Preplitanje istoka i zapada, različitih civilizacijskih tradicija, dvije velike imperijalne i transnacionalne sile, kalemljenje jezika (skontaj koliko se jezika u Sarajevu nekad govorilo, turski, arapski, naški, švapski), miješanje religijskih običaja (toga, doduše, ima svuda)... tako.Challenger_ wrote: ↑24/02/2020 17:51 Ma OK, koristim je jer je postala kolokvijalna. Nego, zašto misliš da je naša kultura hibridna?
Sarajevo-evropski Jerusalem?
Moderator: Bloo
- piupiu
- Posts: 16634
- Joined: 05/01/2008 05:08
#101 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
- Challenger_
- Posts: 13551
- Joined: 05/03/2013 21:09
- Location: 永恆 - bez podrumskih entiteta i taketo-maketo koalicije
- Contact:
#102 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Oki doki.
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20595
- Joined: 31/01/2016 16:16
#103 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/Challenger_ wrote: ↑24/02/2020 17:52Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.Connaisseur Karlin wrote: ↑23/02/2020 19:37 mnogo je evropskih Jerusalema u BiH mozemo za 10 sekundi nabrojati 10 gradova u kojim su tri religije jednako dugo opstale kao u Sarajevu
- piupiu
- Posts: 16634
- Joined: 05/01/2008 05:08
#104 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Baš o tome razmišljam zadnjih dana. Ne samo o gigantskom doprinosu identiteta grada Sarajeva, nego uopšte kulture u BiH.Connaisseur Karlin wrote: ↑25/02/2020 07:27https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/Challenger_ wrote: ↑24/02/2020 17:52Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.Connaisseur Karlin wrote: ↑23/02/2020 19:37 mnogo je evropskih Jerusalema u BiH mozemo za 10 sekundi nabrojati 10 gradova u kojim su tri religije jednako dugo opstale kao u Sarajevu
@Challenger_ Chelli, zašto misliš da su dali 'gigantski doprinos' identitetu Sarajeva? Imaš neku konkretnu teoriju/primjere vrijedne pažnje (osim sevdalinke, Bluma, Danona, Samokovlije, Ozme, Goranina, Čička, tvog voljenog Fochta i dućana)? Čitala sam podavno knjigu "Sarajevo rose", koju je napisao jedan američki Jevrej koji je ovdje došao poslije rata u nekoj svojoj spiritualnoj samopotrazi, koja je jako zanimljiva, i nekako i sama sve vrijeme osjećam da je taj dio naše kulturne istorije zanemaren u mainstream narativima. Zato pitam.
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20595
- Joined: 31/01/2016 16:16
#105 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
piupiu, ajeme, imalla sma odlicnu knjigu , baziranu na izstrazivanju Jevreja u SFRJ, odnosno njihovih zajednicapiupiu wrote: ↑25/02/2020 09:51Baš o tome razmišljam zadnjih dana. Ne samo o gigantskom doprinosu identiteta grada Sarajeva, nego uopšte kulture u BiH.Connaisseur Karlin wrote: ↑25/02/2020 07:27https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/Challenger_ wrote: ↑24/02/2020 17:52
Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.
@Challenger_ Chelli, zašto misliš da su dali 'gigantski doprinos' identitetu Sarajeva? Imaš neku konkretnu teoriju/primjere vrijedne pažnje (osim sevdalinke, Bluma, Danona, Samokovlije, Ozme, Goranina, Čička, tvog voljenog Fochta i dućana)? Čitala sam podavno knjigu "Sarajevo rose", koju je napisao jedan američki Jevrej koji je ovdje došao poslije rata u nekoj svojoj spiritualnoj samopotrazi, koja je jako zanimljiva, i nekako i sama sve vrijeme osjećam da je taj dio naše kulturne istorije zanemaren u mainstream narativima. Zato pitam.
