Rogatica

[dr_Evil]

I koliko je ovakvih zlocina nad Bosnjacima u kojima je ubijeno nekoliko desetina ili preko 100 ljudi u jednom danu samo na jednom mjestu, gradu, selu... Nevjerovatno je kako dopustamo da sve zaboravimo, a Srbi i Hrvati pamte svako mjesto, da bi mogli "izjednaciti zvjerstvo" ARBiH s UZP namjerama VRS-a i HVO-a. Danas kada na Wikipediji citate o zlocinu u Bosni na engleskom jeziku, jasno je da je neko od Srba preuzeo kreiranje sadrzaja. Genocid u Srebrenici se u istu ravan stavlja sa zlocinom u Kravici.

Ne znam jel neko od Srba, ali znam da administraciju Wikipedie za Bosnu vode Hrvati iz Hrvatske.Bilo je prosle godine u medijima kao zasto se prepravlja konstanto historija Bosne, pa su neki profesori slali pismo wikipediji, nikad nisam upratio kako zavrsi slucaj.

[HelaS]

http://www.klix.ba/vijesti/bih/rogatick ... /160912061

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rogatica

Bar sad se sve moze provjeriti. U Rogatici je 1991 po popisu na podrucju opcine ukupno zivjelo 21.978 stanovnika, a od toga 60,10% ili 13,209 Bosnjaka Muslimana. U gradu je zivjelo 8.916 stanovnika, 63,71% ili 5.681 Bosnjak Musliman.

Kakav je danas etnički raspored stanovništva u Opštini Rogatica, gradski i seoski?

Koliko je Bošnjaka, procentualno, danas stvarno naseljeno u Rogatici?

[BarbaDue]

http://www.klix.ba/vijesti/bih/rogatick ... /160912061

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rogatica

Bar sad se sve moze provjeriti. U Rogatici je 1991 po popisu na podrucju opcine ukupno zivjelo 21.978 stanovnika, a od toga 60,10% ili 13,209 Bosnjaka Muslimana. U gradu je zivjelo 8.916 stanovnika, 63,71% ili 5.681 Bosnjak Musliman.

Kakav je danas etnički raspored stanovništva u Opštini Rogatica, gradski i seoski?

Koliko je Bošnjaka, procentualno, danas stvarno naseljeno u Rogatici?

Slovom i brojem svega pet (5)

...ma šalim se nije toliko ali nije ni mnogo više.

Prema podacima od zadnjeg popisa 2013 u Rogatici živi ili je prijavljeno 10,7 % Bošnjaka.

[sehohari]

Kakav je danas etnički raspored stanovništva u Opštini Rogatica, gradski i seoski?

Koliko je Bošnjaka, procentualno, danas stvarno naseljeno u Rogatici?

Slovom i brojem svega pet (5)

...ma šalim se nije toliko ali nije ni mnogo više.

Prema podacima od zadnjeg popisa 2013 u Rogatici živi ili je prijavljeno 10,7 % Bošnjaka.

Mislim da jedino Foca ima manje povratnika.
Nazalost, ne moze se ni reci koliko ih je tacno.
Mozes npr. uzeti lokalne izbore i to, ali je i to lazno uzimajuci u obzir da je dobar dio povratnika zbog zdravstva i tkd. prijavljen u FBiH.

[Zastozato]

Ono što je malo poznato je činjenica da je Rogatica, kada govorimo o gradskim naseljima, prije rata bila najbošnjačkiji, da se tako izrazim, grad na prostoru koji je sad dio manjeg entiteta. U Rogatici je po popisu 1991. procentualno bilo više Bošnjaka ili tadašnjih Muslimana nego u jednom Goraždu ili Srebrenici.
Često se u medijima spominje Foča, a Srbi su 1991. bili većina u gradskom naselju, a Bošnjaci na prostoru općine, Višegrad, gdje je bilo malo iznad 50% Muslimana u samom gradu, na prostoru općine oko 64%. U Rogatici je po popisu iz 1991. bilo oko 65% Muslimana Bošnjaka u gradu i oko 61% na prostoru općine.

[BarbaDue]

E sad ih možete na prste nabrojati!

[Zastozato]

E sad ih možete na prste nabrojati!

