Selo : neiskorišteni ruralni potencijal

[sokkia]

da,
nedavno sam baš gledao neku emisiju i radilo se o GMO kouruzu u SAD kome je ubacen gen koji od svinje koji diktira gojaznost kako bi povecali prinos.
taj kokuruz je predviđen samo za ishranu stoke i mora biti deklarisan kao takav.
međutim kad su izvršili kontrolu hrane koja sadrži kokuruz u sebi našli su oko 200 proizvoda koji sadrži taj GMO kokuruz

[TDK-90]

Neka stara slavenska izreka kaže:

Ovdje( na Balkanu) se uvijek sijalo, želo i jelo
Dok god se granice ne zatvore ( misli se na uvoz pod povoljnim uvjetima) nit će biti sela nit razvoja a nit države.

A granice ne smijemo zatvoriti od "izumitelja" Euroatlanskih integracija ništa od države samoodrživosti i nezavisnosti od kapitalističkih tlačitelja

[iamia]

sokkia,
nema u americi nikakve kontrole za GMO produkte. nikakve oznake. nikakve opomene. nista.
njihov lobi je jedan od najjacih (pored lobija za oruzje)..
ljudi jedu smece, i nemaju pojma o tome.

kokuruz, psenica, krompir, meso.. sve,, ama bas sve im je genetski modifikovano.
ljudi su gojazni. veliki procenat su preko dva metra visoki i razvijeni.
ali iznutra su unisteni.

amerika je najveci korisnik lijekova u svijetu po glavi stanovnika!
veliki procenat je pod depresivima. a ostali se sljukaju svim i svacim.
lijek za visok pritisak, za nizak. za dlake na ledjima, za vitamine, za zeljezo, za ovo i ono.
ja kad sam isao na college, 90% ucenika se sljukalo lijekovima za koncentraciju..

[ami8]

.

[zlata]

Oprosti, ali diljem Amerike i Kanade, ljudi sve vise uzgajaju, prodaju i kupuju "zdravu" hranu.
I cijene organske hrane su sve jeftinije.

U SAD-u i Kanadi, kad nesto kupujes, bar znas sta kupujes. .

wtf ??
u kojem ti americkom gradu zivis da postoji oznaka koja je hrana modificirana a koja nije ?
to ne postoji nigdje u americi. njihov lobi je prejak. takav zakon se ne smije uvesti, dok recimo u EU genetski modifikovana hrana iz amerike je ZABRANJENA.
i sta pricas da je cijena "zdrave" hrane ista kao ona modifikovana?
modifikovana hrana je skupa,, ali ona "zdrava" je preskupa. obican covjek to ne moze platiti.

Kod nas mozes otic "u Cazin na sajam", u i moras vjerovat seljaku da je on tu papriku uzgajao (da nije preprodavac makedonske paprike), i da nije prskana.

U Sjevernoj Americi posvuda imas "Sam beres Svoje" plantaze, na kojima ovisno o godisnjem dobu mozes ubrat sve vrste voca i povrca. Platis koliko si ubrao, i nosis doma. .

opet si sve kroz pobrkala.
prskanje paprika u makedoniji nije isto kao genetski modifikovano sjeme koje se sadi na americkim plantazama.
ti kad odes na americku farmu, ti opet beres tu genetski modifikovane produkte koji su (ponavaljam) ZABRANJENI u evropi.
onaj seljak u cazinu nema logisticku mogucnost da prodaje genetski modifikovanu hranu.
ako je prskao pesticidima, to nije isto kao sjeme koje je genetski modifikovano u laboratoriju.

Oklen TI ZNAS da je mali americki proizvodjac, koristijo GMO sjeme?
Je'l' to obican Amerikanac ili Kanadjanin skloniji prevari i laganju?

Kol'ko znam, u SAD-u puno omladine odlazi radit na farme, kupuju male posjede i uzgajaju ZDRAVU hranu, ne zato da bi me prevarili, nego iz ideoloskog uvjerenja.
Zdrav zivot i ekologija su im postali k'o religija.

I ZATO cesto krenu u proizvodnju zdrave hrane. Da im je samo da brze zarade, bavili bi se necim drugim.

