Dobre vijesti iz BiH

[Država]

BESPLATNA REKLAMA BH TURIZMA. I TO KAKVA! Ugledni LA Times uvrstio BiH na popis 10 turističkih destinacija za 2020.

Ugledni američki list Los Angeles Times svrstao je Bosnu i Hercegovinu na listu 10 mjesta u svijetu koju bi turisti trebali posjetiti u ovoj godini.

http://www.slobodna-bosna.ba/img/vijest ... 1/sata.jpg



Našu zemlju su, po abecednom redu, svrstali na prvo mjesto.

"Rat u Bosni i Hercegovini završio je u decembru 1995. godine, a multikulturalna nacija Bosne i Hercegovine započela je novo poglavlje s povećanjem turizma. Kroz prvih devet mjeseci 2019. godine dolazak turista povećao se za 11 posto, na 1,2 miliona posjetitelja. Težište je Sarajevo, glavni grad čiji stari dio uključuje crkve, sinagoge i džamije koje datiraju od prije nekoliko vstoljeća. Žičara do planine Trebević, mjestu Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, uništena u borbama ranih 90-ih godina, ponovo je otvorena 2018.", navodi Los Angeles Times.

U svom tekstu, osim Sarajeva, savjetuju turistima posjetu Mostaru i Međugorju.

"Most u Mostaru, izgrađen u 16. stoljeću, uništen 1993., a obnovljen 2004. godine, popularno je jednodnevno putovanje oko 120 kilometara jugozapadno od Sarajeva. Mostar je domaćin ljetnih muzičkih festivala i takmičenja u skokovima u augustu. (Da, skakači skaču s mosta u rijeku Neretvu.) Mjesto Međugorje, jugozapadno od Mostara, je katoličko hodočasničko odredište otkako su 1981. objavljeni izvještaji o ukazanju Djevice Marije na Brdu ukazanja. Papa je ovo mjesto odobrio kao hodočasničko odredište u maju 2019. godine", navodi LA Times.

Osim Bosne i Hercegovine, Sarajeva, Mostara i Međugorja, na listi 10 destinacija koje bi turisti trebali posjetiti nalaze se Cairo u Egiptu, Međunarodni park mira Waterton-Glacier (SAD i Kanada), Costa Rica, Kyoto u Japanu, Maldivi, Lapland u Švedskoj, Vancouver u Kanadi, Wales i Washington (SAD).

Turistima također savjetuju da informacije o sigurnosti za destinacije van SAD potraže i na stranicama State Departmenta.

[Država]

Bimalovo ulje stiglo do prvih kupaca u Africi



Proizvodi brčanske tvornice za proizvodnju jestivog ulja Bimal ove su zime, pored Dalekog istoka, stigli i do svojih prvih kupaca u Africi.
"Odlična izvozna strategija, vrhunska kvaliteta proizvoda i neprestani razvoj mreže kupaca rezultirali su prodajom preko pet miliona litara ulja u Maleziji, na Filipinima i u Angoli", priopćili su iz Bimala.

Nataša Pucar, direktorica Korporativnih komunikacija STUDEN Holdinga u čijem sastavu je tvornica Bimal, kaže kako je kvaliteta osnovni uvjet za otvaranje novih tržišta, te da Bimal grupa svake godine proširuje svoja izvozna tržišta čime potvrđuje taj uvjet.

"Kao lider u proizvodnji prehrambenih proizvoda u BiH, Bimal značajno doprinosi privrednom razvoju naše zemlje, te utječe na promociju kvalitete domaćih proizvoda širom svijeta", dodala je Pucar.

Iz Bimala podsjećaju kako su od 2016. godine, kada su prvi put isporučili proizvode u Maleziju, prisutni na Dalekom istoku, te kako se zahvaljujući vrhunskom kvalitetu svojih jestivih ulja tržište Filipina sada nalazi na njihovoj mapi izvoznih tržišta.

Uz kontinuiranu proizvodnju i kapacitete, Bimal oko 80 posto svog asortimana plasira izvan BiH, a ulazak na afričko tržište zasigurno doprinosi daljnjem rastu Bimal grupe.

U proizvodnom asortimanu bez GMO proizvodnje BIMAL grupe, pored suncokretovog, sojinog i ulja uljane repice, nalaze se lecitini, sačme, masne kiseline i specijalni proizvodi od visokooleinskog suncokreta, navodi se u saopćenju.

[Država]

Historijski preokret: BiH prvi put ima suficit sa Slovenijom



Bosna i Hercegovina ove godine prvi put bilježi pozitivan trgovinski saldo sa Slovenijom, što znači da u tu zemlju prvi put više izvozimo nego što iz nje uvozimo, piše BiznisInfo.

Ovo je veoma važno jer je Slovenija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, odnosno jedna od zemalja s kojom imamo najveću trgovinsku razmjenu.

BiH je za prvih devet mjeseci ove godine u Sloveniju izvezla robe u vrijednosti od 716 miliona maraka, a uvezla robe u vrijednosti od 687 miliona, što znači da smo ostvarili suficit od oko 30 miliona. Samo u septembru je ostvaren suficit od osam miliona maraka.

BiH je sa Slovenijom godinama imala negativan trgovinski balans, odnosno deficit. Primjera radi, taj deficit je 2012. godine iznosio 150 miliona maraka, da bi se vremenom smanjivao. Prošle godine BiH je također zabilježila deficit od 24 miliona maraka.

No, ove godine bh. izvoz doživljava pravi procvat i bilježi rekordne vrijednosti. Ukupan izvoz iz BiH za devet mjeseci iznosio je 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu lani.

Osim toga, u septembru je prvi put izvoz iz BiH premašio vrijednost od milijardu KM tokom samo jednog mjeseca.

