Dobre vijesti iz BiH

[bumerangss]

Samo da se zahvalim ovima sto postaju dobre vijesti iz BiH! Uživam prelistati ovu temu

[kockakockica]

Organsko povrće iz Tešnja stiglo do Njemačke, Švicarske i Holandije





Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić posjetio je jučer firmu Agroproduction d.o.o. koja se bavi uzgojem organskog povrća u plastenicima.
Vlasnici firme Muhamed Džihić i Senad Lekić informisali su načelnika da je trenutna proizvodnja smještena u 14 plastenika ukupne površine 16.800 m2.
Ova firma ima šest stalno i osam povremeno zaposlenih radnika, a svoje proizvode izvoze u zemlje Evropske unije (Njemačka, Švicarska, Holandija).
Općinsko načelnik je čestitao vlasnicima i zaželio im uspjeh u narednom perio



Gdje je privreda Tešnja danas

[kockakockica]

Kompanija CPA lider bh. tržišta u oblasti kartonske ambalaže


Kompanija CPA. d.o.o Kalesija prepoznata je kao lider bh. tržišta u oblasti kartonske ambalaže, svojom se kvalitetom proizvodnje nametnula najvećim domaćim proizvođačima.

Ove godine kompanija slavi 40 godina uspješnog poslovanja.




Zahvaljujući dugogodišnjim investiranjem u proizvodnju, svojim klijentima sada mogu ponuditi najkvalitetniju ambalažu koja je namijenjenu proizvođačima lijekova, kanditorskoj i prehrambenoj industriji, industriji dijelova za automobile ali i drugim granama čija proizvodnja zavisi od kartonske ambalaže.

Sva proizvodnja kompanije odvija se u moderniozovanim halama uz najsavremeniju opremu.

"Trenutno raspolažemo sa kapacitetima koja mogu preraditi nekih 2500 t kartona godišnje. U prethodnom periodu smo intenzivno radili na dupliranju kapaciteta pa tako s ponosom možemo raći da je naš proizvodni proces zaokružen. Ovo je prije svega rezultat milionskih ulaganja u posljednjem desetljeću u modernizaciju proizvodnih pogona, prilikom čega su instalirane najmodernije proizvodne linije, koje zadovoljavaju zahtjeve izbirljivog tržišta da uz usavršeni dizajn, dostignut vrhunski kvalitet štampe, zadovolje i mogućnosti izrade velikih količina štampanih materijala u kratkom roku, prvenstveno poštujući dogovorene termine", za Akta.ba kazao je Vildan Uščuplić, generalni direktor kompanije CPA.

Osim rekonstrukcije i uvođenja novih tehnologija, CPA poseban fokus stavlja na humanizaciju uslova rada i zaštite okoline, a od 2008. godine su postali vlasnici certifikata međunarodno priznatog ISO standarda 9001:2008 koji je garant sprovođenja zacrtane politike kvaliteta. Ove godine planiraju prelazak na ISO 9001:2015, kao i uvođenje ISO standarda 14001:2004 za zaštitu okoliša i FSC znak.

Kompanija posebnu pažnju posvećuje očuvanju okoliša i životne sredine i sve njihove proizvode moguće je reciklirati jer kako kažu u tome leži prednost kartonske ambalaže.

"BIH se nalazi u evropskom sistemu za reciklažu. Evropski prosjek recikliranog otpada je 50 posto, u BiH otprilike 10 posto. Sa formiranjem kompanije Eko Život situacija se dosta poboljšala i optimisti smo da BIH ide u dobrom pravcu. Reciklaža je definitivno perspektiva. CPA je imala ponuda iz inostranstva o pokretanju ove vrste projekta, međutim to je sasvim druga vrsta djelatnosti, drugačija tehnologija i zahtijeva velike investicije, ali možda u skorijoj budućnosti i to bude realizorano", rekao je Uščuplić .

Glavno tržište na kojem posluje ova kompanija je BiH ali su im trenutno sve snage usmjerene na izvozne aktivnosti i proširenje tržišta na zemlje regije kao što su Hrvatska i Slovenija.

Uščuplić je najavio kako CPA ove godine planira ući u novu investiciju nabavke dodatnih mašina kako bi mogli ispuniti zahtijeve svojih klijenata.

"Uloženo je puno truda, rada i energije od strane cijelog našeg vrijednog i posvećenog osoblja i moramo reći da smo prezadovoljni sa situacijom u kojoj se CPA danas nalazi. I dalje ćemo nastaviti isti trend razvoja, posvećenosti kvalitetnom proizvodu. Svakodnevno idejna rješenje klijenata pretvaramo u autentičan proizvod u koji integrišemo naša znanja i dugogodišnja iskustva vezana za željene karakterisktike bezbjednosti, transporta, uslove čuvanja", rekao je Uščuplić.

Njihovo poslovanje danas krasi samoinicijativa, kolegijalnost, profesionalizam, poštivanje propisanih standard, pravila i procedura uz permanentno unapređenje i edukaciju.

Historijat nastanka kompanije

Kartonaža DD Tojšići posluje od 09.06.1978 godine, a od 1984 godine pravni je sljedbenik SODA SO Holding dd Kartonaža Tojšići. Od 2001. godine djeluje kao zaseban poslovni subjekt u većinskom privatnom vlasništvu, kada su poduzetnik Hasan Uščuplić, te preduzeća Polo i Polo Junior iz Kalesije, privatizacijom postali vlasnici kontrolnog paketa dionica od 67 posto, čija je vrijednost u nominalnom iznosu bila 2, 7 miliona maraka.

C.P.A. kao porodična kompanija trenutno se nalazi u organizacionoj fazi rasta, koja je uz adekvatnu podršku i uvođenje profesionalnog menadžmenta pokušava obezbjediti dugoročnu održivost svog poslovanja.

Današnji vlasnici su prepoznali perspektivu u ovoj fabrici, posebno što se radilo o ekološki prihvatljivoj ambalaži. Privatizacijom je omogućen dalji rad kompanije kao i njenih zaposlenika.


http://cpa.ba/pocetna/

[kockakockica]

Proizvodi firme iz Gračanice stoje rame uz rame s L'Oréalom i Niveom





Proizvodi kompanije OK BIOCOSMETICS iz Gračanice za kratko vrijeme postali su hit na tržištu, prisutni su u svim dm prodavnicama gdje stoje rame uz rame sa L'Oréalom i Niveom, a uskoro bi trebao krenuti i njihov izvoz.

Vlasnik ove kompanije Muris Okanović za BiznisInfo govori o tome kako je za kratko vrijeme prešao put od ideje do brendiranog proizvoda koji je dobro prihvaćen od građana i daljim poslovnim planovima.

BI: Kako ste se odlučili za proizvodnju kozmetike s obzirom da u BiH ima malo firmi koje se time bave, dok je strana konkurencija izuzetno jaka?

Ideja da se počnemo baviti proizvodnjom kozmetike je došla kao rezultat istraživanja domaćeg tržišta, gdje smo vidjeli jedan prazan prostor kada je u pitanju visoko kvalitetna prirodna kozmetika.

Naime, istražujući domaće tržište vidjeli smo da na policama trgovina ne možete naći kvalitetan prirodni kozmetički proizvod, a koji je pri tome još i domaći.

Postoje određeni manji domaći proizvođači koji su se bazirali na online prodaju, ali na policama drogerija nisu bili prisutni.

U tom momentu javila se ideja da napravimo jedan domaći brend koji bi obuhvatio kreme za različite tipove kože, od suhe, dehidrirane, osjetljive do masne i problematične kože.

Pored jake konkurencije, a u pitanju su veliki zvučni strani brendovi sintetičke kozmetike, trebalo je napraviti proizvod koji na neki način može privući pažnju kupca.

Shvatili smo da trebamo napraviti brend koji bi bio drugačiji, dizajn koji bi bio drugačiji, te kvalitet koji bi vrlo brzo stekao povjerenje kupaca. Zadatak koji smo sebi zadali bio je zaista veliki.

Ukratko, došli smo do jako kvalitetne francuske profesionalne recepture prirodne kozmetike, napravili brend, dizajn, odnosno kompletan proizvod, i onda shvatili da je najteži dio poslao ostao ispred nas. Kako sa potpuno novim brendom koji je ujedno i domaći, izaći na police nekog trgovačkog lanca?

BI: Kako je došlo do saradnje sa dm-om i imate li namjeru plasirati proizvode i u drugim maloprodajnim lancima?

Kontaktirali smo jedan domaći lanac drogerija, da ih sada ne reklamiramo, poslali ponudu i nikada nakon toga nismo dobili povratnu informaciju. Bio je to jasan znak da smo došli do najveće prepreke koju moramo savladati.

Onda smo se odlučili da kontaktiramo dm drogerie, i na naše veliko iznenađenje probudili smo njihovo interesovanje.

Bili su prijatno iznenađeni samim proizvodima, dizajnom i kvalitetom i tada su nam rekli da baš ovakva paleta proizvoda nedostaje na njihovim policama.



Ušli smo u dm drugom polovinom 2016. godine i za kratko vrijeme napravili zavidne rezultate prodaje s obzirom da je riječ o novom brendu.

Godinu 2016. završili smo uspješno i opravdali povjerenje koje nam je ukazano od strane dm-a. Naša krema BOTOX EFFECT je bila hit krema u dm-ovima širom BiH u drugoj polovini 2016. godine.

Osim ove kreme, zavidne rezultate u prodaji dostigle su i Q 10, BB KREMA ZA ŽENE, TAJNE INKA, BRUSNICA & MANUKA I WITCH HAZEL & ALANTOIN.

Obzirom da smo pozicionirani u svim dm prodavnicama u BiH, smatramo da je bolje energiju usmjeriti na jačanje brenda, unapređenje prodaje i marketing, nego da trenutno energiju trošimo na širenje ka drugim trgovačkim lancima.

BI: Planirate li neku novu investiciju ili eventualno izvoz na neko strano tržište?

Kada je u pitanju investiranje, izvršili smo nabavku mašine za celofaniranje kutija tako da smo je upravo pustili u rad početkom marta 2017. godine.

Na početku smo našeg posla, tako da investiranje u posao je nešto što nam se stalno nameće.

Naš sljedeći cilj je da naše proizvode certificiramo kao organske proizvode i kao takve da plasiramo na strano tržište.

Najviše bismo voljeli da to opet bude kroz dm trgovine jer zaista su neprikosnoveni u pogledu profesionalnosti i korektnosti.

