Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
PČELICA MEDINA IZVOZI NA ZAHTJEVNA ARAPSKA TRŽIŠTA
Firma „Pčelica Medina“ osnovana je 2004.godine sa ciljem okupljanja i udruživanja nekoliko ljudi koji se bave profesionalnim pčelarenjem radi lakšeg plasmana proizvoda i smanjenja troškova te povećanja kvaliteta pčelinjih proizvoda.
Glavni inicijator za osnivanje firme je sadašnji direktor firme Muharem Šeper. Trenutno firma raspolaže sa oko 450 LR košnica sa tendencijom daljeg rasta.
Sjedište firme je u Zenici, Plahovići bb a pčelarenje vrši na nekoliko lokacija:
• Smetovi (brdo kod Zenice),
• Tušnjići kod Visokog
• Kotorsko
• Krnjin Planina kod Doboja
Firma se bavi proizvodnjom i prodajom svih vrsta pčelinjih proizvoda.
Najznačajnija je proizvodnja meda, prvenstveno livadskog, bagremovog te šumskog meda i meda od lipe u manjim količinama. Specijalizovani smo za vrste meda koje su blagog i prijatnog ukusa,aromatični i ljekoviti za mnoge bolesti.
Pored meda, firma se bavi i proizvodnjom i prodajom polena, propolisa i matične mliječi a razvijeno je i nekoliko proizvoda koji su su karakteristični za nas:
• medni koktel (12 različitih vrsta sjemenki i koštunjavog voća u medu)
• medela (mljeveno koštunjavo voće i žitarice u medu)
• bronhy sirup (prparat na bazi meda i ljekovitog bilja za bronhijalne puteve)
Trenutna proizvodnja 40 tona meda najbolje kvalitete.
Proizvodi kompanije Lović&Co iz Lukavca na tržištu Njemačke i Holandije
Metalna industrija vodeća je privredna djelatnost u BiH. Jedna od kompanija koja to opravdava je i Lović&Co d.o.o. iz Lukavca koja iz dana u dan ostvaruje značajne poslovne uspjehe.
Edis Lović, zamjenik direktora kompanije Lović&Co za Akta.ba govorio je o kompaniji i njenom razvoju.
"Lović&Co je porodična kompanija koja je osnovana 1976. godine u Bosanskoj Dubici, a od 1996. godine sjedište kompanije je u Lukavcu. Naša osnovna djelatnost je proizvodnja, prodaja i montaža metalnih komponenti kao što su metalne police, trapezni limovi, limovi imitacije crijepa, kompletna limarska galanterija, strujni, hidrantski, poštanski i gardarobni ormari kako i razvodni ormari za grijanje i mnogi drugi sitni dijelovi neophodni u svakondevnom životu i radu", kaže Lović.
U izradi svih proizvoda posjeduju dokazano iskustvo. Svi proizvodi odlikuju se potvrđenom kvalitetom, kako Lović kaže sve je pokriveno certifikatima koji potvrđuju kvalitet, a svakodnevni rad sa dugogodišnjim klijentima to i dokazuje.
Ukupni prihod kompanije za 2016. godinu iznosio je nešto više od 4 miliona KM.
Proizvodni pogoni kompanije su smješteni u Lukavcu i prostiru se na 6.000 m2 i obuhvataju nekoliko proizvodnih hala koje su opremljene savremenom tehnologijom i mašinama.
Lović, kaže kako zbog obima posla slijede dalja širenja proizvodnje pa tako u planu imaju i izgradnju nove hale, vjerovatno do kraja godine.
"U planu imamo da širimo naše proizvodne pogone jer obim posla se svakodnevno povećava pa to zahtjeva i dodatne investicije. Nedavno smo zaposlili još radnika pa sad imamo 50 zaposlenih i sigurno na tome nećemo stati", kaže Lović.
Dodao je da im iskusna i kvalificirana radna snaga omogućuje da odgovore na sve zahtjeve tržišta.
Ova kompanija je na tržište nedavno plasirala svoj novi proizvod a riječe je o ormarićima za čuvanje vatrenog oružja.
"Jedina smo domaća kompanija koja je tržištu ponudila proizvod kao što su ormarići za čuvanje puški i pištolja. Zbog zakonskih regulative u kojima stoji da svaka osoba koja posjeduje legalnu dozvolu za čuvanje i nošenje oružja isto mora i sigurno odlagati, ovaj proizvod će sigurno osvojiti tržište. Proizvod je relativno nov na našem tržištu ali veće sada imamo pozitivne pokazatelje", rekao je Lović.
Kompanija posluje sa preko 300 građevinskih i drugih firmi širom BiH kao i sa firmama iz susjednih zemalja.
Svoje proizvode na prostoru BiH, kompanija u prodaju plasira preko domaćih trgovačkih lanaca koji su prepoznali kvalitet domaćeg proizvoda. Najznačajniji kupci su kompanija FIS i od nedavno TC Bingo i Penny marketi. Što se tiče plasmana roba na ino tržišta to su Pevec u Hrvatskoj ali i Njemačka kompanija Jokel koja vrši prodaju metalnih ormarića.
"Sretni smo što naše domaće kompanije prepoznaju značaj domaćeg proizvoda i kroz svoje prodajne objekte ih plasiraju na tržište. TC Bingo je nedavno započeo prodaju metalnih polica iz naše proizvodnje koje je do sada nabavljao iz Italije, a s obzirom da je poznato kako oni daju prednost domaćem proizvodu prepoznali su nas kao značajnog partnera. Jedno od značajnih tržišta na kojima se nalaze naši proizvodi jeste i Holandija u kojoj za dvije kompanije radimo metalna kolica za alat, garderobne ormare, metalne stolove i slične proizvode", govori Lović.
Sve sirovine za izradu svojih proizvoda kompanija uvozi iz Italije. Lović kaže kako im je na prvom mjestu kvalitet koji sa tim materijalima imaju ali da cijenom ne odudaraju od konkurencije.
Druga djelatnost kojom se Lović&Co bave, jeste izrada limenih pokrova.
"Trenutno radimo na pokrivanju cijelog proizvodnog pogona TTU u Tuzli. Vrši se krovno pokrivanje svih proizvodnih hala i u zadnjih nekoliko godina ovo je jedna od značajnijih poslovnih investicija vezanih za krovno-pokrivačku djelatnost naše kompanije", kaže Lović.
Istakao je još da teže stalnom usavršavanju i modernizaciji poslovanja a sve uz primjenu savremenih procesa obrade i proizvodnje svih vrsta limova. Mogu se pohvaliti i time da daju garanciju od 40 godina na određene limove za pokrivanje.
Veliki uspjeh kompanije iz Gradačca: Swity sokovi ušli na njemačko tržište
Tvornica za preradu voća i povrća Swity d.o.o. iz Gradačca ostvarila je još jedan značajan ulazak na nova tržišta, kao i otvaranje saradnje sa novim kupcima.
Tako su na tržište Njemačke isporučene prve količine sokova u staklenoj ambalaži 200 ml jabuka 100 %, borovnica, breskva, šljiva, višnja i jagoda, pod vlastitim brandom Swity, prilagođene zahtjevima ovog tržišta.
“Uz ovaj veoma značajan ulazak na njemačko tržište, također, ostvaren je i prodor prema novim kupcima, tako da je došla i prva narudžba iz slovenskog Mercatora za marmelade 20 g iz tzv. HORECA programa. Džemovi i extra džemovi pod brandom Fruby uskoro stižu na tržište Mađarske, a vode se i pregovori sa potencijalnim kupcem tetra pak sokova za tržište UAE i šire regije Arapskog zaljeva”, izjavio je Haris Salihbašić direktor Swity d.o.o.
