Dobre vijesti iz BiH

[krater]

VOGOŠĆA: U toku izgradnja parking prostora



Objektiv našeg foto aparata "ulovio" je danas radnike firme "TANS PUTEVI" Doboj-Jug u trenutku dok u dvorištvu vogošćanske Osnovne škole "Zahid Baručija" izvode radove na uređenju parking prostora. Po riječima Hamdije Kučevića, direktora ove škole radi se o rješavanju gorućeg pitanja vezanog za regulisanja saobraćaja u mirovanju unutar školskog dvorišta.

Dugo smo se suočavali sa problemom rješavanja parkiranja vozila u dvorištu ispred škole, kaže Hamdija Kučević. Roditelji pa i nastvnici, parkiranjem svojih vozila, uzurpirali su dijelove školskog dvorišta pa i otvorenih sportskih terena ispred škole. Remetilo je to komoditet učenka pa se rješavanje ovog pitanja nametalo hitnim. Zahvaljujući našim pijateljima iz firme "Tans putevi" Doboj-Jug i njihovim donatrkim sredstvima parkirani automobili ispred škole više neće smetati učenicima.


Hamdija Kučević i Sabahudin Sinanović

Mi smo društveno odgovorna firma, kaže Sabahudin Sinanović, vlasnik firme "Trans putevi" Doboj-Jug. U granicama svojih mogućnosti nastojimo pomoći u rješavanju problema naše šire društvene zajednice. Svojim sredstvima i radom danas rješavam problem naših prijatelja u Vogošći. Učenici ove vrijedne škole, realizacijom ovog projekta, nesmetano će moći koristiti školsko dvorište i otvorene sportske terene ispred škole.

[krater]

VOGOŠĆA Uređena pješačka staza



Nakon izgradnje stambeno poslovnog objekta, u vogošćanskoj Ulici Omladinska, započelo je vanjsko uređene prostora oko njega u sklopu kojeg je adekvatno urađena i pješačka staza kojom se prečicom iz ove stiže u Ulicu Izeta Delića.

Time je građanima koji za obavljanje vjerskih usluga koriste Islamski centar u Vogošći, ali i učenicima koji iz gornjeg dijela naselja svakodnevno hodaju do Osnovne škole "Zahid Baručija" i natrag olakšano kretanje.

Tokom prolaska ovim dijelom naselja više se neće preskakati lokve, niti gaziti blato.

[krater]

Kaltak: Uzgoj jagode iziskuje stalnu pažnju, ali se isplati

Na imanju u naselju Kopčić, koje je kupio 2009. godine, Sanel Kaltak iz bugojanskog naselja Voznik, već nekoliko godina uspješno uzgaja jagode.



Priznaje da je zemljište kupio prvenstveno s namjerom da ima komad zemlje u prirodi, gdje bi mogao provoditi vrijeme sa suprugom i svoje dvije kćerke, te da su se stvari, nedugo nakon toga, počele odvijati u sasvim drugom smijeru.

"Na nagovor mog rođaka iz Tuzle, formirao sam prve zasade jagode na površini od 2,6 duluma zemlje. Ukupna površina parcele, koju sam kupio je oko četiri duluma", kaže Kaltak.

Sudbina je htjela, dodaje, da umjesto sadnica maline koje su, u to vrijeme, poljoprivrednici iz Bugojna i susjednih općina mahom nabavljali, čeka na isporuku frigo sadnica jagode iz Italije, koje je već bio uplatio.

"Da nije bilo tako, vjerovatno bi se sada na ovom mjestu nalazio malinjak. Ne žalim što nije, jer sam veoma zadovoljan količinama i kvalitetom jagoda koje proizvodim", naglasio je.

Prošle je godine uspio prodati oko šest tona jagode, a ovogodišnja berba, koja je već počela, trebala bi, kaže, dati još bolje rezultate.

Kaltak se nada prinosima jagode od 7-8 tona, a radi se o sortama "kleri“ i "arosa“, kojima klima i bugojansko podneblje, tvrdi, odlično odgovaraju.

"Uzgoj jagode iziskuje stalnu pažnju i ako nemate nekoga ko će vam dati stručna uputstva na koji način je tretirati i zaštititi, primjerice od mraza ili bolesti, sav vaš trud mogao bi biti uzaludan", istaknuo je.