BI: Vaš uspjeh na tržištu je dokaz da proizvodi jedne bh. kompanije mogu parirati svjetskim gigantima, poput L'Oréala ili Nivee. Koliko je teško ostvariti poslovni uspjeh u BiH i šta je najvažnije da bi se to postiglo?

Sada, kada se osvrnemo godinu u nazad, vidimo da smo postigli onaj prvi cilj, koji smo postavili u odgovoru na vaše prvo pitanje.

Nije bilo lahko! Teško je kada nešto stvaraš od nule, ali kada sam sebe ubijediš da je ideja dobra onda ti to daje energiju za dalji rad.

Čast nam je da smo rame uz rame sa velikim brendovima poput L'Oréala ili Nivee i hvala vam što nas poredite sa tako afirmiranim brendovima.

Naš cilj i jeste da kvalitetom proizvoda pratimo vodeće svjetske brendove, ali s jednom razlikom, a to je da mi nudimo 100% prirodne proizvode koji mogu u potpunosti zamijeniti sintetičke, kao mnogo zdravija varijanta.

Na kraju mogu da kažem da je potrebno analizirati potrebe tržišta, na bazi toga stvarati ideje, vjerovati u ideju, postaviti ciljeve i ići ka tim ciljevima bez stajanja.

Prepreke su uvijek ispred nas, život je takav, ne treba posustajati i vremenom se mogu ostvariti ciljevi koje sebi zadamo.


http://ok-biocosmetics.com/



Bujrum ŽENE

[kockakockica]

NEOTKRIVENA LJEPOTA BOSNE: VOJNIČKI KAMP POSTAO TURISTIČKI RAJ

U Krivu Dragu Nedim Alagić vratio se 1999. godine, zasukao rukave i počeo raditi. Prvo je napravio farmu krava, ali, na nesreću, pao je snijeg i srušio krov na štali. Morao je opet sve ispočetka. Nakon toga je nabavio koze i napravio farmu koza. Poslije je uzeo šumarsku kuću i počeo je obnavljati, dobio koncesiju na lovište na trideset godina, zatim napravio restoran, pa motel, bungalove itd.




Je li to lukavstvo ove neobične zemlje (…) da najveće dragocjenosti skriva na najružnija mjesta, pitao se jedan od likova romana Uhode Derviša Sušića. Možda je odgovor u tome da ova zemlja svoje ljepote skriva na mjestima do kojih je najteže doći. Jedno takvo nalazi se kad od Sarajeva krenete prema Goraždu preko Pala, Prače, Hrenovice, pa uzbrdo kroz šumu i, poslije bezbroj serpentina, izbijete na čistinu, a ispred vas se pojavi prizor zelenih brežuljaka i dolina uokvirenih šumom. Baš u ovo vrijeme, u rano proljeće, na bukvama izbijaju prvi mladi listovi, a voćke oko zelenih njiva krasi blistavo bijeli behar.


Na prvi pogled čini se kao divljina, napušteno mjesto bez stanovnika, mjesto u kojem se još jedino čuje crvkut ptica, koje još samo posjećuju divlje zvijeri. Ali nikad nije onako kako se čini. Baš se tu smjestio lovno-turistički centar i punionica prirodne izvorske vode “Bijela voda”. Mjesto se zove Kriva Draga.

Čovjek koji je sve to izgradio jeste Nedim Alagić, kojeg poznanici zovu Peda. U ratu je bio komandant Rogatičkog bataljona u sklopu 31. drinske brigade Armije RBiH. Dočekao nas je u restoranu i uz prvu jutarnju kahvu ispričao nam kako je cijeli kompleks nastao.

“Ovdje, na Krivoj Dragi, baš na mjestu gdje je sada lovno-turistički centar, u ratu je bio logor Rogatičkog bataljona. Nedaleko odavde bila mi je komanda, a ovdje je bila jedna šumarska kućica, koja je poslije rata opljačkana i uništena. U ovim brdima u šumama poginulo je 320 mojih Rogatičana i htio sam da ovdje nešto napravim da, dok sam ja živ, bude uspomena na njih”, kaže Alagić.


“Dobio sam 2003. godine kredit od Zavoda za zapošljavanje i počeo praviti jedno po jedno. Napravim jedan objekt, založim i uzmem kredit, pa onda drugi. I sve tako”, priča Peda.

Punionicu vode počeo je graditi 2007. godine. Riječ je o prirodnoj, izvorskoj vodi. Za taj izvor zna još iz rata. Kako je tu bio smješten logor, vojska je koristila taj izvor, pokazalo se da je voda pitka. Mnogo su godina poslije to potvrdile i stručne analize, te je počeo eksploataciju i flaširanje





“Rekao sam sebi, ako preživim rat, kad-tad ću ovdje nešto napraviti”, kaže Peda.

Danas je to voda koja se na tržištu Kuvajta uspješno bori s konkurencijom kao što je francuski “Evian”. Prošle je godine u Kuvajt izvezeno 10 kontejnera vode, a ove godine, nada se Alagić, izvest će dvadesetak.

U punionici vode i lovno-turističkom kompleksu zaposleno je šesnaest osoba, sve su demobilizirani borci, invalidi ili djeca boraca. Alagić dodaje kako će ovih dana zaposliti još troje-četvero radnika, od toga jedno s fakultetskom diplomom iz oblasti turizma. Ističe da mora otići u Goražde da vidi ima li neko dijete demobiliziranog borca ili šehida s takvom diplomom.


U Krivoj Dragi skoro da i nema stanovnika, u okolnim selima ima nešto malo, uglavnom se bave stočarstvom i poljoprivredom. Od njih Alagić kupuje za potrebe restorana mlijeko, kajmak, sir i slične proizvode.

“Nema ovdje živa roba”, zaključuje Alagić.

Peda je, ustvari, trenutno jedini koji stalno boravi u kompleksu. Direktor turističkog dijela firme Junuz Bičo donedavno je također živio u kompleksu, ali, kako se nedavno oženio, sad stanuje u Goraždu i svaki dan dolazi na posao u Krivu Dragu.



Priča nam da nema mnogo gostiju u proljeće i jesen radnim danima, ali vikendom uvijek bude dosta ljudi. No, najviše ih dolazi ljeti i zimi.

On dodaje da je kompleks pravljen za visoki lovni turizam jer posjeduje prirodno lovište. Najčešće ih posjećuju domaći turisti, zaljubljenici u prirodu i lov. Motel izgrađen u okviru kompleksa ima petnaest soba i jedan apartman, te konferencijsku salu. U kompleksu je i šest bungalova, te dva novoizgrađena apartmana i restoran. Staze unutar kompleksa obložene su drvetom, starim pragovima s pruge, a najčešće korišteni materijali u gradnji jesu drvo i kamen. U enterijeru također dominiraju prirodni materijali izvedeni u stilu lovačkih kuća, s dozom luksuza koja se može porediti s najboljim hotelima.

U okviru lovno-turističkog kompleksa nalaze se još bazen, sportski tereni za fudbal, rukomet i košarku, te staza za skijanje sa žičarom dugom 350 metara.

Alagić ističe da lovno-turistički kompleks ostvaruje pristojne prihode od 300.000 maraka godišnje, međutim, to još nije dovoljno da bude samoodrživ. Održivosti cjelokupnog kompleksa najviše doprinosi punionica vode.

U šali, Alagić kaže: “Dobro je ovako, neka ne bude gore, a bolje i ne mora.”


Dodaje kako mu je život olakšala Ziraat banka. Ranije je imao dva kredita s kamatom od 10%, što je bilo previše i nemoguće za izdržati.
Zaštita mrkog medvjeda

“Turska banka nam je izašla u susret i zamijenili smo ta dva kredita jednim kreditom Ziraat banke s mnogo povoljnijom kamatom. To nam je uveliko olakšalo poslovanje”, kaže Peda i dodaje kako je jednom sjedio s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom.

“Odmah sam vidio da je sposoban čovjek i da će napraviti jaku državu. Kad nisi nikome dužan, možeš praviti velike stvari, ali zato ima i puno dušmana”, kaže Peda.

“Vidite”, Alagić pokazuje rukom na dvorište restorana i nastavlja: “ovdje nije bilo ništa, sve je bilo zaraslo, šiblje i lijeska, a sada ovdje imamo sve. Ja ovdje imam sve što mi treba. Radnici uglavnom vozare iz Goražda. Sijemo ovdje i heljdu, uzgajamo maline… Posla ima preko glave za onoga ko hoće raditi. Znate, nije lahko na ovakvom mjestu nešto napraviti, ovdje sve košta skuplje nego u gradu. Počnete nešto praviti, zatreba vam ekser, morate ići u Goražde da kupite ekser, i sve tako. Ali, kada pogledam šta smo sve napravili, onda sam zadovoljan. Ovakvog turističkog centra nema u Bosni.”


Kaže da do sada nije imao nikakve značajnije pomoći kantonalnih vlasti iz Goražda. No, svake godine dobije nešto novca kao poticaj za razvoj turizma od Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH. Nije to mnogo, dodaje Alagić, ali je lijepa gesta da neko primijeti da postoje ljudi koji pokušavaju nešto napraviti u ovoj oblasti.

Baš je ovih dana lovno-turistički kompleks “Bijela voda” dobio od Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH 90.000 maraka za projekt zaštite mrkog medvjeda u ovom području. Alagić kaže da je upravo područje Krive Drage i općenito šume Prače prirodno stanište mrkog medvjeda, ali su ga ljudi skoro istrijebili.

“Znam sigurno da ima ovdje jedan medvjed. Napravili smo mu hranilicu i on tu redovno dolazi da se hrani. Snimili smo ga. Imam gotovo pet sati snimka tog medvjeda”, kaže Alagić i nastavlja: “Cilj nam je da do jeseni ove godine pronađemo sve medvjede na ovom području, uspavamo ih, čipujemo i pustimo u divljinu. Ovaj projekt radimo sa stručnjacima iz ove oblasti.”

Prema njegovim riječima, u šumama koje su prirodno stanište mrkog medvjeda bit će postavljene hranilice za medvjede i čeke s kojih će ih se moći snimati.

