Zemljotres maloprije..

[Benq]

Jbt zivot sta je to toliko

[Peacean]

Nešto se definitivno dešava ispod bilo da su ploče ili vulkan u pitanju.

[holowey]

bolje mnogo malih, nego jedan veliki...zemljotres...samo kazem...

[drug_profi]

Drnda li drnda, Ali kad se negdje zadrnda, poremeti se globalna ravnoteža i onda mora drndati i na drugim mjestima.

[insaneinthebrain]

[Sanjarko]

Nešto se definitivno dešava ispod bilo da su ploče ili vulkan u pitanju.

Pazi sta kazem, da uopste nije vulkan mozda u pitanju.

[HelaS]

Nešto se definitivno dešava ispod bilo da su ploče ili vulkan u pitanju.

Pazi sta kazem, da uopste nije vulkan mozda u pitanju.

Nego šta je? I na osnovu čega tako misliš, kako znaš?

[Naslovnica]

Vanzemaljci ispod morskog dna, bude se nakon nekoliko tisuća godina stendbaja, naebalismo

[Sanjarko]

Nešto se definitivno dešava ispod bilo da su ploče ili vulkan u pitanju.

Pazi sta kazem, da uopste nije vulkan mozda u pitanju.

Nego šta je? I na osnovu čega tako misliš, kako znaš?

Velika nalazista nafte i plina mozda, znamo da se Turska i Grcka spore u tim svim vodama. Ako su se pod zemljom zapalila ili nesto slicno usljed tektonskih kretanja, jos ako ima i vulkanske aktivnosti neke, ode to sve u BOOM mozda.

Ali sta ja znam, vanzemaljci itd.

[SmokingMan]

Roj zemljotresa ispod Egejskog mora


Autori: Judith A Hubbard i Kyle Bradley


Edit, Feb. 5, 2025


Značajan roj malih do umjerenih zemljotresa potresa morsko dno između grčkih ostrva Santorini i Amorgos tokom posljednje sedmice. Seizmička aktivnost je započela 27. januara sa potresima ispod magnitude 3 (M3); od 29. januara, maksimalne magnitude su porasle do M5.1. Nekoliko zemljotresa bilo je dovoljno jako da se osjeti na obližnjim ostrvima. Potres magnitude 5.1, koji se dogodio popodne 3. februara, osjetio se i u Atini na sjeverozapadu i na Kritu na jugu.





Iako se svaki pojedinačni događaj možda ne smatra ozbiljnim, povećana stopa seizmičke aktivnosti izazvala je određenu zabrinutost. Rasjedi u ovom regionu sposobni su za vrlo velike potrese: upravo su oni bili izvor smrtonosnog zemljotresa kod Amorgosa 9. jula 1956. godine jačine M7.8, nakon kojeg je uslijedio snažan naknadni potres magnitude M7.2 samo 13 minuta kasnije. Intenzivno podrhtavanje tla i brz dolazak ogromnog cunamija prouzrokovali su veliku štetu širom centralnih Egejskih ostrva.

Iako su izvorni rasjedi ovih velikih pomjeranja dugo ostali nepoznati, grupa naučnika iz Francuske, Grčke i Španije nedavno je sprovela daljinsko istraživanje podmorja oko epicentralne lokacije (Leclerc et al., 2024). Grupa je pronašla jedan rasjed sa svježe izloženom površinom pri dnu, s prosječnim pomjeranjem od 12,7 metara, što predstavlja vjerovatno podudaranje sa zemljotresom iz 1956. godine.




Pitanje koje svi postavljaju jeste: kako će se ovaj roj zemljotresa razvijati i da li bi mogao izazvati veći potres — možda sličan onom magnitude M7.8 iz 1956. godine?

Veliki zemljotresi su rijetki. Leclerc et al. procijenili su da je zemljotres iz 1956. godine izazvao prosječno 9 metara horizontalnog istezanja. GPS mjerenja na ostrvima pokazuju da se godišnje događa samo oko 4 mm istezanja, što znači da bi, u prosjeku, trebalo oko 2.250 godina da se ponovo nakupi dovoljno naprezanja za zemljotres sličan onom iz 1956. godine, pod pretpostavkom da je on apsorbovao većinu pomjeranja u ovoj rasjednoj zoni. Nažalost, veliki zemljotresi su neredovni i ne možemo se oslanjati na ovakve procjene kako bismo predvidjeli rizik: iako se prosječna stopa zemljotresa može uklapati u tektonske sile, vremenski razmaci između pojedinačnih događaja mogu biti mnogo duži ili kraći. Nadalje, čini se da rasjed iz 1956. godine nije zahvatio cijelu zonu rasjedanja, što znači da su rasjedi duž njegovih krajeva mogli akumulirati dodatni stres.