Jako je važno, po njegovim riječima, što ne treba brinuti gdje i kome plasirati jagodu koju proizvede.

"Od početka radim s čovjekom koji svake godine otkupi svu količinu jagode koju proizvedem. Zadovoljan sam bio i dosadašnjom otkupnom cijenom jagode, koja je po kilogramu iznosila oko 2,5 KM. Može se solidno zaraditi", zaključuje Kaltak.

Na kraju dodaje da će na slobodnom dijelu zemljišta najesen zasaditi tri reda zasada maline, a ako se uspije dogovoriti s vlasnikom njive, koja graniči s njegovom parcelom, proširiti malinjak na novih 2-3 duluma zemljišta.

"To ne znači da ću prestati proizvoditi jagode. Nakon isteka ovog, drugog trogodišnjeg ciklusa, započet ću novi, pogotovo što sada imam struju na imanju. Zahvaljujući tome jagode zalijevam pumpama na struju iz bunara, koji su nepresušni na ovom području", ističe ovaj Bugojanac.

Do pokretanja vlastitog biznisa, a nakon završetka srednje škole gdje se školovao za automehaničara, radio je povremene poslove i bio angažiran, uglavnom, na osiguranju ugostiteljskih objekata.

[krater]

Mladi bračni parovi kupuju stanove: Uskoro prva useljenja u stambeni kompleks "Makovi" u Zenici

Lamele A i B stambenog kompleksa "Makovi" u Zenici do kraja jula otvorit će vrata za prve stanare koji su kupili stanove u jednoj od najljepših zgrada u Zenici sa pogledom na panoramu grada.



Radovi na izgradnji prve zgrade koja obuhvata lamele A i B počeli su u maju prošle godine, a dinamika radova je izvođačima išla na ruku tako da se po planiranom, godinu dana poslije, očekuju i prva useljenja.

Lamela A prve stanare bi trebala primiti do kraja mjeseca, dok bi radovi u Lameli B trebali biti gotovi do kraja jula kada bi svi stanovi bili useljivi.

Radove na izgradnji kompleksa Makovi izvode tri zeničke firme Arel Zenica, Almy Zenica i Grading KGM Zenica. "Makovi" predstavljaju savremeni koncept stanovanja prilagođen potrebama modernog načina života.

Ispred firme Almy Zenica za Klix.ba govorio je Almir Begić koji je kazao kako su stanovi skoro rasprodati, a da su najčešći kupci mladi bračni parovi.

"Planirano je da sa 10. ili 15. julom bude zvanično useljenje u Lamelu 'B' gdje je prodano do 70 posto stanova srednje veličine od 45 do 55 metara kvadratnih. Ostali su uglavnom stanovi preko 70 metara kvadratnih i do 30 metara kvadratnih. U suštini dosta je mladih bračnih parova kupilo stanove ili ljudi koji su do sada živjeli kao podstanari pa su odlučili sredstva koja izdvajaju za režiju i iznajmljivanje stanja usmjeriti kao ratu kredita za svoj lični stan", kazao je Begić.

Cijena kvadrata stana iznosi od 1.500 do 1.600 KM sa uračunatim PDV-om. Cijene stanova: od 25 do 31 m2 - 1.600 KM/m2, od 31 do 42 m2- 1.550 KM/m2 te od 42 m2 do 100 m2 - 1.500 KM/m2.

"Trenutno smo počeli raditi na Lamelama C i D, planirani rok gradnje je godinu dana, ali mislim da će brže bii završene jer se radi o manjim objektima nego što su prve dvije lamele. Mislim da je ovo odličan projekat i za Zenicu jer kada se sve završi bit će zaista jedini ovakve vrste u gradu", dodao je Begić.

Predstavnik kompanije Arel Zenica Asim Kaknjo za Klix.ba je kazao da je do sada u Lameli A prodano 85 posto stanova.

"Već 17. juna planiramo tehnički prijem gdje će Lamela A biti završena sa ukupno 85 posto prodanih stanova. Ostali su još manji stanovi do 30 kvadratnih metara, a već imamo rezervacije za Lamelu C", kazao je Kaknjo te dodao da su do sada kupci dali samo pozitivne ocjene i da se u stanovima nalaze proizvodi od najkvalitetnijih proizvođača u Evropi.