Review of the Literature onYugoslav Jewry
This dimension is understandably lacking in the documents of the Jewish
Historical Museum Archive in Belgrade, which is otherwise by far the most
important archive for resea¡ch into Yugoslav Jewry
uh, ne mogu proslijediti link ( pdf) mogu poslati ( dokumnet je u sustiniTwo volumes published by Hitahdut oley Yugoslavia (rhe Associarion of
Yugoslav Jews in Israel) are essential for the pre-war history. The first, A ttistory of Yugoslav "Iews (Vol. l) was writen by Yakir Evenrov and eclited by cvi
Rotem.l5 This volume covers the history of Jews in the yugoslav lands from
ancienttimestotheendof the l9th century. The second volume followed 20 years
later and was edited by Zvi Loker.l6 It consists of essays and articles about Jews in
Croatia and Bosnia-Herzegovina. One of the most valuable reference works entitled
Pínkas Hakehíllot - Yugoslavia is also edited by zvi r,oker and serves as an excc:llent source for the Jewish communities that exist or have existed in the tenitory
of Yugoslavia.lT
There a¡e t\ryo recommended works in English, of which Harriet Pass Freiclenreich's The Jews of Yugoslavia is by far the best-known treatment of the history of
Yugoslav Jewry.¡8 Freidenreich divides Yugoslav Jewry primarily into the three
major centres of Zagreb, sarajevo and Belgrade, which fails to do complete justice
to two other important regions of Jewish concentration in inter-war Yugoslavia,
Vojvodina and Macedonia. However, for the inter-war Jewish history of yugoslavia, in particular, her study is indispensable
Ja sam pronalsa vlastito prezime u jednoj od zajednica Jevreja ( osoba je bila clna vatrogasnog drustva) ,
- Challenger_
- Posts: 13551
- Joined: 05/03/2013 21:09
- Location: 永恆 - bez podrumskih entiteta i taketo-maketo koalicije
- Contact:
#106 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Connaisseur Karlin wrote: ↑25/02/2020 07:27https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/Challenger_ wrote: ↑24/02/2020 17:52Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.Connaisseur Karlin wrote: ↑23/02/2020 19:37 mnogo je evropskih Jerusalema u BiH mozemo za 10 sekundi nabrojati 10 gradova u kojim su tri religije jednako dugo opstale kao u Sarajevu
Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.
- Challenger_
- Posts: 13551
- Joined: 05/03/2013 21:09
- Location: 永恆 - bez podrumskih entiteta i taketo-maketo koalicije
- Contact:
#107 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Zagradu dopunjavam Rankom Rihtmanom i Ernom Perić, a našlo bi se još jakih imena. Plus Energoinvest koji bi bio još samo jedna siva dotirana socijalistička firma da nije bilo onog koga je bilo. Podvučeno. Pa tako je, kako je. Živimo jedno oskudno međuvrijeme koje je i na simboličkoj ravni ograđeno Svrzinim zvekirom i rozetama katedrale (grb Kantona).piupiu wrote: ↑25/02/2020 09:51Baš o tome razmišljam zadnjih dana. Ne samo o gigantskom doprinosu identiteta grada Sarajeva, nego uopšte kulture u BiH.
@Challenger_ Chelli, zašto misliš da su dali 'gigantski doprinos' identitetu Sarajeva? Imaš neku konkretnu teoriju/primjere vrijedne pažnje (osim sevdalinke, Bluma, Danona, Samokovlije, Ozme, Goranina, Čička, tvog voljenog Fochta i dućana)? Čitala sam podavno knjigu "Sarajevo rose", koju je napisao jedan američki Jevrej koji je ovdje došao poslije rata u nekoj svojoj spiritualnoj samopotrazi, koja je jako zanimljiva, i nekako i sama sve vrijeme osjećam da je taj dio naše kulturne istorije zanemaren u mainstream narativima. Zato pitam.
Ostalo, ma koliko da je, staje u narativnu fusnotu.
Zašto mislim da su dali... Pa oduzmi što je njihovo i Sarajevo gubi jednu dimenziju. Ima toga još, ali nit' sam odmoran niti voljan da idem u širinu i dubinu.
Cmokić.
- piupiu
- Posts: 16634
- Joined: 05/01/2008 05:08
#108 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Ima još tolikoooooo toga. I žena! Posebno žena.Challenger_ wrote: ↑25/02/2020 23:16 Zagradu dopunjavam Rankom Rihtmanom i Ernom Perić, a našlo bi se još jakih imena. Plus Energoinvest koji bi bio još samo jedna siva dotirana socijalistička firma da nije bilo onog koga je bilo. Podvučeno. Pa tako je, kako je. Živimo jedno oskudno međuvrijeme koje je i na simboličkoj ravni ograđeno Svrzinim zvekirom i rozetama katedrale (grb Kantona).