Kada je riječ o Sloveniji, bh. proizvodi su sve popularniji, a posljednji bh. brend koji je zaokružio proces ulaska na ovo tržište je Vispakova Zlatna džezva.

Ovaj brend je prije nekoliko dana ušao u lanac trgovina Lidl u Sloveniji, čime je završen projekat ulaska na slovensko tržište, jer je sada dostupan u svim značajnijim trgovinama u ovoj zemlji.

[ZZF]

Historijski preokret: BiH prvi put ima suficit sa Slovenijom



Bosna i Hercegovina ove godine prvi put bilježi pozitivan trgovinski saldo sa Slovenijom, što znači da u tu zemlju prvi put više izvozimo nego što iz nje uvozimo, piše BiznisInfo.

Ovo je veoma važno jer je Slovenija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, odnosno jedna od zemalja s kojom imamo najveću trgovinsku razmjenu.

BiH je za prvih devet mjeseci ove godine u Sloveniju izvezla robe u vrijednosti od 716 miliona maraka, a uvezla robe u vrijednosti od 687 miliona, što znači da smo ostvarili suficit od oko 30 miliona. Samo u septembru je ostvaren suficit od osam miliona maraka.

BiH je sa Slovenijom godinama imala negativan trgovinski balans, odnosno deficit. Primjera radi, taj deficit je 2012. godine iznosio 150 miliona maraka, da bi se vremenom smanjivao. Prošle godine BiH je također zabilježila deficit od 24 miliona maraka.

No, ove godine bh. izvoz doživljava pravi procvat i bilježi rekordne vrijednosti. Ukupan izvoz iz BiH za devet mjeseci iznosio je 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu lani.

Osim toga, u septembru je prvi put izvoz iz BiH premašio vrijednost od milijardu KM tokom samo jednog mjeseca.

Kada je riječ o Sloveniji, bh. proizvodi su sve popularniji, a posljednji bh. brend koji je zaokružio proces ulaska na ovo tržište je Vispakova Zlatna džezva.

Ovaj brend je prije nekoliko dana ušao u lanac trgovina Lidl u Sloveniji, čime je završen projekat ulaska na slovensko tržište, jer je sada dostupan u svim značajnijim trgovinama u ovoj zemlji.

Samo da ne useru kao u Lidl Hrvatska gdje su usli sa keksima s kancerogenom tvari, pa povuceni s trzista. Radilo se o kumarinu, sastojku cimeta. 4 puta vise stetnih tvari od dozvoljenog. To je smece .

[kloxi]

Mladi iz BiH među najoptimističnijim kad je riječ o profesionalnom napretku



Ogromne ekonomske i društvene promjene koje su se tokom posljednje dvije decenije dogodile u sferi rada nisu značajnije utjecale na očekivanja tinejdžera kad je riječ o njihovim karijerama, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje su ovi rezultati predstavljeni, direktor OECD-a za obrazovanje Andreas Schleicher naglasio je zabrinutost što sve više mladih ljudi bira svoj "posao iz snova" iz male grupe najpopularnijih i tradicionalnih zanimanja poput nastavnika, pravnika ili poslovnih menadžera.

"Istraživanje pokazuje da preveliki broj tinejdžera ignoriše ili nije svjestan novih vrsta poslova koji se pojavljuju, posebno kao rezultat digitalizacije", poručio je on.

Studija OECD-a pod nazivom "Poslovi iz snova: Očekivanja tinejdžera od njihovih karijera i budućnost rada" pokazala je da 47 posto dječaka i 53 posto djevojčica anketiranih u 41 zemlji članici organizacije očekuje da do svoje 30. godine rade samo jedan od 10 popularnih poslova.

Od prvog PISA istraživanja 2000. godine do danas ove brojke su se povećale za osam posto za dječake, a četiri posto za djevojčice.

Deset najpopularnijih zanimanja u 2018. godini, prema riječima anketiranih tinejdžerki, bila su ljekar, nastavnik, menadžer, advokat, psiholog, medicinska sestra, dizajner, veterinar, policajac i arhitekta, dok su među tinejdžerima popularna zanimanja inžinjeri, menadžeri, ljekari, ICT stručnjaci, sportisti, učitelji, automehaničari, policajci, advokati i arhitekti.

Stručnjaci OECD-a su poručili da je sužavanje broja zanimanja koja su interesantna mladima rezultat nepovoljnijeg poslovnog okruženja, objavljeno je na portalu Emerging Europe.

Latvija naprimjer ima najveći postotak studenata koji očekuju da će naći posao u jednoj od 10 najpopularnijih oblasti, dok isto smatra više od 40 posto mladih Poljaka i više od trećine mađarskih i čeških tinejdžera.

Studija pokazuje da mnogi tinejdžeri teže poslovima koji bi ubuduće mogli nestati uslijed automatizacije radnih mjesta. Stoga vlada veliki rizik za mlade Slovake, Litvance, ali i Slovence, Poljake, Čehe i Estonce.

Ipak, ranije studije su pokazale da je rizik automatizacije radnih mjesta u srednjoj i istočnoj Evropi relativno nizak u usporedbi sa drugim državama članicama Evropske unije, ali da postoje znatne razlike unutar regiona.

Bosna i Hercegovina, Albanija, Rumunija, Srbija, Slovačka, Sjeverna Makedonija, Moldavija i Mađarska suočavaju se sa relativno visokim rizikom, dok su baltičke zemlje, Slovenija i Crna Gora izložene najnižem riziku od automatizacije.

Najniža očekivanja kad je riječ o visokim očekivanjima od školovanja među zemljama iz ove grupe imaju tinejdžeri iz Poljske i Mađarske, gdje 45 posto mladih ne očekuje da će završiti fakultet. Situacija je slična u Crnoj Gori i Ukrajini, a nije sjajna ni u Češkoj, Mađarskoj niti Latviji.

