Sarajevo-evropski Jerusalem?

[piupiu]

Ma OK, koristim je jer je postala kolokvijalna. Nego, zašto misliš da je naša kultura hibridna?

Preplitanje istoka i zapada, različitih civilizacijskih tradicija, dvije velike imperijalne i transnacionalne sile, kalemljenje jezika (skontaj koliko se jezika u Sarajevu nekad govorilo, turski, arapski, naški, švapski), miješanje religijskih običaja (toga, doduše, ima svuda)... tako.

[Challenger_]

Oki doki.

[Connaisseur Karlin]

mnogo je evropskih Jerusalema u BiH mozemo za 10 sekundi nabrojati 10 gradova u kojim su tri religije jednako dugo opstale kao u Sarajevu

Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.

https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/

[piupiu]

mnogo je evropskih Jerusalema u BiH mozemo za 10 sekundi nabrojati 10 gradova u kojim su tri religije jednako dugo opstale kao u Sarajevu

Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.

https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/

Baš o tome razmišljam zadnjih dana. Ne samo o gigantskom doprinosu identiteta grada Sarajeva, nego uopšte kulture u BiH.

@Challenger_ Chelli, zašto misliš da su dali 'gigantski doprinos' identitetu Sarajeva? Imaš neku konkretnu teoriju/primjere vrijedne pažnje (osim sevdalinke, Bluma, Danona, Samokovlije, Ozme, Goranina, Čička, tvog voljenog Fochta i dućana)? Čitala sam podavno knjigu "Sarajevo rose", koju je napisao jedan američki Jevrej koji je ovdje došao poslije rata u nekoj svojoj spiritualnoj samopotrazi, koja je jako zanimljiva, i nekako i sama sve vrijeme osjećam da je taj dio naše kulturne istorije zanemaren u mainstream narativima. Zato pitam.

[Connaisseur Karlin]

Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.

https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/

Baš o tome razmišljam zadnjih dana. Ne samo o gigantskom doprinosu identiteta grada Sarajeva, nego uopšte kulture u BiH.

@Challenger_ Chelli, zašto misliš da su dali 'gigantski doprinos' identitetu Sarajeva? Imaš neku konkretnu teoriju/primjere vrijedne pažnje (osim sevdalinke, Bluma, Danona, Samokovlije, Ozme, Goranina, Čička, tvog voljenog Fochta i dućana)? Čitala sam podavno knjigu "Sarajevo rose", koju je napisao jedan američki Jevrej koji je ovdje došao poslije rata u nekoj svojoj spiritualnoj samopotrazi, koja je jako zanimljiva, i nekako i sama sve vrijeme osjećam da je taj dio naše kulturne istorije zanemaren u mainstream narativima. Zato pitam.

piupiu, ajeme, imalla sma odlicnu knjigu , baziranu na izstrazivanju Jevreja u SFRJ, odnosno njihovih zajednica


Review of the Literature onYugoslav Jewry

This dimension is understandably lacking in the documents of the Jewish
Historical Museum Archive in Belgrade, which is otherwise by far the most
important archive for resea¡ch into Yugoslav Jewry

Two volumes published by Hitahdut oley Yugoslavia (rhe Associarion of
Yugoslav Jews in Israel) are essential for the pre-war history. The first, A ttistory of Yugoslav "Iews (Vol. l) was writen by Yakir Evenrov and eclited by cvi
Rotem.l5 This volume covers the history of Jews in the yugoslav lands from
ancienttimestotheendof the l9th century. The second volume followed 20 years
later and was edited by Zvi Loker.l6 It consists of essays and articles about Jews in
Croatia and Bosnia-Herzegovina. One of the most valuable reference works entitled
Pínkas Hakehíllot - Yugoslavia is also edited by zvi r,oker and serves as an excc:llent source for the Jewish communities that exist or have existed in the tenitory
of Yugoslavia.lT
There a¡e t\ryo recommended works in English, of which Harriet Pass Freiclenreich's The Jews of Yugoslavia is by far the best-known treatment of the history of
Yugoslav Jewry.¡8 Freidenreich divides Yugoslav Jewry primarily into the three
major centres of Zagreb, sarajevo and Belgrade, which fails to do complete justice
to two other important regions of Jewish concentration in inter-war Yugoslavia,
Vojvodina and Macedonia. However, for the inter-war Jewish history of yugoslavia, in particular, her study is indispensable

uh, ne mogu proslijediti link ( pdf) mogu poslati ( dokumnet je u sustini

Ja sam pronalsa vlastito prezime u jednoj od zajednica Jevreja ( osoba je bila clna vatrogasnog drustva) ,

[Challenger_]

mnogo je evropskih Jerusalema u BiH mozemo za 10 sekundi nabrojati 10 gradova u kojim su tri religije jednako dugo opstale kao u Sarajevu

Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.

https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/

Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.