S obzirom na ovu neizvjesnost, u pogođenom području se sprovode brojne preventivne mjere s ciljem ublažavanja posljedica u slučaju jačeg zemljotresa. Česta izreka u seizmologiji glasi: „Zemljotresi ne ubijaju ljude, već zgrade ubijaju ljude.“ Zbog toga su lokalne škole privremeno zatvorene, a stanovnicima se savjetuje da izbjegavaju velika okupljanja u zatvorenim prostorima, kao i da se drže podalje od napuštenih zgrada i strmih terena. Takođe se preporučuje izbjegavanje obala u slučaju zemljotresa koji bi mogao izazvati cunami. Hitne službe su već preventivno raspoređene u regiji.

Razumijevanje rojeva

Pisali smo o rojevima zemljotresa već nekoliko puta ranije, pa možemo izvući određene zaključke iz prošlih događaja.

Šta je roj zemljotresa?

Većina seizmičkih sekvenci koje analiziramo uključuje jedan veliki zemljotres — „glavni potres“ — nakon kojeg slijede naknadni potresi (aftershocks), a ponekad mu prethode manji predpotresi (foreshocks). U ovakvim sekvencama odnosi između pojedinih zemljotresa su uglavnom jasni: svaki potres izaziva pomjeranje Zemljine kore koje ili povećava ili smanjuje stres na obližnjim rasjedima.

Ove promjene stresa mogu takođe pokrenuti kretanje fluida u kori, što dodatno mijenja efektivni stres na rasjedima i može izazvati nove zemljotrese. Na kraju, ove promjene stresa mogu pokrenuti lančanu reakciju novih potresa, pri čemu efekti postepeno slabe tokom vremena. Iako stopa naknadnih potresa opada, svaki od njih i dalje ima malu šansu da pokrene još jači zemljotres.

To nije ono što trenutno vidimo u Grčkoj. Naprotiv, čini se da zemljotresi postaju sve jači s vremenom, a postoji veliki broj potresa sličnih magnituda. Seizmička aktivnost ne jenjava, što ukazuje na to da neki drugi fizički proces pokreće ove potrese, a ne samo promjene stresa povezane s pojedinačnim događajima.

Rojevi zemljotresa obično su magmatskog porijekla — povezani s kretanjem magme u vulkanskim područjima — ili su uzrokovani kretanjem fluida u Zemljinoj kori. Iako se ovi potresi ne događaju daleko od Santorinija, aktivnog i istorijski značajnog vulkana, oni su zapravo povezani s drugačijim tektonskim sistemom koji se nalazi sjeveroistočno. Taj rasjedni sistem već ima istoriju rojeva zemljotresa, koji su ranije tumačeni kao posljedica kretanja fluida.

Problem je u tome što, za razliku od sekvenci glavni potres → naknadni potresi, naučnici nemaju pouzdane „naučne zakone” koji predviđaju ponašanje rojeva zemljotresa. Takođe, ne možemo direktno pratiti kretanje fluida duboko u kori, osim kroz njihove seizmičke efekte. Iako možemo primijetiti da je današnji najveći zemljotres bio jači od jučerašnjeg i da maksimalne magnitude rastu, to ne znači nužno da će se taj obrazac nastaviti.

Šta možemo naučiti iz prošlih događaja?
Dok postoje primjeri rojeva zemljotresa koji su, na složen način, prethodili vrlo velikim potresima — kao što je zemljotres M7.5 u Notou, Japan, 1. januara 2024. — mnogo je više slučajeva u kojima to nije bio slučaj.

Jedan od primjera je roj u istočnom Tajvanu, koji se dogodio nekoliko sedmica nakon zemljotresa M7.4 od 3. aprila 2024. Taj roj uključivao je više potresa jačih od magnitude 6 i izazvao je veliku zabrinutost, jer se desio u blizini vrhova nekoliko velikih rasjeda s istorijom snažnih zemljotresa, koji su već bili pod stresom nakon glavnog potresa. Ipak, nakon nekoliko dana aktivnost se smirila, a sekvenca naknadnih potresa vratila se u očekivane okvire.

S druge strane, u nekim slučajevima rojevi su prethodili odgođenom pokretanju većeg zemljotresa. Zbog toga je važno zapamtiti da čak i ako se trenutni roj smiri, može postojati povećan rizik u narednom periodu.