Bosanskohercegvački prerađivač voća i povrća Swity d.o.o. iz Gradačca, vlasnik poznatih Vegafruitovih brandova, nakon pokretanja proizvodnje na ovaj način nastavlja sa otvaranjem novih tržišta, ali i sa kontinuitetom širenja već osvojenih za svoje Swity sokove, Fruby džemove i Vegy pasterizirano povrće. Prije nekoliko mjeseci, prve količine Swity sokova isporučene su u zemlje Arapskog zaljeva i već se nalaze u poznatom Dubai – Geant Hipermarketu.
“Zanimljivo je da s obzirom na visoke zahtjeve koje u cjelosti ispunjavamo, nekako lakše prodiremo na inozemna tržišta”, kazao je Salihbašić, koji je naglasio da je u planu dalje širenje plasmana na tržištima SAD-a, Danske, Švicarske, i drugih zemalja.
Trenutno od proizvodnje u ovoj fabrici živi 70 radnika i njihovih porodica, ali i nekoliko hiljada kooperanata. U prošloj godini otkupljeno je oko 4.000 tona voća i povrća. Nakon zaustavljanja rada pogona, krajem prošle godine AS GROUP je preuzela distribuciju svih Vegafruitovih brandova, investirala u ponovno pokretanje proizvodnje, i na taj način spasila radna mjesta.
Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi. Koristi se isključivo svježe voce i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na našem tržištu, nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u EU.
Husnija Sarkić iz Cazina razvio uspješan biznis proizvodnjom čurekotovog ulja
Husnija Sarkić iz Cazina već duži niz godina bavi se proizvodnjom izuzetno popularnog čurekotovog ulja, ali i brojnih drugih proizvoda od hladno cijeđenih ulja, masti na bazi ulja i pčelinjih proizvoda.
Čurekotovo ulje smatra se jednim od najljekovitijih biljnih ulja na svijetu. U tradicionalnoj medicini, islamskoj tradiciji nadasve, ulje od čurekota zauzima posebno mjesto.
Posljednjih godina, čurekotovo ulje počeli su koristiti brojni Bosanci i Hercegovci, prije svega ono uvozno iz arapskih zemalja, a postoje i naši ljudi koji su počeli proizvoditi čurekotovo ulje. Husnija Sarkić iz Cazina skoro dvije decenije se zanima za čurokot.
"Prije 20-tak godina sam počeo biti praktikant tradicionalne medicine i ostvario sam dobre kontakte sa ljudima koji su tada učili liječenje sa tradicionalnog aspekta, odnosno aspekta islamske tradicije. Jedna od mojih želja i motivacija bila je dobijanje kvalitetnog čurekotovog ulja. Inače, čurekotovo ulje se, po tradiciji, u svakoj monoteističkoj religiji smatra lijekom za sve bolesti. S obzirom na to da ga ovdje nije bilo u tom periodu, imao sam potrebu da se počnem time ozbiljnije baviti", priča Sarkić za Klix.ba.
Ulje od čurekota, lana, bundeve, kokosa, konoplje...
On ističe da je želio proizvesti vlastito čurekotovo ulje koje će, pored kvalitete, biti i daleko jeftinije od onog iz uvoza, budući da je, primjerice, litra čurekotovog ulja nakon rata koštala čak 100 KM.
"Uz pomoć prijatelja sam preveo jednu brošuru koja je govorila o recepturi upotrebe čurekota u liječenju. Pored toga, došao sam do brojnih knjiga i djela koja su govorila o recepturi i kulinarstvu. Od 2009. godine smo počeli uvoziti prve količine sjemena i započeli sa procesom cijeđenja. Bile su to probe, jer je trebalo dosta edukacije. Svi ljudi koji su o tome znali nešto, svoje znanje su, donekle, krili, mada je, nešto kasnije, Biotehnički fakultet u Bihaću posvetio nešto više pažnje hladno cijeđenim uljima, iako ne o čurekotu konkretno", govori.
Tokom 2011. godine uspio je plasirati neke proizvode u markete i prodavnice koji prodaju zdravu hranu, pa i pojedine apoteke. Od 2013. godine, povećava proizvodnju i promet svih svojih proizvoda, te osigurava neophodne dozvole u okviru zakonske regulative, prije svega Ministarstva zdravstva FBiH. Danas njegova firma "Sunnah product" upošljava šest radnika i uspješno posluje.
"Komercijalizirali smo 18 proizvoda, na koje su ispoštovane sve zakonske procedure i dozvole. Pored toga, proizvodimo još 40-tak proizvoda koji nisu dobili snagu tog komercijalnog nivoa, a koji se nalaze u našoj maloprodaji i koje radimo po narudžbi. Konkretno, radi se o ulju čurekota, ulju lana, ulju bundeve, ulju kokosa, ulju konoplje, radimo od čurekota i neke masti kao što su one za reumu, vene i bolove, zatim masti za hemoroide, mast od kantariona. Od pčelinjih proizvoda radimo med sa dodatkom čurekota ili lana koji se koristi kao dodatak ishrani sportašima, zatim imamo med za jetru, prah za dijabetes ili tumorne bolesti, razne vrste čajeva i slično", priča naš sagovornik.
Sirovinu za čurekotovo ulje nabavlja iz Sirije
Na pitanje odakle nabavlja sirovinu, Sarkić ističe da čurekotovo sjeme dobija, ni manje-ni više, nego iz Sirije.
"Iako je tamo rat, postoje određena područja gdje se ne ratuje, jer je u pitanju ogromna zemlja, i oni uspijevaju izvesti to sjeme za, primjerice, Egipat ili Tursku, a naši dobavljači to preuzimaju od njih. Svi proizvodi koji se uvoze podliježu strogim kontrolama, a samim tim i tog sjemena. U suštini, ni mi ne kupujemo ništa, dok ne izvršimo kontrolu svake serije. A naš svaki proizvod biva podvrgnut kontrolama veterinarskog i zdravstvenog zavoda", objašnjava Sarkić.
Što se tiče bundeve, sirovinu uvozi iz Austrije, odnosno Štajersku bundevu, a prošle godine, kroz jedan uspješan pilot projekat, razvio je i kooperantsku proizvodnju sa poljoprivrednim proizvođačima iz Krajine.
"Tu smo doznali dvije stvari: da na našem području može uspijevati bundeva golica, koja je izuzetno ljekovita, ima lijep okus i tražena je na tržištu. S druge strane, saznali smo i da je ta sjemenka koja je uspjela u BiH - identična onoj u Austriji i da daje ulje iste kvalitete. U idućoj godini planiramo nastaviti tu kooperantsku proizvodnju, a javljaju nam se poljoprivrednici i iz drugih dijelova BiH, primjerice iz Brčkog i Gradiške, koji su također zainteresirani za uzgoj bundeve. Što se tiče kokosa i konoplje, to su biljke koje ovdje ne dospijevaju i koje nabavljamo iz uvoza i radimo naše proizvode, ali i to opet omogućuje da dobijemo jeftiniji proizvod od onog gotovog, primjerice, iz Indije", govori Sarkić.
Za kraj, naš sagovornik ističe da planira širiti asortiman proizvoda, napominjući da u Bosni i Hercegovini dospijeva i puno bobičastog voća koje se može kvalitetno iskoristiti.
"Mi smo počeli samo sa čurekotovim uljem. Danas, nakon 4-5 godina, proizvodimo preko 40 proizvoda, a svake godine 'izbacimo' jedan novi proizvod. Nijedan od njih nije izgubio svoje mjesto na tržištu i građani definitivno traže i kupuju ovu vrstu proizvoda", ističe za kraj.
Velikokladuška Regeneracija: Posla ima dovoljno i u Bosni i Hercegovini
Velikokladuška firma Regeneracija, koja se bavi proizvodnjom poliesterskih proizvoda za prečišćavanje voda, 100 posto je domaće preduzeće i sve što proizvede, proda u BiH.
Približavanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i usklađivanjem normativnih akata u različitim segmentima, otvara se prostor za provođenje tih promjena na terenu, posebno na polju proizvodnje. Jedna od firmi koja je prepoznala priliku uvođenjem novina u građevinarstvu i uspostavljanjem evropskih normi jeste i velikokladuška Regeneracija.
Firma je osnovana krajem 2005. godine, a primarna djelatnost joj je proizvodnja i instaliranje uređaja za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda i izradu vodovodnih sistema, kao i odvodnje puteva i mostova, a sve se radi od izdržljivog i neporoznog poliestera.
Napredak
Kao jedini domaći proizvođač ovih uređaja, Regeneracija je orijentisana samo na domaće tržište, jer, kako kažu, posla u Bosni i Hercegovini ima i previše.
Esmer Delibašić, s kojim smo razgovarali na lukavačkom sajmu List, a koji je komercijalni predstavnik firme, kazao nam je kako firma iz godine u godinu napreduje, a trenutno zapošljava 70 radnika.
– Svaka godina je uzlazna putanja i imamo sve veći broj radnika. U početku je to bilo skromno, ali imali smo velike planove. Imali smo dva/tri radnika, a sada smo narasli na 70. U ovom trenutku smo fokusirani na bh. tržište iz prostog razloga što smo jedini i što imamo sasvim dovoljno posla za kapacitete kojim raspolažemo, kazao nam je Delibašić.
Regeneracija je nedavno proslavila 10. rođendan, ali već ima zavidne reference.
– Mi smo nedavno obilježili 10 godina poslovanja, ali već se možemo pohvaliti zavidnim referencama. Najveća je, naravno, rad na koridoru 5c i na tom projektu smo isporučili izuzetno velike količine separatora i šahtova, ali i svih drugih proizvoda iz asortimana, kazao nam je Delibašić.
Međutim, uspon u bh. poslovnom ambijentu nije bio jednostavan. S obzirom na to da se radi o firmi kakva dotad nije postojala u BiH, morala je sama utirati put prema tada neizgrađenom tržištu, ali istovremeno su postavljali standarde u ovoj industriji. Ipak, do klijenata je i dalje teško doći, osim do onih kojima se nabavka ovakve opreme nalaže bh. zakonima.
– Trenutno se sve uglavnom bazira na tome da su ljudi zakonski primorani da nabave ovu i sličnu opremu. Pokušavamo probuditi svijest, ali ne ide to tako jednostavno. U većini slučajeva, kad su manji uređaji u pitanju, subjekti su uslovljeni zakonskom regulativom, mada imamo i onih koji to rade sami od sebe i koji su svjesni prednosti naše opreme od poliestera, dodao je Delibašić.
Nelojalna konkurencija
Iako su jedini u BiH, to nikako ne znači da su bez konkurencije. Naprotiv, konkurencija je velika, ali i nelojalna, jer nijedna od firmi koja djeluje u BiH ovakvu opremu ne proizvodi ovdje, nego je uvozi, a u BiH jedva da imaju i kancelariju. Upravo ovo je segment koji je najneuređeniji.
– Dosta je teže održavati domaću kompaniju sa 70 uposlenih i plaćati doprinose na vrijeme i sve druge zakonske obaveze, u odnosu na konkurenciju koja ima po dva zaposlenika, dva automobila, dva telefona i kancelariju i minimalne troškove. U tom slučaju oni mogu ponuditi i nižu cijenu, a sav novac se na kraju iznese iz BiH, dok mi sav novac ostavljamo ovdje, kazao nam je Delibašić.
Iako su pioniri u ovoj vrsti proizvodnje u BiH, nisu izolovani od problema bh. tržišta.
– Kod nas je to specifično. Moraš se prvo boriti da dobiješ projekat, zatim da ga uradiš u roku i kvalitetno, a na kraju to moraš naplatiti, što je često i najteži dio. Mislim da bi podrška države u tom segmentu morala biti bolja, smatra Delibašić.
Mesna industrija "Menprom" još jednom potvrđena kao lider mesne industrije
Mesna industrija "Menprom" se i sa 84. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu vratila bogatija za velika priznanja za kvalitet svojih proizvoda.
U sklopu ocjenjivanja kvaliteta proizvoda, koje je obavila stručna komisija Novosadskog sajma, u Kategoriji: Meso i proizvodi od mesa "Menprom" je za 5 proizvoda iz brenda "Premi", osvojio medalje za proizvode:
- Pureća prsa dimljena "Premi" – velika Zlatna medalja,
- Pileća prsa dimljena "Premi" - velika Zlatna medalja,
- Goveđi pršut "Premi"- velika Zlatna medalja,
- Goveđa pikant kobasica "Premi"- Zlatna medalja i
- Bosanski sudžuk "Premi" – velika Zlatna medalja
Bosanski sudžuk ponio je i laskavu titulu i posebnu nagradu za šampiona grupe.
Još jedno posebno priznanje za Mesnu industriju "Menprom" stiglo je u vidu Povelje Novosadskog sajma za vrhunski kvalitet ocijenjenih proizvoda.
Iz "Menproma", uspješne mesne industrije koja ponajbolje reprezentuje uspjehe bh. prehrambene industrije ne kriju svoje zadovoljstvo osvojenim priznanjima te ističu da dugogodišnji predani rad u svim segmentima poslovanja uvijek prepoznaju i vjerni konzumenti, ali i struka.
"Kvalitet naših proizvoda je uvijek bio imperativ Mesne industrije "Menprom", i nikada kroz dugogodišnje poslovanje naše kompanije nismo dozvolili da pravimo kompromis kada je kvalitet i sigurnost naših proizvoda u pitanju. Pureća i pileća dimljena prsa "Premi" su proizvodi koje smo lansirali prije nepunih 6 mjeseci na naše tržište, kao premium proizvode, bez glutena, bez aditiva, bez soje, bez vještačkih boja i sa samo 2 % masnoće, i naši kupci su odmah prepoznali njihov kvalitet i reagirali jako dobro i na ukus ali i na pakovanje i cijenu. Sada smo dobili i zvaničnu potvrdu struke da smo zaista napravili vrhunski proizvod", kazao je, između ostalog, Alija Šehović direktor proizvodnje prilikom uručenja priznanja na Novosadskom sajmu.
Inače, Bosna i Hercegovina, zemlja partner je ovogodišnjeg Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, jednog od najrespektabilnijh sajmova ove vrste, a ostvarena prizanja poput "Menpromovih“ na najbolji način oslikavaju sve potencijale i proizvode na kojima nam mogu pozavidjeti i svjetski brendovi.
Agrokomercu ide sve bolje: AS Group počinje s proizvodnjom 1. juna
Prije dvije sedmice kompletiran je revizorski izvještaj o Agrokomercu kojeg je izvršilo Društvo za reviziju, finansijsko i porezno savjetovanje d.o.o. Zenica, te je on dostavljen Nadzornom odboru i Skupštini društva čiji je vlasnik Vlada Federacije BiH.
Revizija finansijskih izvještaja za privredno društvo Agrokomerc d.d. Velika Kladuša za 2016, na zadovoljstvo uprave i uposlenika Agrokomerca, oslikava bolje stanje nego svih ranijih godina.
- Nakon niza godina, napokon smo dobili pozitivno mišljenje revizora za finansijske izvještaje Agrokomerca. To pozitivno mišljenje rezultat je čitavog niza aktivnosti koje smo zajednički poduzeli s ciljem ispravljanja svih anomalija i nedostataka koji su istaknuti u izvještajima revizora u prethodnim godinama, te smo u vrlo kratkom roku uspjeli najveći dio njih ispraviti, anomalije su svedene na minimum i to je za nas velika stvar, a svakako ćemo te aktivnosti nastaviti i u narednom periodu, kazao je direktor Agrokomerca Ermin Mujić za Oslobođenje.
Revizija pokazuje i vrijednost imovine Agrokomerca, što u upravi smatraju najznačajnijom stavkom.