Nažalost, tačno je. Međutim ljudi iz tih krajeva najmanje su krivi što je to tako. U toku rata nijedna ofanziva nije išla u pravcu oslobađanja istočnobosanskih gradova. Sve što su ti ljudi tamo uradili, uradili su sami, bez ičije pomoći. Naša armija tamo bila je na ulazu Višegrada, Bratunca i Rogatice, ali nikome u državi nije bilo u interesu da se oslobodi taj kraj i izađe na granicu. Bilo je bitno da se spoji cazinska krajina i to je uspjelo. Veliko je čudo što je Goražde ostalo, najvjerovatnije da je bilo previše da se desi još jedna Srebrenica.

Poslije rata nije pokrenut masovni povratak, to nije bilo moguće bez podrške države, a oni što su se vratili tretirani su kao građani drugog reda, bez nekih osnovnih prava kao što je recimo pravo na svoj jezik. Vrlo malo se zna kroz šta su povratnici svakodnevno prolazili. Bio je slučaj kad je djevojka bošnjakinja skočila sa drugog sprata srednje škole u Rogatici nakon stalnih provokacija na nacionalnoj osnovi. Njen otac je nakon toga odlučio napustiti sve, iako je bio dobrostojeći i više nikad se tamo nije vratio.

[BarbaDue]

Tako je, povratnicima u Istočnu Bosnu je oduvijek bilo teško a nažalost niko im istinski nije pomagao.

[Škobo Habu]

Nažalost, tačno je. Međutim ljudi iz tih krajeva najmanje su krivi što je to tako. U toku rata nijedna ofanziva nije išla u pravcu oslobađanja istočnobosanskih gradova. Sve što su ti ljudi tamo uradili, uradili su sami, bez ičije pomoći. Naša armija tamo bila je na ulazu Višegrada, Bratunca i Rogatice, ali nikome u državi nije bilo u interesu da se oslobodi taj kraj i izađe na granicu. Bilo je bitno da se spoji cazinska krajina i to je uspjelo. Veliko je čudo što je Goražde ostalo, najvjerovatnije da je bilo previše da se desi još jedna Srebrenica.

Poslije rata nije pokrenut masovni povratak, to nije bilo moguće bez podrške države, a oni što su se vratili tretirani su kao građani drugog reda, bez nekih osnovnih prava kao što je recimo pravo na svoj jezik. Vrlo malo se zna kroz šta su povratnici svakodnevno prolazili. Bio je slučaj kad je djevojka bošnjakinja skočila sa drugog sprata srednje škole u Rogatici nakon stalnih provokacija na nacionalnoj osnovi. Njen otac je nakon toga odlučio napustiti sve, iako je bio dobrostojeći i više nikad se tamo nije vratio.

Jebi ga, sad sve neko drugi kriv.

Ja se sjećam ljeta '92. godine kada su u Olovu dočekivane kolone i kolone izbjeglica iz Istočne Bosne: Rogatica, Bratunac, Vlasenica, Višegrad...
Autobusi i autobusi civila, među njima i vojno sposobnih muškaraca.

Jednom takav jedan govori okupljenim: "Vi ste sljedeći. Bježite! Eto tenkova sa Sokoca!".
Šta da smo svi tako reagovali? Više je Rogatičana bilo u Visokom '92. nego u Rogatici da je brani.

U Bratunci i Vlasenici SDA pregovarala sa JNA o predaji naoružanja. I znamo šta je bilo. Danas niko od vas ne da reći na Babu Aliju!

[Zastozato]

Nažalost, tačno je. Međutim ljudi iz tih krajeva najmanje su krivi što je to tako. U toku rata nijedna ofanziva nije išla u pravcu oslobađanja istočnobosanskih gradova. Sve što su ti ljudi tamo uradili, uradili su sami, bez ičije pomoći. Naša armija tamo bila je na ulazu Višegrada, Bratunca i Rogatice, ali nikome u državi nije bilo u interesu da se oslobodi taj kraj i izađe na granicu. Bilo je bitno da se spoji cazinska krajina i to je uspjelo. Veliko je čudo što je Goražde ostalo, najvjerovatnije da je bilo previše da se desi još jedna Srebrenica.

Poslije rata nije pokrenut masovni povratak, to nije bilo moguće bez podrške države, a oni što su se vratili tretirani su kao građani drugog reda, bez nekih osnovnih prava kao što je recimo pravo na svoj jezik. Vrlo malo se zna kroz šta su povratnici svakodnevno prolazili. Bio je slučaj kad je djevojka bošnjakinja skočila sa drugog sprata srednje škole u Rogatici nakon stalnih provokacija na nacionalnoj osnovi. Njen otac je nakon toga odlučio napustiti sve, iako je bio dobrostojeći i više nikad se tamo nije vratio.