[Challenger_]

Baš o tome razmišljam zadnjih dana. Ne samo o gigantskom doprinosu identiteta grada Sarajeva, nego uopšte kulture u BiH.

@Challenger_ Chelli, zašto misliš da su dali 'gigantski doprinos' identitetu Sarajeva? Imaš neku konkretnu teoriju/primjere vrijedne pažnje (osim sevdalinke, Bluma, Danona, Samokovlije, Ozme, Goranina, Čička, tvog voljenog Fochta i dućana)? Čitala sam podavno knjigu "Sarajevo rose", koju je napisao jedan američki Jevrej koji je ovdje došao poslije rata u nekoj svojoj spiritualnoj samopotrazi, koja je jako zanimljiva, i nekako i sama sve vrijeme osjećam da je taj dio naše kulturne istorije zanemaren u mainstream narativima. Zato pitam.

Zagradu dopunjavam Rankom Rihtmanom i Ernom Perić, a našlo bi se još jakih imena. Plus Energoinvest koji bi bio još samo jedna siva dotirana socijalistička firma da nije bilo onog koga je bilo. Podvučeno. Pa tako je, kako je. Živimo jedno oskudno međuvrijeme koje je i na simboličkoj ravni ograđeno Svrzinim zvekirom i rozetama katedrale (grb Kantona).

Ostalo, ma koliko da je, staje u narativnu fusnotu.

Zašto mislim da su dali... Pa oduzmi što je njihovo i Sarajevo gubi jednu dimenziju. Ima toga još, ali nit' sam odmoran niti voljan da idem u širinu i dubinu.

Cmokić.

[piupiu]

Zagradu dopunjavam Rankom Rihtmanom i Ernom Perić, a našlo bi se još jakih imena. Plus Energoinvest koji bi bio još samo jedna siva dotirana socijalistička firma da nije bilo onog koga je bilo. Podvučeno. Pa tako je, kako je. Živimo jedno oskudno međuvrijeme koje je i na simboličkoj ravni ograđeno Svrzinim zvekirom i rozetama katedrale (grb Kantona).

Ostalo, ma koliko da je, staje u narativnu fusnotu.

Zašto mislim da su dali... Pa oduzmi što je njihovo i Sarajevo gubi jednu dimenziju. Ima toga još, ali nit' sam odmoran niti voljan da idem u širinu i dubinu.

Cmokić.

Ima još tolikoooooo toga. I žena! Posebno žena.

http://www.antifasisticki-vjesnik.org/h ... /2/25/150/

https://lolamagazin.com/2019/01/13/znat ... oravljene/

Laura Papo - Bohoreta

Rad i kulturno djelovanje Laure Papo između dva rata među sefardskim Jevrejima bili su veoma zapaženi. Bohoreta je stekla ugled i popularnost ne samo svojim prosvjetitelj.skim radom, nego i pozorišnim komadima koje je pisala na španskom ladino jeziku, koji se govori u Bosni.

Svojim spisateljskim radom Laura Papo je htjela sačuvati od zaborava i potpune pro¬pasti one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale. Blagodareći Bohoreti nisu samo očuvane mnoge sentencije i romanse, nego i običaji, nošnja i mnogo folklornog blaga. Naročlito je živo znala naslikati likove ljudi koje je sretala u svakodnevnom životu i koji su živjeli u njenoj sredini. Opisivanju sitnih malih ljudi, zarobljenih pod teretom neimaštine, sirotinje i brige prilazila je očima pjesnika, sanjara i vidara, humaniste koji vjeruje u čovjeka, u njegove sposobnosti, vitalnost i optimizam. U njenom literarnom radu pored romantike, sladunjavog folklora, bilo je i realnog sagledanja života, ironije i sarkazma preko kojih se sagledao život i kazivala istina.