Mladi u BiH, Ukrajini i Srbiji su najoptimističniji kad je riječ o profesionalnom napretku.

Studija OECD-a pokazala je i da Slovačka, Latvija i Poljska u školama imaju najveći procenat savjetnika koji pružaju karijerno usmjeravanje mladima.

[kloxi]

Bh. firme na sajmu u Americi predstavile municiju i naoružanje, očekuju milionske ugovore



Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić je, s delegacijom kompanija namjenske industrije, danas posjetio najveći svjetski sajam namjenske industrije "Shot Show 2020" koji se održava u saveznoj američkoj državi Nevadi.
Pored privatnih firmi iz Federacije BiH, na ovom sajmu učestvuju i firme u većinskom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (UNIS GINEX d.d. Goražde, Igman d.d. Konjic, Pretis d.d. Vogošća).

Održani su i brojni sastanci s delegacijama drugih zemalja i razgovarano je o potencijalnim zajedničkim projektima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

U kratkoj izjavi za Klix.ba ministar Džindić je kazao da su naše kompanije predstavile svoje proizvode. Posebnu pažnju su izazvali meci iz Igmana Konjic, cal. 12.7 x 108 mm te cal. 5.56 x 45 mm. Među bh. proizvodima su i projektili dugog dometa proizvedeni u Pretisu, proizvodne kapisle iz Ginexa.

"Slijedi nam nastavak pregovora za ugovore s američkim kompanijama za Pretis, Igman i Ginex. U ovoj godini očekujemo potpisivanje ugovora vrijednih nekoliko stotina milona dolara", kazao je Džindić za Klix.ba.

[kloxi]

Realni rast BDP-a BiH u trećem kvartalu 2,6 posto



Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u trećem kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 2,6 posto.
Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u trećem kvartalu 2019. od 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Agencija za statistiku BiH je objavila da je u trećem kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u djelatnostima: informacije i komunikacije 11,9 posto i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 8,6 posto.

Realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: prerađivačka industrija tri posto i građevinarstvo 2,9 posto.

Stopa realnog rasta BPD-a BiH u prvom kvartalu 2019. godine iznosila je 2,9 posto, a u drugom kvartalu 2,7 posto.

[kloxi]

Iz BiH izvezene prve količine konzumnih jaja na tržište Evropske unije



Firma za proizvodnju konzumnih jaja "Agreks" iz Donjeg Žabara izvezla je prve količine od 302.400 komada konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju na tržište EU, odnosno za jednu hrvatsku firmu.
Direktor "Agreksa" Predrag Miličić rekao je da će sljedeće sedmice istu količinu jaja isporučiti još jednoj hrvatskoj firmi sa kojom su, takođe, sklopili ugovor.

"Naše su procjene da će u ovim prvim mjesecima za sada to biti tržište, odnosno fabrike Hrvatske. Uporedo pregovaramo sa još dvije fabrike iz Austrije i Italije", istakao je Miličić.

On je podsjetio da je "Agreks" jedina firma u BiH koja je 24. decembra prošle godine dobila zvaničnu potvrdu iz Brisela da je na listi izvoznika jaja za industrijsku preradu iz BiH, te da su početkom ove godine pokrenuli prve poslove.

On je napomenuo da ovaj poslovni korak za firmu znači mnogo jer su dobili priliku da nastupe na tržištu sa 500.000.000 ljudi, što podrazumijeva da su prošli sve provjere domaćih i evropskih institucija.

"Tako veliko tržište otvara nam mogućnosti. Planiramo proširenje kapaciteta. Sada imamo kaveznu i proizvodnju u slobodnom držanju, a u ovoj godini se spremamo i za takozvanu `fri renč` ili natura proizvodnju koja podrazumijeva hranjenje kokošaka u potpuno prirodnom ambijentu", istakao je Miličić.

[kloxi]

BiH na sajmu namještaja u Kelnu više zastupljena od Srbije i Hrvatske



Njemački grad Keln je ponovo glavni grad za proizvođače namještaja iz cijelog svijeta. Više od 12.000 izlagača iz 50-ak zemalja svijeta od ponedjeljka do nedjelje izlaže svoje proizvode na prestižnom sajmu namještaja na kojem se određuju novi trendovi.
Iz Bosne i Heregovine je na ovom prestižnom sajmu prisutno 16 kompanija. Inače, BiH je već godinama regionalni lider kada je riječ o broju izlagača na sajmu. Poređenja radi, ove godine su iz Srbije prisutna samo četiri izlagača, a iz Hrvatske pet.

Lejla Međedović iz Vanjskotrgovinske komore izjavila je da na ovogodišnjem nastupu BiH na sajmu u Kelnu ispunjava deceniju predanog rada i saradnje između kompanije, komore, institucija, stranih partnera i domaćih dizajnera na putu povratka i afirmacije industrije namještaja BiH na tržištu EU.

"Na kraju dekade možemo reći da smo u tome i uspjeli. Ukupno 40 firmi predstavilo se na štandu BiH. Jedan broj firmi razvio je vlastite strategije i izlažu samostalno na ovim i drugim svjetskim sajmovima. Nadamo se da će namještaj iz BiH i dalje imati svoju poziciju u sve turbulentnijim uvjetima na ovom konkurentnom tržištu", kazala je Međedović.

Apsolutni trend ove godine je namještaj od drveta. Takvi proizvodi upravo dominiraju i u ponudi bh. firmi.

Njemački proizvođači namještaja su protekle godine prodali manje namještaja nego 2018. godine. Prema navodima Njemačkog udruženja proizvođača namještaja, industrija namještaja u najrazvijenijoj evropskoj zemlji je poslovnu 2019. godinu završila s ukupnim obrtom u vrijednosti od 18 milijardi eura, što je 0,6 posto manje nego 2018. godine.

