Slobodna Bosna Vol. 2

[basta sljezove boje]

Mislim da treba razlikovati neke stvari kad se priča o hrvatskom jeziku... postoji razlika između veljače ( naziv mjeseca koji je oduvijek postojao, samo kod nas rijeđe korišten zadnijih decenija iako je, koje li ironije, potekao baš iz Bosne), kata (također riječ koja se široko koristila i prije rata - btw i to je turcizam, baš kao i sprat)) te zrakomlata (kao novotarije iz '90ih prošlog vijeka). Veljača, kat i zrakomlat su ovdje samo primjeri svojih grupa.
Kada Sidran kaže ustašoidan (iako takav naziv ne odobravam) mislim da misli na zrakomlate a ne veljače

kada Richelieuova Académie française svake godine izbacuje rijeci koje nisu u duhu francuskog, kada se francuski intelektualci groze Franglaisa - onda to nijednom bosnjackom intelektualcu ne smeta i cak ni bosnjacki romanisti ne govore o tome. Kada Hrvati traze rijeci u duhu svog jezika, kada biraju rijec godine - onda to naidje na masu protesta bas od Bosnjaka. Pa ako je politicka volja Bosnjaka da govore i dalje srpski - neka im je sa srecom. To sto se Sidranu ne svidja zrakomlat je njegova privatna stvar, ne svidja se ni meni "zejtin" i "patos", pa te rijeci ne upotrebljavam i za mene su strane. Bosnjake niko ne sprjecava u normizaciji svog jezika, ali osim ubacivanja "h" i pokojeg loseg turskog provincijalizma nisu daleko dogurali?

[kicky]

@ basta: ja pričam hrvatski jezikom, jer su me prosto takav učili u O.Š i gimanziji i na TV-u, ali ne bježim od riječi koje su hrvatske, ali su kobiva arhaične tipa hiljadu i avion. Ja se isto ne slažem sa Sidranovom retorikom, ali činjenica jest da ovo što se u hrvatskoj radilo i što se pokušava raditi izaziva podsmjeh među određenom intelektualnom elitom, hajmo ih nazvati librealnim ili nouveau u skladu s tvojim spominjanjem Akademije. Ja mogu reći da shvaćam francuski purizam, iako i oni prelaze u sferu apsurdnosti s neki svojim novotvorenicama. Ali ne mogu se (u hrvatskom slučaju) oteti dojmu da sva ta strka oko novih riječi ima političku pozadinu u desrbizaciji hrvatskog jezika, a to jednom lijepom, i ovakvom kakav jest jeziku NE TREBA. Živim u Zagrebu zadnjih godina i mogu reći da se u glavnom gradu Hrvatske na najvećem fakultetu iste zemlje ne potencira purizam. Što je najtragičnije on se potencira i zapravo nesvjesno parodizira u jednom Mostaru. Zašto? Zbog poltike. Ali ne brinem se za to jer veličina nečijeg rodoljublja (u ovom slučaju) ne mjeri se time koliko se puta u životu netko lupio po glavi jer mu je slučajno izletjelo hiljadu, nego se mjeri nekim drugim stvarima, ako ga je uopće potrebno mjeriti.
A što se tiče naših jezika. Tu se stvara jedan zatvoreni krug u kojem hrvatski jezik bježi od srpskog, bosanski (čije je ime diskutabilno) od hrvatskog, crnogorski od srpskog itd. itd. itd. Kako to riješiti. Nemam blagog pojma, mislim da nakon vijesti o smrti Dubravka Škiljana još manje imamo pojma!

[basta sljezove boje]

kicky, ja pripadam generaciji koja je u prvom osnovne ucila cirilicu, a u drugom latinicu, koja je jednog tjedna pisala cirilicom, a drugog latinicom, jedan test iz SH jezika cirilicom, drugi latinicom, itd. U to vrijeme je i "Oslobodjenje" izlazilo u velikom formatu - jedna strana na cirilici, druga na latinici. Alija Nametak je bio "zabranjeni pisac", Vice Vukov "zabranjeni pjevac" itd. Moja familija je pricala talijanski i jednom prilikom protestuje jedan "drug", a moja nona pita: "A zasto Vam smeta sto govorimo talijanski?". "Zato sto ja ne razumijem"

U skolama je Vuk Karadzic velican do nebesa: "Pisi kao sto govoris, a citaj kako je napisano" je bila vrhunska mudrost, a dva veka Vuka dogadjaj godine.

evo sta danas kaze veliki crnogorski pisac Jevrem Brkovic:

„Vuk je Crnogorcima jezik zapisao i oteo im ga da bi mi evo poslije gotovo dva vijeka svoj jezik morali od drugih otimati, vratiti mu svoje ime i značenje. Inkunabule i hrisovulje je iz cetinjske riznice utovario, uz Njegoševu pomoć, i pravo s njima u Beč da ih tamo protolkuje, prouči i restaurirane vrati na Cetinje. Jezik nam je vratio kao srpski, a inkunabule i hrisovulje je za velike pare po Beču rasprodao”.