[iamia]

niko ne govori o prevari.

u americi su SVA sjema (ili sjemeni.sjemenke. kako se kaze? ).. genetski modificirana.
sva. bez iznimke.

one farme koje koriste prirodne sjemenke moraju ih narucivati izvan zemlje.
i te farme su VELIKIM SLOVIMA oznacene.
ako ti ides kod obicnog farmera na kojem ne pise velikim slovima " prirodna dobra", onda znaci da ta firma producira genetski modificirane stvari.
ne radi se o prevari. jednostavno je to americki zakon gdje se GMO produkti ne trebaju posebno obiljezavati.

[fortaleza]

Na Balkanu se koristi sjeme krumpira koje je genetski modificirano, nije baš da kod nas nema GMO hrane... Pa industrijski prerađena hrana u sebi sadrži GMO soju, keksi, čokolade itd.

Doći će vrijeme da ako se želiš zdravo hraniti morati ćeš ići živjeti na selo i uzgajati svoje, nije to tako daleko od nas.

[iamia]

nisam siguran za citav balkan,, ali znam da u srbiji je strogo zabranjen GMO.
ja bih dvaput provjerio te informacije o krumpiru.

[fortaleza]

nisam siguran za citav balkan,, ali znam da u srbiji je strogo zabranjen GMO.
ja bih dvaput provjerio te informacije o krumpiru.

U Srbiji se ilegalno uvozi GMO sjeme kukuruza kao i u Hrvatskoj... Što se tiče krumpira definitivno se rabi GMO i to 95%. Jedne godine sam sačuvao sjeme za dogodine i nije rodilo nikako (u sebi sadrži gen ubojicu i ne može se ponovo koristiti).

Ove godine kupujem provjereno sjeme koje se godinama koristi i nastojati ću ga sačuvati.

[Edin H.]

Podjimo u mala mjesta nase domovine,
Da vidimo dunje na ormanima...

[radostan dan]

e ovaj ti s andjelima jede trešnje već izvjesno vrijeme...
nemodifikovane.

[sokkia]

GMO-GMO-GMO !

ljudi, šta se podrazumjeva pod GMO hranom
primjera radi : ako se jednoj sorti pšenice koja prirodno daje dobar rod ali ima dugu stabljiku pa je sklona polijeganju ubaci gen druge pšenice koja ima kratku stabljiku i tako dobijemo sortu koja i dobro rađa i ne poliježe dali je to GMO pšenica
po mom mišljenju jest GMO ali nije ni na koji nacin štetna .

ali kokuruz kome se doda gen svinje koji daje gojaznost jest i GMO i neprirodan

[iamia]

GMO je puno veci problem nego ta stabljika psenice.
kada se radi o genetskoj modifikaciji, ne staje se kod jedne specificnosti.
primjer psenice? genetski se modifikuje da daje puno veci crop. tako na jedan dulum dobijes tri puta toliko psenice.
takodje ta psenice je otporna na vlagu, na sunce.
moze se skladistiti gdje hoces. pefektna za transport.
sve je to u redu.
ali je problem kada se treba recimo kruh jesti od takve psenice.
posto je crop (kako se kaze na nasem? ) otporan na sve, onda je otporan i na probavu.
ne razgradjuje se u tijelu. stvaraju se zalihe opasne masti , koji polako razgradjuje citav ljudski organizam.

ima poseban naziv za tu mast. ne da mi se sad googlati.

[PipiDugaDevetka]

Nema logike da je cijena krompira na sarajevskim pijacama 1,20KM/kg:
http://www.radiosarajevo.ba/novost/8564 ... u-hrvatsku

[Nebitan32]

Milion KM za tov junadi
http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/mi ... tov-junadi

Počinje realizacija jedinstvenog projekta u BiH za proizvodnju junećeg mesa

U Bihaću počinje realizacija jedinstvenog projekta u BiH za proizvodnju junećeg mesa čija vrijednost premašuje milion maraka investicije.

Općinski načelnik Bihaća Emdžad Galijašević je potpisnik ugovora, te kao partneri potpisnici su Amir Osmančević, direktor filijale Bihać Vakufske banke, Sulejman Ćoralić, direktor filijale Bihać Bosna Sunce Osiguranja, Samir Muminović, direktor MS-ALEM d.o.o. Bosanska Krupa i Dane Šišović, direktor Mesne industrije Šišović iz Rakitnog kod Posušja.