Jebi ga, sad sve neko drugi kriv.

Ja se sjećam ljeta '92. godine kada su u Olovu dočekivane kolone i kolone izbjeglica iz Istočne Bosne: Rogatica, Bratunac, Vlasenica, Višegrad...
Autobusi i autobusi civila, među njima i vojno sposobnih muškaraca.

Jednom takav jedan govori okupljenim: "Vi ste sljedeći. Bježite! Eto tenkova sa Sokoca!".
Šta da smo svi tako reagovali? Više je Rogatičana bilo u Visokom '92. nego u Rogatici da je brani.

U Bratunci i Vlasenici SDA pregovarala sa JNA o predaji naoružanja. I znamo šta je bilo. Danas niko od vas ne da reći na Babu Aliju!

Ne može se Olovo, sa svim pristiglim izbjeglicama sa sokolačkog kraja (postojao je sokolački bataljon) nasloljeno na Kladanj i dalje na Živinice i Tuzlu, u kojem su Srbi činili tek nešto manje od 19% stanovništva porediti sa istočnobosanskim gradovima i općinama naslonjenim na Srbiju, gdje su Srbi ipak činili preko 30% stanovnišva. Da ne govorimo o tome da je cijela istočna Bosna napadnuta već u aprilu i maju 1992, uglavnom od strane tadašnje jna i ogromnim brojem paravojnih jedinica iz Srbije, potpomognuta domicilnim Srbima.
Ipak priznajem da je Rogatica bila u nešto boljem položaju od ostatka istočne Bosne, možda je to razlog što je posljednja napadnuta, čak iza Goražda. Bilo je tu i nekog samoorganizovanja, nekolicina slabonaoružanih građana je u gradu ostala do 24. jula. Čaršija na potezu od ulaza u Rogaticu iz pravca Goražda do Trga i mahale s obje strane Titove ulice nisu bile pod srpskom kontrolom do 24. jula, više od dva mjeseca nakon što je grad napadnut. Međutim građani su konstanto ubijani snajperskim hicima i granatiranjem. Jedan od onih koji je prvi ubijen snajperskim hicem bio je Hasan Šehić, vlasnik kafića, otac Ibrahima Šehića, golmana fudbalske reprezentacije.



Na ovom donjem videu od 17. minute govore sudionici zauzimanja Rogatica, većinom srbijanci. U prvom planu je rogatički vojvoda Rajko Kušić kojem se trenutno sudi u Srbiji, ne znam zbog čega traže svjedoke za njegovo suđenje jer u ovom videu sam priznaje da je bio glavni i odgovorni za zauzimanje lijeve obale Rakitnice (ubijeno 130 civila samo u jednom danu, mnoge žene i djevojke koje su zarobljene su silovane), odnosno tog dijela grada koji se uopće nije branio, iako u videu tvrdi da su Srbi imali 12 poginulih, pretpostavljam da su se neka skloništa, odnosno kuće branile zbog ogromnog broja civila u njima ili da su iz drugog dijela grada koji Srbi nisu držali pucali, ili su oni civili koji su nešto od slabog naoružanja imali upucali napadače prije nego što su ubijeni (pištolj ili lovačka puška) - za ovo zadnjem sam čuo da se dešavalo. Ono znaš da ćeš poginuti pa da makar nekoga i ti upucaš u odbrani. Nikakvih linija ili klasnične odbrane u tom dijelu grada nije bilo. Pretpostavaljam da Kušić ne laže da je imao 12 poginulih, ali ko zna. Napadnute su nebranjene 100% muslimanske, bošnjačke mahale. To je bilo 19. juna, a prvo granatiranje grada desilo se 22. maja, znači skoro mjesec ranije.
To sve govori da nije to išlo baš tako glatko iako niko nije organizovao klasičnu odbranu grada, pa bar kao što je to Goražde radilo. Možda da je postojala organizacija poput goraždanske da se nešto moglo uraditi u prvih nekoliko mjeseci, međutim pitanje je da li je moguće bilo opstati u kasnijim ofanzivama kada je i Goražde jedva opstalo. Moglo je jedino da je došla neka velika pomoć iz drugih dijelova države, odnosno da je bio plan da taj dio Bosne i Hercegovine bude oslobođen. Evidentno je da je taj dio dio Bosne do Drine pušten na ovaj ili onaj način.