Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
high_volume wrote: ↑23/01/2021 21:00Stručnjak, hajde molim te objasni, zbog čega je Šipadova zgrada "ružna do boli"
Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.
Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.
Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.
Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.
Šipadovu zgradu ja bih samo osvježio, očistio fasadu i mislim da bi bilo puno bolje, iako bih volio da je neka ljepša. Vakufski toranj je nedovršena zgrada. Kada bi se završila, bilo bi ljepše 10 puta.
A ono što bih ja prvo uradio da se išta pitam, to je uklanjanje nadograđenog dijela na jednoj zgradi. Evo na šta mislim:
high_volume wrote: ↑23/01/2021 21:00Stručnjak, hajde molim te objasni, zbog čega je Šipadova zgrada "ružna do boli"
Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.
Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.
Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.
Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.
Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.
Kad vidim taj neboder imam dozivljaj da sam u nekom urbanom centru u Indiji.
Ja razumijem da se brutalizam kao stil arhitekture mnogima generalno ne svidja, ali Sipad nije neki izrazito ruzan primjerak svog stila. Meni je recimo subjektivno duplo ljepsi od dosadne i bezlicne Energopetrolove zgrade preko puta.
Takodjer, Titova je i po broju objekata i po generalnom stilu skoro u jednakoj mjeri jugoslovenska kao i austrougarska, tako da se ni za jednu zgradu na njoj u jugoslovenskom stilu ne moze reci da strci ili odudara. Sto se pak ne moze reci za leteci tanjir zvani BBI parkiran izmedju njih.
I prije nego sto me fanovi BBI-a napadnu, ne tvrdim da je ruzna zgrada. Meni je BBI sam po sebi lijep (sto se ne moze reci za pjesacke ulaze u garazu koji na trgu vire kao tumori). Ali mu mjesto nije na Titovoj.
Na uglu Mis Irbine i Radićeve, zgrada Bosna-Auto kao i velika stambena zgrada i pomoćni objekti u dvorištu, iza Bosna-Auto zgrade, pripada Fuadu Džafiću i austrijskoj firmi BLBH-Invest GmbH, odnosno Branimiru Luburi, vlasniku mnogih atraktivnih objekata u Sarajevu i nekoliko značajnih firmi. Zgrada "Mercator" i mala zelena površina iza, kao i nešto dvorišta unutra, pripada "Stambenom preduzeću", i Općini Centar.
Na ovom lokalitetu, Ajnadžić/Investitori planirali su rušenje svih objekata i gradnju hotela. Da li će novo Vijeće Centra prihvatiti postojeći prijedlog RP, saznat ćemo ove godine, nekad
high_volume wrote: ↑23/01/2021 21:00Stručnjak, hajde molim te objasni, zbog čega je Šipadova zgrada "ružna do boli"
Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.
Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.
Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.
Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.
Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.
samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča
ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja
geralt wrote: ↑24/01/2021 17:57
Ja razumijem da se brutalizam kao stil arhitekture mnogima generalno ne svidja, ali Sipad nije neki izrazito ruzan primjerak svog stila. Meni je recimo subjektivno duplo ljepsi od dosadne i bezlicne Energopetrolove zgrade preko puta.
Takodjer, Titova je i po broju objekata i po generalnom stilu skoro u jednakoj mjeri jugoslovenska kao i austrougarska, tako da se ni za jednu zgradu na njoj u jugoslovenskom stilu ne moze reci da strci ili odudara. Sto se pak ne moze reci za leteci tanjir zvani BBI parkiran izmedju njih.
I prije nego sto me fanovi BBI-a napadnu, ne tvrdim da je ruzna zgrada. Meni je BBI sam po sebi lijep (sto se ne moze reci za pjesacke ulaze u garazu koji na trgu vire kao tumori). Ali mu mjesto nije na Titovoj.
Meni na Energopetrolovoj zgradi fali jedino dobra fasada, ali mi je sasvim uredna i nikad nisam vidio nešto sporno s njom.
Brutalizam nije bio pretjerano ni zastupljen u Sarajevu, Podgorica recimo ima mnogo čistijih primjera ovog pravca, a isti je s vremenom ostavio objekte koji su čista atrakcija.
Tako da brutalizam može biti lijep, ali sami objekat Šipada nije nešto naročito, po mom subjektivnom vidjenju. Oko BBI-a bi se čak i mogli složiti, ali je bolja zamjena za Sarajku s tim da je i Sarajka mogla lijepo ostariti kao atrakcija da je ostala.
