BigusDickus wrote:"Smij se cesto i dobro; sebi i drugima; s razlogom i bez njega! Samo se smij od srca i s njime, jer tada tvoj smijeh postaje ljekovit, a osmijeh vjekovit!"
(Marcus Faber)
Smijeh je najbolji lijek?
Ljudi odavno hvale povoljan utjecaj smijeha na zdravlje. Mozda je najbolji primjer ustaljena izreka "smijeh je najbolji lijek". Medjutim, vjerojatno se mnogo ljudi upitalo je li to uistinu tako ili je to samo jedna od bezbrojnih izjava.
Norman Cousins, prijasnji urednik casopisa "Saturday Review" pobudio je pozornost medicinske javnosti pitajuci se ima li smijeh mogucnost lijecenja. 1964. godine je Cousinsu dijagnosticiran ankilozantni spondilitis, progresivna degenerativna bolest vezivnog tkiva. Lijecnici su mu ostavili vrlo malo nade u oporavak te pretpostavili da je moguci uzrok njegove bolesti trovanje teskim metalima.
Prisjecajuci se svojih aktivnosti u mjesecu prije pocetka simptoma, sjetio se da je cesto bio izlozen ispusnim dizelskim parama tijekom putovanja po Rusiji. Pretpostavio je da je iscrpljenje nadbubrezne zlijezde oslabilo njegovu sposobnost podnosenja izlozenosti otrovu. Cousin se prisjetio kako je citao knjigu
Hansa Selye o odgovoru tijela na stres u kojoj su navedeni rezultati istrazivanja po kojima negativne emocije uzrokuju kemijske promjene koje mogu iscrpiti nadbubreznu zlijezdu. Takodjer je pretpostavio da pozitivne emocije (kao sto su vjera, nada, povjerenje, veselje) mogu stvoriti u tijelu promjene koje bi potakle oporavak i ozdravljenje.
Kako je smijeh put ka ovim pozitivnim emocijama, Cousin je poceo gledati zabavne filmove kako bi stimulirao smijeh. Nakon svake epizode smijanja primijetio je da bolje spava bez potrebe za analgeticima i sedativima. Takodjer je otkrio da smijeh stimulira smanjenje sedimentacije, sto je ukazivalo na povlacenje upalnog procesa.
Nakon oporavka, Cousins je proveo zadnjih deset godina zivota kao gost profesor na U.C.L.A. medicinskom fakultetu gdje je
osnovao radnu grupu za humor koja je koordinirala i podupirala znanstvena istrazivanja. Danas, 28 godina nakon Cousinsova iskustva, dostupni su nam rezultati znanstvenih istrazivanja koji objasnjavaju specificne fizioloske promjene koje je potakla njegova anegdotalna prica. Smijeh uistinu djeluje na tijelo, dusu i duh.
Sto je uopce smijeh?
Humor je perceptivni proces dok
smijeh je oblik ponasanja, odgovor na humor. Ovo ponasanje stvara predvidljive fizioloske promjene u tijelu. Kao i nakon drugih oblika vjezbanja, vidimo dva stupnja odgovora tijela: fazu uzbude kada se fizioloski parametri povecavaju te fazu popustanja kada se vracaju na stanje u mirovanju ili jos nize. Za vrijeme jakog smijeha koji duze traje, povecava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; normalni uzorak disanja postaje kaotican: frekvencija i dubina disanja se povecavaju, a rezidualni volumen se smanjuje. Kasljanje i stucanje cesto nastaju zbog iritacije frenicnog zivca ili pomakom misicnih hvatista, sto pomaze ciscenju disnog sustava.
S druge strane, zasicenje kisikom u perifernoj krvi ne mijenja se znacajno tijekom povecane ventilacije koja se pojavljuje tijekom smijeha. Stovise, stanja kao sto su astma i bronhitis mogu se provocirati jakim smijehom. Protok u perifernim krvnim zilama se povecava zbog vazodilatacije. Brojne misicne skupine su aktivne tijekom smijanja - dijafragma, trbusni, medjurebreni, pomocni disni i misici lica, a povremeno i misici ruku, nogu i ledja. Otkriveno je da je potrosak energije u nekoliko minuta smijeha jednak potrosku za vrijeme 10 minuta vjezbanja na spravi za veslanje ili 15 minuta na sobnoj bicikli.
Neka od najuzbudljivijih istrazivanja koja proucavaju potencijal mogucnosti lijecenja smijehom su sa podrucja psiho-neuro-imunologije (ovo se podrucje jos naziva i neuroendokrinologija ili neuroimunologija). Psihoneuroimunologija je podrucje istrazivanja gdje se istrazuje povezanost izmedju zivcanog sustava (centar za razmisljanje, pamcenje i emocije), endokrini sustav (proucavanje izlucivanja hormona) i imunoloski sustav (mehanizmi obrane tijela).