[danas]

@ basta: ja pričam hrvatski jezikom, jer su me prosto takav učili u O.Š i gimanziji i na TV-u, ali ne bježim od riječi koje su hrvatske, ali su kobiva arhaične tipa hiljadu i avion.

ne bih se petljala u ostatak diskusije ali samo da ubacim -- hiljada je rijec grckog porijekla. hrvatska tisuca je izvorna slavenska rijec, isto se kaze na slovenackom, ruskom, poljskom... a avion ocito nije 'hrvatska' rijec

[in33sa]

Mislim da treba razlikovati neke stvari kad se priča o hrvatskom jeziku... postoji razlika između veljače ( naziv mjeseca koji je oduvijek postojao, samo kod nas rijeđe korišten zadnijih decenija iako je, koje li ironije, potekao baš iz Bosne), kata (također riječ koja se široko koristila i prije rata - btw i to je turcizam, baš kao i sprat)) te zrakomlata (kao novotarije iz '90ih prošlog vijeka). Veljača, kat i zrakomlat su ovdje samo primjeri svojih grupa.
Kada Sidran kaže ustašoidan (iako takav naziv ne odobravam) mislim da misli na zrakomlate a ne veljače

A ti si nekada cuo da neko koristi rijec zrakomplat u sluzbenoj upotrebi??? viceve ne racunamo.

Vezano za zrakomlat, rijec nikada nije uzeta za ozbiljno, radilo se tek o prijedlozima nekih hrvatskih lingvista (za helikopter su predlagali naziv zrakomlat i uvrtnjak) a helikopter su uzimali za primjer jer je jako tesko naci hrvatski naziv za ovu letjelicu. Pa sve i da su pronasli adekvatan naziv, sta je u tome lose??? zasto koristiti strane rijeci kada mozes imati svoje??? nije li glupo koristiti rijeci rukomet i fudbal istovremeno, recimo, ako postoji i rijec nogomet. Zasto ne govorimo hendbal?

Sto se tice veljace, to je staroslavenski naziv za drugi mjesec, i svakako nama slavenima blizi od februara.

Dakle, ja zaista ne vidim problem u reformi jezika, pa svi jezici podlijezu reformi s vremena na vrijeme, nisu Hrvati usamljeni u tome.
Previse podlijezete srpskoj propagandi o iskompleksiranim Hrvatima koji izmisljaju rijeci, i sve to kazu Srbi koji se ponose svojim vajnim srpskim jezikom koji je u bar jednoj trecini sacinjen od turcizama. I nisu se makli dalje od Vukove reforme, koja je po sustini bila prepisivanje upravo hrvatskih naziva za pojedine pojmove. Zato oni i kazu da Hrvati govore srpskim jezikom, a nisu ni svjesni sta govore.

[basta sljezove boje]

nazivi mjeseci u slavenskim jezicima su puno ljepsi od latinskih, jer naziv svakog mjeseca je vezan za prirodu. Slicno su pokusali i Francuzi sa francuskim revolucionarnim kalendarom

ceski nazivi

1. Leden
2. Únor
3. Březen
4. Duben
5. Květen
6. Červen
7. Červenec
8. Srpen
9. Září
10. Říjen
11. Listopad
12. Prosinec

poljski

1. styczeń
2. luty
3. marzec
4. kwiecień
5. maj
6. czerwiec
7. lipiec
8. sierpień
9. wrzesień
10. październik
11. listopad
12. grudzień

zasto je na hrvatskom lipanj 6. a u Poljskoj 7. mjesec? Zato sto lipe ranije cvatu. Na poljskom se auto kaze samochod, a ako slucajno neko na hrvatskom nazove istu stvar tako odmah ce biti etiketiran znamo vec kako

[Nancy Drew]

...