Sufinansiranje kamate

Prema riječima načelnika Galijaševića, kreditnu liniju u iznosu od million KM obezbijedio je IFAD i Vakufska banka po vrlo povoljnoj kamatnoj stopi, a svoj doprinos u ovom projektu općina Bihać daće kroz sufinansiranje kamatne stope u iznosu od četiri posto.
- Mi ovim projektom želimo stvarati dodatnu vrijednost i ovo je naš konkretan odgovor kako možemo izaći iz ekonomske krize. Očekujemo nakon završetka ovog projekta da ćemo utrostučiti vrijednost investicije i to nam daje za pravo da slijedeće godine osiguramo kreditna sredstva do tri miliona KM, kazao je načelnik Galijašević.

50 radnih mjesta

Pored očekivanog povećanja stočnog fonda na području Općine Bihać i otvaranja do 50 radnih mjesta, realizacijom ovog projekta osnažit će se i primarna poljoprivredna proizvodnja, a paralelno s tim i više zasađenih poljoprivrednih površina u općini Bihać.

Ugovorom je predviđeno da rok otplate bude između 10 i 12 mjeseci, da plaćanje tovljene junadi bude 50 posto po preuzimanju, a ostatak najkasnije 45 dana od preuzimanja. Također, zainteresiranim farmerima otvara se mogućnost kreditiranja do 20.000 KM, odnosno u prosjeku do 20 junadi, a ukupno je predviđen otkup 1.000 grla tovljene junadi.

[Nebitan32]

Sajber zelje

U zemlji u kojoj se mjesečno gubi na hiljade radnih mjesta ima onih koji su odlučili sami sebi obezbijediti posao. Uraditi nešto za sebe moto je petočlane grupe mladih bh poduzetnika, koji su hobi pretvorili u posao. Uzgoj organskog povrća, njegovo pakovanje i dostava na kućnu adresu naručioca za njih je izazov i način da zarade novac za svoje potrebe. Uz pomoć internet stranice Krompir.ba nude korpu svježeg, organski uzgajanog, sezonskog povrća već više od godinu dana. Autorica: Selma Boračić

VIDEO
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24938515.html

http://www.krompir.ba/

Treba podrzati ove ljude i ovu ideju. Izuzetno kreativan i hvale vrijedan poduzetnicki potez.


Isporuka Zelenare i krompira je svakog ponedeljka, srijede i subote. Narudžbu je potrebno poslati najdalje do ponedeljka do 13h, srijede 13h i subota do 11h. Naručiti možete putem sms-a, e-mailom ili pozivom na dole navedene kontakt podatke. Potrebno je napisati ime i prezime, adresu stanovanja, dio grada i kontakt telefon. Isporuka se vrši na sve adrese u Sarajevu.

Amel Mukača
Telefon: +387 62 051 219
E-mail: [email protected]
Web: www.krompir.ba
Facebook: www.facebook.com/krompir.ba

[Nebitan32]

Hamdija Puljarga – Geolog i jedan od najuspješnijih mljekara u Bugojnu

http://www.bh-index.com/?p=20992


Sve dosadašnje analize stručnjaka potvrdile su da općina Bugojno raspolaže idelanim uvjetima za razvoj stočarstva i poljoprivrede. Upravo u ovim privrednim granama mnogi su pronašli izvor vlastite egzistencije, ali i dodatne zarade, što je značajno u ovo vrijeme kada je veoma teško doći do stalnog zaposlenja.






Uvjeren da na vlastitom pragu može uposliti svoju porodicu, Hamdija Puljarga iz naselja Gračanica kod Bugojna, prije trinaest godina je, kako kaže, donio odluku zbog koje se, uprkos teškoćama na koje je nailazio, nije pokajao. Ovaj geolog u Rudniku uglja “Gračanica” Gornji Vakuf-Uskoplje važi trenutno za jednog od najuspješnijih proizvođača mlijeka na području bugojanske općine.

- Počeo sam 2000. godine s četiri do pet krava. Danas imam 12 muznih grla, nekoliko junica i desetak u uzgoju. Nije bilo lako. Zima je bila duga i trebalo je ishraniti ovoliki broj grla. Ali, uspjeli smo nekako, iako smo bili prinuđeni da smanjimo stado za 12 grla – kaže Puljarga.