Istrazivanja o smijehu
Istrazivanja pokazuju da je razina serumskog
kortizola i adrenalina smanjena nakon smijanja. Kortizol i adrenalin se inace povisuju tijekom odgovora na stres .
Hormoni stresa potiskuju imunoloski sustav, povisuju broj trombocita (sto moze dovesti do zacepljenja arterija) i povisuju krvni tlak. Zbog toga su znanstvenici zakljucili da se smanjenjem razine ova dva hormona moze ponistiti potiskivanje imunoloskog odgovora, smanjiti zacepljenje arterija i visoki krvni tlak. Drugi su znanstvenici pokazali da veseli
smijeh povecava spontano stvaranje limfocita i aktivnost NK (natural killer) stanica. NK stanice su tip limfocita koje ubijaju tumorske stanice. Razina gama-interferona, proteina aktivnog u borbi protiv bolesti, takodjer se povecava.
Daljnje su studije pokazale kako je sekretorni imunoglobulin A, koji predstavlja prvu liniju obrane od ulaska mikroorganizama u disni sustav, nizi tijekom dana kada smo negativno raspolozeni, a visi u danima pozitivnog raspolozenja. Pretpostavlja se da se
endorfini, tvari koje sprecavaju bol, otpustaju tijekom epizoda smijeha.
Istrazivanja na podrucju psiho-neuro-imunologije nastavljaju dokazivati kako su um (emocije) i tijelo (imunoloski sustav) usko povezani. Pozitivne emocije izgleda poticu imunoloski odgovor dok ga negativne potiskuju.
Sve ove prednosti smijeha potvrdjene su razlicitim eksperimentima koje rade brojni znanstvenici, gdje se pacijenti "izlazu" smijehu (npr. smijesnim filmovima, salama) i nakon toga se njihova fiziologija usporedjuje s normalnim nalazom.
Mora se imati na umu, pritom, kako je svaki pacijent jedinstven slucaj i da nema garancije da ce svaki pokusaj biti uspjesan, jednostavno zato jer je dozivljavanje humora vrlo subjektivno.
Cirkus lijeci!
Kako bilo, iako smijeh sam ne moze izlijeciti bolesti kao sto je rak, jos uvijek moze pomoci. Lijecnici koji koriste terapiju smijehom za bolesnike u zavrsnoj fazi bolesti otkrili su da ovi puno bolje podnose bol, vjerojatno zbog svih navedenih razloga. Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, takodjer je prepoznao oslobadjajuci ucinak koji ima humor. Na humor je gledao kao na jedan od najboljih obrana covjecanstva od patnji. Vrlo je zanimljivo primijetiti kako mnoge zdravstvene klinike prepoznaju pozitivan ucinak koji terapija smijehom ima na bolesnike te je uistinu i primjenjuju. Npr. cirkus "The Big Apple Circus" iz New Yorka salje klaunove u bolnice od 1986., vecinom na djecje odjele. U SAD postoji udruzenje nazvano Americko udruzenje za terapijski humor "American Association for Therapeutic Humour", koje cine lijecnici, medicinske sestre, psihijatri i ostali, a udruzenje se bavi promocijom ovog oblika lijecenja.
Svakako treba napomenuti kako dugotrajni ucinci lijecenja smijehom nisu jos dobro dokumentirani. Ne postoji dugorocna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali, zbog navedenih razloga, izgledno je kako dobar smisao za humor moze biti iznimno vazan u lijecenju od bolesti, a takodjer i u uzivanju u zivotu. Zato, uvijek cuvajte punu saku smijeha u svojim dzepovima i
vidite li nekog bez osmijeha, dajte mu jedan vas!
Reference:
Lefcourt, H., Humour and Life Stress. New York NY: Springer-Verlag, 1986.
Lefcourt, H., Humour and Immune system functioning. International Journal of Humour Research, Vol 3, No. 3, 1990.
McGhee, P., (ed), The Handbook of Humour Research, Vol. I.&II. New York NY. Spinger-Verlag. 1983.
Moody, R., Laugh After Laugh. Jacksonville, FL: Headwaters Press. 1998.
Klein, A., Healing Power of Humour. Los Angeles, CA: Tarcher. 1989.
). Ni jedna situacija nije tako teska, a da u njoj ne bi bilo i vedrih strana. Smijeh sprijecava neuroze, osjecaja zamora i zabrinutosti. Zato svaku situaciju treba promatrati i sa vedrije strane. Jer, dobro raspolozenje daje ljepotu covjekovu izgledu. Smijeh djeluje preventivno i na kardiovaskularni sustav, a zahvaljujuci specificnoj trbusnoj gimnastici (opa