Auditorij kojem se Bohoreta obraćala nije bio malen: sitni trgovci, zanatlije, pokućari, radnici, ljudi srednjeg i siromašnog staleža, ljudi bez egzistencije. Za njih je Bohoreta stvarala, njima upućivala svoje poruke, njih bodrila i htjela da zasmije svojim lijepim humorom. Sagledavši društvenu nepravdu tadanjeg vremena, prožeta humanističkim idejama, nastojala je da pomogne onima kojima je pomoć bila potrebna. Bohoretu ,silno zabrinjava sve veći porast siro¬tinje i sve manja mogućnost da joj se pomogne. Istina, postojala su karitativna društva, bilo je dosta anonimnih dobročinitelja; zar su oni mogli korjenito riješiti problem bijede i besposlice koje su svaki dan izrastale. Bohoreta osjeća da korijen zla i način njegovog rješavanja leže na drugoj strani. U jednom od svojih popularnih predavanja Bohoreta naglašava »da je radnička klasa nosilac progresa«. To je razlog da se Bohoreta svojim radom priklonila jevrejskoj radničkoj zajednici »Matatja«.

Bohoreta je pisala za one koje je proces raslojavanja i pauperizacije tzv. srednjeg staleža potisnuo ubijedne kućarke, koji su život provodili u neimaštini i teškom tavorenju. Za ove i ovakve ljude okupiti se na sijelu »Matatje« bili su prava svečanost i događaj. Tu je Bohoreta primana iskrenim oduševljenjem, a za uzvrat ona im je poklanjala sve svoje stvaralaštvo, intelekat i svu svoju strast i gorljivost prosvjetitelja.

Pozorišna djela kao što su: »Esterka«, »Shuegra ni di baru buena«, »Renado, mi nuera grande«, nastala su kada je velika ekonomska kriza u svijetu došla i do nas. Posljedice te ekonomske krize bili su krahovi, stečajevi, otpuštanje s posla, nezaposlenost. Bohoreta je sagledala svu bezizlaznost toga položaja i stanja. Ona apelira na mlade ljude da izučavaju razne za¬nate, da pohađaju stručne i srednje škole. Otvoreno se buni protiv favoriziranja trgovačkog staleža, protiv snobizma isticanja doktorskih titula, pod svaku cijenu, oštro napada sklapanje brakova samo radi miraza i sticanja bogatstva. Okomljuje se na netrpeljivost u porodici snahe prema svekrvi (»Shuegra ni di baru buena«), Na nepošteni odnos bogataškog sina prema sirotoj djevojci bez miraza koja se zaljubljuje u njega i vene (»Renado, mi nuera grande«).

Veoma duhovito Bohoreta tretira socijalne probleme tadašnjega društva, uspjeva da iskarikira i naruga se taštini, svađi, netrpeljivosti, zavisti i ostalim manama predratnog malograđan¬skog društva.

Prenoseći život porodice na scenu, njene krize, probleme, procvat iraspadanje, gledaocima se pričinjalo da vide sebe u nekom čudesnom ogledalu. Sve im je bilo blisko, drago, shvatljivo, poznato. Njene misli, riječi i poruke primane su bez rezerve, kao od majke ili nekog prisnog prijatelja.

Glumci-amateri okupljeni u dramskoj sekciji »Matatje« sa velikim entuzijazmom pripremali su njena djela. Sa njima Bohoreta sarađuje, a često oblikujući pojedine likove, neke uloge piše za određenog glumca. Tako jednom od najtalentovanijih i najpopularnijih glumaca, tumača karakternih uloga u njenim pozorišnim djelima posvjećuje svoj pozorišni komad »Renado, mi nuera grande« ovim riječima: »Šalomu Danitiju koji umije da zasmije i da rasplače sarajevsku publiku i kojeg mnogo volim« Bohoreta 1933. godine.

»Matatja« je izvodila pozorišna djela protkana folklorom, kao što su: »Ožos mijos«, »La pasensja vale mučo«, »Tjempos pasados«, »Avia de ser«, i druge. Ovim komadima glumci su dočaravali osebujan život sarajevskih sefardskih Jevreja.

Spomenućemo još kraće pripovijetke Laure Papo-Bohorete: »La paparoza di tijo Kako Montiera«, »Dulse de rosas«, kao i crtice »Disjues di las hadras«, »Dotas«, »Tija Merkada di Jahilo Finci«.