Dodaje da ono čime se bavi skupa sa svojom porodicom može raditi samo neko ko to istinski voli.

- Krenete iz nekog interesa, očekujete brzu i laku zaradu. Ali, kada uđete u sve ovo, taj ekonomski pokazatelj se pretvori u strast. Posebno u momentima kad prvi put ugledate zdravo tele, kada ga hranite i, na koncu, kada dođe obračun od plaće – priča Hamdija, pokazujući zadnji izvještaj o proizvodnji i kvalitetu mlijeka, koji je upravo bio predao u mljekaru.

Inače, dnevne količine mlijeka koje predaje u Mljekaru “Agrocentar“ Pajić Polje u općini Gornji Vakuf-Uskoplje kreću se od 120-250 litara dnevno, zavisno od broja steonih krava i teladi. Mlijeko je, tvrdi, ekstra kvalitete, kao, uostalom, mlijeko većine proizvođača u BiH. Često se, priznaje, sa svojim prijateljima “zakači“ kada se u razgovoru nametne pitanje zašto građani BiH kupuju uvozne a izbjegavaju domaće proizvode.

- Žalosno je to. To je, jednostavno, stvar navike kod ljudi. Mislim da bi nadležne institucije mogle puno učiniti da se stvari promijene i da naši kupci počnu konačno kupovati domaći proizvod i da pritom budu svjesni koliko su pomogli svoju državu – smatra Hamdija Puljarga.

Zadovoljan je onim što je postigao skupa sa svojom porodicom, suprugom Zlatom i četvericom sinova, od kojih su dvojica na birou za zapošljavanje. Jedna od njegovih najvećih želja je da poširi proizvodnju i omogući djeci da imaju penziono i zdravstveno osiguranje.

-Zadovoljan sam što sam sebe i cijelu porodicu uposlio. Djeca nisu na ulici, imaju svoje zadatke i obaveze, hrane stoku. Bez njih i bez pomoći supruge, koja je stub svega, ne bih mogao ništa. Dva sina su na birou. Žao mi je što još nisu osigurani, što im ne teče radni staž. Ali, imam namjeru ove godine, ako uspijem, povećati proizvodnju i prijaviti ih, da im ide penzijsko i socijalno osiguranje. Moram vidjeti s općinskim strukturama šta je najbolje da uradim, da li da registriram obrt, zadrugu ili preduzeće – kaže na kraju ovaj uzorni domaćin

(Fena)

[purgatorio]

Da li je moguce na posjedu od nekih 1-2 hektara i uz već postojeću infrastrukturu baviti se mljekarstvom kao primarnim poslom i da bude održivo? Znači nekih 4-6 grla stoke što daje mlijeko.

[sokkia]

Da li je moguce na posjedu od nekih 1-2 hektara i uz već postojeću infrastrukturu baviti se mljekarstvom kao primarnim poslom i da bude održivo? Znači nekih 4-6 grla stoke što daje mlijeko.

nije moguće

[radostan dan]

ne upadaj u probleme pošteni čovječe poštenih namjera...
imaš viziju da živiš od svog rada, na svom skromnom posjedu, da pošteno proizvodiš i plasiraš kvalitetan proizvod.
i misliš da će ti se dobro dobrim vratiti.
samo ćeš se uvaliti u probleme i dugove. posebno sa mlijekom.

[Nebitan32]

Da li je moguce na posjedu od nekih 1-2 hektara i uz već postojeću infrastrukturu baviti se mljekarstvom kao primarnim poslom i da bude održivo? Znači nekih 4-6 grla stoke što daje mlijeko.

Obrati se ovome covjeku( Senad Omerovic) za savjete. Odes do njega(najbolje) ili ga pronades i obratis mu se preko emaila. Najbolje je cuti savjete ljudi koji su vec prosli(uspjesno) put kojim zelis krociti.

Nekada neuglednu parcelu u Konjević Polju Senad Omerović pretvorio je u pitomu oazu gdje uzgaja nekoliko vrsta povrća. U posljednje vrijeme proizvodi i rasade. Širi plantažu i sada je ovdje nikao i staklenik, jedini na ovom području.

