Tajno Evanđelje u kojem Isus predviđa dolazak Muhameda
Papa Benedikt XVI želi osobno vidjeti tajnu Bibliju, Evanđelje Barnabe u kojemu Isus poriče svoju božansku prirode i predviđa dolazak mesije Muhameda.
Papa Benedikt XVI želi osobno vidjeti tajnu Bibliju, Evanđelje Barnabe u kojemu Isus poriče svoju božansku prirodu i predviđa dolazak mesije Muhameda. Ona je pisana zlatom na koži aramejskim (Isusovim materinjim jezikom), a navodno potječe iz četvrtog stoljeća te sadržava učenje Barnabe, jednog od pravih, izvornih 12 apostola. Knjiga je bila sakrivena u Turskoj posljednjih 12 godina.
Luksuzna knjiga je otkrivena 2000. slučajno prilikom antikrijumčarske operacije turske policije na Cipru. Do 2010. je čuvana kada je predana etnografskom muzeju u Anakari. On je priprema za javno izlaganje nagon završetka restauracije. Vrijednost knjige procjenjuje se na 126 milijuna kuna. Ovaj rukopis prvi je fizički primjerak Barnabinog evanđelja čiji spomeni postoje iz kasnog 16. stoljeća i 18. stoljeća, točnije spomeni španjolskih i talijanskih verzija.
Većina kršćanskih znanstvenika (te dio islamskih) smatra evanđelje konstruiranim vrlo kasno u srednjem vijeku, iako priznaju mogućnost da u sebi sadrži gnostičke ili druge ranije apokrifne motive koji su prilagođeni prohtjevima islama. Turski ministar kulture i turizma Ertuğrul Günay smatra da bi knjiga mogla biti jedno od autentičnih evanđelja koje je potisnula kršćanska crkva.
Daleko zanimljiviji je službeni zahtjev Vatikana za inspekcijom knjige koju muslimanski učenjaci smatraju esencijalnim dodatkom evanđeljima Marka, Mateja, Luke i Ivana.
Sveti Barnaba i Barnabino evanđelje
Barnaba je rođen na Cipru kao Josip, a spominje se u Bibliji u nekim Pavlovim poslanicama. Bio je jedan od prvih učitelja u Antiohiji, a kasnije je postao mučenikom na Cipru. Tradicionalno se smatra osnivačem Ciparske crkve, a njegov dan je 11. lipnja. Obično se smješta u peto ili šesto stoljeće. Barnaba iz Barnabinog evanđelja poprilično je drugačija osoba.
Taj Barnaba živio je u Isusovo vrijeme i bio je jedan od njegovih učenika. U evanđelju pobija ideje Svetog trojstva te štoviše jasno tvrdi da je Isus bio samo čovjek (ali prorok). Navodno je Isus rekao jednom svećeniku da će se mesija zvati Muhamed. On će doći od Išmaelita (naziv za arapske narode). Sveti Pavao je zaluđen i na krivom putu. Isus nije razapet već je uznesen u nebo, a mjesto njega je razapet Juda (ova tvrdnja u skladu je s navodima iz Kurana).
Naravno, Barnabino evanđelje poznato je samo iz referenci i djelomičnih prijevoda iz 16. i 18. stoljeća, a dosada nije pronađen pravi potpuni tekst tog evanđelja. Islamski akademici koriste ga kao čvrst argument da podupru Kuran, pogotovo islamski pogled da je Isus bio prorok, a ne Bog. Drugi ukazuju na očite pogreške u njemu koje ukazuju da je sastavljeno u petnaestom stoljeću (uključujući korištenje krivih mjernih jedinica ili tvrdnje da su postojale tri vojske od 200.000 vojnika u Palestini). Zasada je vodeća teorija da je evanđelje napisao judaistički učenjak u petnaestom stoljeću koji je poznavao Evanđelja i Kuran.
Otkud zanimanje Vatikana?
Marginalizirani akademici ukazuju na ovaj događaj kao dokaz tisućljetne vatikanske urote koja potiskuje prava učenja o Isusu. Racionalnije osobe ukazuju na mogućnost da knjiga zapravo ne govori o Evanđelju Barnabe opisanom u šesnaestom i osamnaestom stoljeću već o priznatom mučeniku Barnabi s Cipra o kojemu je dosada bilo malo poznato. Interes Vatikana stoga je potpuno opravdan jer bi doprinio spoznajama o ranom kršćanstvu.
Niz stručnjaka upozorava da će biti potrebna laboratorijska istraživanja da se utvrdi potječe li knjiga iz petog ili petnaestog stoljeća. Postoje kontradiktorne vijesti o tome želi li Vatikan fizički ispitati knjigu, prijepis njenog teksta ili, kao što je vatikanski ambasador izjavio u Turskoj, stručnu inspekciju autentičnosti.
