Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
sahovko wrote:Bih je kao Tamni Vilajet vise licila na drzavu nego danas ..
BiH je u kameno doba više sličila na državu nego danas. tada si barem znao na čemu si.
I upravo u tome je poanta. Istina je da je Dubrovnik plaćao danak Turcima. To su radili jer su procjenili da im se isplati s obzirom na to da su trgovinom i proizvodnjom soli zarađivali toliko novca da je to perverzija.
Samo mi malo smeta da zbog toga neki pokušavaju osporiti Dubrovniku samostalnost , a dolaze iz "države" gdje stranci pišu himne na nekim tamo natječajima.
U 16 stoljeću si imao 2 katoličke super sile koje su kolonizirale čak filipine i japan.A to su Španija i Portugal.Sa druge strane imao si protestantskog diva na obalama sjevernog mora Nizozemsku.Onda si imao čitavu svitu moćnih italijanskih država gradova kao što je venecija i đenova.Onda imaš najače muslimansko carstvo na planeti koje je tada proživljavalo svoje zlatno doba a to je Osmansko carstvo.Tvrditi da je dubrovnik imao treću flotu u društvu ovih divova je retardirano.
Samo nastavi. Užitak je čitati jer je očito da imaš široko znanje iz povijesti i vidljivo je da je tvoja sposobnost zaključivanja na visokoj razini.
Nego nisi mi baš precizan. Kad spominješ Đenovu, pa i neke druge sile trebaš biti precizan. To misliš na 16.st. ili??
sahovko wrote:Bih je kao Tamni Vilajet vise licila na drzavu nego danas ..
BiH je u kameno doba više sličila na državu nego danas. tada si barem znao na čemu si.
I upravo u tome je poanta. Istina je da je Dubrovnik plaćao danak Turcima. To su radili jer su procjenili da im se isplati s obzirom na to da su trgovinom i proizvodnjom soli zarađivali toliko novca da je to perverzija.
Samo mi malo smeta da zbog toga neki pokušavaju osporiti Dubrovniku samostalnost , a dolaze iz "države" gdje stranci pišu himne na nekim tamo natječajima.
U 16 stoljeću si imao 2 katoličke super sile koje su kolonizirale čak filipine i japan.A to su Španija i Portugal.Sa druge strane imao si protestantskog diva na obalama sjevernog mora Nizozemsku.Onda si imao čitavu svitu moćnih italijanskih država gradova kao što je venecija i đenova.Onda imaš najače muslimansko carstvo na planeti koje je tada proživljavalo svoje zlatno doba a to je Osmansko carstvo.Tvrditi da je dubrovnik imao treću flotu u društvu ovih divova je retardirano.
Samo nastavi. Užitak je čitati jer je očito da imaš široko znanje iz povijesti i vidljivo je da je tvoja sposobnost zaključivanja na visokoj razini.
Nego nisi mi baš precizan. Kad spominješ Đenovu, pa i neke druge sile trebaš biti precizan. To misliš na 16.st. ili??
Ma ne igram puno empire total wara Đenova je svoje zlatno doba upravo doživilo u 16 stoljeću ako si me pitao za nju.
Pogledas sa koliko muke su Englezi ili Holadjani slali brodove u Indiju i onda se pojavi ovaj sa dubrovackih 180, hej 180 prekookeanskih brodova.
Nisu oni u Dubrovniku mogli skuckati para ni da dva broda posalju tamo godisnje. Ako su imali 180 brodova koliko ih je potonulo? Zna li se za ijedan brodolom Dubrovcana?
Lideri u trgovini Holandjani i Britanci su kroz 200 godina imali 4785 i 2690 brodova a Dubrovcani sto godina ranije u par desetljeca 180(nepotvrdjeni podatak)
Statistically, the VOC eclipsed all of its rivals in the Asia trade. Between 1602 and 1796 the VOC sent almost a million Europeans to work in the Asia trade on 4,785 ships, and netted for their efforts more than 2.5 million tons of Asian trade goods. By contrast, the rest of Europe combined sent only 882,412 people from 1500 to 1795, and the fleet of the English (later British) East India Company, the VOC's nearest competitor, was a distant second to its total traffic with 2,690 ships and a mere one-fifth the tonnage of goods carried by the VOC. The VOC enjoyed huge profits from its spice monopoly through most of the 17th century.