Stambeni kompleks "Makovi" lociran je na Crkvičkom brdu odakle se prostire pogled na panoramu grada iznad gradske buke i smoga.

Stanovi su projektovani u skladu sa zahtjevima tržišta, a svaki stan je maksimalno iskorišten te ima svoj balkon ili lođu. Garaža, bašte, lift, velike staklene plohe i upotreba savremenih materijala čine ovaj kompleks jednim od najmodernijih u Zenici.

[krater]

BH BIZNIS: "Saraj-Komerc" je stekao povjerenje velikih kupaca

[krater]

SARAJEVO Završena izgradnja kružnog toga u Buča Potoku



Završetkom izgradnje kružnog toka u Buča Potoku i kružnog toka na spoju ulica Džemala Bijedića i VI transverzale, znatno su smanjene saobraćajne gužve u ovom dijelu Sarajeva.

Stotine radnih sati provedenih na dubini od nekoliko metara, zamjena stotina metara vodovodnih i kanalizacionih cijevi velikih profila, te kilometri novih elektroinstalacija, i sve to bez većih zastoja i bez prekidanja odvijanja saobraćaja, rezultiralo je ovom funkcionalnom i lijepom saobraćajnicom, koja je promijenila izgled ovog dijela Novog Grada.

Radnici građevinske firme Euro-Asfalt završili su radove koji su trajali nekoliko mjeseci, uz danonoćno izvođenje. Izgradnju kružnog toka zajednički su finasirale Općina Novi Grad Sarajevo i Direkcija za puteve Kantona Sarajevo, saopćeno je iz Pres službe Općine Novi Grad Sarajevo.

[krater]

Sutra potpisivanje ugovora o izgradnji sportske dvorane Mula Mustafa Bašeskija



Ugovor o izvođenju radova na izgradnji sportske sale sa pratećim sadržajima i vanjskom uređenju školskog dvorišta Osnovne škole " Mula Mustafa Bašeskija" bit će potpisan sutra u Općini Stari Grad.

Izgradnja sportske sale jedan je od kapitalnih projekata Općine Stari Grad planiranih u ovoj godini, a njegova vrijednost je 711.000 KM. Ugovor o izvođenju radova izgradnje sportske sale potpisat će načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić i uime izabranog izvođača radova- firme "Džena" d.o.o. Gradačac, direktor Nedžad Topčagić.

OŠ “Mula Mustafa Bašeskija" nalazi se u ulici Logavina, a objekt sportske sale škole je u vrlo lošem stanju, bez sadržaja koji odgovaraju novim zahtjevima škole. Projekt izgradnje nove sale nastao je s ciljem zadovoljavanja potreba učenika, omladinskih sportskih klubova i lokalnog stanovništva za većim i kvalitetnijim prostorom u kom bi se razvijao sportski duh i fizičko zdravlje korisnika.

Novoprojektirani objekt sale sa pratećim prostorijama će se nalaziti na mjestu postojeće sale i zauzimat će dio površine sadašnjeg školskog dvorišta, saopćeno je iz Općine Stari Grad Sarajevo.

[krater]

Između BiH i Hrvatske
Savremeni prelaz Gorica pušten u promet



Savremeni prelaz Gorica pušten u promet

U potpunosti novoizgrađeni Granični prijelaz Gorica, između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ove je nedjelje pušten u rad u punom kapacitetu.

Na ovaj način Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH završila je izgradnju još jednog savremenog graničnog prelaza.

Novi granični prelaz Gorica urađen je u skladu sa svim standardima Evropske unije kako bi zadovoljio sve neophodne potrebe za promet putnika i roba, te posebno roba koje zahtijevaju fitosanitarni inspekcijski nadzor.

Prelaz ima ukupno pet traka, dvije za ulaz u BiH, dvije za izlaz i jednu reverzibilnu, dodatnu traku za otvaranje u onom pravcu gdje se pojave veće gužve.

IZ UIO je danas saopćeno da ovaj prelaz urađen na način da postoji dio za putnički promet i dio za teretna motorna vozila.

Na terminalu koji se nalazi uz sam granični prelaz smještene su i sve inspekcijske službe koje su neophodne s obzirom na kategorizaciju graničnog prelaza i dozvoljenu vrstu roba koje mogu prelaziti na ovom prijelazu.