[kicky]

Ne budi primjenjeno ...
pokušavam zamisliti I. Lovrenovića i intervju Oslobođenju pod naslovom 'Bošnjaci govore balijskim (mudžahedinskim, handžardivizijskim , whatever) jezikom' u kojem se pita otkud u medijima mohune, šesterica, zoha i sl, a na koncu konstatacija:
''... svaki je dobronamjeran čitalac tu rečenicu shvatio mojim pokušajem da zaštitim stvarni bošnjački jezik od agresije bilo čijeg novo i starogovora, za kojega oni, takvi kakvi su, neuki i nepismeni, u svojim politikantskim mozgićima misle da je bošnjački ...'' itd itd

To smeta, lako ćemo za jezik ...

Ova Nancy je čudo... Pogodi u bit odmah.
To je po meni govor mržnje, ma s čije strane dolazio...

Mislim da je pretenciozno govoriti o nekakvoj mržnji, riječ je o čisto političkoj pozadini izjave. Nemojmo izvoditi ovako teške zaključke pa odmah na prvu MRŽNJA. Ne vidim zašto bi čovjek kao Abdo Sidran mrzio Hrvate i hrvatski jezik. Gluposti.

[bigbrother]

jedino sto nebi odobrijo Sidranu, a to je sto je na taj nacin okafalificirao hravatski jezik...
neznam sto se toliko diglo prasine oko toga...
dali iza toga staji neka ustasoidna ideja ili je to produkt hrvatske kulturne bastine vrijeme ce pokazati... mada polako vec neke stavri ispalivavaju...
jel to toliko opasan Sidran pa da on ugrozi hrvatski jezik ispade tako...
a dobro se zan ko je ugrozio sve pa i hravtski jezik, to je politicka elita koja je vodila bosanske hrvate od rata pa do danas i koji su uspijesno prodavali sarene laze o svemu pa i o jeziku...
a ti politicari nisu se puno mijenjali osim sto su neki otisli u druge stranke a neki prenocili nekoliko nociju u zatvori pa se vratili... itd.
a zna se dobro ko je te ljude birao.........

[bigbrother]

samo dalje biraj te ih opet

[kicky]

@marco-x

Ok. Onda će preformulirat: Tko kod ovo rekao, ne znači apriori da je govorio iz mržnje i takav zaključak puno više govori o onom ko takvo nešto zaključuje. Ja se slažem da su kvalifikacije i epiteti nespretno izabrani, i da je iza svega nečija politička pozicija, ali ne barataš dobro pojmovima. Izjava ovog tipa nije govor mržnje, pa čak i pravno gledajući.

[basta sljezove boje]

cika Avdi ga niko nije lupio k'o Nemanja

http://www.nin.co.yu/arhiva/2401/7.html

[callmethebreeeze]

cika Avdi ga niko nije lupio k'o Nemanja

http://www.nin.co.yu/arhiva/2401/7.html

ima bisera

- "djecaci koji su se kasnije okupili oko casopisa " Vox " , lista muslimanske omladine, handzar orijentacije"
- "Jer, na slucaju Sidranovog straha, niko nije tako predano odradio kao ovi mladi fasisti"
- "Strah od Venecije i velikog svijeta savladavao je " vekijom romanjom " . Na kraju su pijanice amateri, filmski radnici, popadali, pa je ostao sam. Od italijanskog konobara htio da naruci led ali nije znao kako se to kaze. Prvo je mahao rukama, a ovaj ga nije razumio. Na kraju mu je rekao: " Prego, uno pikolo Grenland " i odlucio da vise nikada ne napusta Sarajevo"
- " Sto se mene tice miliji su mi pravoslavni sto puta. U njih se popovi zene, prave djecu. Oni katolici, pravi pederi!"

meni ovo nece da otvori

[basta sljezove boje]

Nemanja o Avdi - Nin

[basta sljezove boje]

Kako je tempo izraz karaktera? Sidran ne govori sporo i razgovjetno, on govori iscjepkano.

Zato je nas najveci pjesnik! Sidran je bog poezije i knjizevnosti. Sto se njegovog nacina izrazavanja tice: akcentuje svaku rijec ispravno, a tebi se cini da govori iscjepkano

[callmethebreeeze]

hvala basto na ovom tekstu. davno sam ga citao.
zanimljivo da kusturica sidranu citavo vrijeme prebacuje prostakluk i papankluk, a ni sam nije daleko od toga.