Portugalska armada u indijskom okeanu u 16 vijeku
The size of the armada varied, from enormous fleets of twenty-something ships, to small fleets of only four or five. This changed over time. In the first decade (1500–1510), when the Portuguese were establishing themselves in India, the armadas averaged around 15 ships per year. This declined to around 9–10 ships in 1510–1525. From 1526 to the 1540s, the armadas declined further to 7–8 ships per year, with a few exceptional cases of large armadas (e.g. 1533, 1537, 1547) brought about by military exigency, but also several years of exceptionally small fleets. In the second half of the 16th century, the Portuguese India armada stabilized at 5–6 ships annually, with very few exceptions (rose above seven only in 1551 e 1590 and below 4 only in 1594 and 1597)
Nedavno sam citao Uspon novca od Niall Fergusona u kojoj su spomenute finansijske inovacije od pamtivijeka i Dubrovcane uopste ne spominje. Dubrovnik je tek kuriozitet na istocnoj obali Jadrana i nista vise od toga. Za Medicije se zna i za danas a za kojeg vi Dubrovcanina znate? Rudjer Boskovic nije dovoljan da opravdamo naslov teme -Slava i moc Dubrovnika.
sinuhe wrote:Nedavno sam citao Uspon novca od Niall Fergusona u kojoj su spomenute finansijske inovacije od pamtivijeka i Dubrovcane uopste ne spominje. Dubrovnik je tek kuriozitet na istocnoj obali Jadrana i nista vise od toga. Za Medicije se zna i za danas a za kojeg vi Dubrovcanina znate? Rudjer Boskovic nije dovoljan da opravdamo naslov teme -Slava i moc Dubrovnika.
Haj' @Sinuhe ne seri, srece ti... Evo da nastavim niz nakon Rudjera Boskovica:
- Ivan Gundulic,
- Marin Drzic,
- Ivo Vojnovic,
- Marin Getaldic,
- Frano Supilo,
- Vlaho Bukovac,
- Cvijeta Zuzoric,
- Emir Spahic
To su opet tek kurioziteti nedovoljni za bilo kakve tvrdnje o sili i moci Dubrovnika.
Znate li da su balticki farmeri iz Kurlanda imali koloniju na Karibima? Znas li za teleskop Estonca Schmidta? To je taj nivo sile i moci.
sinuhe wrote:Nedavno sam citao Uspon novca od Niall Fergusona u kojoj su spomenute finansijske inovacije od pamtivijeka i Dubrovcane uopste ne spominje. Dubrovnik je tek kuriozitet na istocnoj obali Jadrana i nista vise od toga. Za Medicije se zna i za danas a za kojeg vi Dubrovcanina znate? Rudjer Boskovic nije dovoljan da opravdamo naslov teme -Slava i moc Dubrovnika.
Haj' @Sinuhe ne seri, srece ti... Evo da nastavim niz nakon Rudjera Boskovica:
- Ivan Gundulic,
- Marin Drzic,
- Ivo Vojnovic,
- Marin Getaldic,
- Frano Supilo,
- Vlaho Bukovac,
- Cvijeta Zuzoric,
- Emir Spahic
Kad se spominje Dubrovnik i Dubrovačka republika, zaboravljate važnu bit.... stalno pričate o brodovima, njihovoj tonaži i slično....
Dubrovačka republika je bila jedino područje na ovim balkanskim prostorima kojima nisu upravljali ni Beč, Budimpešta, Venecija ili Istanbul! Za ratliku od svih ostalih, kojima je neko upravljao, nametao poreze, harače i slično....
Pod dva, izvrsno su se snašli izmedju Mlečana i Turaka, kojisu ih mogli zgaziti kad zažele... plaćalli su mito i zaštitu kome god su stigli, a vrlo vjerovatno su preko njih Mleci i Turci trgovali tokom rata.
I pod tri, Dubrovačka republika je imala ogroman doprisno kulturi i znanosti na ovim prostorima. Sami ste naveli neke poznate Dubrovčane. Pitanje je recimo bili Ljudevit Gaj odabrao štokavštinu za službeni hrvatski jezik da nije bilo doprinosa Dubrovčana hrvatskoj kulturi... jaka struja unutar ilirskog pokreta se zalagala za kajkavštinu...
Što bi na kraju imalo jake i dalekosežne posljedice na ideju jugoslavenstva medju Hrvatima 50 - 70 godina poslije...
Stoner wrote:Dubrovnik je inače samo spletom sretnih okolnosti postao grad u Hrvatskoj jer su ga nastanjivali svi osim Hrvata a pretežno su to bili Srbi.
To je historijska činjenica i nema nikakve veze sa velikosrpskom propaganom i mitomanijom.
