Tegljusa ti se razvlaci prsticima a i fila prema vlastitom ukusu.PR80. wrote:Dajem 10 od mogucih 10 za tegljusu!Harrys wrote:Dobro,za prvi put ,da naucis, koju od ovih pita volis.PR80. wrote:Ma ti svasta nesta znas.
Ma pite ces mi ti pokazati a sto se tice sira onda ti zaguzvaj koji dok ja kahvenisala sa cokoladicama.
Tegljusˇa se razvlacˇi, guzˇvara se priprema pomoc´u oklagije,
drobusˇa, jajara, zaljevusˇa, kajmakusˇa, alcˇak?pita, lijena pita .
U pauzi i ja kahvenisem.
A gdje je recepat?
SIR-Sve o siru
Moderator: anex
-
- Posts: 7352
- Joined: 28/04/2004 10:35
#176
-
- Posts: 4807
- Joined: 07/02/2003 00:00
#180
jednu svjezu crvenu papriku propeci na malo maslinovog ulja sa jednim cesmom bijelog luka..
dok je paprika jos hrskava dodati 150 do 200 gr fete, ugasiti vatru i pustiti ds se polako istopi...
ovamo napravit rjedju puru.. i posuti ovim...
hocu izvjestaj... kakvo je bilo
dok je paprika jos hrskava dodati 150 do 200 gr fete, ugasiti vatru i pustiti ds se polako istopi...
ovamo napravit rjedju puru.. i posuti ovim...
hocu izvjestaj... kakvo je bilo
-
- Posts: 2679
- Joined: 06/09/2002 00:00
#191
Eh...valla...moram jopet doc'u Svicu...maksuz na cokoladu...i sireve! Sto se tice kruha....Svabe i Francuzi imaju izbor...al'portugalski je meni najbolji.
Novalicko...probaj onu portugalsku kuruzu...od bjelog kuruza i 'senicknog brasna. Izrizi na tanke kriske...pa u toster...i onda namazi stopljenim sirom. Najvolim sa grahom...i kiselim krastavcima ili paprikama.
Novalicko...probaj onu portugalsku kuruzu...od bjelog kuruza i 'senicknog brasna. Izrizi na tanke kriske...pa u toster...i onda namazi stopljenim sirom. Najvolim sa grahom...i kiselim krastavcima ili paprikama.
-
- Posts: 4807
- Joined: 07/02/2003 00:00
#192
suti zlato, jedna od mojih zescih prijateljica.. portugalka.. em zna kuhat'.. slijedece godine, u avgustu, imamo svadbu u mjesto Armaçao da Pera.. i prije toga 2 sedmice... sunca i oceana.. i njihove dobre klope.. znas li sta je cataplana ?
obazavam portugal i njihove brkate portugalce
obazavam portugal i njihove brkate portugalce
-
- Posts: 2679
- Joined: 06/09/2002 00:00
#193
Eto ti tvoji brkati Portugalci...Meni daj Cataplana-u, Broa (kruh), Bacalhao...na stotine nacina...i ono jedno pile sa raznja....s'onim ljutim umakom!novalic wrote:suti zlato, jedna od mojih zescih prijateljica.. portugalka.. em zna kuhat'.. slijedece godine, u avgustu, imamo svadbu u mjesto Armaçao da Pera.. i prije toga 2 sedmice... sunca i oceana.. i njihove dobre klope.. znas li sta je cataplana ?
obazavam portugal i njihove brkate portugalce
-
- Posts: 4807
- Joined: 07/02/2003 00:00
#194
restoran.. original portougalski, 50m mi od kuce, imaju rostilj vani..i zimi, navratis uvece kad ides s posla i kupis to pile.. ono se iz njega cijedi, stave ti ga u foliju, a ovamo dodaju toga ljutoga sosa.. kojega je tako lako napraviti..
tek tada primijetim da smo ljudi, a ne zivotinje.. samo kosti ostanu
tek tada primijetim da smo ljudi, a ne zivotinje.. samo kosti ostanu
-
- Posts: 1295
- Joined: 04/10/2005 11:21
- Location: sarajevo
#195
e sad pravo zborisnovalic wrote:restoran.. original portougalski, 50m mi od kuce, imaju rostilj vani..i zimi, navratis uvece kad ides s posla i kupis to pile.. ono se iz njega cijedi, stave ti ga u foliju, a ovamo dodaju toga ljutoga sosa.. kojega je tako lako napraviti..
tek tada primijetim da smo ljudi, a ne zivotinje.. samo kosti ostanu
-
- Posts: 7352
- Joined: 28/04/2004 10:35
#196
Domacice,uzivajte u mnogobrojnim receptima i sirom po izboru.
http://www.saveursdumonde.net/ency_5/5mscomm.htm
http://www.saveursdumonde.net/ency_5/5mscomm.htm
-
- Posts: 7352
- Joined: 28/04/2004 10:35
#198
Da se trgne malo iz zaborava.A i tema nije vise na "ne propusti".
