusnih strijelaca, na svakom oruzju.
* pomocne ruke, tj. dodatnim stiskanjem/stezanjem oruzja u momentu opaljenja, a desava se 60-70% neiskusnih srijelaca.
* kompletnog gornjeg dijela tijela (rame(na) i obje ruke), sto se takodjer desava kod oko 60-70% neiskusnih strijelaca.

Svaki od ovih trzaja, ili njihova kombinacija, u 99% slucajeva uzrokuje pomjeranje oruzja u milisekundama prije samog opaljenja, a to automatski znaci pomjeranje nisanske linije, a samim tim i cijevi s cilja.
A daljina promasaja od cilja zavisi od toga koliko se cijev pomakla s pravca u bilo kojem smijeru.

Posto se daljina promasaja cilja proporcionalno povecava s daljinom samog cilja, tako ce i promasaj na vecoj daljini bili veci.
Npr., ako je cijev "pobjegla" s pravca za 1mm na mjestu ispaljenja, na 10m ce to biti promasaj od 1cm, a na 100m ce biti 10cm. Zanemarivo ako pricamo o covjeku kao meti. Ali, na 200 ce biti 20cm, 300m-30cm, itd., sto su vec poprilicne fule.

I hope it helps

[lavic]

Edin Čelik je 28. juna 1992. ubijen snajperom na Dobrinji.

Bio je sjajan decko, isli u razred zajedno i blizu stanovali...

[Dozer]

Da...
Jbg...vratiste me u te momente, ozivise pred ocima kao da su se jutros desili...

[sime_cipol]

Trzaj samog oruzja ne utice na preciznost jer je on samo propratna pojava uzrokovana ispaljenjem metka. Trzaj se desava u milisekundama nakon sto je zrno napustilo cijev i pocelo svoj parabolicni put (prvo uzlazni, a zatim silazni) prema nisanskoj tacki/cilju.

Trzaji koji uticu na preciznost (i ovo je kod svakog vatrenog oruzja) su:
1. Trzaj nastao nepravilnim okidanjem, tj. povlacenjem obaraca, a sto se moze desiti radi nepravilnog drzanja obaraca i/ili prebrzog potezanja obaraca
2. Trzaji nastali nesvjesnim grcenjem:
* osnovne ruke (one kojom se okida) u momentu opaljenja/povlacenja obaraca, a desava se kod 95% neiskusnih strijelaca, na svakom oruzju.
* pomocne ruke, tj. dodatnim stiskanjem/stezanjem oruzja u momentu opaljenja, a desava se 60-70% neiskusnih srijelaca.
* kompletnog gornjeg dijela tijela (rame(na) i obje ruke), sto se takodjer desava kod oko 60-70% neiskusnih strijelaca.

Svaki od ovih trzaja, ili njihova kombinacija, u 99% slucajeva uzrokuje pomjeranje oruzja u milisekundama prije samog opaljenja, a to automatski znaci pomjeranje nisanske linije, a samim tim i cijevi s cilja.
A daljina promasaja od cilja zavisi od toga koliko se cijev pomakla s pravca u bilo kojem smijeru.

Posto se daljina promasaja cilja proporcionalno povecava s daljinom samog cilja, tako ce i promasaj na vecoj daljini bili veci.
Npr., ako je cijev "pobjegla" s pravca za 1mm na mjestu ispaljenja, na 10m ce to biti promasaj od 1cm, a na 100m ce biti 10cm. Zanemarivo ako pricamo o covjeku kao meti. Ali, na 200 ce biti 20cm, 300m-30cm, itd., sto su vec poprilicne fule.

I hope it helps

[славянин]

Da...
Jbg...vratiste me u te momente, ozivise pred ocima kao da su se jutros desili...

[zijancer]

Trzaj samog oruzja ne utice na preciznost jer je on samo propratna pojava uzrokovana ispaljenjem metka. Trzaj se desava u milisekundama nakon sto je zrno napustilo cijev i pocelo svoj parabolicni put (prvo uzlazni, a zatim silazni) prema nisanskoj tacki/cilju.

Trzaji koji uticu na preciznost (i ovo je kod svakog vatrenog oruzja) su:
1. Trzaj nastao nepravilnim okidanjem,tj. povlacenjem obaraca, a sto se moze desiti radi nepravilnog drzanja obaraca i/ili prebrzog potezanja obaraca
2. Trzaji nastali nesvjesnim grcenjem:
* osnovne ruke (one kojom se okida) u momentu opaljenja/povlacenja obaraca, a desava se kod 95% neiskusnih strijelaca, na svakom oruzju.
* pomocne ruke, tj. dodatnim stiskanjem/stezanjem oruzja u momentu opaljenja, a desava se 60-70% neiskusnih srijelaca.
* kompletnog gornjeg dijela tijela (rame(na) i obje ruke), sto se takodjer desava kod oko 60-70% neiskusnih strijelaca.

