srpski proizvod

[callmethebreeeze]

samo da dodam. ja mislim da bi i srbijanci i bosanci mogli dobro hajrovati od ekoloskog turizma i ponude zdrave, domace hrane. znam da je sve to kod nas pocelo, ali je jos u povojima.

Ne znam iz kojeg si ti dijela Bosne ali znam da je u ovom mom dijelu 95% nezdrava domaca hrana.

ja sam iz sarajeva. imamo vikendicu izvan grada. moj stari rekreativno sadi voce i povrce. od seljaka smo prije rata uzimali mlijeko i druge mlijecne proizvode, to je sve bilo prirodno i organic. kada bi imali smisla i pameti mogli bi uloziti u tu vrstu turizma. svi bi hajrovali od toga. seljaci jer bi zaradjivali novac i sela se ne bi praznila, ne bi se priroda unistavala jer bi na prirodi lovu zaradjivali i ojacali bi vlastitu industriju pa ne bi, bar se nadam, morali uvoziti godinama staro meso iz argentinskih vojnih rezervi.

[Sensei]

Moze li ovako:

Sajkacha
Podvarak
Zuta osa
Uzicki Prsut
Smoki
Exit
Ceca
Dnevnik RTS-a
Branko Kockica

???

Od toga svega na listi što si nabrojao, samo je gospojica Ceca jestiva, a čovjek je lijepo pitao samo za prehrambene proizvode.

Prsut, Smoki, Zuta osa, podvarak?!

... i Branko Kockica

[cyprus]

Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

[IBM]

Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

Znas onu poznatu srpsku pjesmu: "Jelek, anterije i opanci, po tome se prepoznaju Srbijanci", pogodi kolko je rijeci tu iz Turkiye:D

[mostarac]

nemam pojma sta im je trade mark, al znam da volim njihovu kuhinju i imaju strasnih stvari (leskovacka muckalica, karadjordjeva snicla, kajmak, prsut, paprike punjene kajmakom i sirom, i uopste volim sve jugoslovenske kuhinje osim dalmatinske, jer ne jedem ribu (da riba valja vuk bi u more skak'o )
mada su kao i svakoj zemlji najveci trade mark srbije po meni: nusic, sterija, cika jova zmaj, sremac, stankovic, stefan milenkovic, tesla (mada je tesla planetarni, a ne ni srpski ni hrvatski brend, al eto svojataju ga i srbi i hrvati ), aleksandar djordjevic, vlade divac, dragan stojkovic. Najveci trade mark su ljudi i zemlja sama, a ne proizvodi.

[Vares City]

Leskovačka pljeskavica.

(Čvarci, kavurma, ovo-ono)

KAVURMA da,ali Visocka!
Turci je prave u bobu k'o Visocani,a i vabe je istim imenom,pa mi nesto cudno,....

[Vares City]

http://www.nin.co.rs/2000-12/28/15928.html


Možda pomogne Ali, šta ja mogu kad je i u ovom tekstu kao jedan od rijetkih srpskih specijaliteta naveden kajmak, a ta riječ dolazi iz t...... jezika

Ma dzabe ti je moj Ahmo pokusavati,...
Cini mi se da svaki pokusaj pojasnjavanja porijekla rijeci,tj. izvornog naziva,a naziv je na zalost na t......
Fakat je ipak,da se sva ta fina ukusna jela jedu na "ASTALU"koji bi u pravilu trebao biti pokriven "MUSEMOM"

[Vares City]

Ja mislim da je Eurocrem licencni proizvod, italijanski.
Neka me neko ispravi ako grijesim?

100%

[Vares City]

Ja mislim da je Eurocrem licencni proizvod, italijanski.
Neka me neko ispravi ako grijesim?

100%

A i napisali su na svakom pakovanju
Posteno,bar neso

[Paolo Volpe & Sons]

+Enlarge Spruce, Serbian
Picea omorika
The most graceful of all spruces, the Serbian Spruce offers thin arching branches with a slender straight trunk. The needles are light-green to blue-green with purple to cinnamon colored one and a half inch cones. Prefers a deep, moist, and well-drained soil. Plant in partial shade to full sun. Grows 50'-60' with a 25' spread.

[8. sekretar SKOJ-a]

+Enlarge Spruce, Serbian
Picea omorika
The most graceful of all spruces, the Serbian Spruce offers thin arching branches with a slender straight trunk. The needles are light-green to blue-green with purple to cinnamon colored one and a half inch cones. Prefers a deep, moist, and well-drained soil. Plant in partial shade to full sun. Grows 50'-60' with a 25' spread.

Evo mi ispred prozora pančićeva omorika, što se pozna po granama što idu uvis. Endemična je za neka područja Srbije, Crne Gore i BiH. Na IlidžU ima i Ulica Josipa Pančića.