Poštovani forumski kolega,
s obzirom da se pozivate na historijske činjenice, biste li bili dobri da ih podijelite s nama ili samo lupetate?
Nešto tipa arhivske gradje ala matične knjige vje,čanih, umrlih, rođenih, arhivsku gradju cehova, darovnice i oporuke i ostale dokumente arhivske gradje gdje bi se moglo vidjeti da su stanovnici Dubrovnika pravoslavci? Jer tek puuuuno kasnije dolazi do pravog formiranja nacija na ovim prostorima pa pravoslavnivećinom postaju Srbi....
Pozivate si le takodjer i na neke gradjevine i arheološke lokalitete? Pravoslavna vs katolička groblja, crkve, spomenike i ostalo ili se opet samo lupeta?
. Prva europska država koja je ukinula ropstvo bila je Dubrovačka Republika i to 1416. godine. Velika Britanija je ukinula trgovinu robljem 1833. godine, SAD 1865. godine a posljednja država koja je to službeno učinila bila je Mauretanija i to 1981. godine. Dubrovačka republika nije samo prednjačila u tadašnjem svijetu ukidajući ropstvo. Podsjetimo, nakon protjeravanja Židova iz Španjolske, Portugala i Italije u 16. stoljeću, Dubrovačka Republika pružila im je utočište. Prvi do sada poznati spomeni organiziranog sprječavanja i gašenja požara u Europi također je iz drevne Republike koja je u to vrijeme među prvim u Europi imala kanalizaciju te apoteku, a kako bi se zaštitila o zaraznih bolesti, izumila je i karantenu. Dubrovčani su prvi na
pisali zakone o gradnji, pomorskom pravu i osiguranju a već tada imali su liječničku službu i starački dom.
Katolička tradicija Dubrovnika, Dalmacije i Boke, među ostalim i u književnosti, bila je jasno različita i od one pravoslavne pa o dvojnoj pripadnosti dubrovačkih, dalmatinskih i bokeljskih pisaca ne može biti govora. Ističemo da su do pada Dubrovačke Republike Srbi (kako oni iz Srbije, tako i oni iz hercegovačkoga zaleđa) bili u Dubrovniku smatrani strancima koji nisu smjeli noć provesti unutar gradskih zidina.
Od 13. stoljeća pa sve do kraja 18. i početka 19. stoljeća srpska književnost pisana je gotovo isključivo srpskom redakcijom starocrkvenoslavenskoga (te i ruskoslavenskim), dok je živi pučki srpski jezik samo stidljivo prodirao u neke poslovne i pravne dokumente. Naprotiv, jezik dubrovačke književnosti od 15. do 18. stoljeća, iako kao književni jezik vrlo izgrađen, bio je čvrsto ukorijenjen u živom dubrovačkom hrvatskom govoru. Naslanjao se na štokavsku i čakavsku ikavsku tradiciju razrađenoga književnoga jezika srednje i južne Dalmacije, koji je također svoje polazište i oslonac nalazio u živim hrvatskim govorima. To je omogućilo da književna djela, pa i ona dubrovačka, kolaju na cijelom hrvatskom etničkom, kulturnom i jezičnom prostoru, ali ona nisu kolala i među Srbima. Dubrovački književnici (po poetičkim osobinama svojih djela) samo u hrvatskoj književnosti imaju prethodnike i nasljednike.
Po podrijetlu dubrovački govor i jezik dubrovačke književnosti pripada zapadnoj štokavštini (kakva se govorila na dubrovačkom području, u dolini Neretve, srednjoj Dalmaciji, Slavoniji i Bosni). Istočnohercegovačka štokavština nije utjecala na jezik književnih djela iz Dubrovnika.
Osim nazivom hrvatski i drugim nazivima (dalmatinski, ilirski), dubrovački su pisci svoj jezik doista zvali i slovinskim, a to je potpuno u duhu hrvatske kulturne tradicije od srednjega vijeka. I po obliku to je hrvatsko ime jezika jer nema znatnijih skupina Srba koje bi govorile ikavski niti ih je ikada bilo.
Kolijevka srbskog jezika i kulture su varošice i ćaršije u Srbiji,kao npr. Vladičin Han,Surdulica,Vranje,Niš,Petrovac na Mlavi također i manastiri na Kosovu.
Svojevremeno je u srednjem vijeku kuga opustošila ova naša područja.Donijeli su je Dubrovčani koji su je negdje u svojim trgovačko-diplomatskim misijama pokupili.
Đenova je svoje zlatno doba upravo doživilo u 16 stoljeću ako si me pitao za nju.
A onolko brodova jebote...