Dakle, nije lako predvidjeti kako će se ovaj roj zemljotresa u grčkim ostrvima dalje razvijati.

Jedna mogućnost je da će puls fluida, koji vjerovatno uzrokuje potrese, migrirati prema gore i izaći iz zone rasjeda, čime bi seizmička aktivnost prestala. Druga mogućnost je da će ili sami fluidi ili zemljotresi unutar roja pokrenuti veći rasjedni pomak, što bi moglo izazvati snažniji zemljotres. Međutim, ta druga opcija je manje vjerovatna, jednostavno zato što su veliki zemljotresi rijetki događaji.

Ipak, činjenica da su veliki potresi rijetki ne znači da ih treba isključiti – rizik od snažnog zemljotresa u ovom rasjednom sistemu je trenutno povećan u odnosu na normalu, i zbog toga se čini da su preventivne mjere vlasti u potpunosti opravdane.

Tipični tektonski rojevi zemljotresa traju od nekoliko dana do nekoliko sedmica, ali rijetko duže od toga, uz neke izuzetke (kao što je roj u Notou, Japan).


Tektonske postavke


Zašto se događaju ovi potresi? Da bismo razumjeli sile na djelu, moramo smanjiti prikaz i razmotriti širu sliku.

Potresi se događaju unutar rasjedne zone Santorini-Amorgos usmjerene sjeveroistok-jugozapad, nazvane po obližnjim otocima Santorini i Amorgos. Međutim, ti su kvarovi samo manji dio ogromnog i složenog sustava.

Grčka je sa zapada i juga okružena dugom, zakrivljenom zonom subdukcije zvanom Helenski jarak. Vrlo stara, vrlo hladna oceanska kora koja leži skrivena ispod istočnog Sredozemnog mora tone ispod Grčke. Međutim, ova ploča koja tone ne samo da postojano klizi prema dolje u plašt: ona se također vuče prema dolje i dalje, u procesu poznatom kao "povratak ploče". Kao odgovor, prevladavajuća kora - tj. Grčka - se kida, rasteže se i stanjuje kako bi ispunila prostor koji ostavlja ploča koja se povlači. Ovo rastezanje uzrokuje da se Kreta pomakne prema Africi, u usporedbi sa sjevernom Grčkom.




Geološki detalji o tome kako se egejska kora razvijala tijekom vremena su fascinantni i glavni su fokus tektonskih istraživanja na tom području. Dovoljno je reći da je rastezanje kore evoluiralo kroz prostor i vrijeme, a ožiljci od deformacije su postavljeni u mnogo različitih geoloških struktura.

Rasjedna zona Santorini-Amorgos jedno je područje gdje je danas koncentrirano aktivno širenje kore. Duž ove rasjedne zone, mreža kosih normalnih rasjeda secira "krajolik" - koji je zapravo uglavnom pod vodom ("morski krajolik"?). Blokovi koji padaju obilježeni su dubokim podmorskim dolinama, na nekim mjestima i više od 700 metara ispod razine mora. Uzdignuti blokovi obilježeni su vrhovima grebena koji se uzdižu iznad razine mora tvoreći prekrasne (i naseljene) otoke.



Mnoga istraživanja su provedena kako bi se mapirali ovi rasjedi. Pošto se većina njih nalazi ispod vode, jedan od najboljih pristupa je korišćenje seizmičkog snimanja, što podrazumijeva slanje zvučnih talasa kroz okean i u okeanski pod, a zatim detektovanje refleksija i refrakcija na skupu detektora. Izvor zvučnih talasa (zračni top) i detektori (hidrofone) vuku se iza broda.

Evo jednog seizmičkog snimka koji je prikupljen iz sistema rasjeda (napomena: ova slika je vertikalno rastegnuta, pa padine rasjeda nisu tačne).





Možete odmah primijetiti kako je jedno područje u centru profila nagnuto prema dolje, a rezultirajuća dolina se postepeno ispunila sedimentima. Ovo nagibanje i sleganje tla rezultat je pomjeranja duž velikog normalnog rasjeda.

Evo mape rasjeda u okviru Santorini-Amorgos rasjednog sistema, koja je kreirana korišćenjem upravo ovakvih seizmičkih podataka:




Jasno je da Amorgos rasjed, za koji se smatra da je izazvao zemljotres iz 1956. godine, nije jedini aktivni rasjed u ovom području. Ovo je prilično uobičajeno u ekstenzionim sistemima, jer se cijela kora mora tanjiti na širokom području, a ne samo duž jednog rasjeda.