“Moja je želja da zaštitimo mrkog medvjeda i da ih, umjesto jednog ili dva, imamo najmanje petnaest i da ih ljudi ne ubijaju”, ističe Peda









On se tokom razgovora dotakao i drugih tema, onih teških, boračkih. Posjetili smo ga dva dana prije obilježavanja Dana Armije RBiH. Kazao nam je da neće ići na obilježavanje. Teško podnosi činjenicu da istinski borci danas u teškom položaju, da njihova djeca nemaju posla, da moraju raditi za mizerne plaće, dok oni koji su rat proveli u Njemačkoj imaju sve.
“Neki dan sam bio svjedok na sudu. Sude jednom mom saborcu za ubistvo dvojice zarobljenika. A ja znam da ih nije ubio, u toj akciji sam ja komandovao i sigurno nije bilo ni jednog zarobljenika, da je bilo, ja bih prvi morao znati. Osudit će ga samo zato što je zaštićeni svjedok Bošnjak koji nije ni bio u toj akciji i koji je pobjegao Srbima odmah poslije rata. To je nepravda”, kaže Alagić.

Bez obzira na sve nepravde, Pedina uspomena na sve poginule Rogatičane u Krivoj Dragi ostat će da svjedoči o njihovom herojstvu. “Ovako će biti dok sam ja živ, a ja ovo neću ponijeti sa sobom na onaj svijet. Poslije mene, neka rade šta hoće, neka sve zaravnaju bagerima, ali dok je mene, ovo će biti uspomena na njih, moje saborce”, kaže Nedim Alagić.


http://www.bijelavoda.ba/index.php?lang=bs

[kockakockica]

Beardocracy - prvi domaći brend sa proizvodima za njegu muške brade


Naše trižište preplavljeno je proizvodima koji su većinom namijenjeni njezi ženske populacije. U nedostatku preparativne kozmetike za muškarce i iz potrebe da i oni imaju lijepu i njegovanu kožu a prvenstveno bradu, koja je postala muški stil must have, nastala je bradokratija - Beardocracy.

Amar, koji je idejni tvorac pravila za bradonje, kako ga nazivaju, brenda Beardocracy za Akta.ba govorio je o nastanku i realizaciji svoje ideje.

"Sve je nastalo iz čiste potrebe. Obzirom da ja godinama nosim bradu, volim taj stil, a iskreno i draže mi je da nemam obavezu svakodnevnog brijanja, poželio sam da ju njegujem posebnim preparatima kako mi ne bi bila suha i oštra. Međutim, shvatio sam da na našem tržištu nema specijaliziranih preparata za takvu vrstu njege i održavanje brade. Kako privatno uživam u kuhanju, odlučio sam da sam sebi ´skuham´ nešto i tako je došla ideja ulja za bradu. Malo sam istražio recepte i načine pripreme po internetu i osmislio vlastito ulje koji sam kasnije nazvao XIII (13), kao moj sretni broj, te dodao ime Pirate's Soul, jer je imalo neke morske note sa mirisima vanilije i kokosa", govori sagovornik.

Danas na tržištu pod imenom Beardocracy, osim spomenutog ulja Pirate's Soul, možete naći i ulje Viking's Pride, sa mirisom šumske borovine, koje je, kako Amar kaže, trenutno jedan od najtraženijih proizvoda.

Da nije stao na samo ova dva ulja, kroz svoje dalje istraživanje i osmišljavanje novih ideja za proizvode koji bi olakšali svakodnevnu higijenu “bradonjama”, ponudi je dodao i crni sapun za bradu koji u sebi sadrži aktivni ugljen i toz od kafe, koji ujedno služi i kao piling za kožu. U ponudi se još nalazi Charlie's Magic Beard Balm - balzam idealan za oblikovanje duže brade, Doc Holliday's vosak za brkove koji je, kako stoji i na etiketi, dovoljno kvalitetan i čvrst da drži brkove lijepo oblikovane cijeli dan, i treće ulje u ponudi je Mr. Wolf sa formulu koja podstiče rast dlake.







https://www.facebook.com/beardocracy13/

[orinoco]

Beardocracy - prvi domaći brend sa proizvodima za njegu muške brade

Danas na tržištu pod imenom Beardocracy, osim spomenutog ulja Pirate's Soul, možete naći i ulje Viking's Pride, sa mirisom šumske borovine, koje je, kako Amar kaže, trenutno jedan od najtraženijih proizvoda.

Da nije stao na samo ova dva ulja, kroz svoje dalje istraživanje i osmišljavanje novih ideja za proizvode koji bi olakšali svakodnevnu higijenu “bradonjama”, ponudi je dodao i crni sapun za bradu koji u sebi sadrži aktivni ugljen i toz od kafe, koji ujedno služi i kao piling za kožu. U ponudi se još nalazi Charlie's Magic Beard Balm - balzam idealan za oblikovanje duže brade, Doc Holliday's vosak za brkove koji je, kako stoji i na etiketi, dovoljno kvalitetan i čvrst da drži brkove lijepo oblikovane cijeli dan, i treće ulje u ponudi je Mr. Wolf sa formulu koja podstiče rast dlake

Šta je ovdje "domaći brend"? Gdje živi, radi i stvara svoje "domaće" proizvode Amar?

[kockakockica]

Beardocracy - prvi domaći brend sa proizvodima za njegu muške brade

Danas na tržištu pod imenom Beardocracy, osim spomenutog ulja Pirate's Soul, možete naći i ulje Viking's Pride, sa mirisom šumske borovine, koje je, kako Amar kaže, trenutno jedan od najtraženijih proizvoda.

Da nije stao na samo ova dva ulja, kroz svoje dalje istraživanje i osmišljavanje novih ideja za proizvode koji bi olakšali svakodnevnu higijenu “bradonjama”, ponudi je dodao i crni sapun za bradu koji u sebi sadrži aktivni ugljen i toz od kafe, koji ujedno služi i kao piling za kožu. U ponudi se još nalazi Charlie's Magic Beard Balm - balzam idealan za oblikovanje duže brade, Doc Holliday's vosak za brkove koji je, kako stoji i na etiketi, dovoljno kvalitetan i čvrst da drži brkove lijepo oblikovane cijeli dan, i treće ulje u ponudi je Mr. Wolf sa formulu koja podstiče rast dlake

Šta je ovdje "domaći brend"? Gdje živi, radi i stvara svoje "domaće" proizvode Amar?

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/be ... ad-image-0

[Država]

U Tuzlanskom kantonu prošle godine zabilježen suficit od 3.772.000 KM



Vlada Tuzlanskog kantona je prvi put nakon 2006. ostvarila pozitivan finansijski rezultat, odnosno suficit od 3.772.000 KM, izjavio je na konferenciji za medije ministar finansija TK-a Jakub Suljkanović, govoreći o Izvještaju o izvršenju budžeta za 2016.godinu, koji je kantonalna vlada danas usvojila.
Po njegovim riječima ostvareni prihodi i primici u protekloj godini iznose 317.450.801 KM, dok su ukupni rashodi i izdaci ostvareni od 313.678.623 KM.

Ovim suficitom pokriven je još jedan dio akumuliranog deficita, ističe Suljkanović, podsjetivši da je akumulirani deficit budžeta po okončanju 2016. smanjen za oko četiri miliona KM i iznosi 55.908.000 KM, dodavši da je osim suficita bilo određenih isknjižavanja, koja su rezultat mjera koje je kantonalna vlada poduzimala u toku godine.

Najdominantniji prihodi su od indirektnih poreza, a kada je u pitanju rashodovna strana ostvarene su uštede u značajnom obimu.

"Uspjeli smo pomalo stabilizirati finansijsko stanje budžeta TK-a, ono je još teško i kompleksno zbog oko 56 miliona akumuliranog deficita, koji će i dalje opterećivati finansijsko stanje budžeta TK-a, kazao je Suljkanović, napomenuvši da se očekuje dodatna stabilizacija prilika.

Dodao je da Tuzlanski kanton u protekloj godini nije imao primitaka po osnovu kreditnih zaduženja, ocijenivši da time ostvareni finansijski rezultat, odnosno suficit dobija na značaju.

Naglasio je da u usporedbi s finansijskim rezultatima ostalih kantonalnih vlada u FBiH, Tuzlanski kanton je ostvario najbolji rezultat kada su u pitanju finansijski pokazatelji.

[kockakockica]

Svečano otvorena sportska dvorana u Gornjem Vakufu




Gornji Vakuf-Uskoplje je dočekao da ima sportsku dvoranu. U četvrtak je organizovano svečano otvorenje sportske dvorane kojem su prisustvovali mnogi gosti iz Turske i BiH, te mnogobrojni građani Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Finansijer projekta dovršetka izgradnje sportske dvorane bila je Istanbulska bratska općina Sandžaktepe, Republika Turska.

Projekt je implementirala Turska razvojna agencija (TIKA), na osnovu ugovora koji je potpisan s turskom općinom, s kojom se Gornji Vakuf bratimio. Financijska vrijednost ugovora je preko 1.200.000 KM, i radi se o jednom od najznačajnijih projekata na području gornjevakufske općine u poslijeratnom razdoblju.

Vijest o dovršetku dvorane je obradovala sve građane, a najviše sportiste i sportske radnike, koji su već duže vrijeme ukazivali na potrebu izgradnje jednog ovakvog objekta.

Izgradnja sportske dvorane počela je 2009. godine, prvim ulaganjem uz pomoć Vlade FBiH. Do 2015. godine općina je završila sve armirano betonske radove ulagajući iz svog skromnog budžeta do tada preko 700 hiljada KM. Iste godine posjetom Istanbulskoj općini Sandžaktepe dogovoreno je da ova bratimljena općina iz Turske završi sve radove na sportskoj dvorani sistemom ključ u ruke, te je uložila preko 1,2 miliona KM, rekao je načelnik Sead Čaušević, te je naglasio da je ukupno ulaganje preko 2,1 milion KM. On je dodao da su pored načelnika Ismaila Erdema, veliki doprinos za bratimljenje i realizaciju ovog projekta dali Džemaludin Latić i Husein Kansu.

Prisutnima na svečanom otvorenju dvorane obratili su se načelnik Ismail Erdem, Premijer BiH Denis Zvizdić, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, ambasador Turske u BiH Haldun Koč, premijer SBK Tahir Lendo i dr. Na samom početku svečanog otvorenja prisutnima je svirao orkestar iz Turske.

Dvoranu su otvorili načelnici Općina Gornji Vakuf-Uskoplje i Sandžaktepe iz Turske Sead Čaušević i Ismail Erdem, premijer BiH Denis Zvizdić, ambasador Turske u BiH Haldun Koč i direktor Turske razvojne agencije za Balkan (TIKA) Mahmut Čevik.