Razlog pada prodaje njemačkog namještaja nije u poznatom skandinavskom dizajnu niti jeftinom namještaju iz Kine. Razlog je što sve više ljudi ima manje prostora u kojem živi. Zbog toga i namještaj mora biti funkcionalan i, gledajući na cijenu, prihvatljiv za svačiji džep.

[kloxi]

Od 2006. godine BiH je od akciza i putarina prikupila i potrošila više od 11 milijardi KM



Naplata putarina i akciza je u stalnom porastu. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje po svim plaćanjima prisutan je stabilan trend rasta. U periodu od 2006. godine po ovim osnovama prikupljeno je, a kasnije i potrošeno, više od 11 milijardi KM.
Kako je za Klix.ba kazao Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO, po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza (visina ovisi o vrsti naftnog derivata, od 0,30 do 0,45 KM po litru) te dvije putarine.

Prva je putarina za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), a druga je putarina za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM po litru derivata).
Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), u periodu od 2006. do 2019. godine je 2 milijarde i 735 miliona KM, a ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva (0,25 KM po litru derivata) u periodu od 2009. do 2019. godine je 1 milijarda i 872 miliona KM.

Pored putarina, po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH plaća se i akciza koja iznosi od 0,30 KM do 0,45 KM po litru (ovisno o vrsti derivata). Po ovom osnovu od 2006. do 2019. godine je ukupno prikupljeno 6 milijardi i 378 miliona KM.

Kad je riječ o raspodjeli prihoda od putarina za 2019. godinu, oni su se dijelili na dva načina. Od ukupno prikupljene putarine u iznosu od 651,3 miliona KM, prvi dio je putarina za izgradnju puteva i taj dio je iznosio 243,9 miliona KM. Ova sredstva su raspoređena sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor UIO (posljednji koeficijenti koje je usvojio Upravni odbor UIO kažu da Federacija BiH dobija 64,26%, Republika Srpska 32,19% i Brčko distrikt 3,55%) Drugi dio je putarina za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekosnstrukciju ostalih puteva, i rapoređena je po posebnim koeficijentima i to na način da je Federaciji BiH pripalo 59%, Republici Srpskoj 39% i Brčko distriktu 2%. Ostatak predstavlja rezervu na posebnom podračunu Jedinstvenog računa za poravnanje kada Upravni odbor usvoji konačan akt o raspodjeli ovih sredstava.

Tako je Federaciji BiH pripalo 213,5 miliona KM, Republici Srpskoj 141,1 milion KM, a Brčko distriktu 7,2 miliona KM.

Pored pomenutih prihoda od putarine, UIO je u toku 2019. godine prikupila i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u ukupnom iznosu od 532,4 miliona KM. Ovi prihodi su raspoređeni korisnicima sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor UIO (posljednji koeficijenti koje je usvojio Upravni odbor UIO kažu da Federacija BiH dobija 64,26%, Republika Srpska 32,19% i Brčko distrikt 3,55%).

Putarina za održavanje puteva naplaćuje se od 2006. godine. Po tom osnovu od 2006. godine do 2019. godine prikupljeno je 2 milijarde i 735 miliona KM. Ova sredstva su raspoređena korisnicima prema koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor, zajedno sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza (Federacija BiH 64,26%, Republika Srpska 32,19%, Brčko distrikt 3,55%).

Putarina za izgradnju autoputeva naplaćuje se od 2009. godine. Po tom osnovu je od 2009. do 2019. godine prikupljeno milijardu i 872 miliona KM. Ova putarina se dijeli na način da Federaciji BiH pripda 59%, Republici Srpskoj 39% i Brčko distriktu 2%.

[kloxi]

BiH od PDV-a u 2019. godini prikupila 5,44 milijarde KM



Uprava za indirektno oporezivanje je u 2019. godini prikupila za 4,9 posto više indirektnih poreza od iznosa u 2018. godini.
Kako je za Klix.ba kazao Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, po osnovu PDV-a za 2019. godinu prikupljeno je 5,44 milijarde KM, dok su ukupni indirektni prihodi bili 7,97 milijardi KM.

Ako ove brojeve uporedimo s ranijim godinama, uočit ćemo trend rasta prikupljenih prihoda. U 2018. godini prikupljeno je ukupno 7,6 milijardi maraka bruto javnih prihoda, što je za 552,5 miliona KM više nego u 2017. godini.

Rast prihoda po ovom osnovu korespondira s ranije izraženim stopama. Od 2013. do kraja 2018. godine ukupan bruto prihod UIO BiH se prosječno godišnje povećavao za 4,3 posto.

[kloxi]

Film "Sin" bh. rediteljice Ines Tanović na Filmskom festivalu u Goteborgu



Film "Sin" bosanskohercegovačke rediteljice Ines Tanović 2020. godinu otvara predstavljanjem na 43. izdanju Filmskog festivala u Goteborgu, najznačajnijoj filmskoj smotri u Švedskoj.
Ostvarenje koje je nastalo u koprodukciji Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunije, Slovenije i Crne Gore, publika u Goteborgu imat će priliku pogledati u sklopu programa Five Continents posvećenog najzanimljivijim naslovima iz cijelog svijeta.

Filmski festival u Goteborgu otvoren je danas, a trajat će sve do 3. februara. Tanović je sretne vijesti podijelila na Facebooku uz opis: "Sin 2020. otvara u Goteborgu".

