Da li smo nacija koja dri do higijene ili verujemo da je dovoljno samo kupanje subotom
Srbi u proseku troe
tri sapuna godinje
Da je čistoća pola zdravlja govore i podaci da je prole godine od uge obolelo 4.791, od bolesti prljavih ruku umrlo petoro, a obolelo 27.394 ljudi
Izreka kae da je čistoća pola zdravlja. U Srbiji se te istine niko ne pridrava, sudeći po mirisu znoja, prljavtine, trodnevnog duvana i preko toga naprskanog dezodoransa, koji vam snano udari u nozdrve čim uđete u prepun gradski autobus. A kad najzad uspete da se smestite tako da vam nos ne bude direktno zaboden pod nečiji pazuh, verovatno vam kroz glavu proleti pitanje: "Da li su ovi ljudi ikada čuli za sapun i vodu".
Smrdi na amonijak
- Na znoj se čovek leti i navikne, ali na smrad čoveka koji se danima nije kupao ili promenio majicu, koja zaudara na troku i duvan - nikako. I uvek se vie osećaju mukarci. Ne znam ko ih je lagao da su muevniji ako vie smrde. Ovim autobusom se jedan vozi svakog jutra i to uvek u istoj garderobi, a zaudara na neto ustajalo, slično amonijaku, prosto da ti se eludac prevrne. Kad uđe, oko njega se napravi krug, a vozač posle njega tri stanice luftira autobus - poalila nam se Marija Kovačević, koja je u prepunom "tridesetkecu" lepezom pokuavala da odagna neprijatne mirise.
Kad se uz to sloe i gradski kontejneri, pored kojih se leti obično prolazi po receptu "prst na nos i zadri vazduh", onda vam se učini da svaka iz irokog spektra bolesti koje nastaju zbog nečistoće, od blagog svraba do uge, prosto vreba ba vas.
Primera radi, zvanični podaci Republičkog zavoda za zatitu zdravlja "Dr Milan Jovanović Batut" pokazuju da je od uge u Srbiji prole godine obolelo 4.791 ljudi, a zabeleene su i četiri manje epidemije. Stručnjaci iz Centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti ove ustanove, dodue, naglaavaju da je broj obolelih od uge iz godine u godinu sve manji, ali se gotovo nameće pitanje da li je 21. vek Srbiju malo zaobiao kada ovakve bolesti na naim prostorima jo postoje i koliko značaja uopte polaemo na ličnu higijenu.
Pokuavi da se u Republičkom zavodu za statistiku raspitamo koliko Srbi kupuju sapune, ampone i ostala sredstva za higijenu. Saznali smo da je poslednje ovakvo istraivanje obavljeno pre četiri godine. Tada je prodato 2.736 tona sapuna za pranje, 24.332.000 komada toaletnih sapuna i 33.314 tone deterdenata. Računajući da u Srbiji ivi vie od sedam miliona stanovnika, skoro da je poraavajuća činjenica da je prosečan Srbin cele te godine potroio neto vie od tri sapuna.
Dezodorans je luksuz
Prosečna četvoročlana porodica u Beogradu, po podacima Gradskog zavoda za informatiku i statistiku, prolog meseca je na sredstva za higijenu potroila 629 dinara. U potroačkoj korpi za četvoročlano domaćinstvo, odlukom zakonodavca, nala su se četiri sapuna, flaa ampona za kosu, tuba paste za zube, dva kilograma deterdenta za ve i 10 toalet papira. Četvoročlana porodica tokom leta teko da moe da "nategne" flau ampona i četiri sapuna da im traje mesec dana. Dalje, potroačka korpa nije predvidela sijaset stvari potrebnih za higijenu - tečnost za sudove, sredstva za pranje u domaćinstvu, dezodoransi i mirisi, tapići za ui, pena za tuiranje, mleko za telo...
