Satnica u Danskoj i Norveskoj 25 eura?

[malsal]

kako ce uraditi kontrolu bez rendgenskog snimka ??
pa normalno da je i kontrolisala, kad mi je rekla kako se kutnjak upalio jer drugi kutnjak raste ispod.
ne bi to mogla vidjeti bez snimka.



normalno da stranci dolaze. mislim,, ko moze biti bolji od 10 km ??
uostalom,, pogledaj u usta vecine bosanaca. ne izgledaju kao da se ubise u redu za zubara.

---
Pa to (da okrenemo temu na stomatologiju), sinmak je samo dio kontrole, i kad kontrolises valjda slikas sve ne samo jedan...
Zatim, ne dolaze stranci (makar ja nisam upoznat sa tim) nego nasi ljudi sto zive u inostransvu, ima razlike....

[iamia]

to su stranci.
ne zavaravaj se.

[malsal]

to su stranci.
ne zavaravaj se.

-----------
Kako stranci ? Koji jezik pricaju, na kojem jeziku razmisljaju, za ciju reprezentaciju navijaju, gdje odmor provode, na koju se muziku pale, na cemu su se odgajali,koje fimove su gledali, sta im je omiljena klopa, znaju li razliku izmedju sirnice i bureka, jedu li sarmu za novu godinu...?
Mozda sam po tebi ja stranac, ali evo ne na nasem forumu a nesto ne vidim puno francuza ovde.
Mozda cu kosti ovde ostavit, mozda nikad vise necu u BiH otic ali znam ja ko sam i sta sam, bez obzira na boju pasosa, a sto ti desetine ako ne i stotine hiljada ljudi odjednom strancima proglasis to je do tebe...

[Arc_Angel]

Isti su im porezi kao i kod nas, kome nije mrsko da procita i da izracuna to je to u +/-5% evo link
http://en.wikipedia.org/wiki/Taxation_in_Denmark
ljudi jednostavno zaradjuju 10 puta vise nego mi placaju vise poreza proporcionalno

[uglavnomja]

kako ce uraditi kontrolu bez rendgenskog snimka ??
pa normalno da je i kontrolisala, kad mi je rekla kako se kutnjak upalio jer drugi kutnjak raste ispod.
ne bi to mogla vidjeti bez snimka.



normalno da stranci dolaze. mislim,, ko moze biti bolji od 10 km ??
uostalom,, pogledaj u usta vecine bosanaca. ne izgledaju kao da se ubise u redu za zubara.

---
Pa to (da okrenemo temu na stomatologiju), sinmak je samo dio kontrole, i kad kontrolises valjda slikas sve ne samo jedan...
Zatim, ne dolaze stranci (makar ja nisam upoznat sa tim) nego nasi ljudi sto zive u inostransvu, ima razlike....

ja se izvinjavam, najjeftinija kontrola je ispod 100 km do 250 km

" ...varierer en rutinekontroll fra 360 til 990 kroner."

ne treba znanje jezika, rutinska kontrola, nikakvo snimanje, nego dobar dan, malo kuc kuc, ogledalce, plomba valja, plomba ne valja, trebas to i to - i ta informacija kosta toliko. a koliko kosta rad imaju oglasi u novinama zubarski ili opticarski vikend u estoniji, latviji

i jos nesto, kvalitet istocnoeuropskih zuba dobrim dijelom zavisi i od vode, ne samo od zubara.

[bosanceros_]

to su stranci.
ne zavaravaj se.

-----------
Kako stranci ? Koji jezik pricaju, na kojem jeziku razmisljaju, za ciju reprezentaciju navijaju, gdje odmor provode, na koju se muziku pale, na cemu su se odgajali,koje fimove su gledali, sta im je omiljena klopa, znaju li razliku izmedju sirnice i bureka, jedu li sarmu za novu godinu...?
Mozda sam po tebi ja stranac, ali evo ne na nasem forumu a nesto ne vidim puno francuza ovde.
Mozda cu kosti ovde ostavit, mozda nikad vise necu u BiH otic ali znam ja ko sam i sta sam, bez obzira na boju pasosa, a sto ti desetine ako ne i stotine hiljada ljudi odjednom strancima proglasis to je do tebe...