Ukrštanjem se može dobiti pančićev kaktus koji je otporan na snijeg i zimu.

Smreka, bezalkoholno piće od grma smreke (Nije drvo smreka). Ima li ovog pića igdje osim u BiH?

[tonga]

Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

možda je riječ jok turcizam...ali riječ bre potiče od jevreja i španske riječi ombre...čovjek..

[PipiDugaDevetka]

Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

možda je riječ jok turcizam...ali riječ bre potiče od jevreja i španske riječi ombre...čovjek..

Joj, prvi post, pa odmah u odbranu etnije. Agdali si mi jarane!

Evo, ja ću ti pročitati iz knjige od čovjeka koji je sve to čitav život proučavao i napisao Rječnik turcizama u sh. jeziku, Abdulaha Škaljića.

Bićeš zadovoljen i mirno ćeš spavati:
tur. be!=bre! interj. (preuzeto iz grč.)=more!=ta! ( Ah, ta nemojte mi ka'sti!)
''Bre gidi, bre džanum, bolan mi leži Kara Mustafa, bre gidi, bre džanum!'' (Sevd. 46)

Španskih Jevreja je bilo više u Sarajevu, nego u Beogradskom pašaluku, Vranju,...pa bi po tvom, jarane @tonga, trebali i mi u Sa. govoriti, ''bre''.

Patišpanja (Španska pita) i svi kolači sa zaljevom/agdom došli su nam preko španskih Jevreja. Vidi na pdf. Umjetnost življenja - @RenaTTina tema.

[uozo]

Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

možda je riječ jok turcizam...ali riječ bre potiče od jevreja i španske riječi ombre...čovjek..

A more bit# i od rijeci kobre jel#de?

[tonga]

može kad bi se lupetalo,ko što ti sad radiš...

[Topla voda]

a mozda i od rijeci dabre

[cyprus]

Ah ja sam vazda konto nekako vako: naše "ba" dolazi skraćeno od "bolan", a srbijansko "bre" od "brate". Koliko sam bio u krivu?

[PipiDugaDevetka]

Ranije su bile česte epidemije kuge i mnogih drugih bolesti.

Jednom je Kulinova žena, kraljica Bosne jauknula i rekla služavki:
-Ne čupaj me, BOLNA NE BILA!
Služavka je češljala kraljicu, odnosno, biskala je, trijebila vaške iz njene kose.
Kulin je prethodno otjerao prvu ženu jer je bila vašljiva.

Dakle, prvo je ušla u upotrebu ova uzrečica BOLNA NE BILA, pa se s vremena sve skratilo, na BOLNA i još kasnije samo BONA.
Bosancima je oduvijek bilo pravo drago da skraćuju i gutaju samoglasnike, pa je sve spalo na dva slova, BA!

[Fair Life]

Srpski ili srbijanski proizvod ??

[Ima Bosne_Bice Bosne]

U Pirotu imaju najbolje cvarke...sto kila svinja dvjesta kila cvaraka...

Jasta, jos reci da ih i na puteru prze....

[tamara*]

U Pirotu imaju najbolje cvarke...sto kila svinja dvjesta kila cvaraka...

Gori od gacana. Od dvjesto rodjenih tristo direktora

Sta su cvarci Ovo je ozbiljno pitanje? Molim da mi ko odgovori

Evo sa wikipedije

Чварци су врста јела (специјалитет у српској кухињи) добијених од свињског меса (сланине).

Поступак добијања чварака је да се у металном казану кувају комадићи сланине и масног меса. Током кувања се маст истопи и оцеди а ситни комади меса и масноће прже и суше.

Чварци се чувају осушени и сервирају самостално као предјело или се сервирају уз нека јела као додатак (на пример уз качамак).


Njam njam

[Epitop]

Pazite samo da Slovenci ne ukradu ko svoj proizvod. Negdje sam čitao kako oni imaju namjeru da registruju čvarke u EU kao Slovenski proizvod

[legendo_moja]

Pazite samo da Slovenci ne ukradu ko svoj proizvod. Negdje sam čitao kako oni imaju namjeru da registruju čvarke u EU kao Slovenski proizvod

Mi (Bosanci) bi trebali registrovati Slovence kao naš proizvod, i to brzo, prije nego što se Srbi dosjete.

[karanana]

I hrvati i slovenci ga hoce. Ne dajte ga braco srbi.

Slovenija: Čvarak nije slavonski nego europski proizvod
Svijet - Gospodarstvo | Srijeda, 11 Veljača 2009


Nastojanju hrvatskog poduzetnika Tome Galovića da za slavonske čvarke dobije europsku potvrdu autohtonoga hrvatskog proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom, kakvu je već dobio za kulen, protive se u Sloveniji tvrdeći da su čvarci zajednička europska baština.