Nakon premijere na 25. Sarajevo Film Festivalu, Tanović se sa svojim filmom predstavila i na 24. Međunarodnom filmskom festivalu u Busanu u Južnoj Koreji. "Sin" je inače kandidat iz BiH za nagradu Oscar Američke akademije. "Sin" je drugi dugometražni igrani film rediteljice Ines Tanović koji donosi priču o međusobnim odnosima četveročlane porodice u Sarajevu u kojoj je jedan od sinova usvojen. Kroz priču se provlače porodični odnosi između majke, oca i dva sina, čime Tanović poentira izazove roditeljstva i odrastanja u Sarajevu danas.

Uloge u filmu ostvarili su Dino Bajrović, Snežana Bogdanović, Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Lidija Kordić, Lazar Dragojević, Kemal Rizvanović, Enes Kozličić, Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Jernej Kogovšek, Izudin Bajrović, Admir Glamočak i mnogi drugi.

[kloxi]

BiH na izvozu struje zaradila 574 miliona KM!



Bosna i Hercegovina je u 2019. godini izvezla električne energije u vrijednosti 574,8 miliona KM, što je apsolutni rekord u cijeloj regiji.

Rezultat je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, gotovo identičan ostvarenom izvozu u 2018. godini kada je izvoz struje bio vrijefan 574,0 miliona KM, poše Indikator ba.

Procentualno izraženo, izvoz električne energije u 2019. godini bio je za 0,1 posto veći nego 2018. godine, čime je naša zemlja ponovo ostvarila rekordnu vrijednost izvoza u posljednjih nekoliko godina.

Istovremeno, BiH je uvezla električne energije u 2019. u vrijednosti 270,8 miliona KM, što je za 51,4 posto više nego godinu ranije (u 2018. godini uvoz je iznosio 178,9 miliona KM).

Ovo se dogodilo uprkos tome što je Elektroprivreda HZHB zbog ugašenog mostarskog Aluminija imala značajno manje potrebe za uvozom električne energije.

Posljedica toga su nešto lošije hidrološke prilike nego 2018. godine, usljed čega je proizvodnja električne energije bila manja te je morala biti nadomještena uvozom, a termoelektrane su morale proizvoditi više struje nego hidroelektrane.

Samo u Federaciji BiH, ostvarena bruto proizvodnja električne energije za jedanaest mjeseci 2019. godine, koja je iznosila 8.248 GWh, bila je manja za oko 10 posto u odnosu na 2018. godinu, kada je iznosila 9.078 GWh.

Udio proizvodnje u termoelektranama porastao je sa 56,2 posto u 2018. godini na 63 posto u 2019.

BiH je, inače, jedina država u regiji koja ima značajan "višak" električne energije i pojavljuje se kao ozbiljan izvoznik. No, rezultat bi bio neuporedivo bolji da 2008. godine nisu zaustavljeni energetski projekti vrijedni 8 milijardi eura, čija bi realizacija pretvorila BiH u istinsku reginalnu energetsku silu, s viškom električne energije od oko 1,5 milijardi KM godišnje. Na žalost, ti su projekti blokirani politikanskim igrama SDP-a (Zlatko Lagumdžija) i SDA (Sulejman Tihić) uz sversdnu medijsku pomoć tada vrlo moćnog "Dnevnog avaza" (Fahrudin Radončić).

Vrijednost izvoza električne energije po godinama

2019. 574,8 mil KM
2018. 574,0 mil KM
2017. 462,9 mil KM
2016. 322,4 mil KM
2015. 284,4 mil KM
2014. 308,6 mil KM
2013. 471,9 mil KM

[kloxi]

Kontejneri iz Potočara za izvoz u 12 zemalja



U 2019. godini proizveli 1.200 kontejnera različitih modela i da je 70 posto plasirano na tržište 12 europskih zemalja, a 30 posto unaprijed je rasprodano domaćim kupcima. Najpozitivniji primjer uspješnog investiranja u Srebrenici u posljednjih pet godina je izgradnja i otvaranje pogona za proizvodnju građevinskih i drugih modela kontejnera koju je pokrenula beogradska firma “Ekonomik group” u Potočarima.

Uspješnost rada i plasmana gotovih kontejnera na tržište najbolje potvrđuje povećanje obujma proizvodnje, kontinuiran rad i rast broja zaposlenih. Direktor ove firme Bojan Rankić rekao je Srni da je pri otvaranju ovog pogona u ožujku/martu 2018. godine bilo planirano zapošljavanje 20 radnika, ali da je zbog velike potražnje kontejnera za različite namjene na tržištu došlo do povećanja obima proizvodnje, a time rasta broja zaposlenih s 20 na 50 radnika različitih nacionalnosti.

On je naveo da su u 2019. godini proizveli 1.200 kontejnera različitih modela i da je 70 posto plasirano na tržište 12 europskih zemalja, a 30 posto unaprijed je rasprodano domaćim kupcima.

Rankić je istakao da se kontinuitet i dinamika proizvodnje nastavljaju i u ovoj godini jer postoji izraženo interesiranje za njihovim kontejnerima i na domaćem i stranom tržištu.

Firma planira i dalje proširivanje obujma proizvodnje, a time i prijem još 20 radnika u radni odnos, što se uskoro treba realizirati.

[kloxi]

Ceste Federacije BiH kreću u proces obnove jednog od najvažnijih tunela u državi



Preduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine raspisalo je tender za projektovanje rekonstrukcije tunela Ivan, jednog od najvažnijih i najfrekventnijih u državi.
Rekonstrukcija odnosno sanacija tunela Ivan, na cesti M17, dionica Tarčin-Konjic, radit će se na ukupnoj dužini od 646 metara.

Ceste Federacije BiH od ponuđača traži usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje, a vrijednost ugovora je nešto veća od 173.000 KM uz rok predaje dokumentacije 12.2.2020. godine.

