Rogatica

Svakodnevna dešavanja u Goraždu, Višegradu, Foči, Vlasenici, Han-Pijesku i ostalim mjestima regije.
User avatar
zambaklija
Posts: 2737
Joined: 27/03/2008 14:56
Location: budžak

#151 Re: Rogatica

Post by zambaklija » 20/03/2015 08:07

:thumbup: rijetko dora tema :thumbup: nisam sa tog kraja ali mi se jako dopalo :D


Zastozato
Posts: 763
Joined: 27/09/2014 23:18

#152 Re: Rogatica

Post by Zastozato » 25/03/2015 14:32

Image

ImageOvjde se vidi cijela Rogatica.

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Jos nekoliko fotografija.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#153 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 10/04/2015 11:27

Image

Rogatička cicvara
http://rogatica-bih.blogspot.com/2015/0 ... cvara.html

Cicvara je jedno od finih starih jela, ukusna i visokokalorična, a glavni sastojci za izradu su neka vrsta brašna, kajmak i puter ili maslo . Iz nekog razloga Rogatičani su odlučili da recept malo promijene i umjesto brašna koriste skuhani krompir. Što se mene tiče u potpunosti se slažem sa izborom, iako volim original cicvaru, i ova mi u potpunosti odgovara jer obožavam krompir, i može se koristiti umjesto priloga nekom finom mesu...



Sastojci za 4 osobe
1/2 kg krompira
2 kašike masla
1 kašika putera
1 kašikica brasna
2 vrhom pune kašike milerama ili kisele pavlake ili
kajmaka
1 šolja od čaja ili 2 dl mladog sira
1 mala kašikica soli
1/2 vezice peršina

Priprema:

1. Krompir skuhamo u ljusci, ogulimo i samo ga grubo zdrobimo ili kako bi se reklo stučemo.

2. U tavi rastopimo maslo, dodamo brašno te pržimo na srednjoj temperaturi da porumeni pa onda dodamo sir i kajmak i pustimo da se istopi i provrije.

3. U istopljenu masu dodamo krompir, posolimo po potrebi. Serviramo tako sto napravimo udubljena u krompiru i pomastimo sa vrelim puterom i pospemo sjeckanim peršunom.

4. Rogatička cicvara baš kao i regularna cicvara može da se služi sama za sebe.

User avatar
Black swan
Posts: 54054
Joined: 17/03/2004 09:36

#154 Re: Rogatica

Post by Black swan » 10/04/2015 11:32

neki dan je bila prva misa nakon skoro 25 godina u rogatici :D

radiostar
Posts: 2018
Joined: 15/03/2007 12:39

#155 Re: Rogatica

Post by radiostar » 10/04/2015 12:09

Black swan wrote:neki dan je bila prva misa nakon skoro 25 godina u rogatici :D
koliko znam, katolicka crkva u Rogatici nije bila srusena tokom rata, sad ne znam jel bila devastirana i opljackana

User avatar
Black swan
Posts: 54054
Joined: 17/03/2004 09:36

#156 Re: Rogatica

Post by Black swan » 10/04/2015 13:22

nije se imalo sta opljackati a neke komsije su izmijesane prav-kat pa su i imali ključeve
samo je malo od vremena oronula i od neulaganja otpala žbuka

radiostar
Posts: 2018
Joined: 15/03/2007 12:39

#157 Re: Rogatica

Post by radiostar » 10/04/2015 13:45

Black swan wrote:nije se imalo sta opljackati a neke komsije su izmijesane prav-kat pa su i imali ključeve
samo je malo od vremena oronula i od neulaganja otpala žbuka
aha, pa vjerovatno je zato i ostala :-)

mada sumnjam da bi nekoga nedostatak kljuceva sprijecio da je opljacka ili srusi :-)

User avatar
Black swan
Posts: 54054
Joined: 17/03/2004 09:36

#158 Re: Rogatica

Post by Black swan » 10/04/2015 14:02

hoću reći mogli su otvoriti i reći da pogledaju da nema ništa :D nije bilo potrerbe za razvaljivanjem :D

radiostar
Posts: 2018
Joined: 15/03/2007 12:39

#159 Re: Rogatica

Post by radiostar » 10/04/2015 15:34

Black swan wrote:hoću reći mogli su otvoriti i reći da pogledaju da nema ništa :D nije bilo potrerbe za razvaljivanjem :D
a za razvaljivanjem dzamija je bilo potrebe? :-D :skoljka:

User avatar
Black swan
Posts: 54054
Joined: 17/03/2004 09:36

#160 Re: Rogatica

Post by Black swan » 10/04/2015 15:39

možda su mislili da je pravoslavna :D

radiostar
Posts: 2018
Joined: 15/03/2007 12:39

#161 Re: Rogatica

Post by radiostar » 10/04/2015 15:43

:lol: :bih:

izvinjavam se sto sam malo temu zapeksinio...

inace redovan posjetitelj i citaoc.

:thumbup:

User avatar
dr.gog
Posts: 4845
Joined: 09/09/2007 12:52
Location: [email protected]

#162 Re: Rogatica

Post by dr.gog » 13/04/2015 16:22

.......................

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#163 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 19/04/2015 13:22

ROGATICA - POPIS NALAZIŠTA IZ RIMSKOG DOBA
obradio: Rogatica - BiH
h[url]ttp://rogatica-bih.blogspot.com/2015/02/rogatica-popis-nalazista-iz-rimskog-doba.html[/url]
Image




BOR, Stari Brod, Rogatica. Rimski spomenici i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet je smješten: uz pravoslavno groblje. Rimski spomenici u sekundarnoj upotrebi, između 105. stećaka u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Rimsko doba kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 255. N. Miletić

BOROVSKO, Borovsko, Rogatica. Na području tog sela F. Fiala je istražio (1892. i 1893. godine) 20 praistorijskih tumula sa ukupno 56 grobova. Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (13. do 11. v. st. e.), a pretežan starijem željeznom dobu (uglavnom 6. v. st. e.). Otkriven je i jedan naknadni ukop iz kasnijeg rimskog doba (4. st.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 438-440; F. Fiala 1893 b, A. Benac-B. Cović 1956, 19-20; B. Cović 1981, B. Cović 1987 c. 748-752; 113-117; B. Cović

BRADVA, Kramer Selo, Rogatica. Praistorijska nekropola s tumulima. ć. Truhelka otkopao šest tumula sa više sahrana, od kojih je jedna iz srednjeg bronzanog doba, a ostali iz željeznog doba, uz jednu naknadnu sahranu iz rimskog doba (4. v.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 390-391; B. čović 1981, 109.B. Cović

BRANKOVIĆI, Brankovići, Rogatica. Praistorijska nekropola, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na području tog sela ispitao je F. Fiala 1896. i 18917. godine 30 praistorijskih tumula sa 66 grobova. Od tih, jedan pripada srednjem, a dva kasnom bronzanom dobu, najveći dio je iz starijeg željeznog doba (uglavnom 6. v. st. e.), a nekoliko početku mlađeg željeznog doba (5. i 4. v. st. e.). Otkrivena su i dva naknadna ukopa iz rimskog doba (kasno carstvo), a na četiri tumula kasnosrednjovjekovni grobovi pod stećcima.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453-457; F. Fiala 1897 c, 586-591. B. Cović 1987 c. B. Cović

CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica. Rimski grobovi. U sloju paljevine, 1,5 m ispod površine zemlje, pronađeni su ostaci dvaju spaljenih pokojnika s prilozima. Nalazi: kasnoantička lukovičasta
fibula, pojasna kopča, prsten, ogrlica, dvije željezne sjekire, nož, dlijeto, nekoliko keramičkih posuda i dr. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: F. Fiala 1895 b, 199. I. Marijanović