[basta sljezove boje]

Nemanja valja bisere, ali o Senadu Avdicu biranim rijecima - "Doajen sarajevskog novinarstva". Ovaj clanak je iz 1996., a otvaranje Doma pisaca je bilo ca. 1990., pa me cudi da je Avdic vec 1990. bio doajen

[callmethebreeeze]

Nemanja valja bisere, ali o Senadu Avdicu biranim rijecima - "Doajen sarajevskog novinarstva". Ovaj clanak je iz 1996., a otvaranje Doma pisaca je bilo ca. 1990., pa me cudi da je Avdic vec 1990. bio doajen

ne mislis da je bio malo ironican? ja se sjecam kako su konobari ganjali pauna po kalemovoj koji je pobjegao iz doma pisaca
meni su i sidran i nemanja smijesni. smijesno mi je sto se kod nas likovima iz "kulturnog zivota" i njihovim nebuloznim politickim izjavama pridaje toliko znacaja. smijesna mi je i tolika opsjednutost kusturicinim likom i djelom. ma sve mi je sega

[basta sljezove boje]

takvi su nam kulturträgeri

koliko ja skontah, diskusija Nemanja - Avdo se svodi na krunsko pitanje - cija je Dolly Bell? A sto se tice Bebacha, taj ceka Ivu Lolu na ziceru od Talat-Pase i Armena i svaku ce priliku iskoristiti da mu opali cvoku. Elem belem - sujeta srela sujetu ili bosnian vanity fair

[sulesavic]

Gledam danima ovu poruku i poku¹avam se nakaniti...

Budimo realni! Sidran je terminologiju tipa usta¹oidan i prousta¹ki koristio kao èisto politièki kvalifikaciju koja ima vrlo malo veze sa jezikom, a jo¹ manje sa usta¹ama, ali ima veze sa kulturnim nacionalizmom i jeziènom politikom koja je provoðena u Hercegovini. Jedna se stvar zaboravlja. Do 1990. u SR BiH uèio se srpskohrvatski, o hrvatskom nije bilo ni rijeèi.

Budimo realni, taj jezik je samo po imenu bio srpsko-hrvatski, a po sadrzaju i formi bio je 99% srpski jezik.

Mala nelogiènost postoji u ovom iskazu.

©ta je forma, a ¹ta sadr¾aj jezika? Forma ti je ime jezika (za koju ka¾e¹ da je 99% srpski jezik), a sadr¾aj - to bi trebalo navesti: je li to leksika, akcentologija, sintaksa, ne¹to èetvrto...

Ne valja upotrebljavati fraze, mo¾e se pogrije¹iti kad to najmanje ¾eli¹...

U skoli smo imali skolski cas (a ne sat, cas je srpski sat je hrvatski naziv) pa je bio vazduh a ne zrak, hemija a ne kemija, pa smo pisali hemijskom olovkom a ne kemijskom ili krace i u originalu penkalom, i slicno.

Èas i sat se mogu proglasiti rijeèima razlièitog znaèenja. Èas je postala imenica koja oznaèava vremenski period od 45 minuta (istina, u Haliloviæevom zelenom pravopisu ova rijeè je stavljena van norme), a sat 60 minuta. Imenica èasak postoji, imenica satak ne postoji (u znaèenju trenutak). Objektivno govoreæi, ne mo¾e se tvrditi da je jedna rijeè bila u prednosti nad drugom.

Ne mogu se slo¾iti ni da je vazduh bio u prednosti u odnosu na zrak jer uvijek je postojao glagol prozraèiti. Danas, s druge strane, postoje one èudne èokolade s vazdu¹atim punjenjem, dok sa *zrakastim ne postoje.

Ne znam ¹ta da ti ka¾em za hemiju i kemiju. Mo¾da drugi put...

To sto smo mi u vremenu komunisticke jugoslavije sistematski (ili sustavno) kroz skolu imali nametnut srpski jezik, to ne znaci da je hrvatski jezik ustaski jezik, ako je vec stran i samim Hrvatima u BiH koji su kao i svi bili pod udarom srbizacije jezika. I Sidran je koliko jucer govorio tim istim, srpskim jezikom, mada ni danas nije daleko od toga, osim sto tu i tamo ubaci H gdje mu jeste i nije mjesto. Pa bi se za pocetak mogao pozabaviti svojim izricajem.

Eh, ovaj me je dio najvi¹e zabrinuo. Srpski jezik s glasom h...

Defini¹imo srpski jezik: ¹tokavski je, èetveroakcenatski, ekavska zamjena jata.