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24958140.html

[Nebitan32]

Jedi organsko, spavaj spokojno

Eko selo Grabovica na Buškom jezeru, nedaleko od Duvna, punom parom se priprema za početak juna kada je planirano njegovo službeno otvaranje. Posjetioci će moći da, uz domaću hranu i piće, uživaju u luksuznim apartmanima, ali i životinjskoj farmi u kojoj je svoj dom pronašlo preko 250 životinja. Autorka: Andrea Pavić

VIDEO

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24984676.html

[Nebitan32]

Uzgojem jagodičastog voća do prihoda za četveročlanu porodicu
http://www.prijateljisrebrenice.org/ind ... odicu.html

Nijaz Osmanović, povratnik u opštinu Bratunac, samostalni je poljoprivrednik i bavi se uzgojem organskog povrća i voća, a najviše pažnje posvjećuje proizvodnji jagoda. Opština Bratunac poznata je po uzgoju jagodičastog voća, te je zato ova regija bogata samostalnim proizvođačima koji se uglavnom opredjeljuju za direktni plasam voća na tržište.



Nijaz se sa porodicom vratio u selo Sandiće 2000. godine, a kako bi prehranio svoju porodicu bavi se uzgojem jagoda, malina i raznog povrća. Napravio je poseban štand za sebe gdje može uvijek prodati sve što proizvede.



-S obzirom na područje na kom se nalazimo, veliki broj ljudi posjećuje Potočare, baš radi toga sam se odlučio prodavati na štandu. Prije tri godine sam podigao dunum jagode, zahvaljujući UNDP-u, da bih 2011. godine proširio plantažu jagode na još pola dun. Opredijelio sam se za konzumne sorte, zbog toga i nemam problema sa prodajom, kaže Nijaz Osmanović poljoprivrednik iz Sandića.



alt
Nijaz ističe da se od uzgoja jagodičastog voća može fino živjeti, te da cijela porodica učestvuje u poslovima na njivi.



-Ja vidim napredak. Prošle godine sam kupio polovna traktor, ove godine malo bolja polovna kola. Normalno živimo, ne oskudjevaju ni djeca ni žena, a vide se rezultati i bolji standard života, kaže Nijaz.



Fabrika „Insieme“ u opštini Bratunac godišnje izvozi 100 000 tegli džema od različitog jagodičastog voća na Italijansko tržište. Tržište u BiH ne prepoznaje značaj zdrave organske hrane, ali ujedno ne može kupovno ispratiti dosta skuplje proizvode.



-Kompletna količina koja se proizvede u sklopu organske proizvodnje plasira se na inostrano tržište. Razlozi su jednostavni, zato što je još uvijek slabo razvijena svijest domaćeg stanovništva o značaju organske proizvodnje i što je realno visoka cijena organskih proizvoda u odnosu na konvencionalne proizvode. Koštala bi sigurno do 30 i 40 posto više u odnosu na konvencionalne proizvode, navodi Peđa Milić tehnolog u fabrici „Insieme“.




Opštine Srebrenica i Bratunac imaju potencijal za pravljenje organske, zdrave hrane, a povratnici se uglavnom opredjeljuju za poljoprivredne djelatnosti. Umjesto industrijske proizvodnje, poljoprivrednici se opredjeljuju za konzumentski uzgoj koji se potom direktno prodaje na privatnim štandovima.

[vazi]

super primjer, bravo Nijaze i sretno

[Nebitan32]

Tacno. Bitno je istaci ove nijazove rijeci : " -Ja vidim napredak. Prošle godine sam kupio polovna traktor, ove godine malo bolja polovna kola. Normalno živimo, ne oskudjevaju ni djeca ni žena, a vide se rezultati i bolji standard života, kaže Nijaz."

Dok vecina kuka iz dana u dan, ovdje imamo osobu koja zraci optimizmom i govori kako mu se poboljsava zivotni standard. A ne radi se o nekom ko isisiava ovaj ili onaj javni budzet. Mediji bi trebali staviti vise fokusa na ovakve osobe. Da posluze i kao primjer i kao uzor.

Vise instance bi trebali unijeti vise energije u favoriziranju zivota na selu( uz investicije u ruralnu infrastrukturu naravno). U gradovima ima puno nezaposlenih a koji nemaju neke specificne kvalifikacije mogli pokrenuti ovakve male porodicne poslove.