- Na kraju 2016. izvršena je procjena vrijednosti imovine Društva, koja je rezultirala povećanjem sadašnje vrijednosti svih kategorija materijalnih sredstava, te je po tom osnovu kao pozitivne revalorizirane rezerve knjižen iznos od 193.765.683 KM. U poslijeratnom vremenu, permanentno su ostvarivani gubici u poslovanju, koji su na dan 31. 12. 2016, uključujući i ostvareni gubitak u posmatranom obračunskom periodu od 13.725.229 KM, iznosili 280.346.580 KM, tako da je na kraju posmatranog obračunskog perioda ukupan kapital društva iznosio 223.667.840 KM, stoji u izvještaju kojeg je potpisao ovlašteni revizor Hamdija Mujinović.
Posljednjih nekoliko godina pozitivna stvar za Agrokomerc bila je i izdavanje proizvodnih pogona firmi Gadžo komerc. Oni su stavili u funkciju zakupljeni prostor za proizvodnju biskvita, keksa, čokolade i kakaa, te su zapošljavali oko 89 bivših radnika Agrokomerca.
Početkom ove godine, u Agrokomerc ušla je i velika domaća kompanija AS Group. Naime, njihova kćerka kompanija AC Food pobijedila je na javnom nadmetanju postavši 1/1 vlasnik zemljišta i objekata Agrokomerca u ukupnoj ponuđenoj vrijednosti od tri miliona maraka.
- Oni su kupili dio imovine, u koju spada pogon za proizvodnju stočne hrane, prerada voća i povrća, pržionica kafe i dio skladišta. To će od 1. juna sve startati sa poslom. Očekujemo napredak, po ugovoru i dogovoru, biće posla za radnike Agrokomerca koji će biti prioritet. U AS Groupu u ovom momentu ne znaju koliko radnih mjesta očekuju, zato što će proizvodnja zahtijevati novu tehnologiju koja je u procesu nabave. Sigurno će biti znatno povećanje nego u priči sa Gadžo komercom, jer su veća kompanija koja ima godišnji promet od 300 miliona maraka i zapošljavaju čak 4.000 ljudi, napominje direktor Agrokomerca.
Od ostalih firmi koje zakupljuju prostore u Agrokomercu, nijedna druga se ne ističe u domenu proizvodnje hrane, većinom koriste skladišta kroz djelokrug uslužnih djelatnosti.
Kada je riječ o proizvodnim aktivnostima, sve oči su uprte u firmu AC Food, koja bi u cijelom prehrambenom kompleksu Agrokomerca, na glavnom lokalitetu Polje Velika Kladuša, trebala donijeti ekonomski preokret.
Kladuščani vjeruju, iako nemaju pouzdane informacije, da će se Gadžo komerc potpuno povući, ostavljajući sav prostor AS Groupu jer se ti pregovori vode.
U ovoj godini se očekuje i ponovljena prodaja mesne industrije, nakon prošlogodišnje epizode sa Razvojnom bankom. Naime, Kantonalni sud je prihvatio žalbu, pa je sve vraćeno na ponovni postupak. Čeka se novi poziv suda na natjecanje oko mesne industrije kao jednog od najznačajnijih dijelova Agrokomerca, piše Oslobođenje
Stručnjaci razvijaju inovacije koje će prvi koristiti rudnik u Olovu
U okviru europskog projekta ''IMP@CT'', čiji je cilj omogućiti veliki napredak rudarstva, britanska kompanija Mineko Ltd. je u Olovu i Sarajevu ovih dana organizirala seriju edukativnih radionica za istraživače, znanstvenike, članove projektnog tima koji sudjeluju u ovom projektu.
Projekt "IMP@CT" dobio je iz Programa EU za istraživanje i inovacije “Horizon 2020“ poticaj od sedam milijuna eura kako bi razvio ciljane, tehnološke inovacije u dizajnu rudarske opreme, kao i u planiranju u oblasti rudarstva manjih nalazišta strateški važnih metala poput olova, cinka i antimona.
U povodu toga su je jučer, za novinare i sudionike projekta, organizirali posjetu njihovom rudniku ceruzita u Olovu. Stručnjaci iz oblasti geoetike i socijalne i ekološke održivosti iz poznatih europskih sveučišta i instituta će razmotrit izazove koji očekuju kompaniju Mineco i njihov rudnik u Olovu kako bi pronašli rješenje koje će biti inovativno i koje neće štetiti okolišu.
Članovi projektnog tima vjeruju da će na taj način poboljšati kvalitet izvađenog materijala, infrastrukturu, korištenje zemljišta, potrošnju resursa i upravljanje otpadom.
Prvi test rudnik bit će rudnik Geomet u Olovu u BiH, u vlasništvu Mineca. Predstavnici kompanije Mineco istaknuli su da bi ovaj sveobuhvatni projekt trebao donijeti novi način rudarenja na ovim prostorima.
Ismar Šabović, generalni direktor kompanije Geomet iz Olova, za Akta.ba kaže da su prije mjeseci dana dobili eksploataciju dozvolu, a predali su i glavni rudarski projekt na odobrenje Federalnom ministarstvu rudarstva.
''Nadamo se da će u sljedećih mjesec-dva to biti odobreno tako da možemo početi sa intezivnijim radovima na infrastrukuri rudnika. Nakon toga nam slijedi apliciranje za uporabnu dozvolu", naveo je on dodajući da bi do kraja ove godine mogli početi sa eksploatacijom rudnika.
Kompanija je u rudnik, koji nije bio u upotrebi od prije rata, do sada uložila oko 4 milijuna eura. Trenutno je u njoj zaposleno 70-tak radnika, a kada počne sa radom ta brojka bi trebala iznositi oko 200 radnika.
Do sada su, navodi Šabović, imali veliki problem pronalaska obučenog kadra jer na ovom području nema srednjih škola za ovo zanimanje. Iz tog razloga su radili prekvalifikaciju radnika koju je plaćala kompanija.
U cilju osiguranja kadra sa Srednjom rudarskom školom Tuzla planiraju raditi na otvorenju jednog odjeljenja ove škole u Olovu koje bi mogli educirati nove kadrove koje će trebati rudniku. Prioritet im je zapošljavanje rudara iz lokalne zajednice u kojoj posluju.
"U Olovu je razvijena pretežito tekstilna industrija u kojoj su zaposlene pretežito žene, a mi ćemo sa otvaranjem rudnika dati jednu potpuno novu profesiju lokalnoj zajednici", naveo je on.
Dominic Roberts, operativni direktor Mineco Ltd., kaže da tradicionalno, rudarstvo kao industrija podržava četiri dodatne osobe na svaku osobu zaposlenu u rudniku. "U zajednici poput Olova, direktno zaposlenje za 200 osoba i dodatnih šest stotina indirektnih mogućnosti za zaposlenje, bit će veoma značajno za lokalnu ekonomiju“, naglasio je Roberts.
Kupreški sir šampion kvalitete na Novosadskom sajmu
Ono što je zanimljivo jeste da je Smail, prije nego se odlučio pokrenuti proizvodnju sira u mljekari u kojoj sada zapošljava devet radnika, radio u Poljoprivrednom institutu u Sarajevu kao inženjer poljoprivrede.
“Vrlo brzo sam napustio tu instituciju, iako danas mladi sanjaju ili da rade u nekoj državnoj instituciji ili da odu u inostranstvo. No, ja sam se odlučio pokrenuti vlastiti biznis. Imamo dvoje djece, i oboje su direktno involvirani u rad firme, sin je u proizvodnji na Kupresu, a kćerka vodi računa o prodaji. Mi smo na taj način zadržali našu djecu u svojoj zemlji i zaustavili ih da uopšte razmišljaju o odlasku u inostranstvo. Nije istina da mladi neće da rade, kako se to često može čuti. Njima se samo treba omogućiti da rade”, kazao je Žilić u razgovoru za Fokus.ba.