Ostalo, ma koliko da je, staje u narativnu fusnotu.
Zašto mislim da su dali... Pa oduzmi što je njihovo i Sarajevo gubi jednu dimenziju. Ima toga još, ali nit' sam odmoran niti voljan da idem u širinu i dubinu.
Cmokić.
http://www.antifasisticki-vjesnik.org/h ... /2/25/150/
https://lolamagazin.com/2019/01/13/znat ... oravljene/
Laura Papo - Bohoreta
Rad i kulturno djelovanje Laure Papo između dva rata među sefardskim Jevrejima bili su veoma zapaženi. Bohoreta je stekla ugled i popularnost ne samo svojim prosvjetitelj.skim radom, nego i pozorišnim komadima koje je pisala na španskom ladino jeziku, koji se govori u Bosni.
Svojim spisateljskim radom Laura Papo je htjela sačuvati od zaborava i potpune pro¬pasti one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale. Blagodareći Bohoreti nisu samo očuvane mnoge sentencije i romanse, nego i običaji, nošnja i mnogo folklornog blaga. Naročlito je živo znala naslikati likove ljudi koje je sretala u svakodnevnom životu i koji su živjeli u njenoj sredini. Opisivanju sitnih malih ljudi, zarobljenih pod teretom neimaštine, sirotinje i brige prilazila je očima pjesnika, sanjara i vidara, humaniste koji vjeruje u čovjeka, u njegove sposobnosti, vitalnost i optimizam. U njenom literarnom radu pored romantike, sladunjavog folklora, bilo je i realnog sagledanja života, ironije i sarkazma preko kojih se sagledao život i kazivala istina.
Auditorij kojem se Bohoreta obraćala nije bio malen: sitni trgovci, zanatlije, pokućari, radnici, ljudi srednjeg i siromašnog staleža, ljudi bez egzistencije. Za njih je Bohoreta stvarala, njima upućivala svoje poruke, njih bodrila i htjela da zasmije svojim lijepim humorom. Sagledavši društvenu nepravdu tadanjeg vremena, prožeta humanističkim idejama, nastojala je da pomogne onima kojima je pomoć bila potrebna. Bohoretu ,silno zabrinjava sve veći porast siro¬tinje i sve manja mogućnost da joj se pomogne. Istina, postojala su karitativna društva, bilo je dosta anonimnih dobročinitelja; zar su oni mogli korjenito riješiti problem bijede i besposlice koje su svaki dan izrastale. Bohoreta osjeća da korijen zla i način njegovog rješavanja leže na drugoj strani. U jednom od svojih popularnih predavanja Bohoreta naglašava »da je radnička klasa nosilac progresa«. To je razlog da se Bohoreta svojim radom priklonila jevrejskoj radničkoj zajednici »Matatja«.
Bohoreta je pisala za one koje je proces raslojavanja i pauperizacije tzv. srednjeg staleža potisnuo ubijedne kućarke, koji su život provodili u neimaštini i teškom tavorenju. Za ove i ovakve ljude okupiti se na sijelu »Matatje« bili su prava svečanost i događaj. Tu je Bohoreta primana iskrenim oduševljenjem, a za uzvrat ona im je poklanjala sve svoje stvaralaštvo, intelekat i svu svoju strast i gorljivost prosvjetitelja.
Pozorišna djela kao što su: »Esterka«, »Shuegra ni di baru buena«, »Renado, mi nuera grande«, nastala su kada je velika ekonomska kriza u svijetu došla i do nas. Posljedice te ekonomske krize bili su krahovi, stečajevi, otpuštanje s posla, nezaposlenost. Bohoreta je sagledala svu bezizlaznost toga položaja i stanja. Ona apelira na mlade ljude da izučavaju razne za¬nate, da pohađaju stručne i srednje škole. Otvoreno se buni protiv favoriziranja trgovačkog staleža, protiv snobizma isticanja doktorskih titula, pod svaku cijenu, oštro napada sklapanje brakova samo radi miraza i sticanja bogatstva. Okomljuje se na netrpeljivost u porodici snahe prema svekrvi (»Shuegra ni di baru buena«), Na nepošteni odnos bogataškog sina prema sirotoj djevojci bez miraza koja se zaljubljuje u njega i vene (»Renado, mi nuera grande«).