Pretpostavlja se da će nakon projekta biti poznata cijena rekonstrukcije te da će potom biti raspisan tender za izvođenje radova čiji početak, odnosno datum i rok za kraj zahvata ne može trenutno biti određen.

Podsjetimo, tunel Ivan je vjerovatno najvažniji tunel na nekoj magistralnoj cesti u državi, pa je njegova obnova od ključne važnosti za sigurnost putnika. Sama rekonstrukcija će nedvosmisleno utjecati na frekvenciju odvijanja saobraćaja.

Ako je suditi prema priči koju prati obnova tunela Vranduk, jednom kada obnova tunela Ivan započne, vozačima će biti potrebni čelični živci, posebno ako se uzme u obzir da je prosječni dnevni intenzitet saobraćaja veći od 8.000 vozila dnevno.

Podsjećamo, u januaru bi trebalo da počne probijanje istoimenog tunela na autoputu A1, a koji je lociran ispod današnjeg "starog" tunela na magistrali.

Kako je objavljeno, Ivan će biti rekonstruisan u svojevrsnom paketu sa sličnim objaktima u Federaciji BiH među kojima je i most preko rijeke Željeznice na Ilidži.

Ostali projekti su rekonstrukcija mosta preko Babinog potoka u Babinom Potoku na cesti M5, dionica Jajce Jug – Donji Vakuf 1, rekonstrukcija mosta preko potoka Komotin u Podmilačju, dionica Crna Rijeka-Jajce Jug, rekonstrukcija mosta preko Lohinjske rijeke u Donjoj Lohinji, na cesti M4, dionica Doboj-Donja Orahovica, rekonstrukcija mosta preko Crne, Garež, na cesti M18.1, dionica Ustikolina-Trnovo, sanacija mosta preko rijeke Drinjače u Gojsalićima, na cesti M19.2, dionica Kladanj-Vlasenica i sanacija mosta preko Duboke doline na Komaru, na cesti M5, dionica Donji Vakuf-Turbe.

[kloxi]

Mišković u Sarajevo najavljuje investiciju od 90 miliona eura



Naglasio je da Delta Holding nema prigovora na poslovnu klimu u regiji, jer ne ide ulagati tamo gdje kompanija nije dobrodošla i za sada nema problema s tim u vezi.


Predsjednik Delta Holdinga Miroslav Mišković rekao je da očekuje rekordne poslovne rezultate u ovoj godini, navodeći da bi operativni profit (EBITDA) trebao dostići više od 65 milijuna eura.

"Mislim da će to biti rekordno, ne samo među kompanijama izvan javnog sektora i multinacionalnim kompanijama koje posluju u Srbiji, već i u regiji", rekao je na konferenciji za novinare podsjetivši da 4. veljače/februara navršava se 29 godina poslovanja Delta Holdinga.

Dodao je da Delta Holding i dalje ulaže i da je to prva investicija ne samo u regiji, već i jugoistočnoj Europi. "Ove godine imamo ozbiljne planove za ulaganje ne samo u nekretnine, već i u poljoprivredu i druge aktivnosti", rekao je Mišković. Naglasio je da nije tajna da je Delta Holding "Srbija mala". "Posebno inzistiramo na razvoju poslovanja u regiji i nadam se da ćemo biti u Sarajevu već u veljači/februaru, gdje bi na fantastičnoj lokaciji trebala započeti izgradnja trgovačkog centra u vrijednosti između 80 i 90 milijuna eura", rekao je Mišković.

Prema njegovim riječima, Delta holding razmatra i poslovanje u sjevernoj Makedoniji, gdje želi sudjelovati u agrobiznisu. Naglasio je da Delta Holding nema prigovora na poslovnu klimu u regiji, jer ne ide ulagati tamo gdje kompanija nije dobrodošla i za sada nema problema s tim u vezi.

Viši potpredsjednik za strategiju i razvoj Delta Holdinga Marija Desivojević Cvetković rekla je da je kompanija prošle godine ostvarila prihod od 60,45 milijardi dinara, što je više od četiri posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je EBITDA iznosila 5,23 milijarde dinara i porast od devet posto.

"Za 2020. godinu projicirali smo rast prihoda na 68,5 milijardi dinara ili 13,5 posto više nego ove godine, a rast EBITDA na 7,36 milijardi dinara, uz rast od 40 posto", rekla je. Dodala je da je Delta Agrar prošle godine sudjelovala u rastu prihoda s 26,71 milijardi eura.

"Delta Holding je prošle godine uplatio u proračun Srbije 11,44 milijarde dinara, što je 12 posto više u odnosu na 2018. godinu", rekao je.

[kloxi]

FlyBosnia najavila povećanje flote i letove za Pariz, Milan i Barcelonu



Izvršni direktor aviokompanije FlyBosnia Tarik Bilalbegović na konferenciji u Dublinu ugovorio je dovođenje novih aviona u flotu ove bosanskohercegovačke aviokompanije.
Iz kompanije FlyBosnia kažu da je u 2019. godini prevezeno 45.000 putnika te da su za 2020. planovi više nego udvostručeni u odnosu na prethodni uspješni kalendar.

"Za 2020. FlayBosnia planira prevesti više od 120.000 putnika i u tu svrhu radi na dovođenju većih kapaciteta u Bosnu i Hercegovinu", rekla je glasnogovornica aviokompanije FlyBosnia Aida Cvijetić.

Pored Londona, Rijada, i Rima, FlyBosnia planira uvesti i neke nove linije i to od maja 2020. godine. Nove destinacije su Pariz, Bahrain, Kuwait, Jordan i Bejrut, a na jesen će kompanija obezbijediti letove i za Milan i Barselonu.