Početak radova na izgradnji novog graničnog prelaza Gorica bio je u decembru 2015. godine, a u u potpunosti je završen u roku od šest mjeseci.

Izgradnja novog graničnog prelaza Gorica ukupno je koštala 1,6 miliona KM.

[krater]

Povodom 44 godine rada: Vispak plasirao brandiranu limenku Zlatna džezva bosanska kafa



Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak d.d. Visoko povodom 44 godine uspješnog rada ove kompanije i postojanja branda Zlatna džezva plasirala je na tržište novu brandiranu limenku “Zlatna džezva bosanska kafa” kao Limted edition (ograničena serija) u znak zahvalnosti svim vjernim ljubiteljima prave bosasnke kafe, saopćeno je iz ove kompanije, prenosi bh. novinska agencija Patria.

- Limenka se nalazi u prodaji širom Bosne i Hercegovine, kao i na inozemnim tržištima. U limenku može stati pola kilograma kafe, i namijenjena je za čuvanje kafe iz najprodavanijeg velikog pakovanja Zlatne džezve sa optimalnim zadržavanjem svih njenih svojstava po kojima je posebna i na koju smo navikli.

Osim svoje osnovne namjene čuvanja kafe, limenka “Zlatna džezva” sadrži slikovite upute na engleskom jeziku kako se peče i služi bosanska kafa, kao i kratak opis o tome šta je to posebno u bosanskoj kafi, ali i kako je nastala Vispakova Guinnessova džinovska džezva sa njenim originalnim dimenzijama, tj. odgovorom na najčešće postavljeno pitanje u skoro 12 godina njenog postojanja.

- Interes za ovu ograničenu seriju limenke ‘Zlatna džezva’ je ogroman. Prva količina od 150.000 komada je bukvalno planula u narudžbama tržnih lanaca, tako da ćemo morati naručiti dodatne količine limenke kako bismo zadovoljili želje naših vjernih potrošača u BiH i širom svijeta. Zlatna džezva postala je sinonim za bosanskohercegovačko nasljeđe, i mi smo ponosni na ovu činjenicu, jer uspjeh Zlatne džezve nije više samo naš uspjeh. Zlatna džezva kao brand i jedini zaštitni znak za ćeif i pravu bosansku kafu već je doživjela svoju internacionalizaciju. Mi danas imamo naše fanove ne samo u BiH, već i u Hrvatskoj, Sloveniji, SAD-u, Švedskoj, itd. U Sloveniji se, primjerice, teško može održati bilo kakva manifestacija sa bh. tradicijsko – kulturnim predznakom bez naše ‘džezve’. Hvala svima koji nas podržavate, puno nam znači za ove 44 godine uspješnog postojanja i rada - kazao je Armin Hodžić rukovodilac prodaje i marketinga u kompaniji Vispak d.d. Visoko.

Zlatna džezva je u proteklih nekoliko godina doživjela veliki uspjeh na tržištu. Promjene su se počele dešavati nakon što je Vispak akvizicijom postala članica AS GROUP. Pristupilo se instaliranju nove pržione i mlina koji je već pušten u rad, čime su uduplani proizvodni kapaciteti Zlatne džezve. Zlatna džezva danas je brand koji se izvozi u 28 zemalja svijeta, a prave bosanske kafe, nakon Bosne i Hercegovine najviše se ispeče i popije u SAD-u, zatim u Sloveniji i Hrvatskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, itd.

[Država]

Zvanično: Miralem Pjanić pet godina u Juventusu, Romi 32 miliona eura

Juventus je i službeno potvrdio da je novi igrač Stare dame postao Miralem Pjanić.



Naš reprezentativac je danas u prostorijama kluba potpisao petogodišnji ugovor sa prvakom Italije.

Iz Juveta su objavili kako su Romi za usluge 26-godišnjeg veznog igrača platili 32 miliona eura.

Jutros je Pjanić postao prvi igrač koji je obavio ljekarske preglede u novootvorenom Juventusovom medicinskom centru "J medical", a italijanski mediji navode kako će Pjanić u Staroj dami zarađivati 4,5 miliona eura po sezoni.

Prije Rome, Pjanić je igrao za Metz i Lyon, a protekla sezona mu je bila najbolja u karijeri.