Svaka tebi cast...
Niko nije tamo otisao dobre volje(mozda neki i jesu ali su rijetki) ali bez obzira to neumanjuje vasu nacjonalnost i Vas patriotizam koji osjecate prema nasoj lijepoj ali prezagadjenoj za zivit ...
Jbt citajuci ove postove da ne zivim u BIH pomislio bih da je bolje zivjeti u BIH nego u Svedskoj koji retardizam...
Ljudi pricaju o nekom porezu te koliki je ovdje koliki gore!? Sta ce meni oporezovat sa mojih 21 god ..nema posao nemam stan zivim sa starcima koji me HVALA IM STO ME TRPE...I o kakvom mi porezu govorimo nemamo 20 km u dzepu....Nego ako ima kakva djevojka za udaju u Svedis nek se javi..Dobro njoj ima Bosancerosa,dobro meni idem iz ove BiH i vratim se kad se ovo mao stanje sredi..

[dedovic.almir]

Satnica u Norveskoj je i veca, ali imajte na umu da su u Norveskoj izuzetno veliki i troskovi zivota, radi jako - jako visokog standarda (doktor specijalist ima platu oko 20.000 KM mjesecno), i jako male nazaposlenosti oko 3,5%.

[sneki712]

Satnica u Norveskoj je i veca, ali imajte na umu da su u Norveskoj izuzetno veliki i troskovi zivota, radi jako - jako visokog standarda (doktor specijalist ima platu oko 20.000 KM mjesecno), i jako male nazaposlenosti oko 3,5%.

Mozes li boga ti dati neku prosjecnu porodicu za primjer.Pitam tebe djelujes mi realan. Znaci, 2 radi , koliko je pristojna stanarina ili kredit neke kuce, internet, cablovska , mobilnih , osiguranje auta i kuce mjesecno, bezin , hrana za 4, sniženja garderobe ( adidaske sa $120.00 na 60.00, puma maja sa 30 na 10 , michle corse tasna sa 600.00 na 200.00, danier kožna jakna sa 800.00 na 400 , ovo djeca nose ne ja poceli su cak i preko UK da naručuju sve je jeftinije 3 puta, a na $100.00:) nema carine.
porez na niska primanja $60,000 god. svaki april plaćamo u Kanadi oko $5000.00 i to traze keš.( ovo je sitna buranija) Mene su neki ubjedjivali da smo mi sirotinja za skandinavske zemlje jer dosta toga ide na kredit , naravno i na more na caribe, ali uvijek imam prostor na 2 kartice po 6 mj 0% kamate .
Za USA znamo dosta, jer imamo dosta raje a i isli smo vise puta dole, cini mi se isti standard, manje plate, jeftinije kuce i i svi ivi gore navedeni troskovi niži.
Da li je stvarno Norveska,Danska i Švedska toliko jaka da sve mogu kesirati i putovanja osim kuca, condo, i auta.

[Jack Be Nimble]

Norvesku znam ko turista i kroz pricu Norvezana i svojih rodjaka...plate jesu do plafona, ali kao sto je napisano porez i luksuz zivota je isto do plafona. Oni na to gledaju da citava nacija mora da stedi danas da bi im djeca imala sutra. Dok se nafta nije pojavila Norveska je bila medju najsiromasnijim drzavama u Evropi, nisu imali nikakve poljoprivrede, ribolov im je bio svetinja itd...priloge nafte ne bacaju okolo kao pojedine drzave nego cuvaju za nedaj boze.

Kada posmatram rodjake u Norveskoj i sebe u Americi, jebiga dosao sam u pogresnu drzavu. Ljudi rade prosjecne poslove, nemaju faxa a zaradjuju vise nego ja ili bolje receno ta njihova struka u Americi zaradjuje tri puta manje nego u Norveskoj. Takodjer drzava zna da ljudi nisu robovi i ulaze u njih, takodjer im placa odmor. Naime (norvezani me mogu ispraviti ako grijesim) na kraju svake godine od drzave/mozda firme dobiju jednu extra platu ili platu i po. To moji rodjaci zovu 'hedija za odmora' a valjda tako i Norvezani kazu. Sa tom lovom odu do Bosne/Turske/Tunisa jedna od tih relacija i meni u USA svrate.