[Država]

Proizvođačima sadnog materijala iz BiH odobren izvoz u Rusiju



Bosni i Hercegovini odobren je izvoz sadnog materijala na tržište Ruske Federacije.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac potvrdio je da je Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije odobrila izvoz sadnog materijala proizvođačima sadnog materijala i presadnica iz BiH.

"Riječ je o firmama iz Šamca (Poljargo) i Čapljine (Adria Hishtil), koje su stavljene na spisak registrovanih izvoznika sadnog materijala i presadnica iz BiH u Rusku Federaciju. Za tržište Ruske Federacije spremno je dva miliona presadnica paradajza i paprike firme iz Šamca, te oko 1,2 miliona komada sadnog materijala jabuke i kruške firme iz Čapljine", rekao je ministar Košarac.

Ministar Košarac pozvao je sve proizvođače sadnog materijala i presadica u BiH da se putem Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja obrate zahtjevom za izvоz svojih proizvoda na tržište Ruske Federacije.

Podsjetimo, ruski veterinarski i fitosanitarni inspektori boravili su krajem prošle godine u BiH, te izvršili inspekcijski nadzor i kontrolu proizvodnih kapaciteta firmi koje su podnijele zahtjeve kako bi im se ispunili uslovi za izvoz u skladu sa zahtjevima koje traži tržište Ruske Federacije.

[Hajvan]

Historijski preokret: BiH prvi put ima suficit sa Slovenijom

Samo da ne useru kao u Lidl Hrvatska gdje su usli sa keksima s kancerogenom tvari, pa povuceni s trzista. Radilo se o kumarinu, sastojku cimeta. 4 puta vise stetnih tvari od dozvoljenog. To je smece .

ovo je vijest iz

BY BIZNISINFO ON 12/11/2017

da li smo zadrzali suficit i u 2018., 2019.??

[kloxi]

Sarajevski Muzej optičkih iluzija uskoro otvara svoja vrata



Riječ je o jedinstvenom turističko edukativno-zabavnom konceptu koji će obogatiti ponudu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Prvi sarajevski Muzej optičkih iluzija uskoro će otvoriti svoja vrata. U toku su završni radovi na njegovom opremanju, saznaje Akta.ba.

Riječ je o jedinstvenom turističko edukativno-zabavnom konceptu koji će obogatiti ponudu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ovakav koncept muzeja posljednjih godina je veoma popularan, kako u regiji, tako i u svijetuKako saznajemo sarajevski Muzej optičkih iluzija radit će po sličnom konceptu kao i ostali iz regije, ali će se isto toliko i razlikovati od njih.

Na svom FB profilu su napisali da će unikatni eksponati koji promoviraju djelić bosanske povijesti, kulture i tradicije uz brojne optičke iluzije krasiti ovaj Muzej. Muzej će imati interaktivni koncept, a cilj je da posjetioci sami istražuju neobične prostorije. U svakoj od tih prostorija nalazit će se još neobičnije iluzije gdje će posjetitelj prestati da bude samo promatrač i postati sudionik i kreator tih iluzija.

Muzej se nalazi u Sarajevu na adresi Skenderija 28.

[kloxi]

Grad Čapljina će sufinancirati kupovinu stanova mladima



Gradska ustanova sufinancirat će kupovinu stana u iznosu od 100 KM po metru četvornom, a maksimalno do 75 metara četvornih po stanu. Grad Čapljina sufinancirat će kupovinu stana ili izgradnju kuće mladim osobama s područja ovoga grada, potvrđeno je iz Gradske uprave.

''Mi na različite načine pomažemo mladim ljudima, pa ćemo tako ove godine subvencionirati kupovinu stana ili izgradnju kuće za mlade obitelji'', rekao je za Bljesak.info prilikom predstavljanja projekta ''YourJob'' u Čapljini gradonačelnik Smiljan Vidić. Gradska ustanova sufinancirat će kupovinu stana u iznosu od 100 KM po metru četvornom, a maksimalno do 75 metara četvornih po stanu.
Iz Gradske uprave su rekli kako se radi o bespovratnim sredstvima koja su omogućena kroz projekt ”Life” koji provodi Gradska uprava.

”Cilj je mladima iz našeg grada, koji nemaju riješeno stambeno pitanje, pomoći da ga riješe i da ostanu živjeti i raditi na području našega grada”, poručeno je iz Gradske uprave Grada Čapljine.

[kloxi]

Na Palama će se proizvoditi motori za tenkove



Tvornica motora specijalne namjene, koja je prije godinu zbog višemilijunskog duga gurnuta u stečaj, bit će reorganizirana, a zahvaljujući strateškom partneru iz Srbije proizvodnja bi trebala biti ponovo pokrenuta. Istakao je to za “Glas Srpske” stečajni upravnik ovog paljanskog poduzeća Radoslav Bratić i dodao da se, poslije pregovara s nekoliko zainteresiranih investitora, nazire rješenje situacije.

– Partner koji će biti većinski vlasnik poduzeća je iz Srbije. Ne možemo govoriti o detaljima, čekamo određene odluke Vlade RS, jer je riječ o namjenskoj industriji, koja je veoma specifična. Riječ je o proizvodnji i remontu motora za tenkove – rekao je Bratić.

Dodao je da kapaciteti Tvornicee motora specijalne namjene premašuju domaće pa čak i tržište regije.

– Moramo pronaći treće tržište ako želimo opstati i osigurati dugoročne poslove – rekao je Bratić i naglasio da bi na početku trebalo da bude zaposleno oko 40 radnika.

Dugovi odveli firmu u stečaj
Načelnik Pala Boško Jugović istakao je za “Glas Srpske” da bi oživljavanje Tvornice motora specijalne namjene donijelo prosperitet i lokalnoj zajednici i njenim stanovnicima.

