apsidejzi wrote: ↑09/03/2023 18:43
Ja bih zaista volio da nam ti svojim rijecima opises sta je to semanticka informacija.
Kratko ću ti opisati, ali da bude uvjerljivije, većinom parafrazirat ću ljude iz nauke i filozofije.
Već neko vrijeme postoji općeprihvaćena definicija informacije koja je sporazumno prihvaćena, a koju je predložio oksfordski profesor talijanskog porijekla Luciano Floridi, utemeljitelj nove filozofske discipline: Filozofija informacije.
Inače, znamo da u svakodnevnom govoru postoji nevjerojatna lakoća upotrebe upravo onih riječi koje je najteže razumjeti. Riječ informacija česta je i samorazumljiva poput izraza dobar dan.
Opća definicija informacije (ODI) jest opis informacije koji je sporazumno prihvaćen nakon različitih analiza koje su provedene tokom posljednjih tridesetak godina u disciplinama koje se bave informacijom kao svojim centralnim predmetom.
ODI se najjasnije može prikazati kao trodijelna definicija u kojoj je informacije koja se shvaća kao semantički sadržaj ako i samo:
- ako se sastoji od jednog ili više podataka
- ako su podaci dobro sastavljeni
- ako dobro sastavljeni podaci imaju značenje.
Dakle, sami podaci nisu informacija, ali i nema informacije bez podataka.
Nadalje, podaci moraju biti dobro sastavljeni, što znači da su podaci ispravno uređeni prema pravilima, tj. sintaksi koja upravlja određenim sistemom.
Vidimo, treća je razina ona na kojoj se pojavljuje semantika. Podaci imaju značenje u nekom određenom sistemu, kodu ili jeziku ako se mogu shvatiti ili interpretirati tako da se povežu sa stvarima izvan tog sistema, koda ili jezika.
Floridi smatra da semantička informacija proizlazi iz podataka kojima su pridodane značajke istinitosti, logičkog smisla, te da su oblikovani prema određenoj svrsi.
Floridi upućuje na slogan
"It from bit", slogan američkog teorijskog fizičara John Archibald Wheelera. U slobodnom prijevodu znači sve je bit. Navedeni slogan naglašava nefizičku prirodu informacije. To je ideja da svako it, tj. sve šta na bilo koji način jest, duguje svoje djelovanje, svoje značenje, svoju stvarnu egzistenciju idealnoj napravi za davanje odgovora da/ ne. Taj slogan simbolizira ideju da svaka pojedina fizička stvar na svijetu ima u svojoj dubini nematerijalni izvor i objašnjenje.
Drugim riječima, da su sve fizičke stvari informacijsko-teorijske po svom porijeklu, i da je taj univerzum participacijski.
Participacijski univerzum (nazor po kojem realne stvari imaju onoliko bitka, tj. toliko jesu koliko sudjeluju/imitiraju/odražavaju svoje idealne uzore) opisan je već u Platonovoj metafizici - njegovim idejama kao paradigmama svih stvari - te Wheeler, na neki način, samo daje suvremenu binarnu interpretaciju.
Floridi navodi i fizičara B. R. Friedena koji priznaje svoju inspiraciju Platonovom metafizikom kada iznosi vrlo sličnu zamisao da je univerzum u biti digitalan i da je u temelju sastavljen od informacija kao podataka umjesto od materije ili energije, s materijalnim objektima kao složenim sekundarnim pojavama. U dvadesetom stoljeću uočljiva je fascinacija binarnim kodom .
Floridi u jednom svom članku također citira ključnu rečenicu N. Wienera, poznatog kibernetičara: Informacija je informacija, ne materija ili energija. Materijalizam koji to ne priznaje ne može preživjeti današnje vrijeme.
A evo i nekih navoda iz poglavlja Teorija informacije, Hrvatske tehničke enciklopedije, autora akademika i univerzitetskog profesora Matkovića:
"...Nakon prikaza svih informacijskih razina mogu se formulirati uvjeti koji dopuštaju razlikovanje informacije od neinformacije. Postoje dva nužna i dva dovoljna uvjeta za to razlikovanje.
Nužni su uvjeti:
a) mora postojati kodni sistem;
b) znakovni slijed mora sadržavati semantiku.
Dovoljni su uvjeti:
a) ako se želi nepobitno dokazati da se radi o informaciji, potrebno je raspoznati namjere u semantičkoj, pragmatičkoj i apobetičkoj razini;
b) znakovni slijed ne predstavlja informaciju ako se temelji na slučajnosti; slučajnost je nemoguće utvrditi pa je zato potrebna obavijest o uzroku nastanka (uvjetna vjerojatnost).
Na temelju Shannonove teorije informacija, koja se danas smatra zaključenom, proširen je pojam informacije do pete razine.
Pravila izvedena za pojedine razine sažeto glase:
a) nema informacije bez koda,
b) nema koda bez slobodne i voljne pogodbe,
c) nema informacije bez pošiljaoca,
d) nema informacije bez misaonog začetnika na izvoru,
e) nema informacije bez misaonog izvora, što znači da informacija nije materijalna veličina,/ nema informacije bez volje,
g) nema informacije bez hijerarhijskih razina: statistike, sintakse, semantike, pragmatike i apobetike,
h) informacija ne može nastati u statističkim procesima.
apsidejzi wrote: ↑09/03/2023 18:43
Problem ove nase diskusije je taj sto ti uporno pokusavas biologiju izdjeliti u zasebne cjeline i onda ih tako posmatrati.
Pa nije da ne znaš da u nauci postoji podjela; postoje područja, polja, grane, discipline. Ti voliš kad je sve ko u bosanskom loncu, onda možeš puno lakše šupljirati.
Biologija je polje iz područja prirodnih nauka, a genetika, evolucija i filogenija je samo jedna grana toga polja.
Evolucija nije nikakva knjiga s genetikom kao poglavljem.
Darwinova teorija evolucije nastala je pedesetak godina ranije nego je gen uopće bio imenovan.
apsidejzi wrote: ↑09/03/2023 18:43
Koje su funkcije nekodirajucih nukleotida a koji ukazuju na inteligentni dizajn?
Nigdje nisam spominjao nekodirajuće nukleotide a koji ukazuju na inteligentni dizajn.