Nastanak sira vodi nas daleko u prosˇlost ka dobro poznatoj legendi sa Srednjeg istoka. Arapski nomadi jasˇuc´i kroz prostranstva pustinje, nosec´i mlijeko u zˇivotinjskoj mjesˇini koja sadrzˇava enzim renin, okovani vruc´inama, te u konstantnom pokretu, jednog dana umjesto mlijeka kakvog su do tada poznavali, zatekli su vodenastu tekuc´inu (sirutku) i zgrusˇane grudice (sir). Razocˇaranje nije bilo veliko, sirutkom su, naime, utazˇili zˇe?, a sirom glad.
Sir je bio poznat u naprednoj sumeranskoj kulturi, kod starih Grka, a u vrijeme Rimskog Carstva pravljenje sira vec´ je dobro poznata vjesˇtina i u naprednim standardima njegove izrade tada uzˇiva visoka klasa.
Veliki zamah sirarstva pocˇinje u srednjem vijeku gdje inovatorski centri te djelatnosti postaju samostanska imanja. Pojedini od tada izumljenih sireva nisu zasjenjeni ni do danasˇnjih dana.
Jedno vrijeme, kroz renesansu, njegova popularnost opada, me?utim, u 19. stoljec´u vrac´a pocˇetnu odusˇevljenost kod ljudi, pocˇinje njegova masovna proizvodnja i stvaranje novog ugleda koji nije prestao rasti ni danas.
Danas nam je poznato visˇe od dvije tisuc´e razlicˇitih vrsta sira. Na stolovima cijelog svijeta nailazimo na cijele palete tog zlatno zˇutog, glatkog, pljesnivog, mekog, tvrdog proizvoda svih oblika, sastava i okusa. Ipak, svima njima zajednicˇko je jedno ? MLIJEKO.
Kravlje, bivolje, ovcˇje, kozje, cˇak mlijeko ljama, deva ili losa.
Njegov ugled nije izrastao samo na osnovu vrijednih organolepticˇkih svojstava, vec´ i onih preventivnih, odnosno, zdravstvenih. U siru su koncentrirani najvredniji sastojci mlijeka, vitamin A (neophodan za dobar vid, zdravu kozˇu, sluznicu grla, nosa, disˇnog i probavnog sustava), vitamini skupine B ( iako topivi u vodi, vec´im dijelom u fazi sirenja, prelaze u sirutki, oni koji ostaju zasluzˇni su za zdravu kozˇu, kosu, nokte, obnavljanje zˇivcˇanog sustava. Sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, te proizvodnji genetskog materijala RNK i DNK), vitamin D (odgovoran za zdrave kosti i zube, potpomazˇe stezanju misˇic´a i radu zˇivaca), vitamin E (potreban za pravilan rad imunolosˇkog sustava, te spolnih zˇlijezda).
Tako?er, sir sadrzˇi i visokovrijedne aminokiseline (esencijalne) koje organizam ne proizvodi sam, a neophodne su u svakodnevnom zˇivotu.
Mineralne komponente koje u ukupnom postotku zauzimaju relativno mali dio, ali zbog svog odnosa i oblika najblizˇe su potrebama cˇovjeka jer omoguc´avaju laksˇu apsorpciju tvari u organizmu. Posebno su zastupljeni kalcij i fosfor.
Prema konzistenciji sireve dijelimo na:
* svjezˇi,
* meki,
* polutvrdi,
* tvrdi,
* topljeni (prera?eni)
Prema vrsti mlijeka:
* kravlje,
* ovcˇje,
* kozje,
* bivolje,
* neke nama egzoticˇne zˇivotinje
Prema sadrzˇaju mlijecˇne masti u suhoj tvari:
* ekstramasni-najmanje 55% mm
* punomasni- najmanje 50% mm
* masni- najmanje 45% mm
* tricˇetvrt masni- najmanje 35% mm
* polumasni- najmanje 25% mm
* cˇetvrt masni- najmanje 15% mm
* posni- najmanje 15% mm
O siru bi mogli josˇ mnoge stranice napisati, kako o mnogim znanstveno dokazanim vrijednostima i osobinama, tako i onima u koje se tradicionalno vjeruje, ali u konacˇnici vazˇno je jedno; tesˇko bi danas bilo zamisliti zˇivot (ne samo gurmana) bez Te delicije koja uz cˇasˇu dobrog vina i ugodno drusˇtvo svaki put iznova stvara i odrzˇava zadovoljstva.