Evo šta Žilići kažu o svojim planovima za budućnost, koliko im znači medalja koju su osvojili, svojim utiscima koje nose sa sajma, činjenici da se niti jedna državna televizija iz BiH nije pojavila na sajmu na kojem izlaže 28 uspješnih kompanija iz BiH, i na kojem je država BiH partner sajma…
Tešanjski ‘Madi’ najbrže rastući brend u bivšoj Jugoslaviji, uskoro na svim tržištima regiona
Kompanija Madi iz Tešnja postala je regionalni lider u proizvodnji piletine na Zapadnom Balkanu, i najbrže je rastući regionalni brend na tom polju.
Kompanija se nastavlja razvijati i osvajati nova tržišta. Njihovi proizvodi su već odlično plasirani na tržištima Srbije i Crne Gore, a uskoro planiraju prodor i na ostala regionalna tržišta.
To je potvrdio direktor kompanije Maid Jabandžić u razgovoru za portal Fokus, i to na najvažnijem regionalnom sajmu u Novom Sadu.
– Madi je najveći proizvođač piletine na Zapadnom Balkanu. Kad je piletina u pitanju, mi smo najbrže rastući brend u regiji, to pokazuju sve činjenice, svi bilansi. Madi je regionalni lider kada su u pitanju proizvodi od piletine. Tu je naše mjesto, po infrastrukturi, po standardim i po svemu ostalom, rekao je Jabandžić.
Dodaje da kompanija uveliko radi na plasmanu na tržišta izvan Bosne i Hercegovine, i tako će i nastaviti.
Tržište Srbije je dosta dobro prepoznalo brend Madi, a ozbiljno rade u Crnoj Gori gdje su već prepoznatljivi.
– U narednom periodu bit će akuelna i druga tržišta. Možda još nije momenat da pričamo o tome, ali Madi ide dalje. Uvijek radimo na novim ugovorima, i vrlo brzo ćemo biti prisutni i u svim ostalim zemljama u regiji, rekao je Jabandžić.
Kako je BiznisInfo ranije objavio, kompanija Madi lani je ostvarila ukupne prihode od 111,3 miliona maraka, u odnosu na 84,5 miliona godinu ranije.
Bh. kompanija gradi regiju: U Crnoj Gori počeli projekat vrijedan više od 80 miliona KM
Uz prisustvo visokih dužnosnika Vlade Crne Gore, danas je otvoreno gradilište bosanskohercegovačke kompanije Euro-Asfalt na trasi Lubnice – Jezerine (lokalitet Berane – Kolašin).
Radovi koji počinju danas, sa tunelom od 2,8 kilometara i mostom od 150 metara, obuhvatiće i trasu od 14,4 kilometra. Ovom saobraćajnicom put od centra Berana do centra Kolašina biće skraćen za četrdesetak kilometara a projekat ima veliki ekonomski značaj ne samo za ove dvije opštine, već i za čitav sjever zemlje.
„Euro-Asfalt je kredibilna kompanija što garantuje da će projekt biti završen na vrijeme, a vjerujemo da će u ovom poslu biti mjesta i za crnogorske kompanije kao podizvođače“, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković koji je sa saradnicima obišao gradilište.
Predstavnicima medija i gostima obratio se i generalni direktor Euro-Asfalta Hamed Ramić.
„Zahvalni smo na ukazanoj prilici da kao izvođači na ovom projektu od velikog državnog značaja pokažemo šta možemo. Raspolažemo velikim resursima, fizički možemo postići mnogo, čak i da završimo radove prije roka od 36 mjeseci, koji je predviđen Ugovorom. Nadamo se da će nam vremenski uslovi koji ovdje znaju biti loši to i dozvoliti. Zahvalni smo i na podršci i pomoći koju dobijamo od državnih institucija kako bismo završili sve potrebne zakonske procedure na vrijeme i na način na koji ih treba završiti. Naravno, kao što smo ranije rekli, nećemo samo mi biti na ovom projektu kao izvođači, već će biti angažirane i crnogorske kompanije, kao i građani opština koje gravitiraju ovom području. Mi smo tu da na pravi način izvedemo ovaj projekt do kraja i na način kako je to predviđeno“, kazao je Ramić.
Podsjećamo, kompanija Euro-Asfalt dala je najpovoljniju ponudu za projekt gradnje/rekonstrukcije 14 kilometara duge trase na relaciji Lubnice – Jezerine (lokalitet Berane – Kolašin) u Crnoj Gori.
Projekt podrazumijeva rekonstrukciju postojeće i gradnju nove trase, na kojoj se nalaze tunel Klisura (jedna tunelska cijev) ukupne dužine gotovo tri kilometra i cijevi za evakuaciju iz tunela za pješake, most Jezerine dužine 90 metara, galerija dužine 80 metara te saobraćajna oprema i signalizacija uz radove na izgradnji elektro i hidrantske mreže kao i kontrolnog centra, trafostanice i rezervoara.
Euro-Asfalt je na ovom tenderu, vrijednom nešto više od 80 miliona maraka, pobijedio renomirane kompanije iz BiH, Albanije, Turske i Kine.
Bosanskim kutkom oživljen je muzej uspomena; naglašena važnost očuvanja i zaštite svega onoga što jesmo.
U maniru pravih profesionalaca učenici OŠ Miladije vratili su nas u vrijeme kojeg više nema. Već su spoznali da se čuvanjem od zaborava čuva prošlost spremljena u seharama.
BiH u Pakistanu dobija “Bosansku vilu” i zemljište za gradnju biznis centra
Ambasador IR Pakistan u BiH Salim Nawaz, koji je bio uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi Mogućnosti za BiH inicijative „Jedan pojas-jedan put“ na iskustvima Pakistana, izjavio je novinarima da je ovo projekt velikog ekonomskog potencijala kako za Pakistan, Kinu, tako i za ostatak svijeta.
– S jedne strane, vidjet ćemo velike geoekonomske promjene, a s druge strane to je veliki potencijal za sve zemlje svijeta koje će doći i raditi. Želim da BiH dođe i bude dio ovog projekta, da učestvuje i da ostvari benefit iz ovog projekta – istaknuo je ambasador Nawaz.
Napomenuo je da će ljudi iz Pakistana biti veoma zadovoljni da vide da kompanije iz BiH dolaze u Pakistan i rade posao. Dodao je da će biti zadovoljni da vide da obje zemlje imaju beneficije iz ovog projekta.
Ambasador BiH u Pakistanu Nedim Makarević je kazao da nam je Pakistan, kao nepobitni prijatelj BiH, pomagao od devedesetih godina do danas.
– Pakistan ne postavlja pitanja kada je u pitanju pomoć. Međutim, danas nećemo pričati o pomoći, danas ćemo pričati o jednom jako ozbiljnom geostrateškom, geopolitički gledano, projektu svjetskih razmjera koji će promijeniti političku sliku svijeta, u najmanju ruku Azije, u narednim godinama – istaknuo je amabasador Makarević.
Dodao je da je ovo početak ovog projekta i da je njegova namjera da predoči gdje je tu BiH.
Makarević naglašava da će ovaj projekt promijeniti pomorske puteve, zato što će otvoriti ogromnu luku u mjestu Gvadar, blizu Irana, koja pripada Pakistanu, koja ima duboki gaz za brodove tako da najveći tankeri mogu da priđu toj luci.
– Te će Kina od granice sa Iranom pa sve do Himalaja, gdje je njihova granica s Pakistanom, uspostaviti brze ceste i željeznicu tako da prebacuje svoju robu. Skratit će se pomorski put tri do četiri sedmice. To je jedna stvar. Druga stvar je vojno-strateški aspekt, jer tu će biti pozicionirana kineska armija u saradnji s pakistanskom armijom, što donosi kompletno novi pristup cijeloj stvari – smatra ambasador Makarević.