Nike af1 white wrote: ↑24/01/2021 19:48
ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja
Znas li koji je smisao onoga stakla odmah do prozora? Sta se postize sa njim? Samo izgled? Jer je neprakticno.
high_volume wrote: ↑24/01/2021 18:54
Na uglu Mis Irbine i Radićeve, zgrada Bosna-Auto kao i velika stambena zgrada i pomoćni objekti u dvorištu, iza Bosna-Auto zgrade, pripada Fuadu Džafiću i austrijskoj firmi BLBH-Invest GmbH, odnosno Branimiru Luburi, vlasniku mnogih atraktivnih objekata u Sarajevu i nekoliko značajnih firmi. Zgrada "Mercator" i mala zelena površina iza, kao i nešto dvorišta unutra, pripada "Stambenom preduzeću", i Općini Centar.
Na ovom lokalitetu, Ajnadžić/Investitori planirali su rušenje svih objekata i gradnju hotela. Da li će novo Vijeće Centra prihvatiti postojeći prijedlog RP, saznat ćemo ove godine, nekad
Čitav potez od Vijećnice do Marijin Dvora je u decembru proglašen nacionalnim spomenikom i teoretski na tom prostoru općinsko vijeće ni gradska uprava više nemaju nadležnost u pogledu izrade regulacionih planova. Planove radi Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a dok se ne urade, mišljenje na intervencije daje državna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.
Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.
Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.
Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.
Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.
Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.
samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča
ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja
Nadam se da se nece ovako uraditi kako ta "idealna" fasada pokazuje, preruzno je.
Postoje zgrade koje lijepo ostare, čak iako se inicijalno ne uklope s okolinom.
Vijećnica je u svoje vrijeme bila urbicid, potakla tadašnje Sarajlije na proteste, jer nisu dali Baščaršiju, a kao ostavištinu tih buntova dobili smo i Inat kuću s druge strane Miljacke.
Danas je Vijećnica biser grada, i ostane žal zašto Austrijanci nisu napravili i zgradu Bosanskog sabora koju su planirali izgraditi na mjestu novog trga.
Što se tiče Vakufskog tornja, nije mu uspjelo lijepo da ostari, ustakljivanje bi samo pogoršalo situaciju i neka ostane ovakav kakav jeste, ako ništa.
Jedna od odlika bosanske tranzicijske (anti)arhitekture je ustakljivanje svega i svačega, tamo gdje treba i ne treba, pa Vakufski toranj neka bude pošteđen makar toga.
Nike af1 white wrote: ↑24/01/2021 19:48
samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča
Da se hoce samo prefarbat, vec bi bilo odlicno a kamoli da srede kako je zamisljeno.
Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.
Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.
Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.
Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.
Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.
samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča
ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja
Jeli Hecoprom vlasnik ovog nebodera ili samo hotela? Ako je Heco vlasnik onda nema ništa od obnove.
To i jeste zemlja IZ jer je na tom mjestu stajala džamija Čekaluša i još neki popratni sadržaji. Srušena je po nalogu IZ i neboder nije posebno zapažen po svojoj arhitekturi (kao što su druga djela Braće Kadić), ali je bitan jer je prvi neboder u Sarajevu.
Ako cemo hronoloski gledati, prvi neboder je bila zgrada Željezničarsko-štedne zadruge na Marijin Dvoru, izgradjen 1938. Iako se tu sad susrecemo sa pitanjem sta se moze definisati kao neboder, jer mislim da ta zgrada ima 9 spratova.
drug_profi wrote: ↑25/01/2021 12:25
E čuj IZ rušila džamije. Nije to bio napad na Bošnjake?
Valjda je lukrativnije imati neboder u glavnoj ulici nego dzamiju.
Od 1945. godine do raspada Jugoslavije srušeno je u Sarajevu ukupno 6 (šest) džamija.
Vakufski odbor pri Islamskoj zajednici porušio je od 1919. do 1940. godine 23 (dvadeset tri) džamije
drug_profi wrote: ↑25/01/2021 12:25
E čuj IZ rušila džamije. Nije to bio napad na Bošnjake?
Valjda je lukrativnije imati neboder u glavnoj ulici nego dzamiju.
Od 1945. godine do raspada Jugoslavije srušeno je u Sarajevu ukupno 6 (šest) džamija.
Vakufski odbor pri Islamskoj zajednici porušio je od 1919. do 1940. godine 23 (dvadeset tri) džamije
IZBIH je u taj vakat bila kapitalisticki nastrojena.
U svakom slucaju, jedno je kada ja srusim svoju kucu, a drugo je kada mi je neko drugi srusi, ne moze se porediti.
drug_profi wrote: ↑25/01/2021 14:51
Komunjare rusile dzamije majku im cetnicku
Pa komunisti su rusili dzamije u BiH, ne vidim sta je sporno toliko u toj tvrdnji.
Istina za razliku od drugih komunistickih rezima, nije ih puno poruseno i velika vecina ih je bilo funkcionalno uz dodatak da je kasnije bila dozvoljena i izgradnja novih dzamija.