CRKVINA, Plješivica, Rogatica. Rimsko naselje. Na desnoj obali Rakitnice, na manjem brežuljku primjećuju se temelji građevine orijentirane I-Z, a jugozapadna, na njivama, brojni fragmenti rimske
opeke. Odavde potiču i ulomci stele i cipusa. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1936 a, 13; I. Bojanovski 1967 e, 157-158. V. Paškvalin

DRIJENJAK. Vragolovi, Rogatica. rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola. Rimska stela, sa.likom Atisa sačuvana među 169 stećaka u obliku sanduka i sarkofaga; uk:ras: motiv oružja. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 252. N. Miletić

GROBLJE, Zakomo, Rogatica. Rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola. Rimski nadgrobni spomenik s prikazom ljudskih figura sačuvan je među 100 stećaka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: motiv spirale i mača. Rimsko doba (3. st.) i kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 248. N. Miletić

MRAMORJE, Okruglo, Rogatica. Praistorijski tumuli, rimski grobovi i srednjovjekovno groblje. F. Fiala je 1896. godine istražio pet tumula sa ukupno dvadesetak grobova. Jedan od grobova pripada vjerovatno još srednjem bronzanom dobu, dva su iz ranije faze kasnog bronzanog doba (Br. D - Ha Al- kraj 13. ili 12. v. st. e.), dok ostali praistorijski grobovi pripadaju raznim fazama starijeg i mlađeg željeznog doba. Dva groba su naknadni ukopi iz kasnog rimskog doba (4. st.}, a pet je grobova pod stećcima u tumulu IV iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 448-449; B. Cović 1981, 119; B. Cović 1983 g, 424-425. B. Čović

ROGATICA, Rogatica. Rimsko urbano naselje (colonia Ris. ?), srednjovjekovni spomenik. Antička aglomeracija u Rogatici leži na ravnom prostoru između brda Ljuna i potoka Rakitnice. C. Patsch
je, na osnovu ostataka substrukcija, građevinskog materijala i novca, odredio prostiranje ove urbane rimske naseobine na kojoj se danas razvija Rogatica. Sa areala antičkog grada u Rogatici potječu brojni kameni spomenici. Među njima su najbrojniji kultni spomenici posvećeni Jupitru, zatim Liberu (Bacchus) i Mitri, a podižu ih funkcioneri kolonije duumviri itd. Posebno su značajni sepulkralni spomenici, a naročito cipus s nazivom grada /DEC (urioni) C(oloniae) RIS .. ./. Zanimljivi su cipusi s prikazom Atisa, kao i ulomak stele sa ostacima prikaza grobnih vrata (porta inferiorum) itd. Iz Rogatice ima i drugih arheoloških ostataka kao (tragova vodovoda i dr.). Rogaticu koloniziraju veterani i to iz sastava VII legije. Colonia Ris u Rogatici datira u 1-4. 8t. Stećak u obliku sanduka uzidan u pročelni zid pravoslavne crkve; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, 467-469; I. Bojanovski 1967 e, 143-164; I. Bojanovski 1967, 41-51; S. Bešlagić 1971, 253; M. Vego 1981, 42--43, Sl. 3. V. Paškvalin

RUSANOVIĆI, Rusanovići, Rogatica. Praistorijski tumuli, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na širem području Rusanovića bilo je locirano nekoliko grupa tumula, od kojih je F. Fiala 1892, 1894, 1895. i 1896. godine istražio 176 tumula sa preko 300 grobova. Najstariji nalazi pripadaju ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), zatim slijedi nekoliko grobova :Lz srednjeg bronzanog doba, a većina praistorijskih grobova pripada željeznom dobu, u rasponu od 8. do 3. v. st. e. Pored pra:ilstorijskih, nađena je i nekoliko naknadnih ukopa iz rimskog doba, iz ranog s.vednjeg vijeka (grobovi pod stećcima u praistorijskim tumulima).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437-438; F. Fiala 1894 f, 729-743; F. Fiala 1895 a, 533-538; F. Fiala 1896 d, 426-435; A. Benac-B. Cović 1956, 12; A. Benac-B. Cović 1957, 7; B. Cović 1983 d, 187; R. Drechsler-Brižić 1983, 261-264; B. Cović 1987. B. Čović

STARI BROD, Stari Brod, Rogatica. Rimska nekropola i vila rustika. Na starom groblju 3 km uzvodno od Štitareva, na lijevoj obali Drine, nađeni odlomci antičkih spomenika. Tu su nađeni: žrtvenik, četiri ci pusa i dva fragmenta vijenca. Nedaleko od ovag lokaliteta su ukopane u obronak brežuljka dvije antičke zidane grobnice. Navodno da se tu nalaze i tragovi rimske vile. Rimsko doba, 104. v.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 21; D. Sergejevski 1934 a, 16; E. Pašalić 1960, 72; I. Bojanovski 1964 c, 113; I. Bojanovski 1967 e, 162. I. Čremošn.lk

ŽIVALJEVIĆI (Pribićevac), Zivaljevići, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima, rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola sa stećcima. F. Fiala je 1897. godine evidentirao 207 stećaka, od kojih dva na praistorijskom tumulu, a istražio je tri grupe sa ukupno 10 tumula, te više od 20 sahrana. Najstariji grob pripada ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), dva su iz srednjeg, a nekoliko iz ranijih faza kasnog bronzanog doba (13-12. st.). Najmlađe praistorijske sahrane su iz željeznog doba. Nekropola tumula je posebno važna za hronologiju bronzanog doba Glasinca. Ara posvećena Junoni upotrebljena kao srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Stećci su u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; ukras: spirale, simbolični znaci, oružje, likovi životinja. Oko 20 ih je ugrađeno u kulu i česmu, jedan sa znakom krsta.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 599-601; A. Benac-B. Cović 1956, 21; B. Cović 1981, 109-110, 113-117; 129;B. Cović 1983, 418, 423-424; R. Drechsler-Bižić 1983, 261-264; S. Bešlagić 1971, 248 B. Čović-N. Miletić

Image

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#164 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 12/05/2015 09:48

Džamija u Rakitnici
Image
Džamija u selu Rakitnici izgrađena je na obali istoimene rijeke, u opštini Rogatica davne 1872. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata zločinci su je porušili. Poslije rata, tamošnji Bošnjaci su je obnovili. 1958 godine. A onda, početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u junu 1992. godine, zločinci su ponovo porušili ovu ljepoticu. Ostaće zabilježeno kako je od Rakitničke džamije nakon rušenja ostala oskrnavljena munara, ali uspravna. Duž i poprijeko naselja, koga čine dijelovi naziva: Mlin, Selo, Han, Jezero, Mujakin do, Brdo i Gromila, svi objekti su sravnjeni sa zemljom. Jedino je munara uspravno dočekala povratnike. Prema nekim pričama, zlikovci su iz minobacača, sa obližnjeg brda, ispalili nekoliko granata na džamiju. Kompletan objekat je bio porušen. No, munara je ostala. U nakani da poruše i munaru, zlikovci su ispalili još dvije granate. I nisu uspjeli. Treća granata je eksplodirala u cijevi minobacača, a sedmorica agresorskih vojnika su poginula. Nakon toga, niko više nije ni pokušao rušiti munaru. Ostala je netaknuta. Dana 02.09.2012.godine svečano je otvorena obnovljena džamija. Obnovljenu džamiju je otvorio gospodin Adil Pašić uz prisustvo preko 1000 Rakitničana i prijatelja Rakitnice. U selu Rakitnica prije rata je živjelo 47 domaćinstava sa 170 stanovnika, Bošnjaka. Početkom agresije, u ovom mjestu je ubijeno veći broj bošnjačkih civila. Zločinci su tada ubili i tamošnjeg glavnog imama Sinana ef. Pašića. Stanovnici Rakitnice još traže kosti svoja 22 sugrađanina. Danas u Rakitnici živi tek nekoliko povratničkih porodica, a kuće u naselju su uglavnom porušene.
Image