Sto se tice zdrastvenog kao Kanadjani i Englezi upoznao sam dobar broj Norvezana koji dodju ovamo na odmor ali prva stanica im bolnica i lijecene raka.

Uglavnom ljudi su sretni, samo neke supa to zdrastveno pa moraju preko bare. Rado bi i ja tamo.

[sinuhe]

Prosjecna godisnja plata u zapadnim zemljama je oko 25000 dolara. To je ono sto ljudi imaju da trose.
U Danskoj 23000 a u Norveskoj 30000.

http://www.oecdbetterlifeindex.org/

[malsal]

@jack be nimble

nedaje firma te pare tek onako,nego ih u toku godine od jedanest plata skine 12% ekstra da bih ti to vratila pred godisnji odmor iduce godine (dvanesta plata i to je razlog zasto skida upravo tih 12%)...firma zna da dijeli jedan dio dobiti sa svojim uposlenicima i to se zove bonus

@sinuhe

mislim da je sad prosjecna plata u NO dostigla oko 400000 nk (bruto),oduzmi od toga 10-15% (plus 12% za godisnji iduce godine) i to ti je to...znaci oko 300000 neto,u dolarima podijeli sa 4.6 i ispada oko 65000$

----
U pravu je bucko, i za tu "trinestu platu" i za prosjek.
Poz iz Osla.

[sinuhe]

Molicu sluzbenu statistiku kad sam vec naveo OECD.

[uglavnomja]

1$ je 6 kruna.

[uglavnomja]

norveski statisticki biro

Heltidsansatte hadde en gjennomsnittlig månedslønn på 41 000 kroner per 3. kvartal 2012.

[malsal]

Molicu sluzbenu statistiku kad sam vec naveo OECD.

http://www.ssb.no/arbeid-og-lonn/statis ... lonnansatt

[sinuhe]

Da, samo ne razumijem par stvari.
Zasto je tamo sve skupo, i kako bilo sta izvoze iz zemlje ako je cijena rada tako visoka? Ne vjerujem da dijele profit od nafte privatnim firmama na slobodnom trzistu.

[malsal]

Da, samo ne razumijem par stvari.
Zasto je tamo sve skupo, i kako bilo sta izvoze iz zemlje ako je cijena rada tako visoka? Ne vjerujem da dijele profit od nafte privatnim firmama na slobodnom trzistu.

-------
Izvoze naftu
A profit se djeli, ne sam privatnim kompanijama nego sa cjelim drustvom, kroz folketrygd - ne znam kako bi preveo, nesto kao socijala (narodna) sigurnost. Garantovana prava, garantovana socijala, besplatan ljekar, skola i slicno...
Inace, najskuplja piva u gradu (0.5l) je 25 km, tako da puno zaradis ali brate lako se trosi...

[sinuhe]

A profit se djeli, ne sam privatnim kompanijama nego sa cjelim drustvom

Vidi sad to. Jel' stvarno nekoj firmi koja nema veze sa naftom, koja ne radi za Statoil dijele pare?
Nesto tu ne stima i nisam spreman vjerovati u to.

[iamia]

-
tesko je ustediti kintu u norveskoj.

[malsal]

A profit se djeli, ne sam privatnim kompanijama nego sa cjelim drustvom

Vidi sad to. Jel' stvarno nekoj firmi koja nema veze sa naftom, koja ne radi za Statoil dijele pare?
Nesto tu ne stima i nisam spreman vjerovati u to.

----
Mozda sam se pogresno izrazio. Ne djele pare firmama, nego se pare stecene naftom djele na sve pojedince u drustvu kroz razne oblike socijalizma. Pravo na stan (u teoriji nema beskucnika. u praksi ima, ali 99% su narkici sto odjebu ponudu od drzave) , pravo na skolovanje, ljecenje, socijalu, djeciji doprinos i slicno.
Privatne kompanije se snalaze kao i u drugim drzavama...