Svaki od ovih trzaja, ili njihova kombinacija, u 99% slucajeva uzrokuje pomjeranje oruzja u milisekundama prije samog opaljenja, a to automatski znaci pomjeranje nisanske linije, a samim tim i cijevi s cilja.
A daljina promasaja od cilja zavisi od toga koliko se cijev pomakla s pravca u bilo kojem smijeru.

Posto se daljina promasaja cilja proporcionalno povecava s daljinom samog cilja, tako ce i promasaj na vecoj daljini bili veci.
Npr., ako je cijev "pobjegla" s pravca za 1mm na mjestu ispaljenja, na 10m ce to biti promasaj od 1cm, a na 100m ce biti 10cm. Zanemarivo ako pricamo o covjeku kao meti. Ali, na 200 ce biti 20cm, 300m-30cm, itd., sto su vec poprilicne fule.

I hope it helps

Ovoj listi bi trebalo dodati dah i otkucaje srca.
Prava smirenost ruke se postiže tokom izdisaja, i to je momenat u kojem treba 'squeeze' (ne mogu pronaći naš izraz) obarač.
A otkucaji srca izazivaju milimetarska pomjeranja tijela (pa ih je potrebno uskladiti sa izdisajem i trenutkom povlačenja obarača).
Ronioci na dah bi ovo najbolje mogli shvatit.

[sime_cipol]

Trzaj samog oruzja ne utice na preciznost jer je on samo propratna pojava uzrokovana ispaljenjem metka. Trzaj se desava u milisekundama nakon sto je zrno napustilo cijev i pocelo svoj parabolicni put (prvo uzlazni, a zatim silazni) prema nisanskoj tacki/cilju.

Trzaji koji uticu na preciznost (i ovo je kod svakog vatrenog oruzja) su:
1. Trzaj nastao nepravilnim okidanjem,tj. povlacenjem obaraca, a sto se moze desiti radi nepravilnog drzanja obaraca i/ili prebrzog potezanja obaraca
2. Trzaji nastali nesvjesnim grcenjem:
* osnovne ruke (one kojom se okida) u momentu opaljenja/povlacenja obaraca, a desava se kod 95% neiskusnih strijelaca, na svakom oruzju.
* pomocne ruke, tj. dodatnim stiskanjem/stezanjem oruzja u momentu opaljenja, a desava se 60-70% neiskusnih srijelaca.
* kompletnog gornjeg dijela tijela (rame(na) i obje ruke), sto se takodjer desava kod oko 60-70% neiskusnih strijelaca.

Svaki od ovih trzaja, ili njihova kombinacija, u 99% slucajeva uzrokuje pomjeranje oruzja u milisekundama prije samog opaljenja, a to automatski znaci pomjeranje nisanske linije, a samim tim i cijevi s cilja.
A daljina promasaja od cilja zavisi od toga koliko se cijev pomakla s pravca u bilo kojem smijeru.

Posto se daljina promasaja cilja proporcionalno povecava s daljinom samog cilja, tako ce i promasaj na vecoj daljini bili veci.
Npr., ako je cijev "pobjegla" s pravca za 1mm na mjestu ispaljenja, na 10m ce to biti promasaj od 1cm, a na 100m ce biti 10cm. Zanemarivo ako pricamo o covjeku kao meti. Ali, na 200 ce biti 20cm, 300m-30cm, itd., sto su vec poprilicne fule.

I hope it helps

Ovoj listi bi trebalo dodati dah i otkucaje srca.
Prava smirenost ruke se postiže tokom izdisaja, i to je momenat u kojem treba 'squeeze' (ne mogu pronaći naš izraz) obarač.
A otkucaji srca izazivaju milimetarska pomjeranja tijela (pa ih je potrebno uskladiti sa izdisajem i trenutkom povlačenja obarača).
Ronioci na dah bi ovo najbolje mogli shvatit.

Mi kažemo "povuci" obarac

[Dozer]

U momentu opaljenja se ne dise. Ni udise, ni izdise.
Zadrzava se dah pri izdisaju i na oko 40-50% kapaciteta normalnog udisaja, jer je to najoptimalnija kolicina zraka u plucima, a koja pluca zadrzava na ispod 50% volumena i cime se srcu ostavlja dovoljno prostora da normalno kuca, bez prejakog pritiska na pluca i rebra, pa je samim tim minimizirano i "skakanje tijela" radi otkucaja.
Ovo je dovoljno za 4-6 sec. tokom kojih se vrsi finalno poravnavanje nisana u meti i povlaci drugo koljeno obaraca.