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#165 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 24/06/2015 19:53

Kanjon rijeke Prače

Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2015/0 ... prace.html

Image
Rijeka Prača je lijeva pritoka Drine, nastaje na istočnim padinama planine Jahorine u izvorišnoj čelenci iz koje nastaju izvori, Stansko vrelo, Kadino vrelo i Vrela Prače. Izvorište je definisano izvorom koje se naziva Kadino vrelo. Nadmorska visina glavnog izvora Prače u Jahorini iznosi oko 1500 m nadmorske visine, a ušće u Ustripači ima nadmorsku visinu 327 m, pa je ukupni pad 1173 m ili 23,5‰. Veliki padovi rijeku Praču svrstavaju u izrazito planinski tok. Protiče kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Hrenovica, Mesići i Ustiprača. gdje se ulijeva u Drinu. Dužina toka je 56,9 kilometara, a dužina vodotoka koji protiče kroz područje opštine Rogatica je 24 km. Sliv Prače definisan orografskim razvođem ima povrsinu 1109 km². Sliv je dosta asimetričan. Lijeva slivna površina je višestruko veća i iznosi 828 km², u odnosu na desnu, koja iznosi 281 km². U geološkom pogledu sliv je predstavljen paleozojskim kompleksom koje čine podlogu mezozojskim naslagama. Najniži fluvijalni oblici predstavljeni su kvartarnim naslagama. Za vrijeme oligomiocena doline rijeka Prače nije imala sadašnju dubinu. Njeno usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Doline Drine, kao i doline Prače, starije su od pleistocena (ledenog doba).
Image
Prosječni mjesečni proticaj na vodomjeru Ustiprača za period 1920-1975.godina-

Iz priložene tabele se uočava da je proticaj rijeke Prače najniži u avgustu i septembru kada vladaju ljetni minimumi, a najveći proticaji se pojavljuju u novembru i decembru. Ova prava planinska rijeka je svojom vodom udubila korito i napravila atraktivnu riječnu dolinu. Njena dolina puna je prirodnih ljepota u kojima čovjek može da se odmori i zadovolji onim što mu priroda nudi.

Kod mjesta Hrenovica, zaseok Kaljani, na 639 metara n.v. Prača ulazi u debele slojeve trijaskih krečnjaka u kojima usijeca duboku kanjonastu dolinu (kanjon Kračule) u planini Gosina, na mjestima i preko 600 metara duboku. Korito je usječeno sve do verfenskih klastika (Gojčevica), te predstavlja erozioni bazis ovog područja. Kanjon Kračule (Kaljani-Mesići) je dug oko 20 kilometara i samo na nekoliko mjesta presječen je desnim pritokama, koje odsječno završavaju u Prači.

Kanjon rijeke Prače je po svom oblikovanju prvorazredna prirodna rijetkost. Osim toga u njemu se nalazi osebujna vegetacija puna rijetkih oblika, a takođe i fauna pokazuje niz prirodnih rijetkosti.Ova dolina je potpuno izvan dohvata ljudskih naselja. Sa svojim liticama daje izvanredan ambijent za ljubitelje prirode i onih koji se bave planinarenjem, speleologijom i ribolovom. Rijeka Prača i njen kanjon Kračule predstavljaju zvanično proglašeni zaštičeni prirodni pejzaž.

U kanjonu, posebno sa lijeve strane kanjona postoji veliki broj pećina među kojima ima još i onih koje nisu ispitane.Mračna pećina je poznata od početka XX stoljeća, kada zbog izgradnje pruge kroz kanjon Prače dobiva određeni turistički značaj. Pećina Govještica se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od ulaza u pećinu Banja Stijenu. Po svojoj veličini, morfologiji i pećinskim ukrasima predstavlja neprocjenljivo bogatstvo. Speleolozi iz Bolonje u Italiji i BiH, koji su je intenzivnije istraživali od 2010. utvrdili su da je dužine 9682 metra i najduža je pećina u Bosni i Hercegovini. U kanjonu se nalaze i Podgorelica, Golubovićka, Međeđa, Šuplja pećina i dr.

Od Hrenovice do Mesića Praču vodom bogate potočni sistemi kao desne pritoke; Čemernica, Dolovski potok, izvor nizvodno od HE Mesići i Dobrovački potok nizvodno od Mesića koji slivno odvodnjavaju Hadžića Ravan (1298 m) i Oštro (1004m). Lijeva slivna površina Prače je hidrografski dezorganizirana i zbog propustljive geološke podloge ona je bezvodana. Iz tih razloga na ovom potezu Prača ne prima niti jednu značajniju pritoku, osim kraških vrela promjenljive izdašnosti u Sudićima (Qmin 400 l/s) i Govještica (Qmin 1250 l/s) u pećini Govještica. Voda Govještice dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine, u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu stvarajući nesvakidašnji prizor. Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici.
Prača ima i veliki hidropotencijal pa je na njoj, u Mesićima, izgrađena hidroelektrana HE "Mesići" 1950 godine, a u planu je izgradnja još pet slične veličine. U toku je izgradanja MHE "Ustiprača", MHE "Dub" nizvodno od sela Mesića.
Brana HE „Mesići“ nalazi se oko 3,5 kilometra prije Mesića, dok se samo postrojenje za proizvodnju električne energije nalazi u Mesićima.
Hidrocentrala "Ustiprača" imaće instalisanu snagu 6,8 megavata. Brana je kod "Desete stražare", na teritoriji Rogatica, odakle će voda ići zatvorenim betonskim kanalom dužine 3.560 metara, trasom bivše željezničke pruge, do mašinske zgrade iznad Ustiprače.
Hidroelektrana "Dub" ima instalisanu snagu 8,8 megavata. Brana je u mjestu Sastavci, ispod sela Izgumanje kod Mesića. Odatle će se voda Prače i Rakitnice transportovati tunelom dužine 2.300 metara kroz kanjon do mašinske zgradeu Dubu.
JZ 85-031 bei Banja Stijena 20.7.1969