Pisala je i pjesme, od kojih su sačuvane samo neke. Najljepše: »Madres«, »Violetas«, »Humanita«.

Bohoreta se ogleda i na polju publicistike. Godine 1917. pisala je studiju o sefardskoj ženi kao odgovor na uvredljivi članak Bernažikovske »Die Spaniolin in Bosnien«. Bohoreta se čudi kako se neko može usuditi da piše sa toliko diletantizma, nepoznavanja činjenica i ignoracije. Članak Bernaržikovske vrvi od napada na sefardsku ženu koju ona uopšte ne poznaje. Studija je najprije pisana na njemačkom jeziku. Na insistiranje Dr Vite Kajona ona prevodi ovu studiju na španski jezik. Dana 18. XII 1931. godine Bohoreta je ovu studiju posvetila kulturnom društvu »La Benevolencija«.

Čitajući ovu studiju pred našim očima oživljuju likovi naših majki, baka i svih onih žena koje su nas okružavale u djetinjstvu. Za njih Bohoreta kaže »Nedokučive su bile u svojoj ljepoti. Skromne žene sa čijih lica je zračila ljubav prema domu i djeci, koje su žarile ljepotom, iako im na čelu nisu blistali pravi biseri. One su strpljivo podnosile svoj život, u časovima ne¬sreće bile su jake, u teškim iskušenjima nepokolebive. Da bi sačuvale svoju porodicu i ishranile svoju djecu, nisu prezale ni od najtežeg rada«. »Sefardska žena je gorda«, piše Bohoreta, »ona nikada ne odaje svoju neimaštinu, jer ne želi da je sažaljevaju«. Ove žene su umirale tiho i nečujno, kao što im je cio život bio i tekao: skromno i radino, čutljivo i tiho. »Za sefardkinju njen dom je bio jedno malo kraljevstvo«, kaže Bohoreta.

Bohoreta je bila najstarije dijete u brojnoj porodici Levi. Kći malog trgovca, skromnih materijalnih mogućnosti, osjetila je već u najranijem djetinjstvu težinu neimaštine i oskudice. Otac se seli sa cijelom porodicom u Carigrad, gdje Bohoreta završava francusko-jevrejsku školu Alliance Israelite. Povratkom u Sarajevo prilike se nisu izmijenile, niti poboljšale. Pa ipak u porodici, u kojoj je Bohoreta odrasla i gdje je prošla prvu školu životnih borbi i tegoba, bilo je mnogo harmonije, ljubavi i strepnje, tako da je Bohoreta stvarajući svoje pozorišne komade u njlih utakala harmoničnu atmosferu tog porodičnog života.

Književnu vrijednost Laure Papo Bohorete ne treba osmatrati strogim mjerilima današnje svjetske ili naše literature, nego kao pojavu prve sefardske obrazovane i pismene žene u našoj sredini. Žena koja se izdigla iznad vremena i sredine u kojoj je živjela. Žena koja je osjećala potrebu i sposobnost da literarnim putem svoje poruke toj sredini kaže. Njena djela predstavljaju nam dragocjeni izvor za proučavanje folklora, običaja, vremena, psihologije i jezika kojim su govoriLi sefardski Jevreji.

Kalmi Baruh, bez sumnje najbolji poznavalac života, kulture i jezika sefardskih Jevreja, o njoj je kazao: "Laura Papo je poznata i divna radnica i vjerovatno jedan od najboljih poznavalaca sefardske usmene tradicije u Bosni«. To je jedan dokaz više izuzetnih sposobnosti ove značajne žene.

RIKICA OVADIJA
preuzeto iz: SPOMENICA, 400 GODINA OD DOLASKA JEVREJA U BOSNU I HERCEGOVINU, Sarajevo, 1966.