[uglavnomja]

strahovito puno para ide na azilante, i dok cekaju ogdovor, pa cak i kad dobije odbijenicu i dalje ostaju u drzavi, trenutno ih je 5.000 koje ne znaju gdje i kako deportirati.
dalje, azilanti imaju pravo na stan i placenu struju i vodu i odredjenu kolicnu love, cca 2.000 km ili 8.000 kr. pa jos svako dijete ima pravo na "doplatak", pa dalje svima njima se placaju kursevi, razni, jexik mogu uciti i 5 godina, pa kursevi racunara, ovoga, onoga, pa izleti, skijanje, alpsko i hodajuce, pa...a svaki taj profa ili instruktor kosta, svaki prevoz kosta, svaka karta za bus je beneficirana, dzabni doktori (sad zele da komuna otkupi odrdjeni broj kreveta u bolnicama samo za azilante, da ne cekaju na listi, kao ostali, a to vec vadi huju ostalim ) itd... a azilanata je stotine hiljada. Cak i kad prestanu ici na kurseve i dalje imaju im drzava placa stan i ostalo.

zatim svako ko upise faks ima mjesecnu "platu", bez obzira gdje studira, vazno je samo da je norveski drzavljanin, a moze i u sarajevu studirati.

dalje, firma gdje je neko zaposlen placa bolovanje prvih 16 dana, poslije drzava placa.

trudnicko tj. porodiljsko placa drzava.

nezaposleni dobijaju punu platu i do 6 mjeseci nakon prestanka posla.

strahovito puno para ulazu u ocuvanje sredine.

ulazu brdo para u nove zgrade, generalno u izgradnju, zadnje u oslu je zgrada koja se zove bar-cod

skole su opremljene boli glava.

mislim da se najvise novca trosi na razvoj ekonomije, investicije, i to vani negdje. ali ne znam detalje. znam za naftne kompanije, naravno, za telenor, itd.

a posten covjek koji radi i uzima mu se od plate 35% u prosjeku, koji placa sve preskupo, i posjete doktoru (zove se besplatno zdravstvo, ali svaku posjetu doktoru platis 50 km, tzv, licno ucesce, svoj udio prvih 10 puta. ako postane hronicno, vise se ne placa, ali do tada eto bespaltno . i lijekovi se placaju.), koji sve radi kako treba, ne zivi od socijale, nikakve koristi nema od tih para. jedinpo sansu da nadje posao sa dobrom platom koju ce potrositi dok kazes keks

[malsal]

strahovito puno para ide na azilante, i dok cekaju ogdovor, pa cak i kad dobije odbijenicu i dalje ostaju u drzavi, trenutno ih je 5.000 koje ne znaju gdje i kako deportirati.
dalje, azilanti imaju pravo na stan i placenu struju i vodu i odredjenu kolicnu love, cca 2.000 km ili 8.000 kr. pa jos svako dijete ima pravo na "doplatak", pa dalje svima njima se placaju kursevi, razni, jexik mogu uciti i 5 godina, pa kursevi racunara, ovoga, onoga, pa izleti, skijanje, alpsko i hodajuce, pa...a svaki taj profa ili instruktor kosta, svaki prevoz kosta, svaka karta za bus je beneficirana, dzabni doktori (sad zele da komuna otkupi odrdjeni broj kreveta u bolnicama samo za azilante, da ne cekaju na listi, kao ostali, a to vec vadi huju ostalim ) itd... a azilanata je stotine hiljada. Cak i kad prestanu ici na kurseve i dalje imaju im drzava placa stan i ostalo.

zatim svako ko upise faks ima mjesecnu "platu", bez obzira gdje studira, vazno je samo da je norveski drzavljanin, a moze i u sarajevu studirati.

dalje, firma gdje je neko zaposlen placa bolovanje prvih 16 dana, poslije drzava placa.

trudnicko tj. porodiljsko placa drzava.

nezaposleni dobijaju punu platu i do 6 mjeseci nakon prestanka posla.

strahovito puno para ulazu u ocuvanje sredine.

ulazu brdo para u nove zgrade, generalno u izgradnju, zadnje u oslu je zgrada koja se zove bar-cod

skole su opremljene boli glava.