Željeznička stanica Banj Stijena "U tom kanjonu nalazio se jedan od najčudnijih kolodvora (ukrižje?) koje sam ikada vidio, a zvao se Banja Stijena. Na putovanju 1971. tu smo stali na mimoilaznom kolosjeku radi križanja s drugim putničkim vlakom. Za razliku od naše garniture imao je parnu vuču i to sa dvije lokomotive. Ne pitajte me za serije, ali mi iz pamćenja navire da nisu bile iste (vučna 85, zaprežna 83, sigurnost cca 50% - ?). Zašto govorim o čudu? Ne znam gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava, jer je cijeli kolodvor bio doslovce usječen u kanjon (nešto poput rimskog puta kroz stari Đerdap)!"
Dolinom Prače je prolazila i uskotračna željeznička pruga Sarajevo - Užice, koja je ukinuta 1974 godine. Prugu je izgradila Austro-Ugarska 1906 godine. Najljepši dio trase ove pruge išao je kanjonom Prače od Hrenovice do Mesića.
Nekadašnja trasa uske pruge Hrenovica-Mesići danas je Magistralni put M-5 i nalazi se na pravcu Evropskog puta broj 761.(E 761). Tom dionicom makadamskog puta kroz kanjon Prače jedva se može proći luksuznim automobilom, a ukoliko dođe do njene izgradnje bilo bi to jedna od najfrekvetnijih saobraćajnica u ovom dijelu Evrope. Ukupna dužina trase puta koja je kanjonska je 19.772 km. Na trasi Hrenovica – Mesići po idejnom projektu ima 23 tunela ukupne dužine 4273 m, od kojih je najduži 496 m, i 8 mostova ukupne dužine 315 m raspona od 30 do 40 m. A jedan duži most je u Mesićima na ušću rijeke Rakitnice u rijeku Praču.
Na liticama kanjona nalazi se stari grad Borač koji je bio je centar posjeda i stolni grad feudalne porodice Radenović-Pavlović koji su vladali istočnom Bosnom. Prvi put se spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Sagrađen je sa obje strane kanjona rijeke Prače koja tu pravi dvostruku krivinu. Glavni dio grada je smješten na Varoškoj Gradini u blizini sela Varošište (na lijevoj strani Prače), a manji dio na Dolovskoj Gradini u blizini sela Dolovi (na desnoj strani Prače). Na pojedinim djelovima kanjona postoje rizične površine od neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz minulog rata. Ove površine obilježene su tablama za upozorenje "MINE!"
Kanjon se samo malo prekida u Mesićima, gdje se proširuje u dolinu okruženu jako ubranim slojevima u jurskim škriljcima.U Mesićima, kod sela Izgumanje Praču vodom bogati sa lijeve strane rijeka Rakitnica. Od ušća Rakitnice Prača teče vrlo usklom i dubokom klisurasto - kanjonastom dolinom jugoistočne orijentacije prema Drini u Ustiprači, gdje završava potopljenim ušćem Višegradske akumulacije.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#166 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 23/08/2015 22:13

Rogatica - dvostruki stećci
obradio: Mirsad Durmišević
https://www.blogger.com/blogger.g?blogI ... c=postname

Image
Dvostruki sanduk iz Ladjevina kod Rogatice ((Bešlagić 1971. 252; Bešlagić 1982. 100)


Postoji više različitih oblika stećaka, jedan od njih je dvostruki ili dvojni oblik stećaka. Ovaj oblik je veoma rijedak. Evidentirano je samo 48 primjeraka na cjelokupnom teritoriju rasprostiranja stećaka. U literaturi je ustaljena podjela dvostrukih stećaka na tri osnovne grupe: dvostruki sljemenjak, dvostruki sanduk i kombinovani sljemenjak i sanduk.
Image
Seljani-Turska voda


To su stećci koji izgledaju kao dva spojena stećka, ali su izrađeni od jednog monolita. Njihova dvojnost je izražena u gornjem dijelu stećka, tj. imaju dvojan krov, dok je donji dio stećka spojen, jedinstven. Većina istraživača smatra ih dvojnim grobom, najčešće supružnika ili zajednički grobom dvojice braće ili dviju sestara. Najveća koncetracija ovih stećaka je definitivno istočna Bosna. Samo tri lokalna područja imaju više ovakvih stećaka. Najveći broj dvojnih stećaka je na području općine Rogatica (13 primjeraka na 10 lokaliteta)), Višegrad (8 primjeraka, većinom su kombinovani oblik sljemenjak-sanduk) i Olovo (8 primjeraka, 7 sljemenjaka i jedan kombinovani). Od 13 primjeraka dvojnih stećaka na području općine Rogatica, 9 je u obliku dvostrukog sanduka, 3 u obliku kombinovanog sljemenika i sanduka i jedan dvostruki sljemenik.

Image


Image

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#167 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 01/09/2015 22:36

GROMILE (TUMULUSI) I GRADINE U ROGATIČKOJ OPĆINI
obradio: Rogatica - BiH

Image

BORCI, Vrlazje, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima i srednjovjekovna nekropola sa stećcima. Smještena je na blago nagetoj kosi ispod gradine Gradić, na jednom od obronaka Gosinje. F.Fiala je istražio 13 tumula, sa ukupno 27 praistorijskih i više srednjovjekovnih grobova. Fiala takođe konstatuje i srednjovjekovnu nekropolu sa 43 stećaka,od kojih dio na praistorijskim tumulima. Najstariji nalazi pripadaju eneolitu (tumulus IX), dva nalaza ranom bronzanom dobu, od kojih jedan pouzdano cetinskoj kulturi (tumuli II i IV), dva groba su iz završne faze kasnog bronzanog doba (Glasinac IIIc = Ha B2), dok ostali pripadaju starijem željeznom dobu, u rasponu od 7. do 5. v. st. e. Jedan grob je pouzdano ranosrednjovjekovni, dok je kasnosrednjovjekovnih,bez priloga, znatno više.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 722-729; A. Benac-B. Čović 1956, H-10; S. Bešlagić 1971, 251; B. Čović 198:3 d, 184; 186; B.Čovi(; 1987 c.

BOROVSKO, Borovsko, Rogatica. Na području tog sela F. Fiala je istražio (1892. i 1893. godine) 20 praistorijskih tumula sa ukupno 56 grobova. Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (13.do 11. v. st. e.), a pretežan starijem željeznom dobu (uglavnom 6. v. st. e.). Otkriven je i jedan naknadni ukop iz kasnijeg rimskog doba (4. st.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 438-440; F. Fiala 1893 b, A. Benac-B. Čović 1956, 19-20; B. Čović 1981, B. Čović 1987 c.748-752;113-117; B. Čović

BRADVA, Kramer Selo, Rogatica. Praistorijska nekropola s tumulima. Ć. Truhelka otkopao šest tumula sa više sahrana, od kojih je jedna iz srednjeg bronzanog doba, a ostali iz željeznog doba, uz jednu naknadnu sahranu iz rimskog doba (4. v.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 390-391; B. Čović 1981, 109. B. Čović

BRANKOVIĆI, Brankovići, Rogatica. Praistorijska nekropola, rimski i srednjovjekovni grobovi.Na području tog sela ispitao je F. Fiala 1896. i 1897.godine 30 praistorijskih tumula sa 66 grobova. Od tih, jedan pripada srednjem, a dva kasnom bronzanom dobu, najveći dio je iz starijeg željeznog doba (uglavnom 6. v. st. e.), a nekoliko početku mlađeg željeznog doba (5. i 4. v. st. e.). Otkrivena su i dva naknadna ukopa iz rimskog doba (kasno carstvo), a na četiri tumula i kasnosrednjovjekovni grobovi pod stećcima.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453-457; F. Fiala 1897 c, 586-591.B. Čović 1987 c. B. Čović

BRDO, Lađevine, Rogatica. Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na nekoliko tumula sačuvana 32 stećka u obliku ploča, sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka, spirale, biljni motivi, ptice, krst; natpisi (tri stećka, od njih dva s natpisom Vlatka Vlađevića i vojvode Miotoša preneseni u Zemaljski muzej). Bronzano ili željezno doba i kasni srednji vijek, početak 15. st.
LIT.: Š. Bešlagić 1971, 252-253, Sl. 32; M. Vego 1981, 51--53, Sl. 12-13. N. Miletić

BREZJE, Brezje, Rogatica. Praistorijski tumuli.U okolini Gradine u Brezju ispitao je F. Fiala 1896. pet praistorijskih tumula sa ukupno 32 groba. Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (pretežno10. i 9. v. st. e.), a dio starijem željeznom dobu (uglavnom 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 439-Hl; A. Benac-B. Cović 1956, :z:l-24; B. Cović 1931, 114, 127; B. Cović 1983 g, 418, 426-428. B. Čović