Veoma duhovito Bohoreta tretira socijalne probleme tadašnjega društva, uspjeva da iskarikira i naruga se taštini, svađi, netrpeljivosti, zavisti i ostalim manama predratnog malograđan¬skog društva.
Prenoseći život porodice na scenu, njene krize, probleme, procvat iraspadanje, gledaocima se pričinjalo da vide sebe u nekom čudesnom ogledalu. Sve im je bilo blisko, drago, shvatljivo, poznato. Njene misli, riječi i poruke primane su bez rezerve, kao od majke ili nekog prisnog prijatelja.
Glumci-amateri okupljeni u dramskoj sekciji »Matatje« sa velikim entuzijazmom pripremali su njena djela. Sa njima Bohoreta sarađuje, a često oblikujući pojedine likove, neke uloge piše za određenog glumca. Tako jednom od najtalentovanijih i najpopularnijih glumaca, tumača karakternih uloga u njenim pozorišnim djelima posvjećuje svoj pozorišni komad »Renado, mi nuera grande« ovim riječima: »Šalomu Danitiju koji umije da zasmije i da rasplače sarajevsku publiku i kojeg mnogo volim« Bohoreta 1933. godine.
»Matatja« je izvodila pozorišna djela protkana folklorom, kao što su: »Ožos mijos«, »La pasensja vale mučo«, »Tjempos pasados«, »Avia de ser«, i druge. Ovim komadima glumci su dočaravali osebujan život sarajevskih sefardskih Jevreja.
Spomenućemo još kraće pripovijetke Laure Papo-Bohorete: »La paparoza di tijo Kako Montiera«, »Dulse de rosas«, kao i crtice »Disjues di las hadras«, »Dotas«, »Tija Merkada di Jahilo Finci«.
Pisala je i pjesme, od kojih su sačuvane samo neke. Najljepše: »Madres«, »Violetas«, »Humanita«.
Bohoreta se ogleda i na polju publicistike. Godine 1917. pisala je studiju o sefardskoj ženi kao odgovor na uvredljivi članak Bernažikovske »Die Spaniolin in Bosnien«. Bohoreta se čudi kako se neko može usuditi da piše sa toliko diletantizma, nepoznavanja činjenica i ignoracije. Članak Bernaržikovske vrvi od napada na sefardsku ženu koju ona uopšte ne poznaje. Studija je najprije pisana na njemačkom jeziku. Na insistiranje Dr Vite Kajona ona prevodi ovu studiju na španski jezik. Dana 18. XII 1931. godine Bohoreta je ovu studiju posvetila kulturnom društvu »La Benevolencija«.
Čitajući ovu studiju pred našim očima oživljuju likovi naših majki, baka i svih onih žena koje su nas okružavale u djetinjstvu. Za njih Bohoreta kaže »Nedokučive su bile u svojoj ljepoti. Skromne žene sa čijih lica je zračila ljubav prema domu i djeci, koje su žarile ljepotom, iako im na čelu nisu blistali pravi biseri. One su strpljivo podnosile svoj život, u časovima ne¬sreće bile su jake, u teškim iskušenjima nepokolebive. Da bi sačuvale svoju porodicu i ishranile svoju djecu, nisu prezale ni od najtežeg rada«. »Sefardska žena je gorda«, piše Bohoreta, »ona nikada ne odaje svoju neimaštinu, jer ne želi da je sažaljevaju«. Ove žene su umirale tiho i nečujno, kao što im je cio život bio i tekao: skromno i radino, čutljivo i tiho. »Za sefardkinju njen dom je bio jedno malo kraljevstvo«, kaže Bohoreta.