mislim da se najvise novca trosi na razvoj ekonomije, investicije, i to vani negdje. ali ne znam detalje. znam za naftne kompanije, naravno, za telenor, itd.

a posten covjek koji radi i uzima mu se od plate 35% u prosjeku, koji placa sve preskupo, i posjete doktoru (zove se besplatno zdravstvo, ali svaku posjetu doktoru platis 50 km, tzv, licno ucesce, svoj udio prvih 10 puta. ako postane hronicno, vise se ne placa, ali do tada eto bespaltno . i lijekovi se placaju.), koji sve radi kako treba, ne zivi od socijale, nikakve koristi nema od tih para. jedinpo sansu da nadje posao sa dobrom platom koju ce potrositi dok kazes keks

-------
Dosta toga sto si napiso stoji, ali za azilante nije istina.
Radim sa azilantima vec 15-ak godina i mogu informisati da:
Samo azilenti sa dobijenom dozvolom boravka imaju pravo na stan (manjina i odnosu na broj azilanata)
Placeni kurs jezika je 300 casova, ne 5 godina.
Vecina azilanata moze sanjat o skijanju (zavisi od prihvatilista ili komune gdje zive)
Ovo za kupovinu odredjenog broja bolesnicki kreveta - radio sam na tome, radi se o 5 kreveta u Oslu za novodosle azilante koji su previse bolesni da bi se plasirali u izbjeglicki kamp. Ne vjeruj svemu sto procitas u VG ili sto Carl Ivar Hagen kaze.
I na kraju, sjeti se da si i ti dosao ovde kao azilant (makar predpostavljam), i da su i to ljudi koji imaju odredjena prava i potrebe...

[iamia]

bla,, bla...
'de , govori to nekome ko ne zna o cemu pricas.

sa dobrim poslom i dobrom platom i u albaniji se dobro zivi.
ali, u poredjenju,, jedan inzinjer u americi moze zivjeti duplo bolje od iste struke inzinjera u norveskoj.

[malsal]

bla,, bla...
'de , govori to nekome ko ne zna o cemu pricas.

sa dobrim poslom i dobrom platom i u albaniji se dobro zivi.
ali, u poredjenju,, jedan inzinjer u americi moze zivjeti duplo bolje od iste struke inzinjera u norveskoj.

------
Amerika, zemlja snova.
Za bogate, ostali nek crknu.
Super je bit turista u USA (sa lovom), nema sanse da bi tamo ikad zivio.

[matic.ivan]

Švedska prebogata, mora da troši
Izvor: business.hr

Švedska koaliciona vlada desnog centra preškrto troši budžetski novac kog će verovatno i u narednim godinama biti dovoljno na raspolaganju.



Švedsko veće za fiskalnu politiku, državna agencija koja ocenjuje vladinu politiku, zaključilo je da je mali rizik da će zemlja prekoračiti gornju granicu dopuštene javne potrošnje u nadolazećim godinama pa je pozvalo vladu da ublaži ograničenja.

Za razliku od većine zemalja u Evropi, Švedska je zahvaljujući jakim izvoznim prihodima i čvrstoj domaćoj potražnji uspela da u protekloj deceniji značajno smanji dug iskazan udelom u BDP-u.

"Švedska postaje naftna zemlja, samo bez nafte", kazao je predsednik tog vladinog instituta Lars Jonung.

Dok neumoljive mere štednje guraju zadužene članice evrozone u recesiju, švedska vlada predviđa da će njen javni dug u ovoj godini pasti na 37,7 posto BDP-a, te na samo 22,5 posto u 2016. godini.

Švedska državna agencija ističe da politika ministra finansija Andersa Borga uključuje dodatne mere ograničavanja javne potrošnje, povrh onoga što je propisano zakonom, posebno u razdoblju ekonomske neizvesnosti.

Zbog krize u evrozoni rast švedske privrede usporio je u drugoj polovini prošle godine, što je zahtevalo ekspanzivniju politiku vlade, ali je njen glavni prioritet bilo ograničavanje javne potrošnje.

"Trebalo je da budu malo velikodušniji", kazao je član veća Jon Hasler.