CRKVINA, Sjeversko, Rogatica. Praistorijski tumuli i srednjovjekovni grobovi. Dva tumula većih dimenzija, od kojih je jedan, možda, pretražio F. Fiala 1896, a drugi B. Cović 1'957. Taj drugi je bio rodovskog tipa, vjerovatno sa centralnim grobom I više radijalno postavljenih naknadnih ukopa iz ranijih faza željeznog doba (7. v. st. e.). U centru tumula nađeno je pet srednjovjekovnih grobova (12-13. v.).
LIT.: B. Čović 1959, 70-85; N. Miletić 1959, 217-219.B. Čović

ČAVKE, Sjeversko, Rogatica. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na praistorijskom tumulusu pet stećaka u obliku sanduka i sarkofaga,orijentiranih Z-I. Bronzano ili željezno doba. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 248. N. Miletić

GODOMILJE, Godomilje, Rogatica. Praistotijski tumuli. Na području tog sela istražio je F. Fiala 1896. godine sedam tumula sa ukupno 14 grobova koji uglavnom pripadaju starijem željeznom dobu (7. i 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 458-460. B. Čović

GOLUBOVIĆI, Golubovići, Rogatica. Praistorijski tumuli. Na području Golubovića istražio je F. Fiala 1894. godine tri tumula. Nalazi se mogu samo okvirno datirati u bronzano doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 748. B. Čović

GORNJI MESIĆI, Gornji Mesići, Rogatica.Nekropola s tumulima. Leži pored puta Mesići-Jabuka. Sastoji se od pet razvitčertih humki, prečiiika oko 10 i 15 m, visine oko 0,80 m. Jedan dio humki na nekropoli uništen je radovima na nivelaciji terena.Tom pnhkom pronađene su kosti i fragmenti keramike. Bronzano ili željezno doba.
M. Kosorić

GOSINJA PLANINA, Gosinja planina, Rogatica.Na širem prostoru ove planine nalazi se više grupa praistorijskih tumula, od kojih je F. Fiala (1895) istražio 40, a dalja tri C. Truhelka (1909. i1912). Ukupan broj grobova iznosi preko stotinu, a od toga četiri najstarija pripadaju eneolitu, jedan je iz bronzanog doba, dok ostali pripadaju starijem i mlađem željeznom dobu (od 8. do 3. v. st. 'e.). Tumuli sa Gosinje :su od znatne važnosti za hronologiju glasinačkog područja.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 553-554; A. Benac-B. Čović 1957 7-10, 23; B. Čović 1983 d, 186; B. Čović 1987 c. B. Čović

GRAD, Kovanj, Rogatica. Praistorijska gradina.Smještena je na istaknutom brdu koje sa zapada dominira čitavom dolinom Rakitnice. Stjenoviti plato izduženo-ovalnog oblika veličine 50 x 34 m u cjelihi je okružen snažnim kamenim bedemom. Vjerovatno bronzailo i željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica

GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena je na izduženom platou brda Ilijaka, kao i na njegovim, vještački terasiraninim, južnim padinama. Na prelazu u masiv brda snažan kameni bedem. Vjerovatno bronzano i željezno doba.
LIT.: 13. Ćdvić 1959, 54; B. Govedarica 19B5, 15-27. B. Ćović-B.Govedarica

GRAD NA RUJNlKU, Brankovići, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena je na vrhu brda Rujnika koje dominira nad širom okolinom. Stjenoviti plato dimenzija 53 x 45 m u cjelini je okružen snažnim kamenim bedemom. Na zapadnoj strain ulaz širine 3 m. Na sjevernoj I sjeverozapadnoj strain je dodatni spoljni bedem koji je najvjerovatnije obezbjeđivao ulaz. Vjerovatno bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453. B. Govedarica

GRAD POD LAZNICOM, Praščići, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena je nisko, na padini istoimenog brda. Možda istom sistemu pripada I mala gradina na vrhu brda. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B. Čović

GRADAC (Gradac Oškoplje), Dumanjići, Rogatica.Praistorijska gradina. Smještena je na dominantnom brdu u sjeveroistočnom dijelu glasinačkog područja. Gradinski plato nepravilnog oblika, veličine 62 x 54 m, s južne strane zaštićen kamenim bedemom, a s ostalih strana prirodnom strminom. Sondažno ispitivanje izveli su B. Govedarica i V. Leković 1980. godine. Otkriven je veoma bogat sloj glasinačke kulture sa ostacima arhitekture i brojnim pokretnim nalazima. Željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica

GRADAC, Gučevo, Rogatica. Praistorijska gradina. Locirana je na jednom izduženom obronku brda Martinovice. Dva poprečna bedema od kamena presjecaju plato, zatvarajući hranjenu površinu od cca 60 x 30 m. Vjerovatno bronzano i željezno doba.
B. Čović

GRADAC, Jarovići, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena je na jednom od obronaka. Brda Rudinice. Bedem od krupnog kamena zatvara elipsasti prostor dimenzija oko 120 x 40 m. Vjerovatno željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 729. B. Čović

GRADAC, Kramer Selo„ Rogatica. Praistorijska gradina. Zauzima zaravnjeni plato oblika nepravilne elipse veličine 80 x 64 m na niskom brežuljku u samom selu. Fortifikacija je najvećim dijelom uništena, jedini jasni tragovi bedema vidljivi su uz jugoistočni rub naselja. Sondažno ispitivanje izveli su B. Govedarica i V. Leković 1'978. godine. Otkriven je bogat sloj glasinačke kulture kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica

GRADAC 1, Osovo, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena je na južnom kraju dosta širokog i zaravnjenog vrha brda nad poljem. Kružni, stjenoviti, plato prečnika 42 m u cjelini je zaštićen kamenim bedemom. Na jugoistočnoj strani podignut je još jedan vanjski bedem koji je obezbjeđivao ulaz. Vjerovatno bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 442. B. Čović-B. Govedarica

GRADAC 2, Osovo, Rogatica. Praistorijska gradina. Locirana je na dominantnom brežuljku nad poljem. Bedemi su najveći'm dijelom oštećeni. Gradinski plato je stjenovit i neravan. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica

GRADINA, Gulije, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena na istaknutom vrhu tako da sa istočne strane dominira dolinom Rakitnice. Na zapadnom rubu vidljiv dio snažnog kamenog bedema.Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica

GRADINA, Kopljevići, Rogatica. Praistorijska gradina. Nalazi se na šiljatom vrhu i na Stranama kupastog brda u jugoistočnom dijelu glasinačkog područja. Nema platoa pogodnog za stanovanje, niti fortifikacije, ali je na vrhu i na padinama brda nađena mnoštvo praistorijske keramike tipične za glasinačku kulturu. Možda je u pitanju i kultno mjesto. Kasno bronzano i željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica

GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica. Praistorijska gradina. Smještena je na dominantnom brdu. Stjenoviti gradinski plato kružnog oblika, prečnika 90 m, u cjelini je bio okružen snažnim kamenim bedemom. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica

GRADINA, Vrlazje, Rogatica. Praistorijska gradina. Nalazi se na brijegu iznad zaseoka Podgradina. Gradinski prostor u obliku nepravilnog kruga veličine 60 x 50 m zaštićen je kamenim bedemom. Sondažno ispitivanje obavili B. Govedarica i V. Leković 1978. godine. Otkriven je relativno siromašan sloj glasinačke kulture. Kasno bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 729; B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica

GUČEVO, Gučevo, Rogatica. Praistorijski tumuli i srednjovjekovni grob. F. Fiala je 1895. godine istražio šest tumula sa ukupno osam grobova koji pripadaju srednjem bronzanom dobu. Jedan naknadni ukop može se datirati u raniji srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 539-540; A. Benac-B. Čović 1956, 10; R. Drechsler-Bižić 1983, 261-264. B. Čović

HAN OSOVO, Osovo, Rogatica. Praistorijska nekropola s tumulima. Smještena je na padini brda, ispod gradine »Gradac·«. F. Fiala je 1896. Godine istražio osam tumula sa 11 grobova. Srednje bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 447-448; H. Benac-B. Čović 1956, 11; R. Drechsler-Bižić 1983, 261-264. B. Čović

JAROVIĆI, Jarovići, Rogatica. Praistorijski tumuli. Na širem području sela Jarovići F. Fiala je 1894. godine istražio 10 praistorijskih tumula sa preko 30 grobova. Dio grobova pripada srednjem i kasnom bronzanom dobu, a dio željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 748-749; B. Cović 1981, 108-109. R. Drechsler-Bižić 1983, 263. B. Čović

KONOGOVO, Brezje, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima. Locirana je na platou jednog brežuljka. F. Fiala je 1896. godine istražio dva tumula s dva groba koji pripadaju kraju starijeg željeznog doba (kraj 6. ili početak 5. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 441-442; A. Benac-B. Čović 1957, 23; B. Čović 1987 c. B. Čović

KOSOVO, Kosovo, Rogatica. Nalazi iz sistematski prekopanog tumula, svakako s većim brojem grobova. Stariji grob (ili grobovi) pripada jednoj od ranijih faza kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. st.), dok ostali nalazi pripadaju kasnijim sahranama iz željeznog doba (7. st.). Grobni nalazi starije faze važni su za hronologiju bronzanog doba ovog područja.
LIT.: A. Benac-B. Čović 1956, 13; B. Čović 1981, 104-105, 118; B. Čović. 1987 c. B. Čović

MALI GRADAC, Golubovići, Rogatica. Praistorijska gradina. Podignuta je na niskom brijegu iznad zaseoka Vučkovići. Sjeverna strana brijega je
vrlo strma, te sa te strane nema fortifikacije. S ostalih strana unutrašnji prostor gradine, dimenzija 57 x 54 m, zaštićen je kamenim bedemom. Ulaz je u jugoistočnom uglu, u obliku koridora. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1394 f, 729. B. Govedarica

MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica. F. Fiala je 1896. godine na tom području istražio dva tumula koja pripadaju starijem željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 458. B. Čović

MARAVIĆI, Maravići, Rogatica. Na području Maravića istražio je Ć. Truhelka 1890. godine sedam tumula koji su dali nalaze iz kasnog bronzanog doba, veoma značajne za hronologiju glasinačkih nalaza tog perioda. Početak kasnog bronzanogdoba (Br. D, 13. v. st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 389; A. Benac-B. Čović 1956, 21, 23; B. Čović 1981, 111-117; B. Čović 1983 g, 418, 423-424; R. Drechsler-Bižić 1983, 261. B. Čović

MEJDAN, Brezje, Rogatica. Praistorijski tumulus. Usamljena g.robna humka, jedna od najvećih na glasinačkom području. Istražio je F. Fiala 1895.godine. Nađena su dva bogato opremljena groba koji se po nekim nalazima (uvozno bronzano posuđe,žezlo), približavaju kategoriji kneževskih grobova, mada ne sadrže oružje. Starije željezno doba (kraj 7. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1895 a, 546-547; A. Benac-B. Čović 1957, 13; B. Čović 1979, 151-154; B. Čović 1987 c. B. Čović

MRAMORJE, Okruglo, Rogatica. Praistorijski tumuli, rimski grobovi i srednjovjekovno groblje. F. Fiala je 1896. godine istražio pet tumula sa ukupno dvadesetak grobova. Jedan od grobova pripada vjerovatno još srednjem bronzanom dobu, dva su iz ranije faze kasnog bronzanog doba (Br. D - Ha Al - kraj 13. ili 12. v. st. e.), dok ostali praistorijski grobovi pripadaju raznim fazama starijeg i mlađeg željeznog doba. Dva groba su naknadni ukopi iz kasnog rimskog doba (4. st.}, a pet je grobova pod stećcima u tumulu IV iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 448-449; B. Cović 1981, 119; B. Čović 1983 g, 424-425. B. Čović

NAVSAN (vjerovatno Hapsan), Rogatica. Na platou brda Vsan (u izvještaju F. Fiala pogrešno označeno kao „Hafsane«) istražena su dva tumula, od kojih je jedan dao nalaze iz starije faze kasnog bronzanog doba. (Br. D ili Ha Al, kraj 13. ili 12. st.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 460; B. Čović 1981, 119. B. Čović

OKRUGLO, Rogatica. Praistorijski tumulusi srednjovjekovna nekropola. Na dva manja tumula smještena 13 stećaka u obliku sanduka. Kasni srednji vijek, bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 251. N. Miletić

OPRAŠIĆI, Oprašići, Rogatica. Na području sela istražio je F. Fiala 1897. godine tri tumula sa svega tri groba i malobrojnim prilozima koji pripadaju bronzanom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 598-599; B. Čović 1981, 124. B. Čović

OSOVO, Osovo, Rogatica. Praistorijski tumuli i rimski grobovi. Na više mjesta na području Osova istražio je F. Fiala 1895. i 1896. godine 12 tumula sa ukupno 36 grobova. Najstariji nalaz je kremena strelica koja, najvjerovatnije, pripada ranom bronzanom dobu. Nekoliko grobova je ~z kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a većina je iz ranog i razvijenog željezno doba (7-4. v. st. e.). Dva naknadna ukopa pripadaju rimskom robu.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 538-539; F. Fiala 1896 d, 442-446; A. Benac-B. Čović 1956, 18; A. Benac-B. Cović 1957, 12; B. Čović 1981, 100, 117-124; B. Čović 1983 g; 416-418; 424-425; R. Drechsler-Bižić 1983, 261-264. B. Čović

OVLAGIJA, Seljani, Rogatica. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu smještena šest stećaka u obliku sanduka i sarkofaga, različito orijentiranih; ukras: motiv spirale. Kasni srednji vijek i praistorijsko doba.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 254. N. Miletić

PAPRATNICE, Osovo, Rogatica. Praistorijska nekropola. s tumulima. F. Fiala je 1897. Godine istražio tri tumula sa ukupno 18 grobova. Najstariji grobovi pripadaju srednjem bronzanom dobu i značajnim za hronologiju Glasinca. Zatim slijede sahrane iz kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v.st. e.), te iz željeznog doba (uglavnom 6. v. st. e.). Najvažniji nalaz je kneževski grob ranog 6. st. iz tumula II, sa raznovrsn1m nakitom, željeznim oružjem (željezna koplja izuzetne dužine, nožeVi), žezlom, bronzanim posuđem grčke ili italske provenijencije, te bogatom opremom jahaćeg konja.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 592-598; A. Benac-B. Cović 1956,10-11; A. Benac-B.Čović 1957, 14-15; 8. Čović 1979. 154-156: B. Čović 1987 c. · B. Čović

PLANJE, Planje, Rogatica. Praistorijski tumuli i rimski grob. Na području sela Planja, istraži F. Fiala 1895. godine 15 tumula. Od ukupno 37 grobova najveći dio pripada pojedinim fazama srednje i, naročito, kasnog bronzanog doba, dok je samo jedan grob iz željeznog doba, a jedan iz rimskog doba. Lokalitet je posebno važan za hronologiju bronzano,doba glasinačkog područja.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 542-546; A. Benac-B. Čović 1956 22; B. Čović 1931, 101; 124-129; B. Čović 1983 g, 418, 426--428 B. Čović