Defini¹imo jezik kojim govori Abdulah Sidran: ¹tokavski je, èetveroakcenatski, ijekavska zamjena jata

Dva ista kriterija, jedan (bitan) razlièit.

Dalje, srpski jezik ima jednu osobinu i tendenciju (gledaj filmove i slu¹aj izvorne govornike) - skraæivanje postakcenatskih du¾ina (izgovori ja gledam - ako si u BiH, èut æe¹ jedno dugo am, u Srbiji neæe¹).

Bosanski jezik, s druge strane, ima jednu zanimljivu osobinu - prebacivanje akcenta na, recimo, prijedlog - opet, ako si u BiH, ali ne u Sarajevu, slu¹aj kad neko ka¾e kod tebe, kod mene, kod majke, u kuæi... (samo se silazni akcenti mogu prenijeti).

I na kraju ono glavno - H nije nikakva novotarija. Kvalifikacija o srpskom jeziku sa H gdje mu je mjesto i gdje nije je vrlo jadna. Nije mi ideja braniti Sidrana, branim sebe i profesiju kojom se bavim - lingvistiku. Bez razloga s visoka gleda¹ na ne¹to u èemu se mo¾da mo¾e¹ smatrati laikom. Jezik nije samo spoj nasumice odabranih slova i rijeèi. Ne¹to tu jo¹ mora postojati, ono ¹to ih povezuje, a ¹to se, opet, ne uèi u osnovnoj i srednjoj ¹koli niti na ma¹instvu, arhitekturi ili farmakologiji...

[in33sa]

Oprosti, da ne ulazim u raspravu bespotrebno, ko se sve danas naziva lingvistom kod nas....

I da, moja greska, napisao sam forma a mislio na sustinu.

[artzy]

Kako je tempo izraz karaktera? Sidran ne govori sporo i razgovjetno, on govori iscjepkano.

Zato je nas najveci pjesnik! Sidran je bog poezije i knjizevnosti. Sto se njegovog nacina izrazavanja tice: akcentuje svaku rijec ispravno, a tebi se cini da govori iscjepkano

Pitam se ko ce bit pisac kad Sidran umre.

[sulesavic]

Oprosti, da ne ulazim u raspravu bespotrebno, ko se sve danas naziva lingvistom kod nas....

I da, moja greska, napisao sam forma a mislio na sustinu.

Mislim da opet ima¹ logièkih pogre¹aka...

Advo Sidran nije lignvist.

Slobodna Bosna nije nije lingvistièki èasopis.

Koga jo¹ mo¾emo smjestiti u taj krug? Mene?

[basta sljezove boje]

nije istina da su cas i sat rijeci razlicitog znacenja. Uvijek se govorilo u Hrvatskoj sat anatomije, sat hrvatskog, sat latinskog ... raspored sati. Rijec cas su koristili iskljucivo nastavnici iz Sumadije. U Sarajevu i profesiju zovemo sajdzija (od sat), a ne casovnicar. Ljudi koji su placeni po satu ne rade za casovnicu vec za satnicu. Kule sa satom se ni u jednom gradu ne zovu casovnik-kule, vec sa(ha)t-kule. Je li neko kaze rucni casovnik? Dzepni casovnik? Digitalni casovnik? Casovnik sa lancem?

koliko god ti i Sidran zagovarali vracanje srpskom, sumadijski je bacen u ropotarnicu povijesti, a trend je back to the roots

[in33sa]

nije istina da su cas i sat rijeci razlicitog znacenja. Uvijek se govorilo u Hrvatskoj sat anatomije, sat hrvatskog, sat latinskog ... raspored sati. Rijec cas su koristili iskljucivo nastavnici iz Sumadije. U Sarajevu i profesiju zovemo sajdzija (od sat), a ne casovnicar. Ljudi koji su placeni po satu ne rade za casovnicu vec za satnicu. Kule sa satom se ni u jednom gradu ne zovu casovnik-kule, vec sa(ha)t-kule. Je li neko kaze rucni casovnik? Dzepni casovnik? Digitalni casovnik? Casovnik sa lancem?

koliko god ti i Sidran zagovarali vracanje srpskom, sumadijski je bacen u ropotarnicu povijesti, a trend je back to the roots

Ne vrijedi o tome raspravljati, on kaze da cas i sat nisu isto, i on je lingvista... ura, recimo, je valjda sat i pol, odnosno dva casa.

Mislim, komicno.

Sad bi se kao trebalo raspravljati oko toga je li cas isto sto i sat.