Kapacitet tribina novoizgrađene sportske dvorane je 1170 sjedećih mjesta.

[kockakockica]

Iz Beča u Sarajevo: Amra i Sead, mladi i obrazovani ljudi koji su napustili tuđinu i vratili se u domovinu


„Kada mi se pružila prilika da neko vrijeme provedem u svome rodnom gradu i steknem radno iskustvo, odlučila sam iskoristiti tu šansu“, govori za Deutsche Welle Amra Dučić. Ova 29-godišnja Sarajka početkom rata u Bosni i Hercegovini došla je kao izbjeglica u austrijski Linz.

Dučić je u Austriji pozitivan primjer integrirane migrantice: nakon završenoga studija publicistike i komunikologije na Univerzitetu u Beču radila je u austrijskim medijima, prije nego je postala dio tima za komunikacije u austrijskome Saveznom ministarstvu za integracije na čijem je čelu ministar Sebastian Kurz.

Ipak, ova mlada Sarajka nedavno je odlučila zamijeniti karijeru u austrijskome Ministarstvu za integracije karijerom u Sarajevu. Danas je voditeljica marketinga u novoosnovanome Austrijskom institutu u glavnome gradu Bosne i Hercegovine: instituciji koja nudi kurseve njemačkoga jezika i tako radi na zbližavanju dvije zemlje…



Ne zaboravljaju svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu

I dok je većini mladih između Drine, Une, Save i Neretve san da napuste zemlju rođenja kako bi na Zapadu pronašli posao i izgradili egzistenciju, neki u njoj stvaraju poslovne šanse i nižu uspjehe. Jedan od njih je i 28-godišnji Sead Ahmetović. Iz rodnoga Odžaka otišao je kao trogodišnjak u austrijski Steyr gdje su mu otprije radili roditelji.

Ahmetović je danas primjer uspješnoga mladog biznismena migrantskoga porijekla u Austriji. Suvlasnik je bečke firme VIENNA DIGITAL specijalizirane za razvoj IT-aplikacija koja od svoga osnivanja 2013. godine bilježi konstantan rast i razvoj i trenutno ima 27 zaposlenih. I pored uspjeha u Austriji Ahmetović nije zaboravio Bosnu i Hercegovinu.

„Oduvijek mi je bila želja da posao razvijem i u zemlji u kojoj sam rođen i koju i dalje smatram svojom domovinom”, kaže ovaj mladi poduzetnik u razgovoru za Deutsche Welle u svome prostranom uredu u centru Beča. Naime, još kao učenik i student svaki slobodan trenutak ovaj IT-stručnjak provodio je u rodnome Odžaku.

Želja da otvori biznis u Bosni i Hercegovini ostvarila mu se 2014. godine. „Gotovo podsvjesno sam tražio mogućnost da što više vremena provodim u Bosni i Hercegovini“, kroz smiješak nam kaže ovaj mladi poduzetnik. Podružnica njegove firme u Sarajevu danas broji deset zaposlenih. Ovdje se razvijaju web i mobilne aplikacije i IT-rješenja za klijente u Austriji i Njemačkoj. Otvaranje firme u Bosni i Hercegovini za Ahmetovića nije bila jednostavna stvar: „Najveći problem su birokratske prepreke. Dok se u zapadnim državama gleda da poduzetnik ima što manje administrativnih obaveza, u BiH zbog zastarjelih zakona i zbog loše digitalizacije imate mnogo sporije procedure u poslovanju i veoma mnogo birokratije koja u suštini nije potrebna. To iziskuje i više vremena, ali i više novca“, kritizira Ahmetović uvjete rada poduzetnika u Bosni i Hercegovini.

Ipak, nakon skoro tri godine poslovanja u Bosni i Hercegovini ne kaje se što je dio svoga poslovanja iz Austrije prenio u Sarajevo. „U oblasti programiranja Bosna i Hercegovina ima jako dobre mlade stručnjake čija se profesionalnost može bez problema mjeriti s onom u zapadnoevropskim zemljama. Ova grana privrede je u stalnome usponu i možda je jedna od rijetkih koje su i u BiH profitabilne“, ističe ovaj 28-godišnjak koji će 11. i 12. maja u Beču ugostiti najveću evropsku konferenciju developera i programera s 3.500 učesnika i nekoliko stotina renomiranih internacionalnih kompanija.




Koliki je Ahmetovićev uspjeh u austrijskome IT-svijetu govori i činjenica da će konferenciju WeAreDevelopers otvoriti austrijski kancelar Christian Kern i državni sekretar za privredu i inovacije Harald Mahrer.

„Prestati čekati da drugi rješavaju vaše probleme”

No, Ahmetovićev uspjeh u staroj i novoj domovini kap je u moru vode problema besperspektivnosti i nezaposlenosti s kojom se susreću mladi Bosanci i Hercegovci. Za Amru Dučić odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine znači i gubitak nade u bolju budućnost. No, istovremeno napominje da ni situacija u inostranstvu nije ružičasta: „U mnogim zemljama Zapada situacija je trenutno takva da bez maksimalnog zalaganja i truda nema ni uspjeha“, ističe Dučić i dodaje da se mladima u Bosni i Hercegovini ne pruža dovoljno šanse da pokažu ono što znaju.

Sličnoga mišljenja je i Sead Ahmetović: „Kada im kažem da sam pokrenuo firmu u BiH, prva reakcija mnogih sunarodnjaka je podsmijeh i čuđenje. A moj pristup je potpuno drugačiji. Za uspjeh svuda, pa i u BiH, potrebno je biti uporan i prestati čekati da drugi rješavaju vaše probleme“, poručuje ovaj uspješni mladi čovjek. Prema Ahmetoviću, u Bosni i Hercegovini trenutno mogu uspjeti mladi ljudi koji razmišljaju nekonvencionalno. Dakle, oni koji ne čekaju da će im svršeno formalno obrazovanje donijeti siguran posao.

Krivicu za ovakav način razmišljanja mladih donekle vidi i u odgoju: „Naši roditelji uporno nas nastoje uvjeriti da moramo završiti fakultet jer će nas jedino akademsko obrazovanje spasiti od loših poslova. Rezultat je da u međuvremenu imate veliki broj visokoobrazovanih mladih ljudi koji su nekonkurentni na tržištu rada jer su završili studije koje tržištu nisu potrebne.”

Ahmetović mladima u Bosni i Hercegovini poručuje da već u ranom dobu bolje osluškuju šta je potrebno tržištu u budućnosti te da se nastoje educirati i van formalnih institucija obrazovanja. „Ako pogledate programersku i IT-branšu u Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj, danas u njoj ima jako mnogo uspješnih ljudi koji nisu pod svaku cijenu završili fakultete, već su se rano počeli interesirati za ovu struku, a sada kao mladi ljudi zarađuju jako dobro i konkurentni su na svjetskome tržištu“, ističe u razgovoru za DW ovaj mladi bosanskohercegovačko-austrijski IT-stručnjak.

[kockakockica]

VELIKA NAGRADA ZA JP KOMUNALNO BRČKO






JP "Komunalno Brčko" je od septembra 2015. godine, u saradnji sa USAID-om i United States Energy Association (USEA), komapanijom SEL (USA) i firmom "Saturn Electric" uspješno realizovalo projekat instalacije dva reklozera (prekidača snage za nadzemne distributivne mreže) na dalekovodima Potočari i Zovik.

Implementacija projekta trajala je oko devet mjeseci.

Bolji pokazatelji kontinuiteta isporuke, zadovoljstvo lokalnog stanovništva, smanjenje beznaponskih pauza u periodu od godinu i po dana od puštanja u rad, doveli su do toga da je USAID zajedno sa USEA-om proglasio ovaj projekat projektom godine.

Ceremonija dodjele nagrada organizovana je prošle sedmice u Wasingtonu.

Na lokalnom planu se osporavaju uspjesi JP "Komunalno Brčko", ali američke agencije cijene vrhunske rezultate postignute u prethodnom periodu ovog preduzeća, koje su prepoznale rad JP "Komunalno Brčko" koje je dobilo prestižnu nagradu za projekt 2016. u Sjedinjenim Američkim Državama.

Žalosno je što niko od sadašnjeg glavnog rukovodstva JP "Komunalno Brčko" nije bio prisutan na dodjeli nagrade.

[kockakockica]

U Bugojnu počela s radom Punionica vode „Valley Aqua“






Na lokalitetu „Husića vrelo“ u naselju Vesela kod Bugojna danas je na svečan način puštena u funkciju Punionica vode „Valley Aqua – Dolina vode“.

Vlasnik ove punionice Edis Omerdić iz Lukavca je kazao kako su kapaciteti vode na tom području 211 litara u sekundi, te najavio nova ulaganja u novootvorenu firmu.

– Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine vode, tako da vodom iz naše punionice planiramo snabdijevati dobar dio domaćeg tržište, kao i neka tržišta na Bliskom Istoku, u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu – naglasio je.

Ukupna površina parcele na kojoj se nalazi tvornica je 5.500 kvadratnih metara, a u prvoj fazi njenog rada u planu je da se zaposli oko dvadeset radnika.


– Za pohvalu su razumijevanje i vizije općinskih vijećnika i načelnika općine, koji su pokazali zaista visok stepen poslovnosti. Hvala im, zbog toga, na ukazanom povjerenju – zaključio je Omerdić.

Načelnik Bugojna Hasan Ajkunić je izrazio nadu da će novo postrojenje biti od velike koristi za bugojansku privredu.

[kockakockica]

BRČKO DOBIJA NEPROCJENJIVO BOGATSTVO: OTVARA SE FONDACIJA “LEGAT KUĆA EKMEČIĆ”


Grad Brčko od sutra (13.5.) će zvanično dobiti neprocjenjivu vrijednost oko 3000 različitih umjetnina od porodice Ekmečić iz Brčkog. U ulici Savska br. 2 (zgrada kod granice) od 11 sati do 20 sati zvanično će biti otvorena za sada prva i jedina zadudžbina Fondacija "Legat kuća Ekmečić.

Sela Ekmečić Tecilazić kazala je da se na ovu ideju došlo kako bi se jedan fundus od 3000 slika, porodične biblioteke kao i mnogo drugih umjetnina pokazao i dao na korištenje gradu Brčko.

"Ova priprema je trajala od kako je umro stric Sead Ekmečić, kipar. Mi smo dislocirani iz Brčkog i niko više ne živi od familije ovdje, te smo odlučili da sve te umjetnine vratimo u Brčko.