PLJEŠEVICA 1, Plješevica, Rogatica. Praistorijski tumuli isrednjovjekovni grob. F. Fiala je 1895. godine istražio šest tumula s neutvrđenim brojem grobova. Najstariji nalaz pripada srednjem bronzanom dobu, nekoliko grobova je iz kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a nekoliko iz željeznog doba (7, 6. i 5. v. st. e.), Jedan naknadni ukop pripada ranom srednjem vijeku.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 540-542; A. Benac-B. Čović 1956, 17; B. Čović 1931. 110-117; B. Čović 1933, 424-425. B. Čović

PODILIJAK l, Sjeversko, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima i srednjovjekovni grobovi. Smještena je u kotliniei fopod gradine Ilijak. Sastoji se od četiri veća i šest manjih tumula. Jedan tumulus je, vjerovatno, istražio F. Fiala 1896. (Sjeversko), dva veća (A i B) B. Cović 1957, te još jedan veći (C) B. Govedarica 1975. To su rodovski tumuli, s centralnim grobom i većim brojem tangencijalno postavljenih naknadnih sahrana, sve iz ranije faze starijeg željeznog doba (uglavnom 7. v. st. e.). Konstatovane su i naknadne sahrane iz mlađeg željeznog doba (5. do 3. v. st. e.), kao i grobovi iz ranog srednjeg vijeka.
LIT.: B. Čović 1959, 53-85; N. Miletić 1959, 218; B. Govedarica 1978, 21-28; B. Čović 1987. B. Čovać

RASKRŠĆE, Dolovi, Rogatica. Praistorijska nekropola s tumulima i srednjovjekovno groblje. Na kosi, u šumi oko 15 tumula podignutih u redovima, u pravcu S-J. Prečnika su 10-20 m, visine 0,5-2 m. Na istom prostoru je i srednjovjekovno groblje sa oko 50 stećaka; neki stećci su na tumulima. Bronzano i (ili) željezno doba, kasni srednji vijek.
M. Kosorić

RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica. Praistorijski tumuli. Na području Razdolja F. Fiala je 1897. Godine istražio sedam tumula sa ukupno 10 grobova. Najstariji nalaz je kremena strelica koja, najvjerovatnije, pripada ranom bronzanom dobu. Ostali grobovi su iz željeznog doba (uglavnom 6.v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1897 c, 602-603; A. Benac-B. Čović 1956, 8. B. Čović

RUDINE, Rusanovići, Rogatica. Na lokalitetu Rudine F. Fiala je 1894. godine istražio osam tumula sa preko 30 grobova. Najstariji nalazi (tumuli I, IV i, vjerovatno VII) pripadaju eneolitu, a ostali ukopi su iz starijeg i, pretežno, mlađeg željeznog doba (od 5. do 3. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1894 f, 752-754; A. Benac-B. Čović 1956, 10-25; B. Čović 1983 d, 186; B. Čović 1987. B. Čović

RUSANOVIĆI, Rusanovići, Rogatica. Praistorijski tumuli, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na širem području Rusanovića bilo je locirano nekoliko grupa tumula, od kojih je F. Fiala 1892, 1894, 1895. i 1896. godine istražio 176 tumula sa preko 300 grobova. Najstariji nalazi pripadaju ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), zatim slijedi nekoliko grobova iz srednjeg bronzanog doba, a većina praistorijskih grobova pripada željeznom dobu, u rasponu od 8. do 3. v. st. e. Pored pra:ilstorijskih, nađena je i nekoliko naknadnih ukopa iz rimskog doba, iz ranog s.vednjeg vijeka (grobovi pod stećcima u praistorijskim tumulima).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437-438; F. Fiala 1894 f, 729-743; F. Fiala 1895 a, 533-538; F. Fiala 1896 d, 426-435; A. Benac-B. Čović 1956, 12; A. Benac-B. Čović 1957, 7; B.Cović 1983 d, 187; R. Drechsler-Brižić 1983, 261-264; B. Čović 1987. B. Čović

SJEVERSKO 1, Sjev;ersko, Rogatica. Praistorijski tumuli. Na više mjesta F. Fiala je 1896. godine istražio osam tumula, sa ukupno 16 grobova. Jedan grob pripada ranijoj fazi kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a ostali uglavnom starijem željeznom dobu (7. i 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 449-452; B. Čović 1981, 102-104, 117-124; B. Čović 1983 g, 416-418, 424-425. B. Čović

VELIKI GRAD, Golubovići, Rogatica. Praistorijska gradina na vrhu većeg brijega. Kameni bedem zatvara ovalni pro:stor veličine oko 120 x 90 m. Ulaz je u obliku koridora, na sjeverozapadnom rubu. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437. B. Govedarica

VLASULJE, Čadovina, Rogatica. Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na glavici sačuvano devet stećaka u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Praistorijsko doba (?) i kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 254. N. Mlletić

VRTANJAK, Maravići, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima. Sastoji .se od pet tumula, za glasinačko područje velikih dimenzija (prečnika do 30 m, visine do 4 m). Jedan od grobova pripada ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), a ostali kasnom bronzanom dobu.
LIT.: Ć. Truhelka 1890, 389; B. Čović 1983 d, 187. B. Čović


ŽIVALJEVIĆI (Pribićevac), Živaljevići, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima, rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola sa stećcima. F. Fiala je 1897. godine evidentirao 207 stećaka, od kojih dva na praistorijskom tumulu, a istražio je tri grupe sa ukupno 10 tumula, te više od 20 sahrana. Najstariji grob pripada ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), dva su iz srednjeg, a nekoliko iz ranijih faza kasnog bronzanog doba (13-12.st.). Najmlađe praistorijske sahrane su iz željeznog doba. Nekropola tumula je posebno važna za hronologiju bronzanog doba Glasinca. Ara posvećena Junoni upotrebljena kao srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Stećci su u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; ukras: spirale, simbolični znaci, oružje, likovi životinja. Oko 20 ih je ugrađeno u kulu i česmu, jedan sa znakom krsta.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 599-601; A. Benac-B. Čović 1956, 21; B. Čović 1981, 109-110, 113-117; 129;B. Čović 1983, 418, 423-424; R. Drechsler-Bižić 1983, 261-264; S. Bešlagić 1971, 248 B. Čović-N. Miletić

ŽUPANOVI ĆI, Županovići, Rogatica. Praistorijska nekropola s tumulima. F. Fiala je 1897. godine istražio dva od dvadesetak tumula, pretežno većih dimenzija. Više grobova, od kojih jedan pripada ranom, jedan srednjem bronzanom dobu, a ostali starijem željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 603; B. Čović 1983 d, 188. B. Čović