- Autohtonost nekoga prehrambenog proizvoda najprije se osigurava unutar države, a tek onda u Europskoj uniji, ali je najava o zaštiti čvaraka potpuna besmislica. Čvarci se prave u gotovo cijeloj Europi, osobito u srednjoj. Razlikuju se samo po postupku izradbe i debljini - izjavio je za ljubljanski dnevni list "Indirekt" dr. Janez Bogataj, vodeći slovenski etnolog.

- Čvarak, dakle, nije samo slavonski, nego i slovenski proizvod, samo što ga mi zovemo ocvirk ili grump, a nismo ga zaštitili jer bismo po istom načelu mogli zaštititi i svinjsku mast - rekao je Bogataj.

Tvrdi da je zapravo riječ o ozbiljnim stvarima nad kojima se Slovenija mora zamisliti jer je do sada prema europskoj uredbi EEC 510 iz 2006., koja propisuje postupak dobivanja potvrda za autohtone proizvode s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, uspjela dobiti samo nekoliko potvrda.

Prvi proizvod koji je na taj način zaštitila bilo je "ekstradjevičansko ulje iz slovenske Istre", a u postupku je i prijava za nekoliko vrsta ovčjih i kravljih sireva.

Mogućnost da države zapadnog Balkana, dok se približavaju Europskoj uniji, zaštite svoje proizvode koji se proizvode i u Sloveniji zabrinjavaju neke slovenske proizvođače. Boje se da ih više ne bi mogli prodavati pod dosadašnjim nazivima, kako se to prije dvije godine dogodilo koparskoj vinariji koja je zbog pritisaka iz Mađarske morala prestati puniti svoje bijelo vino "Tokaj".

Neki tradicionalni hrvatski brendovi u Sloveniji su, naime, još nezaštićeni, pa tako Celjske mesnine i Skupina Kras proizvode i prodaju srijemsku kobasicu i kulen pripravljen po slavonskoj recepturi. "Krasov kulen" dobio je čak srebrnu medalju na lanjskom Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

(Hina)

[Giordano]

I hrvati i slovenci ga hoce. Ne dajte ga braco srbi.

Slovenija: Čvarak nije slavonski nego europski proizvod
Svijet - Gospodarstvo | Srijeda, 11 Veljača 2009


Nastojanju hrvatskog poduzetnika Tome Galovića da za slavonske čvarke dobije europsku potvrdu autohtonoga hrvatskog proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom, kakvu je već dobio za kulen, protive se u Sloveniji tvrdeći da su čvarci zajednička europska baština.

- Autohtonost nekoga prehrambenog proizvoda najprije se osigurava unutar države, a tek onda u Europskoj uniji, ali je najava o zaštiti čvaraka potpuna besmislica. Čvarci se prave u gotovo cijeloj Europi, osobito u srednjoj. Razlikuju se samo po postupku izradbe i debljini - izjavio je za ljubljanski dnevni list "Indirekt" dr. Janez Bogataj, vodeći slovenski etnolog.

- Čvarak, dakle, nije samo slavonski, nego i slovenski proizvod, samo što ga mi zovemo ocvirk ili grump, a nismo ga zaštitili jer bismo po istom načelu mogli zaštititi i svinjsku mast - rekao je Bogataj.

Tvrdi da je zapravo riječ o ozbiljnim stvarima nad kojima se Slovenija mora zamisliti jer je do sada prema europskoj uredbi EEC 510 iz 2006., koja propisuje postupak dobivanja potvrda za autohtone proizvode s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, uspjela dobiti samo nekoliko potvrda.

Prvi proizvod koji je na taj način zaštitila bilo je "ekstradjevičansko ulje iz slovenske Istre", a u postupku je i prijava za nekoliko vrsta ovčjih i kravljih sireva.

Mogućnost da države zapadnog Balkana, dok se približavaju Europskoj uniji, zaštite svoje proizvode koji se proizvode i u Sloveniji zabrinjavaju neke slovenske proizvođače. Boje se da ih više ne bi mogli prodavati pod dosadašnjim nazivima, kako se to prije dvije godine dogodilo koparskoj vinariji koja je zbog pritisaka iz Mađarske morala prestati puniti svoje bijelo vino "Tokaj".

Neki tradicionalni hrvatski brendovi u Sloveniji su, naime, još nezaštićeni, pa tako Celjske mesnine i Skupina Kras proizvode i prodaju srijemsku kobasicu i kulen pripravljen po slavonskoj recepturi. "Krasov kulen" dobio je čak srebrnu medalju na lanjskom Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

(Hina)

A sto bi rekli Spanjolci i Italijani,koji imaju jos duzu i kvalitetniju tradiciju u proizvodnji cvaraka!?