– U trenutku zaustavljanja proizvodnje u tvornici je bilo zaposleno 69 radnika. Riječ je o namjenskoj industriji, a među zainteresiranima za oživljavanje poduzeća je i Ministarstvo obrane Republike Srbije, s obzirom na to da bi u ovoj fabrici mogli raditi remont motora, što u Srbiji ne mogu – istakao je Jugović. Tvornica motora specijalne namjene bavila se proizvodnjom vojne opreme, motora za tenkove, a s obzirom na to da je tržište bilo limitirano s mnogo faktora, došlo je do određenih poteškoća u poslovanju. Problemi su nastali, kako u proizvodnji rezervnih dijelova tako i u poslovanju s kooperantima. Nakon dvogodišnje pauze Tvornica motora specijalne namjene je u siječnju/januaru 2018. godine potpisala ugovor s Ministarstvom obrane Srbije za remont deset tenkovskih motora, a vrijednost dogovorenog posla bila je nešto više od milijun maraka.

Tada je istaknuto da je dugoročni plan da Srbija privatizira ovo paljansko poduzećeZbog dugova prema radnicima i Poreznoj upravi RS, koji su premašili osam milijuna maraka, Tvornicaa motora specijalne namjene otišla je u stečaj 19. veljače/februara prošle godine.

Prodaja imovine
Radoslav Bratić ističe da je za nepunu godinu, koliko traje stečaj u Tvornici motora specijalne namjene, prodata samo ona imovina koja nije uvjet za ponovno pokretanje proizvodnje.

– Prodajom imovine prikupljeno je oko 110.000 maraka, kojima smo uspjeli da pokrijemo neke tekuće troškove – rekao je Bratić.

[kloxi]

Hercegovina dobiva 4 vjetroelektrane



Premijer Federacije BiH će informacije o aktivnostima u postupku izdavanja ovih energetskih dozvola uputiti Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje. Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dala prethodne suglasnosti u postupku izdavanja energetske dozvole gospodarskim društvima VE Gradina d.o.o. Tomislavgrad za izgradnju prve faze vjetroelektrane Gradina, Relax d.o.o. Posušje za izgradnju VE Oštrc, Tomkup d.o.o. Tomislavgrad za izgradnju VE Baljci i Kamen-Dent d.o.o. Mostar za izgradnju VE Pakline 2.

Premijer Federacije BiH će informacije o aktivnostima u postupku izdavanja ovih energetskih dozvola uputiti Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje, kako bi Federalno ministarstvo moglo pristupiti aktivnostima propisanim Uredbom o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja na izdavanju energetske dozvole, priopćeno je iz Vlade FBiH nakon sjednice održane u Mostaru.

[kloxi]

Cazinska krajina dobila prvi skijaški centar



Investitor je cazinska privatna firma koja iza sebe ima 30 godina radnog iskustva u ugostiteljstvu. Investitor je cazinska privatna firma koja iza sebe ima 30 godina radnog iskustva u ugostiteljstvu, piše portal krupljani.ba. Namjera je na prostoru poznatog cazinskog odmarališta napraviti moderni ski-park koji će biti na usluzi ovdašnjim stanovnicima, ali i široj javnosti.

Za sada je u funkciji staza za djecu, a do kraja godine radovi će biti okončani i na drugoj, većoj, stazi namijenjenoj iskusnim skijašima. Na ideju da izgradi ski-park investitor, Muhamed Handanagić, došao je zbog, kako kaže, ljubavi prema skijanju. Kako se već 30 godina bavi ugostiteljstvom, odlučio je ugodno spojiti s korisnim. Muhamedovu hrabru ideju da izgradi skijaški centar odmah su podržali u Gradskoj upravi.

Na vrijeme su odgovorili zahtjevu kako investicija ne bi kasnila u realizaciji. Iako je pred investitorom još puno posla i financijskih ulaganja, on vjeruje da će ovaj projekt itekako doprinijeti ovdašnjem turizmu, te poručuje i drugim privrednicima da ulažu u razvoj ovog kraja i stvaraju pogodnu atmosferu za ostanak ljudi u svojoj zemlji.

[kloxi]

Bh. kompanija otvara tvornicu vrijednu 20 miliona KM



Svečanom otvaranju tvornice u Kreševu 21. siječnja/januara sudjelovat će brojni službenici i poslovni partneri. Najveći domaći proizvođač prirodne flaširane vode i sokova, otvorit će ovog mjeseca novu tvornicu. Riječ je o najvećoj strateškoj investiciji kompanije Sarajevski kiseljak, piše BiznisInfo.

Svečanom otvaranju tvornice u Kreševu 21. siječnja/januara sudjelovat će brojni službenici i poslovni partneri. Kako je ranije rečeno, projekt gradnje i stavljanje u pogon nove tvornice na površini od 30.000 m² značajno će povećati proizvodne kapacitete Sarajevskog kiseljaka. Cjelokupna investicija u projekt tvornice Kreševo iznosi oko 20 miliona KM. S početkom rada punionice planirano je zaposlenje 30 radnika koji će proći posebnu obuku za rad na novim proizvodnim linijama.

Ujedno, s popunjavanjem proizvodnih kapaciteta otvarat će se i nova radna mjesta. Proizvodne linije će biti pravljene po posljednjim tehnološkim trendovima u ovoj oblasti i obuhvaćat će najmoderniju proizvodnu opremu.

Kao i do sada i u ovoj tvornici će se voditi proizvodni procesi uz poštovanje visokih ekoloških standarda i načela održivog razvoja. S novom tvornicom, Sarajevski kiseljak ulazi u proizvodnju nove kategorije proizvoda, negazirane prirodne mineralne vode. Proizvodi s linije u Kreševu bit će namijenjeni kako domaćem tako i ino tržištima.