Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
S_M, hvala na trudu i doprinosu...
("Drina" i Cafe "Rock" su me obaska oraspolozile . Da ne bude zabune; "Drina" zbog "reputacije", a "Rock" jer sam dobar dio mladosti ostavio u njemu... )
Ovu gore sliku sam planirao postaviti, pa kada si to vec ti uradio, samo da dodam da se radi o vili Mandica, sagradjenoj 1903, danas poznatijoj kao Muzej ZOI...
Nema na čemu ...
Vrlo rado ću još,ako nađem...
P.S.Mala ispravka,žensko sam.
S_M, hvala na trudu i doprinosu...
("Drina" i Cafe "Rock" su me obaska oraspolozile . Da ne bude zabune; "Drina" zbog "reputacije", a "Rock" jer sam dobar dio mladosti ostavio u njemu... )
Ovu gore sliku sam planirao postaviti, pa kada si to vec ti URADILA, samo da dodam da se radi o vili Mandica, sagradjenoj 1903, danas poznatijoj kao Muzej ZOI...
Sorry, evo sam popravio
(Kontam nesto; ja se valjda nekako jos i izvadih, a kako ce BiH-x...zivo me interesuje )
odlična slika, ali ne mogu skontati koji je ovo dio tačno tj. šta je danas ovdje, a i kuda danas prolazi koš. potok, znam da se vidi kod trolejbuske stanice kod opštine centar.
Po meni, ovo je lijeva obala Miljacke, negdje izmedju Skenderije i Vrbanje, tj ulica Terezije
Po meni, ovo je lijeva obala Miljacke, negdje izmedju Skenderije i Vrbanje, tj ulica Terezije
ins, mislim da si u pravu
Mada na slici skoro i da nema vise nicega za prepoznati, ova oznacena dzamija koja se nalazila na mjestu gdje je danas Dom Mladih na Skenderiji, izgledom u potpunosti odgovara ovoj dole uslikanoj 1897. godine.
Gdje su sad oni što tvrde da prije nije bilo seljaka u Sarajevu, tj. da se se "prilagođavali"
Davno sam ja vama rekao, kozaračko kolo na sred Titove 1946. nije gradska tekovina.
Inače, MAN's i Sarajevski Marlboro, svaka čast za slike, samo nastavite
Po meni, ovo je lijeva obala Miljacke, negdje izmedju Skenderije i Vrbanje, tj ulica Terezije
ins, mislim da si u pravu
Mada na slici skoro i da nema vise nicega za prepoznati, ova oznacena dzamija koja se nalazila na mjestu gdje je danas Dom Mladih na Skenderiji, izgledom u potpunosti odgovara ovoj dole uslikanoj 1897. godine.
(Uh, spade mi kamen sa srca!!! )
I ja mislim da ste obojica u pravu. Ovi dimnjaci u krupnom planu tada bi vjerovatno pripadali Sarajevskoj pivari (tada na Kovačićima) a ovaj udaljeni dimnjak Tvornici duhana (tada na Marijin Dvoru).
Iako nisam nikada vidio slike ova dva postrojenja iz tog vremena, ako je lokacija tačna onda to može biti samo to.
Da ne otvaram posebnu temu,
ovo je taman za ovog mjesta.
Umro botaničar dr. Čedomil Šilić
Ugledni bosanskohercegovački botaničar i biofil, umirovljeni naučni savjetnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu dr. sc. Čedomil Šilić, umro je 21. oktobra u 74. godini života u Sarajevu
Pored intenzivnih istraživanja i velikog broja objavljenih radova, Šilić je imao osobito razvijen smisao za lijepo i važno, ljubav prema prirodi i edukacijske sklonosti, što je iskoristio u popularizaciji prirode i nauke po kojima je postao poznat izvan granica Bosne i Hercegovine. Neke njegove knjige izlazile su u četiri izdanja s ukupno 60 tisuća primjeraka. Cijelog života vodio je bitku za zaštitu bilja: od dana kad se suprotstavio izgradnji releja na samom vrhu Trebevića, na nalazištu jedne biljne vrste, do njege povrijeđenih biljaka u sarajevskom Botaničkom vrtu tokom rata, i aktivnom radu do zadnjih dana života.
Danas Šilićev privatni arhiv broji oko 40 hiljada dijapozitiva biljaka, njihova staništa, dinarskih krajolika i svega što ima prvorazrednu prirodoslovnu vrijednost. U tisku se nalazi jedna njegova knjiga u kojoj je koautor i priprema se velika stalna muzejska izložba Šume BiH u Zemaljskom muzeju.
Radio je samostalno i na projektima kompleksnih istraživanja flore i vegetacije BiH, na kartiranju šumske vegetacije BiH, a posebno se bavio i u široj javnosti pročuo pa istraživanjima endemskih i reliktnih biljnih vrsta.
Šilić je do svoga sedamdesetog rođendana objavio 54 naučna rada, 129 popularnih i naučno-popularnih radova i 9 monografija. Imao je pet izložbi fotografija, četiri muzeološke izložbe, 14 većih ilustratorskih radova, 15 prirodoslovnih postera, itd. Opisao je 36 novih biljnih vrsta, podvrsta i taksonomskih kombinacija, te tri vegetacijske zajednice, od kojih dvije s kolegama.
Bavio se likovnom umjetnosti, te imao više likovnih izložbi, izlagao je fotografije u Jugoslaviji i po svijetu, za što je bio nagrađivan prvim nagradama.
Šilić je rođen 4. februara 1937. u Sarajevu, u kojem je završio gotovo sve svoje obrazovanje: osnovnu školu, gimnaziju i malu maturu; srednju šumarsku školu polazio je u Banjoj Luci, a završio na Ilidži (1956). Nakon toga upisao je Studij šumarstva u Sarajevu, kojeg je diplomirao 1963. Na studiju se uzdržavao honorarno radeći ilustracije, pa se i zapošljavao kraće ili duže vrijeme.
Po završetku studija najprije radi u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja, a potom prelazi na muzejske poslove na kojima ostaje do mirovine, 1996. Najprije radi kao muzejski kustos biolog, a od 1971. kao viši kustos Zemaljskog muzeja; nakon stjecanja doktorata (Ljubljana 1974) prelazi u zvanje naučnog saradnika, a karijeru završava u zvanju naučnog savjetnika.
. Da ne bude zabune; "Drina" zbog "reputacije", a "Rock" jer sam dobar dio mladosti ostavio u njemu... )
)