[Connaisseur Karlin]

Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.

https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/

Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.

pogresno analiziras, jer tako bi mogli reci sa ogroman doprinos Jevreja gradu Zagrebu u HR

idenitet manjih gradova sa jevrejskim zajednicama je postojao, ali se isti znatno lakse ( na zalost) umanjio nakon migracije stanovnistva

danasnje Sarajevo definitivno tesko odrzava postojanje malog broja Jevreja , znaci, taj "ziziv idenitet" grada je doslovno decenijama ugrozen

[piupiu]

https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/

Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.

pogresno analiziras, jer tako bi mogli reci sa ogroman doprinos Jevreja gradu Zagrebu u HR

idenitet manjih gradova sa jevrejskim zajednicama je postojao, ali se isti znatno lakse ( na zalost) umanjio nakon migracije stanovnistva

danasnje Sarajevo definitivno tesko odrzava postojanje malog broja Jevreja , znaci, taj "ziziv idenitet" grada je doslovno decenijama ugrozen

Ono čime se danas busaju u prsa je velikim dijelom doprinos jevrejske kulture i zajednice Sarajevu. To je sigurno tačno. 8000 sarajevskih Jevreja su nacisti pobili, ono malo što ih je ostalo je otišlo u ovom ratu, i, eto, šačica je još uvijek tu.

[TheMule]

"Naša" kultura, ali to se primarno danas odnosi na FBiH. RS sada očito ima 1 dominantnu kulturu: modernističko-sekularna srpska kultura, uz dozu "barbariziranog" Pravoslavlja.

Mada iskreno, i ta takva kultura je malkice bolja od bezlične kvazi-kulture koja skoro ni ne postoji u FBiH.

cuj sekularna. ti se blamiras na svakoj temi

[Connaisseur Karlin]

Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.

pogresno analiziras, jer tako bi mogli reci sa ogroman doprinos Jevreja gradu Zagrebu u HR

idenitet manjih gradova sa jevrejskim zajednicama je postojao, ali se isti znatno lakse ( na zalost) umanjio nakon migracije stanovnistva

danasnje Sarajevo definitivno tesko odrzava postojanje malog broja Jevreja , znaci, taj "ziziv idenitet" grada je doslovno decenijama ugrozen

Ono čime se danas busaju u prsa je velikim dijelom doprinos jevrejske kulture i zajednice Sarajevu. To je sigurno tačno. 8000 sarajevskih Jevreja su nacisti pobili, ono malo što ih je ostalo je otišlo u ovom ratu, i, eto, šačica je još uvijek tu.

da, isto je i sa Zagrebom

ali, zabrinjavajuca je cinjenica o opstanku danasnjih jevrejskih zajednica na Balkanu

[Connaisseur Karlin]

"Naša" kultura, ali to se primarno danas odnosi na FBiH. RS sada očito ima 1 dominantnu kulturu: modernističko-sekularna srpska kultura, uz dozu "barbariziranog" Pravoslavlja.

Mada iskreno, i ta takva kultura je malkice bolja od bezlične kvazi-kulture koja skoro ni ne postoji u FBiH.

cuj sekularna. ti se blamiras na svakoj temi

"barabarizirano" Pravoslavlje je zanimljivije za analizu

[Irsar]

"Naša" kultura, ali to se primarno danas odnosi na FBiH. RS sada očito ima 1 dominantnu kulturu: modernističko-sekularna srpska kultura, uz dozu "barbariziranog" Pravoslavlja.

Mada iskreno, i ta takva kultura je malkice bolja od bezlične kvazi-kulture koja skoro ni ne postoji u FBiH.

cuj sekularna. ti se blamiras na svakoj temi

Volim kad ljudi odluče naći neku manu mom argumentu da diskredituju sve argumente koje sam ikad dao na bilo kojoj temi. To otkriva neku patetičnu i očajnu želju takvih da se predstave kao pametniji i "bolji" od mene, a da se ja predstavim kao totalna neznalica. Ali svejedno.

Da si malo više obratio pažnju, vidio bi da sam napisao modernističko-sekularna, a ne samo sekularna. Ovaj "modernistički" dio ovdje služi upravo da ukaže na to kako trenutna srpska kultura nije sekularna, već prožeta devijantnom religioznošću. Također, da se razumijemo, sekularizam sam po sebi je devijacija i nenormalnost, eto samo da i to još kažem...

[piupiu]

Također, da se razumijemo, sekularizam sam po sebi je devijacija i nenormalnost, eto samo da i to još kažem...

Jašta je. Treba papa i cezaropapisti da nam vode države.

[belfy]

modernisticki = devijantno religiozni... postaje sve bolje i bolje...

[Bloo]

Tunjo je mrtav, zivio Tunjo!