Nastanak sira vodi nas daleko u prosˇlost ka dobro poznatoj legendi sa Srednjeg istoka. Arapski nomadi jasˇuc´i kroz prostranstva pustinje, nosec´i mlijeko u zˇivotinjskoj mjesˇini koja sadrzˇava enzim renin, okovani vruc´inama, te u konstantnom pokretu, jednog dana umjesto mlijeka kakvog su do tada poznavali, zatekli su vodenastu tekuc´inu (sirutku) i zgrusˇane grudice (sir). Razocˇaranje nije bilo veliko, sirutkom su, naime, utazˇili zˇe?, a sirom glad.
Sir je bio poznat u naprednoj sumeranskoj kulturi, kod starih Grka, a u vrijeme Rimskog Carstva pravljenje sira vec´ je dobro poznata vjesˇtina i u naprednim standardima njegove izrade tada uzˇiva visoka klasa.
Veliki zamah sirarstva pocˇinje u srednjem vijeku gdje inovatorski centri te djelatnosti postaju samostanska imanja. Pojedini od tada izumljenih sireva nisu zasjenjeni ni do danasˇnjih dana.
Jedno vrijeme, kroz renesansu, njegova popularnost opada, me?utim, u 19. stoljec´u vrac´a pocˇetnu odusˇevljenost kod ljudi, pocˇinje njegova masovna proizvodnja i stvaranje novog ugleda koji nije prestao rasti ni danas.
Danas nam je poznato visˇe od dvije tisuc´e razlicˇitih vrsta sira. Na stolovima cijelog svijeta nailazimo na cijele palete tog zlatno zˇutog, glatkog, pljesnivog, mekog, tvrdog proizvoda svih oblika, sastava i okusa. Ipak, svima njima zajednicˇko je jedno ? MLIJEKO.
Kravlje, bivolje, ovcˇje, kozje, cˇak mlijeko ljama, deva ili losa.
Njegov ugled nije izrastao samo na osnovu vrijednih organolepticˇkih svojstava, vec´ i onih preventivnih, odnosno, zdravstvenih. U siru su koncentrirani najvredniji sastojci mlijeka, vitamin A (neophodan za dobar vid, zdravu kozˇu, sluznicu grla, nosa, disˇnog i probavnog sustava), vitamini skupine B ( iako topivi u vodi, vec´im dijelom u fazi sirenja, prelaze u sirutki, oni koji ostaju zasluzˇni su za zdravu kozˇu, kosu, nokte, obnavljanje zˇivcˇanog sustava. Sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, te proizvodnji genetskog materijala RNK i DNK), vitamin D (odgovoran za zdrave kosti i zube, potpomazˇe stezanju misˇic´a i radu zˇivaca), vitamin E (potreban za pravilan rad imunolosˇkog sustava, te spolnih zˇlijezda).
Tako?er, sir sadrzˇi i visokovrijedne aminokiseline (esencijalne) koje organizam ne proizvodi sam, a neophodne su u svakodnevnom zˇivotu.
Mineralne komponente koje u ukupnom postotku zauzimaju relativno mali dio, ali zbog svog odnosa i oblika najblizˇe su potrebama cˇovjeka jer omoguc´avaju laksˇu apsorpciju tvari u organizmu. Posebno su zastupljeni kalcij i fosfor.
Prema konzistenciji sireve dijelimo na:
* svjezˇi,
* meki,
* polutvrdi,
* tvrdi,
* topljeni (prera?eni)
Prema vrsti mlijeka:
* kravlje,
* ovcˇje,
* kozje,
* bivolje,
* neke nama egzoticˇne zˇivotinje
Prema sadrzˇaju mlijecˇne masti u suhoj tvari:
* ekstramasni-najmanje 55% mm
* punomasni- najmanje 50% mm
* masni- najmanje 45% mm
* tricˇetvrt masni- najmanje 35% mm
* polumasni- najmanje 25% mm
* cˇetvrt masni- najmanje 15% mm
* posni- najmanje 15% mm
O siru bi mogli josˇ mnoge stranice napisati, kako o mnogim znanstveno dokazanim vrijednostima i osobinama, tako i onima u koje se tradicionalno vjeruje, ali u konacˇnici vazˇno je jedno; tesˇko bi danas bilo zamisliti zˇivot (ne samo gurmana) bez Te delicije koja uz cˇasˇu dobrog vina i ugodno drusˇtvo svaki put iznova stvara i odrzˇava zadovoljstva.