Ovo dajemo gradu Brčko skupa sa prostorom kako bi ujedno i postao mjesto za razgledavanje zbirki koje darujemo gradu, ali i mjesto za organizaciju i drugih kulturnih i umjetničkih aktivnosti. Kuća koja je stara, nažalost iako ima vrijedne arhitektonske elemente, nije upisana u registar zaštite spomenika kao ni Savski most. Bili bi smo jako sretni da se i to upiše i da Brčko uz prostor dobije jedan lijepi objekt kao bivši hotel "Orijent" koji je ovdje nekada bio", kazala je Ekmečić Tecilazić.

Također, u fundusu se nalaze razne skulpture, slike kao i umjetnine koje je familija dobijala i od uglednih slikara.

"Kao što je Kreković, Žarković, isti takav fundus se radi i o knjigama zato što je u vlasništvu porodice Ekmečić bila i knjižara "Jugofrans" koja je 30 godina radila u Parizu, a koju je vodio moj otac. Nije samo naše i ne treba biti samo naše kako u prošlosti tako ni u budućnosti. Ovo je mjesto gdje ćemo ga zajedno dalje graditi. Nadamo se da će tu ideju prepoznati grad Brčko i da će shvatiti da izlazak iz provincije ide i kroz ovaj način. Sklonimo se od tema koje nas umaraju. Počnimo se baviti što nam liječi dušu, a mi smo kao familija uvjereni da je to umjetnost i kultura", kazala je Ekmečić Tecilazić.

Mevludin Ekmečić (88) osnivač Fondacije "Legat kuća Ekmečić" dugo godina živi u Tuzli i pored toga odlučio je da ovo ostavi Brčkom.



"Ovdje sam mladost i najljepše godine proveo. Bio bih sretan da dnevno bude posjete oko deset ljudi, jer svjestan sam da danas niko ne gleda slike, niko ne ide u biblioteke. Sada su puni kafići i diskoteke i sl. Ali, ja ne mislim na godinu. Ja mislim najmanje na 10 godina, pa čak i na više. Ovo ako ne bude radilo zaključat ćemo, pa će se neko kroz deset ili dvadeset godina javiti i ponovo oživjeti. Čovjek mora biti uporan", kazao je Ekmečić.

Enes Pašalić iz Brčkog kazao je da se radi o izuzetno vrijednom umjetničkom fundusu, te se nada da će ovaj poklon Brčaci znati cijeniti.

"Sutra (13.5.) je zvanično "Dan otvorenih vrata" kada Fondacija "Legat kuća Ekmečić" i počinje sa radom. Svi oni koji se razumiju u umjetnost kažu da se radi o izuzetno vrijednom umjetničkom fundusu koji porodica Ekmečić podržana od porodice Morić i još nekih članova šire porodice stavlja na raspolaganje gradu Brčko. Ja se nadam da ovaj vrijedan poklon mi Brčaci ćemo znati cijeniti. Ovdje imamo umjetnine Seada Ekmečića, Osmana Ekmečića, Ešefa Ekmečića, Fadila Ekmečića, Morića Mirzeta itd. Vjerujte, mnogo veći centri su bili zaintersovani za ovo, ali porodica je odlučila da to bude Brčko. Bitno je da ovo prepoznamo kao vrijednost, mada provincijalizirali smo se i izgubili sluha za ovo", kazao je Pašalić.

[kockakockica]

Uskoro ‘’Bosanski Gastro Fest’’ na bosanskom Kraljevskom gradu Bobovcu





Osjeti bosansku tradiciju i običaje na Bosanskom Gastro Festu! Vratimo zajedno zaboravljeni sjaj kraljevskom gradu Bobovac!

Na Festivalu će se prezentovati bogata gastro ponuda tradicionalnih jela bosanske kuhinje i umjetničkih ručnih radova koji će biti izložbeno-prodajnog karaktera. Vrhunac programa bit će natjecanje za najbolje pripremljeni desert – bosanske ružice. Također je predviđeno i natjecanje u starim narodnim sportskim igrama i disciplinama koje nikog neće ostaviti ravnodušnim. Vratimo na kratko duh i sjaj srednjovjekovne Bosne u Bobovac i postanimo primjer drugima na koji način treba njegovati historiju, tradicionalnu gastronomiju i kulturu.

Organizator Festivala je Udruženje “Čuvari bosanske krune Bobovac” u saradnji s Udruženjem PROI, Udruženjem za ruralni turizam Alterural iz Sarajeva uz podršku Općine Vareš na čelu s načelnikom Zdravkom Maroševićem i Francuske ambasade u BiH.

Učesnici manifestacije će pored domaćina i organizatora biti još: Udruženje žena za ruralni razvoj “Zvijezda” Vareš, Udruga žena Strica Zaruđe, Bošnjačka zajednica kulture Preporod Vareš, Udruženje žena Budoželje, Forum žena Pogar, Udruga Izvorno vareško i Udruženje građana Sultanov konak iz Kraljeve Sutjeske.

Dođite s nama i okusite bogatu gastro ponudu tradicionlanih bosanskih jela koje će spremati članice udruženja. Istražite široku lepezu izloženih umjetničkih ručnih radova i ne dopustimo da odu u zaborav. Ulaz je besplatan, pridružite nam se i osjetite duh srednjovjekovne Bosne – poručuju organizatori.

Bobovac – Subota 20.5.2017.
Program manifestacije:
9.00 – 10.00– Početak manifestacije;
10.00 – 11.00 – Svečano otvorenje i sat povijesti – dr. sc. Emir O. Filipović
11.00 – 12.00 – Degustacija tradicionalne bosanske kuhinje i obilazak izložbe narodnih rukotvorina;
12.00 – 14.00 – natjecateljski dio programa:
– Ocjenjivanje pripremanja najbolje Ružice
– Sportske igre: Skok u dalj za muškarce i natezanje konopca ekipno za žene;
14.00 – 16.00 – Zabavni program i proglašenje najuspješnijih u takmičarskom dijelu programa;
16.00– Završetak manifestacije.

[kockakockica]

Rudnik Kakanj dobio pet novih dumpera





Na Površinskom kopu “Vrtlište” Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovone danas je Rudniku mrkog uglja Kakanj predala na korištenje pet dumpera marke Belaz vrijednosti 11 miliona KM.

Pet dampera nosivosti 136 tona, čija ukupna vrijednost je 11 miliona maraka, osigurana su iz sredstava dokapitalizacije rudnika uglja koji posluju u sastavu koncerna JP Elektroprivreda BiH.
Kamioni su u segmentima dopremani na Površinski kop Vrtlište i tokom aprila obavljani su poslovi njihove montaže. U narednih nekoliko sedmice bit će izvršen probni rad svih funkcionalnosti dumpera.

Nabavkom kamiona prestaje potreba za angažovanjem kooperanata na prevozu jalovine. Novim utovarnim i transportnim kapacitetima značajno se povećava mogućnost za eksploataciju, transporta i odlaganje čvrste jalove mase, što je preduslov za povećavanje proizvodnje uglja.
Direktor RMU “Kakanj” Kasim Alajbegović je istakao kako je ovo velika i značajna investicija za rudnik u Kaknju.

“Proizvodnja se bazira na dva kapaciteta, a veća je zabilježena na površinskom kopu. Ovih pet dumpera za nas predstavljaju stabilnost i sigurnost te razvoj površinske eksploatacije u Kaknju”, izjavio je Alajbegović.

Nakon svečanosti upriličena je probna vožnja dumpera gdje su demonstrirane njegove sposobnosti, a druženje zvanica nastavljeno je u zgradi RMU Kakanj PK Vrtlište.


Prije dva mjeseca!!



http://rmukakanj.ba/v2/

[kockakockica]

Otvorena obnovljena Careva džamija u Foči


Džamija je ponovo otvorila vrata vjernicima, koji su je obilazili pet vijekova, sve do 1992. godine, kada je srušena do temelja.



U prisustvu velikog broja građana, domaćih i stranih zvaničnika danas je svečano otvorena ponovo izgrađena Careva džamija u Foči.

Presijecanjem vrpce, džamija je ponovo otvorila vrata vjernicima, koji su je obilazili pet vijekova, sve do 1992. godine, kada je srušena do temelja.

"Okupili smo se ovdje da ovog lijepog petka učinimo dan radosti i ponosa za sve dobronamjerne ljude ove zemlje. Od zlatnog doba fočanskog šehera vakifi su se nadmetali u dobru i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija", rekao je u obraćanju na svečanosti otvorenja džamije član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Naglasio je da su se neke od džamija isticale skladom, gradnjom, a neke probranim položajem u mahali, ali da je Careva ili Džamija sultana Bajazita Velije imala sve pobrojane elemente i da je kao takva trajala kroz stoljeća.

"Zato se danas možemo sa pravom radovati. Džamija koja je u zlom vremenu agresije na BiH spaljena i sa zemljom sravnjena, ponovo pred nama svjedoči svjetlost vjere, kulturu i sudbinu ljudi koji su živjeli uz i za nju, našeg naroda koji je vijekovima davao pečat životu ovog lijepog grada", poručio je Izetbegović.

Kako se gubi u historiji, ali kroz predanje vraća, sultanija Fatima koja ovdje počiva, carska kći i bosanska snaha, gube se tako u magli historijske vjetrometine životi onih koji su ovom gradu i ovoj zemlji dali sve, da bi pod prisilom zla nestali iz zavičaja, rekao je Izetbegović i dodao da se tako "izgubila i Careva džamija, koju su srušili zločinci u namjeri da zatru i same tragove postojanja cijelog jednog malog, ali ponosnog naroda".

"Iz pepela su je podigli Bošnjaci, oni protjerani potomci pobijenih i po dunjaluku raspršenih Fočaka, i vakifi iz drugih gradova Bosne i Hercegovine koji znaju da zemlja i narod samo kao cjelina mogu opstati i trajati. Imali smo u tome i nesebičnu bratsku pomoć Republike Turske, na kojoj smo zahvalni. Kroz ovu obnovu, svjedočimo zajedništvu koje prevazilazi vrijeme i prostor, jer počiva na vjeri u Boga i Božji sud koji se proteže kroz vječnost. Bolna je za jedan kratak i krhak ljudski život spoznaja, da ono što šačica zločinaca sruši u trenu, moramo iz pepela dizati decenijama", rekao je u obraćanju član Predsjedništva BiH.

On je istaknuo kako kroz se obnovom ove džamije vraća nada da dobro može nadjačati zlo i kada se sve čini izgubljenim.