POPIS NALAZIŠTA PRAHISTORIJSKOG DOBA

BORCI, Vrlazje, Rogatica (C 4)
BOROVSKO, Borovsko, Rogatica (D 4)
BRADVA, Kramer Selo, Rogatica (D 4)
BRANKOVIćI, Brankovići, Rogatica (E 4)
BRDO, Lađevine, Rogatica (D 4)
BREZJE, Brezje, Rogatica (D 4)
CRKVINA, Sjeversko, Rogatica (E 3
ČAVKE, Sjeversko, Rogatica (E 3)
GODOMILJE, Godomilje, Rogatica (E 3)
GOLUBOVICI, Golubovići, Rogatica (D 5)
GORNJI MESIĆI, Gornji Mesići, Rogatica (D 5)
GOSINJA PLANINA, Gosinja planina,Rogatica (C 5)
GRAD, Kovanj, Rogatica (D 4)
GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica (E 3)
GRAD NA RUJNIKU, Brankovići, Rogatica (E 4)
GRAD POD LAZNICOM, Praščići, Rogatica (E 3)
GRADAC (Gradac Oškoplje), Dumanjići, Rogatica (E 3)
GRADAC, Gučevo, Rogatica (D 4) 3)
GRADAC, Jarevići, Rogatica (D 5)
GRADAC, Kramer Selo, Rogatica (D 4)
GRADAC 1, Osovo, Rogatica (E 4)
GRADAC 2, Osovo, Rogatica (E 4)
GRADINA, Gulije, Rogatica (E 4)
GRADINA, Kopljevići, Rogatica (E 5)
GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica (E 4)
GRADINA, Vrlazje, Rogatica (D 4)
GUČEVO, Gučevo, Rogatica (D 4)
HAN OSOVO, Osovo, Rogatica (E 4)
JAROVICI, Jarovići, Rogatica (D 5)
KONOGOVO, Brezje, Rogatica (D 4)
KOSOVO, Kosovo, Rogatica (E 5)
MALI GRADAC, Golubovići, Rogatica (D 5
MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica (F 4)
MARAVIĆI, Maravići, Rogatica (D 4)
MEJDAN, Brezje, Rogatica (D 4)
MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
NA VSAN, Rogatica (E 4) , mislim da je ovo Hapsan
OKRUGLO, Rogatica (E 4)
OPRAŠIĆI, Oprašići, Rogatica (F '1)
OSOVO, Osovo, Rogatica (E 4)
OVLAGIJA, Seljani, Rogatica (E 4)
PAPRATNICE, Osovo, Rogatica (E 4)
PLANJE, Planje, Rogatica (C 4)
PLJEŠEVICA 1, Plješevica, Rogatica (E 4)
PODILIJAK 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
RASKRŠĆE, Dolovi, Rogatica (D 5)
RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica (F 3)
RUDINE, Rusanovići, Rogatica (D 4)
RUSANOVIĆI, Rusanovići, Rogatica (D 4)
SJEVERSKO 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
VELIKI GRAD, Golubovići, Rogatica (D 5)
VLASULJE, Čadovina, Rogatica (E 5)
VRTANJAK, Maravići, Rogatica (D 4)
ŽIVALJEVIĆI (Pribićevac), Živaljevići,Rogatica (F 3)
ŽUPANOVIĆI, Županovići, Rogatica (F 3)



User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#170 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 29/01/2016 21:24

Image
Image

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#171 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 07/02/2016 15:54

Image

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#172 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 06/04/2016 23:41

Image

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#173 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 09/06/2016 13:05

Image

Image
Image
Image
Image

Zastozato
Posts: 763
Joined: 27/09/2014 23:18

#174 Re: Rogatica

Post by Zastozato » 11/06/2016 00:30

Za zlocin pocinjen na Brezovoj ravni, selo Vratar - Zepa, kad je ubijeno 12 civila, od toga cetvero djece, jos nikad niko nije odgovarao. Na opcini Rogatica ukupno je ubijeno oko 1000 civila bosnjacke nacionalnosti, a dosad je uhapseno ili osudjeno tek nekoliko zlocinaca. Rajko Kusic, najodgovorniji za zlocine u i oko Rogatice jos uvijek je na slobodi.

User avatar
mirsad_d
Posts: 135
Joined: 18/11/2010 22:50

#175 Re: Rogatica

Post by mirsad_d » 02/07/2016 13:59

Rogatička medresa
autor: Rogatica -BiH
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst
http://rogatica-bih.blogspot.ba/2016/06 ... dresa.html#

Image
Rogatička medresa postojala je od 1731. do 1914.godine. "U njoj je svršio početne nauke velik broj sinova ovog mjesta i okolice, a mnogi su pošli i na više nauke u Sarajevo i Stambol i nakon dovršenih nauka služili svojoj domovini i van nje kao mualimi, hatibi, muderisi, kadije i muftije, a da nije bilo ovog rasadnika islamske prosvjete, sigurno bi mnogi od njih ostao nepismen". Medresa je bila centar okupljanja i opismenjavanja muslimanske omladine koja je tu dobivala vjersko i svjetovno obrazovanje. Ne zna se ko joj je osnivač, i ako rahmetli Ismet dr. Kasumović u knjizi " Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave" piše, kako se ova medresa zvala Šudžauddinova, i ako se najčešće spominje samo kao "medresa u Rogatici". Ležala je svojom dužom stranom prema čaršiji, i to do same Šudžauddinove (Čaršijske) džamije. Izgrađena je od polumasivnog materijala. U prizemlju medrese sa istočne strane, prema čaršiji bila su četiri velika dućana čija je kirija bila namjenjena za ulaganje u fond za održavanje medrese i druge namjene. A sa zapadna, u prizemlju; kuhinja, kupatilo, učionice i dvije sobe za učenike, dok su se na spratu nalazile dvije učionice i šest soba za učenike. Na gornjem spratu prostirala se drvena veranda prema čaršiji i sa bočnih strana. Odmah poslije okupacije 1878. godine zgrada je temeljno renovirana, a djelimično i adaptirana jer je bila toliko trošna da je postala neupotrebljiva za izvođenje nastave. Stoga je Muhamed Medžat-efendija Bulbulović pokrenuo inicijativu za prikupljanje novčanih priloga za izgradnju nove zgrade za medresu, pa je ona izgrađena i svečano otvorena 07.12.1900. Imala je 10 vrlo lijepih i prostranih soba za stanovanje učenika, jednu darshanu i ostale uzgredne prostorije sa dvorištem.
Muhamed Škaljić, muderis o spomenutoj medresi od 1898. godine, u „Opisu medrese u Rogatici“ od 21.07.1921. godine, piše da je ovu medresu 1900. godine narod sagradio a da je ista već 27.9.1914. godine izgorjela prilikom upada Crnogorske vojske u Rogaticu zajedno sa džamijom i čaršijom i više nije obnavljana. On piše da je škola tada imala osam učenika i služila za naobrazbu imama i hodža. Medresa u Rogatici je nakon 1930. godine prestala sa radom kao i mnoge druge medrese (22) po manjim mjestima u BiH kako muslimani ne bi mogli sticati vjersko obrazovanje. Osim medrese u Rogatici su bila i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i Gračanici.
Image
Zapaljena 1914,godine i obnovljena 1933.godine
Image
Crnogorska vojska 27.9.2014.godine u rogatičkoj čaršiji kada su je zapalili, kao i čaršijsku džamiju i medresu

Odbornici SO-e Rogatica na redovnoj 31. sjednici. 30.6.2015.godine odlučili da će dvadesetsedmi septembar i zvanično biti praznik opštine Rogatica!
S R A M O T A
Nakon ulaska BiH u sastav Osmanskog carstva njeno školstvo se automatski veže za osmanski školski sistem, čiji je razvoj išao tako što su se mektebi (osnovne škole) gradili uz džamije i predstavljali glavne mahalske objekte. Medrese su nastajale kasnije i one su predstavljale srednji stupanj obrazovanja. U njih su se upisivali samo oni učenici koji su udovoljili zahtjevima učitelja (mu'allima), tj. savladali gradivo učeno u mektebima. Podizane su u većim kulturnim i administrativnim centrima. Diplome o završenim školama su izdavali i potpisivali učitelji, pozivajući se na znanje naslijeđeno od svojih učitelja.

Post Reply