Naglasio je da će BiH dobiti objekt veličine 500 kvadratnih metara u Gvadaru, u poslovnoj zoni koja će se zvati Bosanska vila i koja će biti namijenjena samo za to da naši dužnosnici, privrednici, svako onaj ko je zvanično pozvan u Pakistan preko ambasade BiH ili na drugi zvanični način, može da odsjeda i da bude tu, bez ikakve naknade i naplate.
– Druga stvar je da će BiH dobiti u biznis zoni Gvadara mjesto, zemljište na raspolaganje gdje mi, shodno našim mogućnostima, našem planu možemo da napravimo svoj biznis centar, gdje bi koordinirali ne samo naše firme, nego firme bivše Jugoslavije pa i cijelog Balkana – kazao je amabasador Makaravić, dodajući da su ove dvije stvari jako bitne da naglasi.
Predsjednik Udruženja Bosansko-kineskog prijateljstva Faruk Borić je, govoreći o inicijativi „Jedan pojas-jedan put“, ocijenio kako je riječ o najvećoj, ikada, političko-ekonomskoj inicijativi na svijetu. Po njegovim riječima, oko četiri milijarde ljudi su potencijalno uključeni u rad inicijative – cjelokupna Azija, cjelokupna Evropa i dobar dio Afrike.
Po njegovim riječima, ono što je snaga projekta „Jedan pojas-jedan put“ jeste što iza njega stoje, prije svega, vlasti Narodne Republike Kine sa svim svojim ekonomskim i finansijskim alatima.
– Dovoljno je fleksibilna ideja da se uključe i projekti koji su i prije počeli, prije same inicijative, što znači da i BiH može da kapitalizira određene, već započete projekte kroz „Jedan pojas-jedan put“ – smatra Borić.
Napomenuo je da je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović zvanično potpisao inicijativu uime države BiH, te da je BiH zvanično tim činom postala dio pojasa i puta.
– Siguran sam da će u naredom veremenu NR Kina igrati sve značajniju ulogu kada je, prije svega, u pitanju ekonomska saradnja između dvije države – ocijenio je Borić.
Gwadar is Next Dubai CPEC project under the supervision of Pakistan Army. Gwadar Port 3rd Biggest Port in World.
Cijena zlata drastično je pala u posljednje tri godine, a tržište nekretnina u Evropi tek se oporavlja od posljedica dužničke krize. U takvim okolnostima ljudi s viškom kapitala okreću se alternativnim investicijama. Jedna od takvih su stari restaurirani automobili, čija je cijena u posljednje tri godine skočila. Kako izvještava Emir Nuhanović, domaći biznismeni nisu propustili priliku za brzu zaradu.
Bijambare prirodnim ljepotama i tajanstvenom pećinom privlače turiste i učenike
Zaštićeni pejzaž Bijambare svake godine bilježi povećanje broja onih koji posjete ovu atraktivnu lokaciju. U prva tri mjeseca ove godine zabilježena su 4.054 posjetioca, što je solidan broj s obzirom na godišnje doba.
Kako nam je rekao Mustafa Zvizdić, stručni saradnik za promociju i marketing KJU za zaštićena prirodna područja, među posjetiocima trenutno dominiraju školarci iz cijele BiH te strani turisti - većinom iz arapskih zemalja.
"Počela je nova sezona, pećina je otvorena i svi ostali sadržaji. Svake godine imamo veliki broj turista koji dolaze iz svih dijelova svijeta. Najviše ih fascinira priroda sama po sebi, odnosno područje s onim što nudi. Pećnica, šetnice, turistički vozić - sve im se podjednako dopada. Zadovoljni smo posjetom", rekao je Zvizdić za Klix.ba.
Bijambare se nalaze na nadmorskoj visini od 952 metara i prostiru se na 497 hektara. Područje je obraslo gustom zimzelenom šumom, a na njemu se nalazi nekoliko predivnih pašnjaka koje presijecaju dva potoka tvoreći tako nekoliko malih, veoma lijepih jezera. Upravo ova priroda privlači turiste kao magnet.
Područje se odlikuje velikom biološkom raznovrsnošću. Konstatovane su 133 različite životne zajednice, a njihovu strukturu čini više od 800 vrsta viših biljaka. Posebno je bogato vrstama koje spadaju u grupu medicinske flore, ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka. Također, zastupljeno je i različito medonosno bilje. Prisutni su i brojni predstavnici faune – sisari, ptice, gmizavci, vodozemci, mekušci, insekti i druge grupe životinja na nižem stepenu razvoja.
Svojim posjetiteljima Bijambare nude i pješačke i biciklističke staze, mogućnosti da iznajme bicikle, razgledaju nevjerovatno lijepu prirodu vozeći se turističkim vozom, da se odmore i okrijepe u ugodnom Planinarskom domu.
Najveću atrakciju, ipak, predstavlja Bijambarska pećina, koja je veoma bogata pećinskim nakitom (stalaktitima, stalagmitima, draperijama, bigrenim kadama, stubovima...), a čijih je blizu 400 metara otvoreno za posjete. Sastoji se od četiri hodnika od kojih je posljednji najveći i naziva se "koncertna dvorana". U Gornjoj bijambarskoj pećini pronađeni su ostaci pećinskog čovjeka, alat za obradu kamena te ostaci nekih životinja.
Srednja bijambarska pećina je specijalni geološki rezervat, dok je Gornja Bijambarska pećina paleontološki spomenik prirode. Na ovom području ima osam pećina ukupno.
Osim ovih atrakcija, na području Bijambara nalazi se i nekropola stećaka "Mramorje", zaštićeni historijski lokalitet, dragocjeno svjedočanstvo kontinuiteta Bosne i Hercegovine. Tu je i Edukaciono-informativni centar i restoran s raznovrsnom gastronomskom ponudom, kojim upravlja JU Studentski centar Sarajevo.
Bijambare su proglašene zaštićenim područjem 25. septembra 2003. godine.
Novi Motel PM Company u naselju Opine uz M17 na južnom izlazu iz grada
Kompanija PM osnovana je 1995 god. kao firma za trgovinu na malo, da bi tokom godina marljivog rada proširila svoju djelatnost na tržni centar, građevinski materijal, auto servis, elektro i vodo materijal i autodijelove.
Zahvaljujući kvaliteti usluga, širokom asortimanu i povoljnim cijenama uspjeli smo zadobiti povjerenje naših kupaca i partnera što nam je osiguralo 20 godina uspješnog poslovanja.
Početkom 2017 godine otvaramo naš novi poslovni centar na izuzetno atraktivnoj lokaciji, pored magistralne ceste M-17, a ipak odmah u blizini Mostara grada. Jedan je od ljepših arhitektonskih objekata u gradu, jedinstven po svojoj strukturi i konceptu.
U novoizgrađenom centru započinjemo i nove segmente u našem poslovanju. Kako bi kompletirali uslugu i ponudu i imali odgovor na sve vaše potrebe – razvili smo Auto centar PM Company, kao i PM Motel. Objekat se sastoji od tri međusobno povezana dijela: Auto centar PM Company, PM Motel i PM Sve za gradnju.
U sklopu kompanije P&M Company d.o.o. Mostar djeluju sljedeće poslovne jedinice:
– Trgovački Centar Palata
– Motel
– Auto Centar – Auto servis/Auto dijelovi
– Građevinski materijal
Zapošljavamo preko 62 radnika sa tendencijom stalnog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Naša firma vodi brigu o svojim zaposlenicima, svjesna da samo uz stručne i motivisane radnike može pružiti najbolju uslugu i prijatnu kupovinu u ugodnom okruženju svojim kupcima.
Kompanija smo koja svoje kupce, partnere i uposlenike želi učiniti zadovoljnim i sretnim.