Bohoreta je bila najstarije dijete u brojnoj porodici Levi. Kći malog trgovca, skromnih materijalnih mogućnosti, osjetila je već u najranijem djetinjstvu težinu neimaštine i oskudice. Otac se seli sa cijelom porodicom u Carigrad, gdje Bohoreta završava francusko-jevrejsku školu Alliance Israelite. Povratkom u Sarajevo prilike se nisu izmijenile, niti poboljšale. Pa ipak u porodici, u kojoj je Bohoreta odrasla i gdje je prošla prvu školu životnih borbi i tegoba, bilo je mnogo harmonije, ljubavi i strepnje, tako da je Bohoreta stvarajući svoje pozorišne komade u njlih utakala harmoničnu atmosferu tog porodičnog života.
Književnu vrijednost Laure Papo Bohorete ne treba osmatrati strogim mjerilima današnje svjetske ili naše literature, nego kao pojavu prve sefardske obrazovane i pismene žene u našoj sredini. Žena koja se izdigla iznad vremena i sredine u kojoj je živjela. Žena koja je osjećala potrebu i sposobnost da literarnim putem svoje poruke toj sredini kaže. Njena djela predstavljaju nam dragocjeni izvor za proučavanje folklora, običaja, vremena, psihologije i jezika kojim su govoriLi sefardski Jevreji.
Kalmi Baruh, bez sumnje najbolji poznavalac života, kulture i jezika sefardskih Jevreja, o njoj je kazao: "Laura Papo je poznata i divna radnica i vjerovatno jedan od najboljih poznavalaca sefardske usmene tradicije u Bosni«. To je jedan dokaz više izuzetnih sposobnosti ove značajne žene.
RIKICA OVADIJA
preuzeto iz: SPOMENICA, 400 GODINA OD DOLASKA JEVREJA U BOSNU I HERCEGOVINU, Sarajevo, 1966.
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20595
- Joined: 31/01/2016 16:16
#109 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
pogresno analiziras, jer tako bi mogli reci sa ogroman doprinos Jevreja gradu Zagrebu u HRChallenger_ wrote: ↑25/02/2020 23:06Connaisseur Karlin wrote: ↑25/02/2020 07:27https://jewish-heritage-europe.eu/bosni ... age-sites/Challenger_ wrote: ↑24/02/2020 17:52
Bojim se da su ti iz vizure ispali Jevreji i njihov gigantski doprinos identitetu grada Sarajeva. Ne znam za sličan primjer bilo gdje u BiH.
Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.
idenitet manjih gradova sa jevrejskim zajednicama je postojao, ali se isti znatno lakse ( na zalost) umanjio nakon migracije stanovnistva
danasnje Sarajevo definitivno tesko odrzava postojanje malog broja Jevreja , znaci, taj "ziziv idenitet" grada je doslovno decenijama ugrozen
- piupiu
- Posts: 16634
- Joined: 05/01/2008 05:08
#110 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Ono čime se danas busaju u prsa je velikim dijelom doprinos jevrejske kulture i zajednice Sarajevu. To je sigurno tačno. 8000 sarajevskih Jevreja su nacisti pobili, ono malo što ih je ostalo je otišlo u ovom ratu, i, eto, šačica je još uvijek tu.Connaisseur Karlin wrote: ↑26/02/2020 09:04pogresno analiziras, jer tako bi mogli reci sa ogroman doprinos Jevreja gradu Zagrebu u HRChallenger_ wrote: ↑25/02/2020 23:06
Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.
idenitet manjih gradova sa jevrejskim zajednicama je postojao, ali se isti znatno lakse ( na zalost) umanjio nakon migracije stanovnistva
danasnje Sarajevo definitivno tesko odrzava postojanje malog broja Jevreja , znaci, taj "ziziv idenitet" grada je doslovno decenijama ugrozen
-
- Posts: 3764
- Joined: 04/05/2009 03:34
#111 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
cuj sekularna. ti se blamiras na svakoj temiIrsar wrote: ↑23/02/2020 08:16 "Naša" kultura, ali to se primarno danas odnosi na FBiH. RS sada očito ima 1 dominantnu kulturu: modernističko-sekularna srpska kultura, uz dozu "barbariziranog" Pravoslavlja.
Mada iskreno, i ta takva kultura je malkice bolja od bezlične kvazi-kulture koja skoro ni ne postoji u FBiH.