Šta je sa vulkanima?


Kao što možete vidjeti na gornjoj mapi, vulkan Santorini se nalazi na jugozapadnom kraju ovog rasjednog sistema. Ovo je tip okruženja u kojem se tektoničari i vulkanolozi okupljaju da bi analizirali kako bi njihovi sistemi mogli međusobno djelovati. Međutim, još uvijek postoje mnoga neodgovorena pitanja o tim interakcijama.

Ostrvo Santorini, sa svojim karakterističnim polumjesečastim oblikom, zapravo predstavlja rub vulkanske kaldere, koja je nastala nakon ogromne erupcije oko 1600. godine prije nove ere. Manje erupcije nakon toga ostavile su tragove na malom, nenaseljenom ostrvu Nea Kameni, koje se nalazi u centru kaldere.

Kao i mnogi geolozi, i mi smo u dvadesetim godinama imali edukativno putovanje na Santorini, uključujući posjetu Nea Kameni.

Dok su u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeni veoma mali zemljotresi u okolini Santorinija, čini se da oni nisu direktno povezani s većim rojem zemljotresa sjeveroistočno od ostrva.

Međutim, medijski izvještaji o ovoj temi mogli bi izazvati zabunu. Mnogi izvještaji fokusiraju se na sjeveroistočni roj, ali ga istovremeno povezuju s vulkanskom istorijom Santorinija, bez jasnog razgraničenja; neki također spominju i manje potrese unutar same kaldere.

Zato, da budemo potpuno jasni:


U kalderskom području Santorinija i njegovoj okolini zabilježena je manja seizmička aktivnost koja je započela sredinom 2024. godine. Maksimalne magnituda dostigle su oko M3, što spada u normalan raspon aktivnosti. Nema indikacija da bi ova seizmičnost mogla biti povezana s erupcijom, niti postoje posebni razlozi za zabrinutost. Trenutna upozorenja nisu povezana s ovom aktivnošću.

S druge strane, veći roj zemljotresa zabilježen je oko 25 km sjeveroistočno od Santorinija (otprilike na pola puta do ostrva Amorgos). Ovaj roj je započeo 27. januara 2025. godine, a najveća magnituda do sada je dostigla M5.1. Ova seizmičnost se smatra tektonskom, a ne vulkanskom.

Budući da su najveći zemljotresi u Grčkoj u posljednje vrijeme (uključujući razorni zemljotres iz 1956. godine) nastali duž ovog istog rasjednog sistema, postoji poznat istorijski presedan za veliki i opasan događaj u ovom području. Zbog toga su trenutna upozorenja izdata u vezi s ovim rojem, iako seizmička aktivnost još uvijek ostaje na relativno niskom nivou.

[Sanjarko]

Svaka čast @SmokingMan

[SmokingMan]

Svaka čast @SmokingMan

Bit ce i update abd tokom dana.

[Chloe]

Aaaa, vidim aktivna tema, odem na aplikaciju nema ništa a ono vi zasjeli malo uz kafu ... Neka, bolje da je tako.

[Peacean]

Samo što nam iz nekog razloga padobranci ulijeću na ovu temu.

[Chloe]

Malo da osvježe i uljepšaju ...

[plain vanilla]

Zbog ove teme sam sinoc sanjala zemljotres
Hajd makar nisam sanjala da sam u stanu nego napolju, pa kontam treba se skloniti od zgrada da mi zgrada ne padne na glavu haha

[Sanjarko]

Grk neki kaze na netu da ima nafte i plina u tom dijelu Mediterana i to pravo puno. Kaze dalje da je bila erupcija vulkana nekad prije davno i da je 12 km u atmosferu sve odletilo.

[Njanjavi]

Nafte i plina imas gdje god busis dovoljno duboko.
Al doslovno, gdje god.
Nego, sta prica narod, ocel ovo drmuckanje u grckoj uticat da kakav zajeban ljuljne u nas?

[insaneinthebrain]

u narednim danima ocekuje se veci zemljotres, prema prognostiĆarima

[insaneinthebrain]

rekoh ja ljudi da ce biti

[Naslovnica]

Uh, dugo traje

[_BataZiv_0809]

Haha znao sam da ce ova tema biti aktivirana

[insaneinthebrain]

al je ljuljo. hrvatska

[Naslovnica]

5.3, Hrvatska

[jasko_ba]

Osjetilo se definitivno, 3-4 sekunde