U dresu rimske Vučice je na 33 utakmice u Seriji A postigao deset golova.

Upravo je protiv Juventusa naš reprezentativac postigao svoj najljepši gol protekle sezone, kada je 30. avgusta prošle godine u pobjedi Rome 2:1 iz slobodnog udarca matirao legendarnog Buffona koji je samo pogledom ispratio put lopte u mrežu.

[Država]

Za cetiri tunela na Koridoru 5C spremna 783 miliona KM



Gradnja četiri tunela na Koridoru 5C, koja se nalaze na listi prioriteta Vlade Federacije, a čijom će se realizacijom znatno skratiti vrijeme putovanja, prvenstveno prema jugu, koštat će ukupno 783 miliona maraka.

Krajem godine radi se o projektima „Autocesta FBiH“ koji su već u potpunosti spremni za realizaciju i čija je dokumentacija pripremljena za investiranje već krajem ove ili početkom 2017. godine, dok su sredstva za gradnju već osigurana putem stranih kreditora.

Gradnja tunela kroz planinu Prenj, gdje bi Koridor 5C prolazio dolinom Bijela, a tiče se dionice autoputa od Konjica prema Mostaru, koštat će ukupno 400 miliona KM. Ovo će biti najskuplji i najzahtjevniji tunel na Koridoru, čija je ukupna dužina deset kilometara.

Ova dionica, kako i izgradnja tunela jednim dijelom finansirat će se sredstvima „Autocesta FBiH“, a drugim putem kredita kineske države banke EXIM. Njegovom izgradnjom skratit će se trasa za 18 kilometara.

Gradnja tunela na dionici Vranduk - Ponirak (ulaz tunel Zenica) koštat će ukupno 96 miliona maraka. Ovaj tunel finansirat će se putem Fonda za međunarodni razvoj OFID. Gradnja i drugog tunela u Zenici, od ukupno tri na dionici Koridora 5C, Ponirak - Vraca (tunel Zenica) koštat će 171 milion maraka, a ovaj tunel finansirat će Evropska investicijska banka (EIB).

Zenica jug

Treći tunel na području Zenice, na dionici Vraca – Pečuj (tunel izlaz iz Zenice), koštat će 116 miliona maraka. Svi ovi tuneli obuhvaćeni su dionicom Zenica jug - Zenica sjever.

[krater]

Para iz Termoelektrane Tuzla u funkciji razvoja plasteničke proizvodnje



Vodena para iz Termoelektrane Tuzla u narednim godinama mogla bi postati bitan segment razvoja plasteničke proizvodnje na području TK. Pokazala je ovo studija "Para iz Termoelektane Tuzla u funkciji razvoja malih i srednjih preduzeća", koju je uradio Nezavisni biro za razvoj.

Studija mogućnosti korištenja pare iz Termoelektane Tuzla za razvoj malih i srednjih preduzeća u sektoru plasteničke proizvodnje, može postati bitan faktor u razvoju ovog segmenta privrede na području TK. Studija koju je uradio Nezavisni biro za razvoj, pokazala je da se, pravilnim određivnjem broja, odnosno snage parovoda kojim će plastenici biti snabdjeveni toplotnom energijom, ukupna investicija može isplatiti u periodu od pet do sedam godina.

"Pokazalo se da je na ovaj način, čak na osmom kilometru od Termoelektrane isplativo da se gradi parovod i da se napravi plastenička zona i u toj plasteničkoj zoni moguće je da se čak 740 do 1000 radnih mjesta iskreira, da je to investicija od 12 do 25 miliona ovisi jel bliže ili dalje od Termoelektrane", ističe Enver Sarvan izvršni direktor Nezavisnog biroa za razvoj za rtvslon.ba.

Tokom studije posmatrane su tri zone, dvije na području Tuzle i jedna na području Lukavca, a razmatrane su i tri mogućnosti investiranja. Sve tri mogućnosti pokazale su se isplativim i vrijednim ulaganja.