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20595
- Joined: 31/01/2016 16:16
#112 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
da, isto je i sa Zagrebompiupiu wrote: ↑26/02/2020 17:04Ono čime se danas busaju u prsa je velikim dijelom doprinos jevrejske kulture i zajednice Sarajevu. To je sigurno tačno. 8000 sarajevskih Jevreja su nacisti pobili, ono malo što ih je ostalo je otišlo u ovom ratu, i, eto, šačica je još uvijek tu.Connaisseur Karlin wrote: ↑26/02/2020 09:04pogresno analiziras, jer tako bi mogli reci sa ogroman doprinos Jevreja gradu Zagrebu u HRChallenger_ wrote: ↑25/02/2020 23:06
Pa nisam napisao da ih nije bilo drugdje ali se njihov doprinos identitetu grada Sarajeva ne može porediti sa drugim gradovima u BiH. Neuporedivo.
idenitet manjih gradova sa jevrejskim zajednicama je postojao, ali se isti znatno lakse ( na zalost) umanjio nakon migracije stanovnistva
danasnje Sarajevo definitivno tesko odrzava postojanje malog broja Jevreja , znaci, taj "ziziv idenitet" grada je doslovno decenijama ugrozen
ali, zabrinjavajuca je cinjenica o opstanku danasnjih jevrejskih zajednica na Balkanu
- Connaisseur Karlin
- Posts: 20595
- Joined: 31/01/2016 16:16
#113 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
"barabarizirano" Pravoslavlje je zanimljivije za analizuTheMule wrote: ↑27/02/2020 01:55cuj sekularna. ti se blamiras na svakoj temiIrsar wrote: ↑23/02/2020 08:16 "Naša" kultura, ali to se primarno danas odnosi na FBiH. RS sada očito ima 1 dominantnu kulturu: modernističko-sekularna srpska kultura, uz dozu "barbariziranog" Pravoslavlja.
Mada iskreno, i ta takva kultura je malkice bolja od bezlične kvazi-kulture koja skoro ni ne postoji u FBiH.
- Irsar
- Posts: 1604
- Joined: 10/03/2017 16:49
#114 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Volim kad ljudi odluče naći neku manu mom argumentu da diskredituju sve argumente koje sam ikad dao na bilo kojoj temi. To otkriva neku patetičnu i očajnu želju takvih da se predstave kao pametniji i "bolji" od mene, a da se ja predstavim kao totalna neznalica. Ali svejedno.TheMule wrote: ↑27/02/2020 01:55cuj sekularna. ti se blamiras na svakoj temiIrsar wrote: ↑23/02/2020 08:16 "Naša" kultura, ali to se primarno danas odnosi na FBiH. RS sada očito ima 1 dominantnu kulturu: modernističko-sekularna srpska kultura, uz dozu "barbariziranog" Pravoslavlja.
Mada iskreno, i ta takva kultura je malkice bolja od bezlične kvazi-kulture koja skoro ni ne postoji u FBiH.
Da si malo više obratio pažnju, vidio bi da sam napisao modernističko-sekularna, a ne samo sekularna. Ovaj "modernistički" dio ovdje služi upravo da ukaže na to kako trenutna srpska kultura nije sekularna, već prožeta devijantnom religioznošću. Također, da se razumijemo, sekularizam sam po sebi je devijacija i nenormalnost, eto samo da i to još kažem...
- piupiu
- Posts: 16634
- Joined: 05/01/2008 05:08
-
- Posts: 7689
- Joined: 06/08/2007 09:00
#116 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
modernisticki = devijantno religiozni... postaje sve bolje i bolje...
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50431
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#117 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Tunjo je mrtav, zivio Tunjo!
-
- Posts: 3422
- Joined: 17/09/2015 15:46
#118 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Preko sekularizma je najlakše doći do državnog ateizma. Dovoljno je da se namnoži broj ateista u parlamentu i tada je zlo pušteno sa lanca. Mislim da bi i ono malo vjerskog ( ne ubij, ne kradi...) što su ovi zagovornici sekularizma kopirali od vjernika bilo izbačeno iz zakona.
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?
- sadie_forever
- Posts: 6009
- Joined: 24/08/2014 21:34
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50431
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#120 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
A sad se osvrni oko sebe i pogledaj dom i zemlju svoju vjernice...ocima glasaca.allem_77 wrote: ↑29/02/2020 13:10 Preko sekularizma je najlakše doći do državnog ateizma. Dovoljno je da se namnoži broj ateista u parlamentu i tada je zlo pušteno sa lanca. Mislim da bi i ono malo vjerskog ( ne ubij, ne kradi...) što su ovi zagovornici sekularizma kopirali od vjernika bilo izbačeno iz zakona.