Uneredio se nasred autobusa
Desetak putnika, na čelu s vozačem autobusa GSP na liniji 65, dugo će prepričavati prolonedeljni direktan susret s domaćim primitivizmom. Na jednom od prvih polazaka, oko 5.45, na početnoj stanici kod carine, retke ranoranioce je prvo zapahnuo smrad, a onda dočekala gomila ljudskog izmeta nasred autobusa. Zgranuti ljudi u početku su beali od smrada prema drugim delovima autobusa, dok nisu odlučili da slučaj prijave vozaču. U potpunoj neverici, on je u blizini Brankovog mosta zaustavio "ezdesetpeticu" da bi se lično uverio u tvrdnje putnika. Posle pogleda na pogolemu "istovarenu" gomilu, vozač ih je zamolio da izađu napolje i odvezao se pravo u perionicu GSP-a.
T. K.
- Do marta ove godine, pri čemu evidencijom nije obuhvaćen promet privatnih trgovinskih radnji i ono to se proda na ulicama, u vrednosti od 787.376.000 dinara prodato je aparata i preparata za ličnu negu. Pri tom je teko oceniti vrednost prodatih sredstava za ličnu higijenu, jer u ovu kategoriju, uz sapune i ampone, spadaju i fenovi za kosu, kreme i drugo - rekao nam je Boko Trmčić, načelnik Odeljenja statistike unutranje trgovine, ugostiteljstva i turizma Zavoda.
Vake i salmonela
Izvetaj "Batuta" pokazuje da je upravo od "bolesti prljavih ruku", odnosno crevnih zaraznih bolesti lane umrlo petoro, a obolelo 27.394 ljudi, to je za 7,36 odsto vie nego 2002. Među njima najvie je obolelih od crevnih bakteriolokih infekcija, salmoneloze i hepatitisa A. Ako je za utehu, od 2002. godine nije zabeleen nijedan slučaj valjivosti tela.
Ni statistika Zavoda za zatitu zdravlja Beograda nije mnogo sjajnija, jer je u prvih est meseci ove godine evidentirano osam epidemija bakterijske infekcije i po jedna arlaha, uge, virusne infekcije creva, valjivosti i salmonele.
U Gradskom zavodu za kono-venerične bolesti rekli su nam da nema bolesti iz njihovog faha koje nastaju zbog loe higijene. Tamo kau da se ljudi "u ovo doba čeće tuiraju" i da su leti zastupljenije alergijske reakcije na znoj i sunce. Iskustva privatnih praksi su neto drugačija. Jadranka Krstić, specijalista dermatovenerologije, napominje da najvie slučajeva nastalih zbog loe lične higijene u svojoj privatnoj ordinaciji "Dermaluks" ima tokom leta.
- Ljudi se tada vie znoje, a mnogi koriste i javna kupalita na kojima se kone bolesti mnogo bre prenose. Uglavnom je reč o bakteriolokim, gljivičnim i parazitarnim bolestima koe, usne duplje i polnih organa - kae Krstićeva.
to je higijena vie zanemarena, dodaje ona, stvara se pogodno tle za preterano razmnoavanje ovih organizama, koji i inače ive na koi.
Gljivična oboljenja
- Na prljavoj koi oni se bre razvijaju, jer se ne skida povrinski masan sloj. Nama se uglavnom javljaju pacijenti s gljivičnim oboljenjima (kandida ili dermatofitije) i sa streptokoknim i strefilokoknim bakteriolokim infekcijama - dodaje Krstićeva.
Zato je, savetuje doktor Krstić, u slučaju osoba koje se bave nekim "čistim" poslom, tuiranje leti neophodno najmanje dva puta u toku dana, ujutro i uveče, i to uz korićenje najblaeg, dečjeg sredstva za kupanje da se koa ne bi previe isuivala. U slučaju fizičkih aktivnosti ili bavljenja poslom u kom se čovek vie prlja, tuiranje mora biti i čeće.