[allem_77]

Preko sekularizma je najlakše doći do državnog ateizma. Dovoljno je da se namnoži broj ateista u parlamentu i tada je zlo pušteno sa lanca. Mislim da bi i ono malo vjerskog ( ne ubij, ne kradi...) što su ovi zagovornici sekularizma kopirali od vjernika bilo izbačeno iz zakona.
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?

[sadie_forever]

Tunjo je mrtav, zivio Tunjo!

rahmet ti dusi! u islamu je ucenjak,pametan covjek vrijedniji od poboznog! Allah ti radi znanja oprostio grijehe amin

[Bloo]

Preko sekularizma je najlakše doći do državnog ateizma. Dovoljno je da se namnoži broj ateista u parlamentu i tada je zlo pušteno sa lanca. Mislim da bi i ono malo vjerskog ( ne ubij, ne kradi...) što su ovi zagovornici sekularizma kopirali od vjernika bilo izbačeno iz zakona.
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?

A sad se osvrni oko sebe i pogledaj dom i zemlju svoju vjernice...ocima glasaca.

[piupiu]

@allem_77 Ako je ovo ta zemlja vjerničkog morala, najbolje da se svi odmah samodokinemo. Gore i nemoralnije zemlje nema na planeti Zemlji. Znaš šta su Danska, Češka, Finska, Australija, Austrija za Bosnu? Nedokučivi paragoni moralnosti!

[aurora313]

Da si malo više obratio pažnju, vidio bi da sam napisao modernističko-sekularna, a ne samo sekularna. Ovaj "modernistički" dio ovdje služi upravo da ukaže na to kako trenutna srpska kultura nije sekularna, već prožeta devijantnom religioznošću. Također, da se razumijemo, sekularizam sam po sebi je devijacija i nenormalnost, eto samo da i to još kažem...

Ne znam čemu se u temi o Sarajevu kao kulturnom centru ubacuje materijal o RS sa dozom subjektivnih pogleda i negativnih zaključaka, ali šta se može. Takva su vremena.
Nema sumnje da su sarajevski Jevreji dali visok pečat razvoju Sarajeva. Pogledajmo samo arhitektonske ostatke i spomen ploče (koje su još vidljive), pa daljeg dokaza ne treba. Držeći se tradicionalnih vrijednosti i jedinstva svoje zajednice, Jevreji su predstavljali radini i uspješan dio stare ‘čaršije‘ pa su i kasnije, u Jugi, bili uspiješni u moderniziranju grada.
Ne manje uticajni u važni za rast grada bili su i Srbi.
Nakon ovog rata došlo je do smanjenog uticaja i jednih, i drugih na razvoj grada, što samo navodi na činjenicu da se vremena mijenjaju a time i izgled i kultura grada. Ono na Ferhadiji: ‘Sarajevo, Raskršće Svjetskih Kultura‘ je na žalost samo marketinški slogan koji je u stvarnosti sve dalje od istine.

[allem_77]

Preko sekularizma je najlakše doći do državnog ateizma. Dovoljno je da se namnoži broj ateista u parlamentu i tada je zlo pušteno sa lanca. Mislim da bi i ono malo vjerskog ( ne ubij, ne kradi...) što su ovi zagovornici sekularizma kopirali od vjernika bilo izbačeno iz zakona.
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?

A sad se osvrni oko sebe i pogledaj dom i zemlju svoju vjernice...ocima glasaca.

Pogledaj dom svoj, anđele
i skini paučinu s' očiju
videćeš prizore potresne
videćeš nesrećne i bolesne
videćeš čemer, smrt i jad

Pogledaj stado, anđele
sve samo bogalji i prosjaci
slepi tumaraju u gomili
svima su kičmu polomili

Pogledaj bagru, anđele
njihova duša je prokleta
svima su stavili hamove
sebi sagradili hramove
ruke im ogrezle u krv

[Irsar]

Također, da se razumijemo, sekularizam sam po sebi je devijacija i nenormalnost, eto samo da i to još kažem...

Jašta je. Treba papa i cezaropapisti da nam vode države.

Heh. Nikada papa nije vodio državu, postojala je svjetovna vlast (kraljevi), ali istina je da je Crkva imala mnogo veću moć i uticaj nego danas. To rečeno, bolje bi bilo i da neki pristojan papa vodi državu, nego legija psihopata i lažova kao što je danas "norma".

[belfy]

ako me sjecanje dobro sluzi, taj period o kojem pricas se naziva i Mracno doba...