"Graditelji su jači od rušitelja. Uvjeren sam da džamije Foče nisu samo gnijezdo duhovnosti raspršenih muslimana ovog grada već i zalog obnove zajedništva cijele BiH, njenih naroda, građana. Zato je važno na ovom mjestu naglasiti da smo imali i razumijevanje gradskih vlasti u Foči, koja se polako, ali sigurno vraća sebi nakon jednog ružnog i tužnog perioda", naglasio je Izetbegović.

Važno je, kako je kazao, naglasiti da je "i hrišćanima i muslimanima ove zemlje koju dijelimo, odnos prema bogomoljama onih drugih mjera poštovanja, ali i samopoštovanja".

"Jer zajedničkim snagama možemo ostvariti bolji život za sve, ukoliko razlike prihvatimo kao izvor snage i potrudimo se da jedni o drugima naučimo više, ukoliko uložimo trud u zajedničkom interesu napretka, i oslonimo se na onaj bolji dio naše historije, na tradiciju saradnje i tolerancije, poštovanja i uvažavanja koju baštinimo."

Naglasio je da džamije nisu samo kamen koji šuti, spomenik kulture, već da su to stubovi okupljanja žive zajednice. Izetbegović je izrazio uvjerenje da će ovaj džemat biti uporište povratka onih koji su, lišeni prava na izbor, napustili svoj zavičaj.

Svečanom otvaranju prisustvovali su zamjenik turskog premijera Veysi Kaynak i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc, zamjenik predsjednika TIKA-e Birol Cetin, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, muftija goraždanski Remzija Pitić i brojni drugi zvaničnici i gosti.

Izdignuta na uzvišenju iznad Foče, Careva džamija godinama je krasila taj grad. I ona kao i mnoge druge džamije u tom gradu zapaljena je 1992. i srušena do temelja. Careva džamija u Foči nalazi se među svega tridesetak carskih džamija u BiH.

Temelj za ponovnu izgradnju džamije postavljen je uoči Kurban-bajrama 2013. godine. Ponovna izgradnja Careve džamije koštala je oko 1,5 miliona KM.

Carevu džamiju je 1501. godine podigao sultan Bajazit II, a u prethodnim ratovima je više puta uništavana.

Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Sve su porušene, minirane, a njihovi ostaci su uklonjeni. Dosada je obnovljena samo jedna, Atik Ali-pašina džamija.

U toku je izgradnja i čuvene Aladža džamije, koju su srpske vlasti 1992. godine minirale, a zatim njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima. Aladža džamija je sagrađena polovinom 16. stoljeća i važila je za jedan od najvrednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu.

[kockakockica]

RAZGLEDNICE GRADA: Glamoč

Četiri glamočka čuda

Najveći nišan na Balkanu, stećak koji stoji na tri kamenčića, rijeka koja teče uzbrdo, Stari grad i Tabije četiri su čuda gradića u kutu Bosne.



Još je glasoviti putopisac Evlija Čelebija za Glamoč - gradić u zapadnobosanskom kantonu (Kantonu deset), kazao: „Mjesto u kutu, nikom na putu.“

I uistinu, Glamoč se smjestio u Glamočkom polju sa oko 18 hiljada hektara obradive površine i u šumskom bogatstvu koje čini osam posto ukupnog šumskog potencijala BiH. U okruženju općina Livno, Drvar, Bosansko Grahovo, u entitetu Federacija BiH i Mrkonjić Grad i Šipovo u entitetu Republika Srpska, na 990 metara nadmorske visine, glamočka općina šesta je po veličini općina u BiH, ali sa najmanjim brojem stanovnika - na jedan kilometar kvadratni žive tek tri stanovnika (ukupno blizu 12 hiljada).

Glamočani, radini ljudi, veliki borci, kako vole kazati za sebe, uglavnom žive od poljoprivrede i stočarstva. Nešto ih je, kazat će, uspjelo posao dobiti u šumskoj i drvo-prerađivačkoj industriji.

Star je ovo gradić. Brojne iskopine i drugi tragovi upućuju da su ovdje ljudi živjeli prije 2.800 godina, a zvanično naselje se spominje 1078. godine, kao krajnja granica splitsko-dalmatinske županije.

Od najstarijih vremena za Glamoč su se borili i vodili krvave ratove za teritoriju, polja, šume i kamene zidine: Iliri, Rimljani, Turci, Nijemci... I svi su mu davali imena, pa osta zapisan kao Dlamoč, Biograd, Belgrad, Aksihar, Kazemodž i konačno - Glamoč.

Razglednicu grada uljepšavaju kulturno-historijski spomenici, koji i jesu posebnost ove jedne od najsiromašnijih općina u BIH.

Stari grad i džamija Mehmed-Fatiha, pa džamija Malkoč-bega, nišani u Glamočkom polju, kompleks mezarja Odžak, ostaci kasnoantičke bazilike...

I pored teškog, povratničkog, života prijatni i gostoljubivi Glamočani najradije će pričati o njima, o čudima koja su djela, kako kažu, ljudskih ruku, mašte, legendi i prirode.

Najvažnija su četiri. Inače, u neposrednoj su blizini jedan drugome, pa se mogu razgledati za kratko vrijeme. Zato kazuju za svoj još uvijek unakaženi, ali lijepi, gradić (ostaci proteklog rata), da se čuda računaju Glamoč bi bio prije mnogih gradova koji se, upravo, hvale „čudima.“

Najveći nišan na Balkanu
Na izlazu iz gradskog središta prema Livnu uz magistralni put i selo Jakir u tišini mezarja ugnijezdio se nadgrobni nišan – impozantnih dimenzija. Bašića bašluk, smatra se najmonumentalnijim muslimanskim nadgrobnim spomenikom u BiH, čak i na Balkanu. Visok je 4,7 metara, valjkasta osnovica nepun metar, turban je obima dva metra, a streha mu je 25 centimetara, pa se pod nju može skloniti više osoba od kiše, snijega i drugih nepogoda. Pritisnut tišinom potrošenih stoljeća na njemu natpis „Hronogram smrti umrlog i upokojenog Omer-age Bašića je godina 1798. Za njegovu dušu neka je Fatiha.“




Bašluk je osim drugih ornamenata ukrašen i topuzom. U narodu vjeruju kako je u „kabur“ legao Bogu mio čovjek, te da je otud spomenik zaštićen od svih nedaća. Preživio je dva svjetska rata, a njegova ljepota i skladnost nije narušena ni u proteklom.

„Ovo nije i jedino obilježje koje govori o životu i smrti u Glamoču, gdje se nalazila granica Osmanskog carstva,“ kazuje profesor Amel Saltaga, predsjednik BZK „Preporod“, „još je na stotine starih bašluka onih ljudi koji su ga branili. Tu su još i mezarja u Kovačevićima i Radasiljama gdje se nalaze nišani koji pripadaju akindžijama-jurišnim konjanicima vojske Malkoč bega. Tu je i baština kompleksa Odžak i mezarje Filipovića, begovske obitelji i jedne od najzaslužnijih u historiji Glamoča. Mi pokušavamo zaštiti, uređujemo, čistimo, dižemo one koji su popadali. Kompleks Odžak sa utvrdom i mezarjem i nišanima Filipovića nominiran je za upis na UNESCO-ovu listu.“

Stećak koji se 'kreće'
Tek nekoliko stotina metara dalje niz magistralni put na Gradini pored današnjeg sela Podgradina, koji metar u prostranoj livadi - čudan četvrtasti kamen. Pravilnih je dimenzija, koji stoljećima mami pažnju, izaziva znatiželju. To je dvojni ili dupli stećak o kome se isprepliću legende i nevjerovatne priče. Zbog tog je proglašen 'drugim glamočkim čudom'.

Stoji na kamenoj podlozi i na samo tri mala kamenčića - piljka, kako to ovdje kažu. Težak je oko tri tone i ne zna se kako je tu postavljen, jer sadašnji najsavremeniji instrumenti ne bi ga uspjeli ovako centrirati i pravilno nivelirati.



Jedna od legendi koje se vezuju za ovaj spomenik nulte kategorije, kazuje da su ispod njega pokopani vladari grada. Nadalje, prema predanju, komadići stucanog kamena, pretvorenog u prah pomažu nerotkinjama, pa su vidljivi tragovi rezanja i odvaljivanja. Druga pak kazuje da su ljudi pokušali rezati kamen, međutim, on bi crvenio, kao da će krv iz njega poteći, pa bi prestajali i bježali. Tragova pilanja ima. Pričaju, da su ga i pomjerali s tog mjesta, jer je smetao u poljoprivrednim radovima, ali bi kamen tokom noći bivao vraćen. Kako - ne zna se. Ispod kamena posjetioci i znatiželjnici ubacuju novčiće i druge predmete. Međutim, vremenom nestaju.



Rijeka koja teče 'uzbrdo'
Treće glamočko čudo djelo je prirode, bolje kazano, prostorne lokacije. Riječ je o vodotoku rječice Vrbe koja izvire u istoimenom selu na 905 metara nadmorske visine, na samom ulazu u Glamočko polje. Za Glamočane rječica je čudo, jer voda teče iz donjeg u gornji dio Polja. Tajna je jednostavna – niži dio polja ovdje se zove gornji, a viši dio donjim. Tako rječica Vrba, kao nigdje teče „uzbrdo“ i ni kriva ni dužna postade ovdašnjim čudom.


Vrba je poznata i po bifurkaciji, odnosno dijeljenju vode na tri kraka. Stručnjaci-hidrolozi su ustanovili da dio vode s ove lokacije ide na istok, drugi na sjever, treći na zapad, jer se voda, koju su bojili, pojavljuje u Ribniku kod Ključa na izvoru rijeke Sane, koja se ulijeva u Unu. Drugi krak vodi u Plivu u Jajce, a voda iz trećeg kraka kroz ponor pojavljuje se u Sinjskom polju u Hrvatskoj, odakle se ulijeva u Jadransko more.




Stari grad i Tabije
Najponosniji su Glamočani na četvrto čudo, na Stari grad i Tabije što nadvisuje gradsko središte. Tu, u tišini, kao vječna kuća - džamija Mehmed-Fatiha. Kameno joj se tijelo i sačuvan mihrab, stopilo u zidine Tabije, kao svjedok Bosne, ljepote i začudnosti.