Bekto, Pobjeda, Prevent, Ginex: Evo ko je lider industrije u Goraždu
Goražde je jedna od opština u BiH sa najrazvijenijom industrijom, a finansijski podaci pokazuju da su vodeće kompanije prošle godine nastavile s uspješnim poslovanjem.
Istraživanje poslovnog portala BiznisInfo, a na osnovu podataka Bisnode BH, pokazuje da uspješnu goraždansku privredu predvode kompanije Bekto-Precisa, po ukupim prihodima, i Unis-Ginex po dobiti i broju zaposlenih.
Zbog ovih kompanija Goražde je postalo grad u kojem ljudi iz cijelog regiona istočne Bosne dolaze raditi, te o kojem pišu čak i svjetski mediji.
Bekto-Precisa, koja je posljednjih godina izrasla u svjetskog giganta, prošle godine je ostvarila prihode od 41 milion KM, po čemu je lider goraždanske industrije.
S druge strane, kompanija Unis-Ginex druga je po ukupnim prihodima, ali je prva po dobiti od 9,8 miliona maraka i po broju radnika – 649.
Među vodećim firmama su još i Pobjeda Tehnology, Pobjeda Rudet i tri kompanija koje pripadaju grupaciji Prevent.
Osim kompanija Oniprom, koja se bavi trgovinom, i Okac koja se bavi izgradnjom objekata, transportom i trgovinom, sve druge firme u prvih 10 bave se industrijskom proizvodnjom, a dominira namjenska industrija.
Ukupni prihodi goraždanskih kompanija u 2016. godini:
Bekto-Precisa 41 milion KM
Unis-Ginex 39,2
Pobjeda Tehnology 18,2
Prevent Goražde 15,1
Emka Bosnia 14,5
Pobjeda Rudet 13
Oniprom 10,7
Prevent Components 9,2
Okac 7,9
Prevent Safety 5,8
Hifa Tank uložila 1,5 miliona KM u farmu brojlera u Jelahu
Kompanija “Hifa Tank” iz Tešnja uskoro će, iz novootvorene farme brojlera u Jelahu, početi sa distribucijom i plasmanom tovljenika za proizvodnju brojlerskog mesa.
Objekat za tov, početnog kapaciteta 60.000 brojlera u jednom turnusu, posjetio je premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević sa saradnicima tokom posjete tešanjskim privrednim subjetima.
Domaćini su gostima prezentirali trenutno stanje novootvorene farme brojlera u Jelahu i izložili dalje planove u proizvodnji pilećeg mesa.
Nova farma brojlera spada u tipove modernih farmi, koje su izgrađene uz primjenu tehnološki najsavremenijih ekoloških načela, a vrijednost kompletne investicije je oko 1,5 miliona KM.
– Puštanjem u pogon ovog objekta osiguran je i plasman tovljenika iz proizvodnja brojlerskog mesa, koji će se u najvećem obimu prerađivati i plasirati na području kantona – istaknuto je tokom prijema.
Novi orijentir za Sarajevo: Swissôtel obećava magiju
Pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, Al Shiddi Grupacija priredit će svečanu najavu otvaranja Swissôtel i Novotel Bristol hotela u Sarajevu koja će biti upriličena u ponedjeljak 22. maja u Vijećnici.
Tim povodom donosimo nekoliko detalja o novom premium turističkom objektu, koji će unaprijediti turističku ponudu Sarajeva, a glavni grad uvrstiti među mjesta koja se mogu podičiti hotelom jedne od najvećih svjetskih hotelskih grupacija - AccorHotels.
Swissôtel, dio AccorHotelsa, vodeće svjetske turističke i lifestyle grupe, ušao je u franšizni ugovor s Bahreinskom međunarodnom investicijskom bankom (IIB) i Al Shiddi Internationalom za razvoj novog urbanog resorta sa 218 soba u Sarajevu.
Smješten pored bh. parlamenta, u okviru ekspanzivnog projekta Sarajevo City centra, cjeline koja se sastoji od trgovačkog centra i uredskog tornja s 30.000 posjetilaca dnevno, Swissôtel Sarajevo uživat će impresinu centralnu komercijalnu i rezidencijalnu lokaciju, kao novi orijentir za Sarajevo.
Projekt je razvio i njime upravlja Al Shiddi International iz Rijada, jedno od istaknutih investicijskih društava u Saudijskoj Arabiji s velikim portfeljem investicija na lokalnom i globalnom nivou s finansijskim uslugama, nekretninama, poljoprivredom, proizvodnjom, industrijom i maloprodajaom.
"Ovo je uzbudljiv novi dodatak brandu Swissôtel i savršeni dodatak rastućem portfelju gradskih i odmarališnih destinacija naše tvrtke širom Evrope", rekao je Duncan O'Rourke, COO Luxury Markets Europe iz AccorHotelsa.
"U skladu sa Swissôtelovom brandom obećavamo promovisanje kvalitete života, a resort će ponuditi vrlo inspirativnu atmosferu koja će biti poduprta autentičnim lokalnim atributima. Uparivanje nevjerojatnog urbanog resort proizvoda s rastućim organskim rajem po kojem je Bosna postala poznata nije ništa manje od magije. "
Sulaiman Al Shiddi iz Al Shiddi Internationala kazao je da mu je izuzetno drago što je u partnerstvu s AccorHotelsom na novom projektu Swissôtel Resort i raduje se saradnji s njima kako bi stvorili nekretninu svjetske klase.
"Bosna je otkrivena kao destinacija za odmor popularna među putnicima iz cijelog svijeta koji traže ultimativan spoj opuštanja, avanture i kulturnih tendencija. Swissôtel će isporučiti na osnovu ovoga i više. Nadalje, National Geographic je objavio posebni dodatak o zapadnom Balkanu "Zemlja otkrića" a Bosna je istaknuta kao središnji dio", dodao je.
Predsjednik Uprave Međunarodne investicijske banke Subhi Benkhadra istakao je da Swissôtel predstavlja značajnu prekretnicu u Sarajevu i dodatno će ojačati izglede za poslovnu putovanja i razvoj turizma u BiH.
Interijer hotela je dizjanirala tvrtka Scott Brownrigg Associates, vodeća tvrtka za dizajn hotela u Velikoj Britaniji s velikim iskustvom u razvoju vrhunskih hotela širom Evrope.
Hotel nudi prekrasan panoramski pogled na centar grada i planine sa zadivljujućim i prostranim sobama. Upotpunjenje iskustva za goste bit će private executive club, tri izvrsne blagovaone sa potpisom Pürovel Spa & Sport i 500 m² zatvorenog prostora za sastanke s funkcijskim područjima.
Sarajevo: Obnovljeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – 50 miliona maraka vrijednost projekta
Okončana je rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama u Sarajevu.
Ovaj projekat rezultat je saradnje Evropske unije, Svjetske banke, institucija Bosne i Hercegovine, Kantona Sarajevo i Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Sarajevo.
Projekat je vrijedan više od 25 miliona eura, a finansiran je nepovratnim sredstvima EU kroz IPA fondove u vrijednosti od 13 miliona eura, sredstvima zajma Svjetske banke i sredstvima budžeta Kantona Sarajevo.
Kroz ovaj projekat realizovana je popravka i zamjena primarne i sekundarne kanalizacione mreže u Sarajevu, rehabilitacija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama, te pružena tehnička podrška KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo za izgradnju kapaciteta i institucionalno jačanje.
Obnovom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, poboljšani su uslovi života stanovništva na području cijelog Kantona Sarajevo, budući da su se zbog nefunkcioniranja postrojenja sve otpadne vode ispuštale direktno u Miljacku, a zatim i u rijeku Bosnu.
Svečano otvorenje bit će upriličeno u ponedjeljak, piše Faktor.
Domaća firma Unioninvest odradila glavni posao u obnovi postrojenja
Savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u ovom gradu, izgrađeno na ušću Miljacke u Bosnu pušteno je u rad davne 1984.godine. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu znatno je oštećeno i u narednom periodu nije bilo u funkciji.