"Jedna mogućnost je kada je jedan vlasnik i samog parovoda i plastenika, koji se nalazi na toj parceli, što je u ovom slučaju nekih 470. Investicija je isplativa i u drugom slačaju, kada imamo jednog vlasnika parovoda a više vlasnika pojedinačnih plastenika na istoj parceli. Treći slučaj, iako je najskuplji i dalje je isplativ, kada imamo više vlasnika i parovoda i samih plastenika, koji bi u tom slučaju morali biti organizovani kroz jednu marketinšku grupu", ističe Majda Mujanović Babić članica ekspertnog tima.

Studija predstavlja dokument koji će se moći predočiti domaćim i stranim investitorima, a resorno ministrastvo i Vlada TK učiniti će sve da ga učnine dostupnim.

"Interesovanje postoji kada je u pitanju proizvodnja hrane na području TK i u inostranstvu i kod domaćih investitora i ono što ćemo u narednom periodu svakako učiniti jeste formiranje partnerstva, odnosno zajedničku realizaciju ovakog jednog projekta", poručuje Nermin Hodžić ministar razvoja i poduzetništva TK.

Obzirom da je studija obuhvatila područje Tuzle i Lukavca, partneri će se upravo tražiti u ovim lokalnim zajednicama, a nije isključena mogućnost traženja partnera i na području općine Žvinice, obzirom da je studija provedena na daljini osam kilometara od Termoelektarne.

[krater]

Za obnovu vodovodne infrastrukture u ZDK 4,4 miliona KM



Sredstvima ostvarenim po osnovu općih i posebnih vodnih naknada u iznosu višem od 4,4 miliona KM u ovoj godini će u svim općinama ZDK-a nadležne službe intervenirati na rekonstrukciji vodovodne infrastrukture oštećene u prirodnoj nesreći 2014. godine te izgradnju novih vodnih objekata.

Grad Zenica za te namjene dobio je 1,3 miliona maraka. Svaka lokalna zajednica ima obavezu dio tih stredstava uložiti u prevenciju od poplava.

Bujice su u maju 2014. godine gotovo potpuno uništile naselja na području zeničke mjesne zajednice Topčić Polje, nanijevši hiljade kubika zemlje i drugog materijala.

Tada uzrokovane štete na vodovodnoj infrastrukturi u ovoj mjesnoj zajednici, ali i drugim dijelovima Zenice još nisu u potpunosti sanirane. Slična je situacija i u drugim općinama ZDK-a, projekti su najvećim dijelom pripremljeni no nedostaje novca. Za kapitalne projekte u toj oblasti ove godine je nadležno kantonalno Ministarstvo, od sredstava prikupljenih od vodnih naknada planiralo više od 4,4 miliona maraka.

"Značajan iznos pripada Gradu Zenica, to je cirka 30%, od strane Grada Zenice kandidovali su značajni projekti i evo smatramo da će ovim projektima značajno biti unaprijeđena infrastruktura vodovoda i kanalizacije kao i zaštitnih objekata", pojasnio je Himzo Smajić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK-a.

60% sredstava od vodnih naknada općine su dužne uložiti u vodozaštitne objekte i prevenciju od poplava. Gradska administracija u Zenici će najveći dio usmjeriti u mjesnu zajednicu Topčić Polje osiguravajući uvjete za korištenje pomoći u iznosu od 500,000 eura koju je Vlada Republike Slovenije ponudila nakon majskih poplava.

"Grad Zenica će obezbijediti istu količinu novca tako da se preventivno izgradi 13 pregada na potoku Baretnjak, Starinskoj rijeci i Ciganskom potoku, time će se samo naselje zaštiti od velike količine nanosa koji dolaze iz sliva ova tri potoka. Mi smo obezbijedili projektnu dokumentaciju za regulaciju i Starinske rijeke i potoka Baretnjak, a slovenačka Vlada će obezbijediti projekat za zaštitu naselja Topčić polje od poplava", kazao je Edin Bijedić, Služba za komunalne poslove i ekologiju Grada Zenica.

Pored toga dio od 1,3 miliona maraka, koliko je za kapitalne projekte koji se finansiraju sredstvima vodnih naknada Zenica ove godine dobila, bit će utrošen i za gradnju kanalizacione mreže u jednom i rekonstrukciju vodovoda u 6 zeničkih naselja, te pripremu projektne dokumentacije za regulaciju vodotoka u naseljima Nemila i Ričice da bi se spriječilo eventualno plavljene stambenih objekta.