„Dokumenti upućuju“, priča Muhamed Dragolovčanin, glavni imam MIZ Glamoč „da je sagrađena 1525. godine. Džamija je 2005. godine proglašena nacionalnim spomenikom i sva nastojanja sada u Glamoču idu u pravcu da je obnove, s obzirom na to da je ona, jedina od trideset carskih džamija u BIH, koja još nije obnovljena.“




Govore i o džamiji Malkoč-bega u Malkočevcima, prigradskom naselju. „Uspjeli smo pokrenuti aktivnosti na njenoj obnovi i radovi će krenuti do ljeta“, kaže Arif Kovačević zastupnik u Skupštini Kantona deset u Livnu, „i bit će obnovljena potpuno izvorno.“

Koliko li je samo na ovim glamočkim čudima, kako sami kažu, – neodgovorenih pitanja u potomcima onih koji su ih gradili, koji su taljigama donosili kamen i usađivali ga ovdje, ali isto tako i u onima koji ih oskrnaviše u rušilačkom pohodu na historiju i čuda ovoga kraja.

Zato će učiniti sve da ih zaštite, obnove, bez obzira na ovovremenu težinu života u Glamoču.

[kockakockica]

Kalesijski biznismeni kupuju firme u cijeloj BiH


Kalesija je prije rata bila među najnerazvijenijim općinama u Bosni i Hercegovini, a u poslijeratnom periodu je doživjela značajan privredni razvoj.

Osim što su, nakon privatizacije, sačuvani pogoni Plastikal, Kartonaža, Spreča, Kaleteks, UNIS TOK, došlo je i do procvata drvoprerađivačke industrije.

Danas ima više fabrika namještaja Izazov, Rile promet, Ahi Trade, Prima sofa… u kojima je zaposleno više od 500 radnika, piše Dnevni avaz.

Osim što kalesijski biznismeni imaju poslove u općini, počeli su i da kupuju firme širom BiH. Ovu priču pokrenuo je Kasim Selimović, vlasnik kompanije Piemonte. On je u oktobru 2015. kupio Mesnu industriju Prima Vip iz Orašja, a među prvima je počeo i izvoz mesa u Tursku.

Firme izvan Kalesije kupio je i aktuelni načelnik Sead Džafić, koji je i vlasnik izvozno orijentirane kompanije UNIS TOK. Prvo je kupio tuzlansku Livnicu čelika za 13,9 miliona KM, a nakon toga i Kovnicu u Bileći, koju je platio 1,9 miliona maraka. I Džafić sigurno na ovome neće stati.

Taj trend nastavila je i firma Lafat komerc, vlasnika Adnana Lovića. Kupili su Fabriku radijatora Termal iz Lopara. Firma se bavi preradom i obradom lima, proizvodnjom metalnih proizvoda i važi za vodećeg prerađivača lima u regionu. Trenutno zapošljavaju više od 250 radnika.

Priču je nastavio i Ruvejd Imšić, vlasnik firme Telefongradnja. Na javnom nadmetanju kupio je imovinu, zemljište i zgradu u Tojšićima tuzlanskog preduzeća Amos za 336.200 KM.

Naravno, riječ je o kupovini proizvodnih pogona. Po drugim bh. gradovima brojne su i benzinske pumpe, trgovački objekti i osiguravajuća društva čiji su vlasnici Kalesijci, piše Dnevni avaz.

http://kalesija.ba/

[kockakockica]

Opća bolnica 'procvjetala': Obnovljena medicinska oprema, osvježene operacione sale, nabavljeni laseri za operacije, veći broj poroda...




Uvođenjem druge smjene više nema čekanja za magnet. U narednom periodu planiramo uvesti i neke nove pretrage, gdje se posebno čeka, kao što je ultrazvuk srca

Vraćeno povjerenje pacijenata u ovu zdravstvenu ustanovu, popunjeni bolnički kapaciteti od 74 posto, povećan broj porođaja, obnovljene operacione sale, samo su neki od uspjeha koje smo postigli u prethodnoj godini. Sve te činjenice znatno su uljepšale proslavu našeg 151. rođendana i Dana bolnice. Kazao je to za Dnevni avaz Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš“.

Sarajevski heroj u bijelom i hirurg Ratne dobrinjske bolnice skoro godinu je na čelu ove bolnice, koja baštini tradiciju najstarije medicinske ustanove u BiH, te uspješno vodi tim od 585 uposlenika.

- U prošloj godini zabilježeno je najviše pacijenata otkad je osnovana bolnica i bilo je više od milion pruženih usluga. To je dobar pokazatelj da smo uspjeli vratiti povjerenje pacijenata. Naša popunjenost je udvostručena, i to sve zahvaljujući stručnom i dogovornom pristupu uposlenika prema pacijentu. Na raspolaganju imamo 330 ležaja - ističe Kravić.

Uprkos poteškoćama s finansiranjem, dosta toga urađeno je na unapređenju rada ove bolnice. Mnogo stare medicinske opreme je zamijenjeno, nabavljeni su i novi sterilizatori za osjetljivu opremu...

- Obnavljamo i osvježavamo sve veći dio operacionih sala koje savremeno opremamo. Nabavili smo nešto što je hit u svijetu, a to su laseri za operaciju hemoroida, vena, fistula i za razbijanje kamena u bubregu. Posebno me raduje to što se sve više majki odlučuje za porod kod nas. Lani smo imali 1.100 poroda, ove godine ta brojka bi mogla biti i do 1.400 - kaže Kravić.

Dobra stvar je i to što će reorganizacijom zdravstva ovoj ustanovi pripasti i specijalističko-konsultativna služba, koja će biti reorganizirana i pretvorena u jednu, čime će se odmah smanjiti duge liste čekanja.

- Njihovim objedinjavanjem smanjit će se liste čekanja, što je i naš cilj. Uvođenjem druge smjene više nema čekanja za magnet. U narednom periodu planiramo uvesti i neke nove pretrage, gdje se posebno čeka, kao što je ultrazvuk srca - pojašnjava Kravić.

Inače, Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš“ naredne godine trebala bi dobiti certifikat za kvalitet rada, što je jedan od glavnih ciljeva menadžmenta. Kada se dobije taj dokument, bit će to pokazatelj da ova zdravstvena ustanova radi prema svjetskim standardima i da je jedna od najuređenijih u BiH. Kravić je naglasio i to da je stavljena tačka na ranije priče o mogućem zatvaranju Opće bolnice, naglasivši da se to neće desiti.

[kockakockica]

Rađanje giganta: Trudom i znanjem do prvog miliona!





Kompanija Zema iz Tešnja, proizvođač vode Tešanjski kiseljak, nastavila je meteorski uspon i prošle godine došla do čiste dobiti od skoro milion maraka.

Ova kompanija raste iz godine u godinu po svim segmentima. Tako su ukupni prihodi lani iznosili 4,5 miliona maraka, što je veliko povećanje u odnosu na 3,7 miliona godinu ranije, saznaje BiznisInfo, a na osnovu podataka Bisnode BH.

Dobit je iznosila 936 hiljada maraka, što je povećanje za skoro 50 posto u odnosu na godinu ranije.

S obzirom da je brend početkom ove godine doživio pravu ekspanziju na tržištu, nema nikakve sumnje da će prihodi i dobit nastaviti rasti i da će ove godine profit uveliko premašiti magičnu granicu od milion maraka.

Kako smo više puta pisali, Tešanjski kiseljak smatra se jednim od najperspektivnijih bh. brendova.

Na nedavnom prestižnom takmičenju u SAD, u Berkeley Springsu, proglašen je najboljom gaziranom vodom na svijetu.

Iza svega stoji višegodišnji naporan rad i konstantno ulaganje, koje će biti nastavljeno i u narednom periodu, uz otvaranje novih radnih mjesta.

Direktor Zeme, Elvir Bećarević, ranije je izjavio da planira ove godine investirati 1,5 miliona KM u povećanje kapaciteta proizvodnje.

Sa novim ulaganjima zaposlit će i više od 50 ljudi u naredne dvije godine.

[kockakockica]

Historijski dragulj / Duga tradicija kožarstva: U Visokom sačuvana jedina stupa na Balkanu


Prerada kože, odnosno tabački zanat u Visokom, ima tradiciju koja seže u daleku prošlost. Kako neki historijski spisi govore, još u 14. stoljeću domaći ljudi su odlazili na izučavanje zanata van granica Bosne.

Prema historijskim činjenicama, Osmanlije su prilikom dolaska u Visoko iskoristile tradicionalno kožarstvo koje se razvijalo u kućnoj radinosti kao stratešku industrijsku granu i stvorili jedan oblik organizirane proizvodnje koja se mogla kontrolirati i unapređivati s jednog mjesta.

"Kožarstvo je egzistiralo i u srednjem vijeku u Visokom, bez obzira na to što se spominje papin legat u trinaestom vijeku, kojem on daje zadatak da mu donese krzna kune zlatice iz Bosne, što je samo naučna pretpostavka, da se radi o Visokom“, govori za Radiosarajevo.ba Goran Čakić, historičar iz Visokog.

Tradicija kaže da je vještina prerade kože došla iz Sjeverne Afrike odnosno Maroka, a prema drugom izvoru, ovaj zanat u Visoko su prenijeli Budimlije – Mađari.

Ovaj zanat svoj puni zamah dobio je u prvoj polovini 17. stoljeća kada se u Visokom susreće veliki broj zanatlija koji se bave preradom kože i zovu se tabaci, a njihove radionice tabhane.

"Njihov rad već tada ima formu razvijenog zanata sa samostalnom esnafskom organizacijom u okviru tabačkog odžaka, s pirnamom (pismeni status) i bajrakom sa dva tuga“, govore nam u Zavičajnom muzeju Visoko.

O brojnosti i razvoju tabačkog ensafa u Visokom svjedoči i Tabačka džamija podignuta na obali rijeke Fojnice, u dijelu grada koji se zvao tabhana, gdje su se nalazile stupe i gdje su tabaci veliki dio posla oko “činjenja” odnosno prerade kože obavljali na vodi.

Danas, u 21. vijeku, svi turisti koje posjete ovaj kraljevski grad, mogu vidjeti i jedinu sačuvanu Tabačku stupu na Balkanu koja je kao glavni dio tabačkog alata služila za mrvljenje prirodnih štavnih sredstava – lista ruja i hrastove šiške i izložena je u centru grada.