Unioninvest je kao lider u konzorciju sa njemačkom kompanijom Passavant Energy & Environment obavio kompletnu rekonstrukciju postrojenja i ponovo ga vratio u život još krajem prošle godine. U tom poduhvatu korištene su najsavremenije tehnologije i ugradnja visokosoftificirane opreme.
U toku protekle dvije godine, na projektu je u punom kapacitetu bila zaposlena uglavnom domaća operativa: 50 inžinjera tehnologa, elektro i mašinskih inžinjera, inžinjera građevine i drugih eksperata, kao i oko 500 radnika raznih struka.
SANSKI MOST - Austrijska firma "Remus" započela je aktivnosti u vezi s izgradnjom nove proizvodne hale u Sanskom Mostu, kako bi udvostručila proizvodnju i zaposlila dodatnih 130 radnika. Potvrđeno je kako se radi o višemilionskoj investiciji, a za potrebe izgradnje ranije je kupljeno zemljište, te od lokalnih vlasti dobijene potrebne dozvole za gradnju. Više od devedeset odsto svoje proizvodnje ova firma izvozi u oko šezdeset zemalja svijeta, a kompletan proizvodni asortiman iz Sanskog Mosta namijenjen je upravo izvozu. Načelnik općine Sanski Most Faris Hasanbegović istakao je kako je lokalna vlast zainteresovana za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje, te obećao pomoć u realizaciji ove investicije. "To se u prvom redu odnosi na izgradnju kanalizacionog sistema i rekonstrukciju elektromreže, kojom se pogoni ove firme napajaju strujom", istakao je Hasanbegović. Prema njegovim riječima, sem "Remusa", na području sanske općine egzistira još nekoliko proizvodnih subjekata iz oblasti metalske proizvodnje, tako da ova privredna grana postaje nosilac ekonomskog razvitka ove općine. "Ono što je posebno značajno je da obrazovni sistem prilagodimo potrebama metalske industrije i da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu radnu snagu", rekao je Hasanbegović. Prije četiri godine firma "Remus", inače jedan od najvećih svjetskih proizvođača auspuha za motorna vozila, privatizirala je preduzeće "Enkom", koje se bavilo proizvodnjom plastične stolarije, te su svi poslovni objekti u međuvremenu prilagođeni novom modelu proizvodnje. Trenutno zapošljava 150 radnika.
Takmičenje u Turskoj: Predstavnica BiH Ana Bavrka Miss New World za 2017. godinu
Na izboru za Miss New World koji se sinoć održao u turskoj Antalyi pobijedila je predstavnica Bosne i Hercegovine Ana Bavrka iz Mostara.
Lijepa Mostarka je televizijska prezenterka, model te licencirana fitness i zumba instruktorica. Pobijedila je u konkurenciji od 20 djevojaka.
Takmičenje u ljepoti za Miss novog svijeta održano je od 15. do 21. maja u Avantgarde Resort hotelu, a učestvovao je veliki broj umjetnika iz cijelog svijeta. Održavani su koncerti, utrke te različite vrste takmičenja ljepote.
"#InstaNarode hvala vam za podršku, kompliment, kritiku, čak i loš komentar. U svakom slučaju, večeras je finalna večer, ja ću se potruditi da ovu malu zemlju Bosnu i Hercegovinu (iako na lenti fali Hercegovina, ali nećemo im zamjeriti) predstavim u najboljem svjetlu, kao što sam i radila prethodnih dana. Zvuči otrcano, ali nije važna pobjeda, meni je važno da sam uživala ovdje svakog trenutka, upoznala tako dobre ljude te upoznala čari Turske. Let's go! Teşekkür ederim", napisala je Ana na Instagramu prije početka takmičenja.
Travnički div ne prestaje rasti: Bajra ostvarila rekordne prihode!
Kompanija Bajra iz Travnika ne prestaje rasti i iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. Lani je kompanija ostvarila rekordne ukupne prihode od čak 156,6 miliona maraka, izvještava poslovni portal BiznisInfo a na osnovu baze podataka Bisnode BH.
Prihodi su lani rasli za oko 17 miliona KM, odnosno 12 posto u odnosu na 2015. godinu.
Bajra je sa ovim prihodima najveća kompanija u Travniku i ujedno lider u svojoj branši proizvodnje i prerade mesa.
Firma je lani ostvarila čistu dobit od 10 miliona maraka što joj otvara put za dalja ulaganja, širenje proizvodnje i prodaje i nova zapošljavanja.
Ranije ove godine BiznisInfo je pisao da je Bajra otvorila svoj 100. jubilarni objekat, što znači da kompanija nastavlja širenje i da se mogu očekivati još bolji rezultati ove godine.
Mesna industrija Bajra ima zaokružen kompletan proces proizvodnje – od polja do stola, odnosno svoje farme, postrojenja za obradu mesa i maloprodajnu mrežu.
Firma je osnovana 1994. godine i tada su je činili prerada mesa i jedan maloprodajni objekat u Travniku.
SARAJEVSKI TURIZAM UBACUJE U PETU BRZINU: Tek od ovog ljeta slijedi pravi turistički bum!
Čini se da pravi turistički bum Sarajeva tek slijedi u ovoj i narednim godinama, zahvaljujući prvenstveno najavama turističkih dolazaka sa Dalekog i Bliskog istoka.
Više nema nikakve dileme: turizam je je postao jedna od najvitalnijih i najbrže rastućih privrednih grana u BiH. Ekspanzija turizma bilježi se u cijelom svijetu, naročito u Evropi, gdje broj turističkih posjeta raste po izuzetno visokoj stopi od šest posto godišnje. No, u BiH je stopa rasta turističkih posjeta duplo veća od eurounijskog prosjeka i u prošloj godini premašila je 11 posto, a u Sarajevu je čak tri puta veća – 18 posto!
No, čini se da pravi turistički bum Sarajeva tek slijedi u ovoj i narednim godinama, zahvaljujući prvenstveno najavama turističkih dolazaka sa Dalekog i Bliskog istoka.
Turisti iz Azije, osobito iz Južne Koreje, Vijetnama, Indonezije, Malezije, Japana, Kine, čiji je broj ranijih godina u ukupnoj strukturi inozemnih gostiju bio zanemarljiv - svega 5 posto, već sudjeluju s visokih 35 posto. Godišnji rast turističkih dolazaka s Dalekog istoka skoro je duplo veći od rasta turističkih dolazaka iz evropskih država, što nije samo karakteristika BiH nego cijele regije. Naprimjer, Hrvatsku je prije deset godina posjetilo svega 12.000 turista iz Južne Koreje, a već protekle godine iz te države stiglo je 320.000 gostiju!
Osim Dalekog istoka, slijedi ekspanzija turističkih dolazaka i sa Bliskog istoka, osobito iz Saudijske Arabije s kojom će BiH prvi put od ove godine imati redovnu avonsku liniju tokom ljetna tri mjeseca. Naime, egipatska aviokompanija Nesma Airlines od sredine juna do kraja augusta planira uspostavu dnevnog aviomosta između Rijada i Sarajeva.
Također, u ljetnim mjesecima značajno će porasti broj avionskih letova između Sarajeva i Istanbula, nakon što se od juna ove godine u biznis uključi još jedna turska aviokompanija. Riječ je o velikoj turističkoj organizaciji pod nazivom AtlasGlobal koja ubrzano razvija vlastiti aviosaobraćaj niskotarifnog profila. To znači da će Istanbul i Sarajevo od juna svakodnevno biti povezani posredstvom tri aviokompanije: Turkish Airlinesa, Pegasusa i Atlasglobala. Najmlađi avioprijevoznik, AtlasGlobal, povezat će Istanbul i Sarajevo preko Beograda.