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?
- piupiu
- Posts: 16634
- Joined: 05/01/2008 05:08
#121 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
@allem_77 Ako je ovo ta zemlja vjerničkog morala, najbolje da se svi odmah samodokinemo. Gore i nemoralnije zemlje nema na planeti Zemlji. Znaš šta su Danska, Češka, Finska, Australija, Austrija za Bosnu? Nedokučivi paragoni moralnosti!
- aurora313
- Posts: 2203
- Joined: 10/10/2010 12:47
#122 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Ne znam čemu se u temi o Sarajevu kao kulturnom centru ubacuje materijal o RS sa dozom subjektivnih pogleda i negativnih zaključaka, ali šta se može. Takva su vremena.Irsar wrote: ↑29/02/2020 10:12 Da si malo više obratio pažnju, vidio bi da sam napisao modernističko-sekularna, a ne samo sekularna. Ovaj "modernistički" dio ovdje služi upravo da ukaže na to kako trenutna srpska kultura nije sekularna, već prožeta devijantnom religioznošću. Također, da se razumijemo, sekularizam sam po sebi je devijacija i nenormalnost, eto samo da i to još kažem...
Nema sumnje da su sarajevski Jevreji dali visok pečat razvoju Sarajeva. Pogledajmo samo arhitektonske ostatke i spomen ploče (koje su još vidljive), pa daljeg dokaza ne treba. Držeći se tradicionalnih vrijednosti i jedinstva svoje zajednice, Jevreji su predstavljali radini i uspješan dio stare ‘čaršije‘ pa su i kasnije, u Jugi, bili uspiješni u moderniziranju grada.
Ne manje uticajni u važni za rast grada bili su i Srbi.
Nakon ovog rata došlo je do smanjenog uticaja i jednih, i drugih na razvoj grada, što samo navodi na činjenicu da se vremena mijenjaju a time i izgled i kultura grada. Ono na Ferhadiji: ‘Sarajevo, Raskršće Svjetskih Kultura‘ je na žalost samo marketinški slogan koji je u stvarnosti sve dalje od istine.
-
- Posts: 3422
- Joined: 17/09/2015 15:46
#123 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Bloo wrote: ↑29/02/2020 13:12A sad se osvrni oko sebe i pogledaj dom i zemlju svoju vjernice...ocima glasaca.allem_77 wrote: ↑29/02/2020 13:10 Preko sekularizma je najlakše doći do državnog ateizma. Dovoljno je da se namnoži broj ateista u parlamentu i tada je zlo pušteno sa lanca. Mislim da bi i ono malo vjerskog ( ne ubij, ne kradi...) što su ovi zagovornici sekularizma kopirali od vjernika bilo izbačeno iz zakona.
Ovdje ne mislim na umjerene i sadašnje ateiste, nego na neke generacije koje će možda u budućnosti vladati?
Pogledaj dom svoj, anđele
i skini paučinu s' očiju
videćeš prizore potresne
videćeš nesrećne i bolesne
videćeš čemer, smrt i jad
Pogledaj stado, anđele
sve samo bogalji i prosjaci
slepi tumaraju u gomili
svima su kičmu polomili
Pogledaj bagru, anđele
njihova duša je prokleta
svima su stavili hamove
sebi sagradili hramove
ruke im ogrezle u krv
- Irsar
- Posts: 1604
- Joined: 10/03/2017 16:49
#124 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
Heh. Nikada papa nije vodio državu, postojala je svjetovna vlast (kraljevi), ali istina je da je Crkva imala mnogo veću moć i uticaj nego danas. To rečeno, bolje bi bilo i da neki pristojan papa vodi državu, nego legija psihopata i lažova kao što je danas "norma".
-
- Posts: 7689
- Joined: 06/08/2007 09:00
#125 Re: Sarajevo-evropski Jerusalem?
ako me sjecanje dobro sluzi, taj period o kojem pricas se naziva i Mracno doba...