"Stupa se sastoji od dva velika drvena dibeka (drveno bure), dva kljuna (dio stupe kojim se “tukao” ruj i šiška), vretena (manja drvena osovina), matijevnice (velika drvena osovina), dvije babe (drveni nosači kljuna) i šindre (drveni pokrov). U dibecima, velikim posudama izdubljenim obično od bukovog debla, pomoću kljuna usitnjavao se list ruja i šiška. Otvor dibeka je bio prekriven darom (jutana vreća), da šiška i ruj ne bi ispadali – 'frcali' iz dibeka okolo. Ruj se upotrebljavao za preradu tanje kože: 'lake' goveđe, ovčije, kozije, janjeće i jareće dok se šiška koristila za štavljenje 'teške' goveđe kože“, govore nam kustosi iz Zavičajnog muzeja Visoko.

Kako nam kažu, kod prvog prerađivanja kože u krečlucima (okrugle jame u zemlji, duboke preko jednog metra, napunjene gašenim krečom) potapale su se kože kako bi omekšale i otpustile sitnu dlaku ili vunu.

Ova Tabačka stupa, kao dio fundusa Zavičajnog muzeja u Visokom, predstavlja eksponat koji je od velikog značaja za Visoko, a kao takav je postao i jedinstvena turistička atrakcija u BiH, ali i na Balkanu.







U 2016. godini izvršena je konzervaciji ove stupe, a ovaj zahvat na pomenutom eksponatu bio je dio većeg projekta putem kojeg je ostvarena saradnja sa stručnjacima iz Centra za konzervaciju i restauraciju, pri Zemaljskom muzeju.

“Cilj nam je bio zaštiti i produžiti vijek trajanja ovom eksponatu koristeći zaštitna sredstva premazivanjem, koja, iako su već korištena ranije, vremenom izgubila svoja svojstva pa ih je bilo potrebno obnoviti“ rekli su nam nadležni.

I zaista, prilikom naše posjete, uvjerili smo se kako je Tabačka stupa dragulj koji se nalazi u srcu Visokog i predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija kako za lokalne tako i za strane strane posjetitelje.

Prije nego što posjetite Visoko i sami se uvjerite u ljepotu Tabačke stupe, što vam toplo preporučujemo, u našoj fotogaleriji pogledajte kako izgleda ovaj glavni dio tabačkog alata kojim su se za vrijeme Osmanlija koristili Visočani prilikom prerade kože.

[kockakockica]

Otvoren 23. maloprodajni objekat kompanije HIFA Petrol, 40. u grupaciji HIFA




U petak 12. maja 2017. godine na području općine Grude u mjestu Sovići kompanija HIFA PETROL otvorila je svoj 23. maloprodajni objekat, 40. u sastavu grupacije HIFA.
Otvorenjem ovog maloprodajnog objekta u Grudama najuspješnija naftna kompanija u BiH u protekle tri godine, kompanija HIFA PETROL dodatno proširuje svoju poslovnu mrežu i jača svoj status prije svega kada je u pitanju Zapadnohercegovački kanton, a samim tim i područje cijele Bosne i Hercegovine. Ovo je druga benzinska pumpa HIFA PETROL-a otvorena u ovoj godini.

"Kao što je i do sada bila praksa prilikom otvaranja benzinskih pumpi, a već je postala naša tradicija, prvih 250 kupaca će dobiti 10 litara goriva gratis, dok će za ostale kupce biti obezbjeđeni prigodni pokloni. Na ovom području aktivno smo pristuni već dvije godine u veleprodaji s obzirom da naš terminal u sklopu ove pumpe posluje već od 2015. godine. Otvorenjem ove pumpe našim kupcima želimo i u maloprodaji ponuditi vrhunski kvalitet roba i usluga kao što smo to prethodnih godina radili u veleprodaji na ovom području", riječi su Ahmeda Ahmetlića, pomoćnika direktora kompanije HIFA PETROL.





Otvorenjem ove poslovne jedinice direktno je obezbijeđeno 7 novih radnih mjesta, što znači da ova kompanija trenutno ima preko 275 uposlenih.

Također, ovom prilikom najavljena su nova ulaganja obzirom da su u toku adaptacije maloprodajnih objekata koji od ove godine posluju pod novih brendom "HP SHOP" i po čemu se HIFA PETROL znatno razlikuje od drugih benzinskih pumpi.

[kockakockica]

Bosanski studenti osvojili prvo mjesto na prestižnom regionalnom Microsoftovom takmičenju




“Knowlead ” proglašen za najbolji projekt na takmičenju Microsoft Imagine Cup 2017. u Zagrebu

Studenti iz Bosne i Hercegovine na prestižnom regionalnom Microsoftovom takmičenju osvojili su prvo mjesto i plasman na svjetsku smotru najboljih u SAD te nagradu od 25.000 američkih dolara.

Ekrem Nurović i Haris Botić, stipendisti Fondacije “Izvor nade” i njihove timske kolege Amer Zavlan i Ejub Hadžić razvili su “Knowlead”, online platoformu za razmjenu znanja.

Kao pobjednici ovog takmičenja imat će priliku da pokažu svoj projekt u svjetskom finalu Microsoft Imagine Cup 2017. takmičenja, koje se održava krajem jula u Seattleu, ostvare nove poslovne kontakte sa ključnim osobama u IT industriji, te da se bore za osvajanje glavne nagrade od 100.000 američkih dolara.

Microsoft Imagine Cup je projekt koji ove godine okuplja pet najboljih ekipa iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

Imagine Cup je globalno takmičenje koje podstiče nove generacije studenata da se udruže i koriste svoju kreativnost, strast i znanje za stvaranje aplikacija koje oblikuju različite segmente ljudskog života.

U toku prethodne sedmice Ekrem Nurović, osnivač online platforme za učenje “Knowlead” u izjavi za oficijelnu stranicu Fondacije “Izvor nade”, kazao je kako se radi o izuzetnoj prilici da se širem tržištu dodatno prezentiraju mogućnosti koje nudi ova platforma.

“Microsoft je prepoznao naš rad i izabrao nas da se predstavimo na takmičenju koje se ove godine održava u Zagrebu od 10. do 13. maja. Ovo je odlična prilika da još više napredujemo, upoznamo se ljudima koji rade u Microsoftu i plasiramo se na svjetsko takmičenje koje se održava u SAD-u. Naš cilj je da budemo prvi jer bi nam to obezbijedilo 25.000 dolara koliko iznosi prva nagrada. To bi znatno ubrzalo cjelokupni rad na ovom projektu i omogućilo da zaposlimo još ljudi”, kazao je ranije Nurović.

Direktor Fondacije “Izvor nade”, Tarik Agetović, uputio je čestitke na osvojenom prvom mjestu te poželio mnogo uspjeha na takmičenju u SAD-u kao i drugim takmičenjima na kojima budu učestvovali predstavnici “Knowlead”-a.

[kockakockica]

Ekonomsko čudo: Ovo su ‘šampioni’ tešanjske privrede





Tešanj postaje jedan od lidera u razvoju ne samo BiH, već i cijelog regiona bivše Jugoslavije. Tešanjske kompanije posluju sve bolje, povećavaju prihode i dobit, te kupuju tvornice širom naše zemlje, ali i izvan nje.

Nove informacije o poslovanju za 2016. godinu, koje BiznisInfo sada ekskluzivno objavljuje, a kao uvertiru za Sajam privrede Tešanj koji će se održati od 18. do 21 maja, pokazuju koliko je snažna tešanjska privreda i koliki je napredak ostvarila.

Hifa Oil predvodi tešanjsku privredu po ukupnim prihodima u 2016. godini i oni iznose 321 milion maraka, dok je firma ostvarila dobit od 8,2 miliona. Hifa Oil je samo jedna od velikog broja kompanija koje posluju u okviru Hifa grupacije.

Hifa Petrol je, u okviru iste grupacije, lani ostvarila prihode od 245 miliona KM i dobit od 11,2 miliona maraka. Ostale kompanije u okviru ove grupacije također su napravile odlične rezultate prošle godine.

Prihodi kompanije AS Tešanj su znatno porasli prošle godine i to na 112,7 miliona, u odnosu na 106,8 miliona u 2015. godini, kao i broj zaposlenih koji je dostigao 450. Kao i u slučaju Hife, AS je jedna od kompanija u grupaciji, u okviru koje posluju i Klas, Sprind, Vispak i druge firme širom BiH, a nedavno su kupili i dio Agrokomerca za tri miliona KM.

Kompanija Madi iz Tešnja, regionalni lider u proizvodnji proizvoda od mesa pedari, ostvarila je lani ukupne prihode od 111,3 miliona maraka, u odnosu na 84,5 miliona godinu ranije. To znači da se ova kompanija može smatrati „dobitnikom godine“ kada je riječ o ionako uspješnoj tešanjskoj privredi, jer je ostvarila rast prihoda za skoro 27 miliona maraka. Neto dobit iznosila je 8,5 miliona maraka, što je povećanje za oko dva miliona KM u odnosu na godinu ranije. Osim toga, kompanija je povećala broj radnika na 358.

Jedna od vodeći kompanija u Tešnju je Prevent FAD, koji je lani zabilježio prihode od 61,4 miliona KM i dobit od oko 5 milion KM.

Kompanija Mann Hummel BA iz Tešnja, koja posluje o okviru njemačke grupacije i smatra se jednom od najboljih privatizacija u BiH, nastavila je prošle godine sa izvrsnim poslovanjem i ostvarila poslovne prihode u iznosu od 57,5 miliona maraka, te neto dobit od 4,4 miliona KM. Na taj način je ostvaren rezultat sličan onome iz 2015. i zadržan je kontinuitet u uspješnom poslovanju.

Firma Koteks iz Tešnja lani je ostvarila prihode od 19,5 miliona maraka, što je povećanje za oko 5 miliona maraka u odnosu na godinu ranije. Koteks ove godine pokreće proizvodnju u Zavidovićima gdje otvara 100 radnih mjesta.

Osim spomenutih kompanija, u Tešnju posluje još veliki broj uspješnih firmi, ali nažalost nisu sve mogle biti spomenute.

Ono što je zajedničko svim spomenutim kompanijama jesu stalna ulaganja u nove proizvodne pogone i nove tehologije, ali i u edukaciju i usavršavanje usposlenika. Naravno, iza većine ovih kompanija stoji višedecenijska tradicija jer ovakve rezultate nije moguće postići preko noći.

Tešanjske kompanije su nosioci ekonomskog razvoja BiH i najbolji primjer kako bi privreda cijele države trebala izgledati ako i drugi budu slijedili njihov primjer.