[krater]

Sve za gradnju: Studenti elektrotehnike pokrenuli portal nabavi.ba



Zahvaljujući studenatima Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, na našim prostorima se pojavio novi portal www.nabavi.ba koji nudi sve na jednom mjestu za gradnju i olakšava i pojednostavljuje komunikaciju i vezu između firme ponuđača (određene opreme, proizvoda i usluga) i krajnjih korisnika (pravnih ili fizičkih lica).

"Naš zadatak je olakšati korisnicima i posjetiteljima pretragu i staviti im na dohvat ruke sve materijale, alate i usluge potrebne za izvođenje radova u njihovom kućanstvu ili za potrebe malih kompanija iz oblasti građevinarstva, obrade metala i sl. Potrudili smo se da u našu ponudu uvrstimo čitav spektar proizvoda, zanimanja i usluga te pokrijemo najveći dio želja i potreba naših korisnika", kazao je za poslovni portal Akta.ba Nermin Hadžić, jedan od pokretača portala, pojašnjavajući kako su na ideju za pokretanje portala došli tokom jedne rasprave na sasvim običnoj popodnevnoj kafi studenata, Selme Haračić, Muhameda Jamak, Demirela Rujanac, Elmira Idrizović, Nedima Muhamedagić, koji danas zajedno sa Hadžićem čine tim portala nabavi.ba.

Ideja ovih mladih ljudi koja je danas pretvorena u stvarnost je i na jednom mjestu stvoriti bazu majstora koja će ljudima koristiti u rješavanju svakodnevnih problema i olakšati i skratiti put do pronalaska istog.

Kako bi jedna firma bila dio portal nabavi.ba i svoj asortiman predstavila putem istog, potrebno je kontaktirati jednog od administratora, koji će kreirati profil kompanije i na taj način vršiti jednu vrstu kontrole kvalitete.

Hadžić kaže kako se na portalu mogu pronaći sve vrste građevinskog materijala, opreme, alata, mašina, sistema za grijanje i hlađenje.

S obzirom da je vrijeme građevinske sezone, kaže kako najviše upita se šalje za artikle vezane za gradnju kuća, fasadne materijale i pojedine alate.

Ono što portal razlikuje od sličnih na bh. tržištu jeste dostupnost.

"Trudimo se biti dostupni u svakom trenutku, da spojimo kupca sa odgovarajućim prodavačem opreme kako putem našeg portala tako i putem našeg fanpagea."

Poslovanjem su zadovoljni, a kako pojašnjava Hadžić ovo je jedan novi način promocije kako firmi i brandova, tako i same online kupovine kojoj se u BiH još ne vjeruje u potpunosti.

"Mi smo iz ovog razloga razvili svoj jedinstveni sistem upita kojim se direktno prodavači šalju zahtjevi za određene artikle, te se u najkraćem mogućem roku ostvaruje kontakt između kupca i prodavača", pojašnjava Hadžić, naglašavajući kako su njihovi dalji planovi vezani za ekspanziju na čitav prostor BiH, i razvijanje jednog sistema koji će kako korisnicima i firmama olakšati poslovanje.

Više informacija o portalu nabavi.ba možete dobiti putem mob. + 387 61 68 88 17 ili E-mail adrese [email protected].

[krater]

ArcelorMittal Zenica: Počela montaža opreme za ugradnju filtera u pogonu Aglomeracija (FOTO)



U kompaniji ArcelorMittal Zenica danas su počeli radovi za montažu opreme i ugradnju filtera u pogonu Aglomeracija, što je ujedno označilo i početak izvedbene faze projekta kojim će se izvršiti rekonstrukcija elektro filtera br 4. i njegov prespoj na sinter mašinu br. 5, u sklopu primarnog otprašivanja sinter mašine br. 5.



Za izvođenje radona na ovom izizetno važnom projektu za zaštitu zraka, još u augustu prošle godine ArcelorMittal je potpisao ugovor sa kompanijom FLSmidth iz Danske. Kako tvrde iz kompanije ova tehnologija je već dobro poznata i dokazana tehnologija filtracije u toplanama, termoelektranama i cementarama i ona će omogućiti ne samo smanjenje emisija ukupne prašine nego i fine prašine koja nastaje u procesu sinterovanja
- Bez obzira na izuzetno teške uslove poslovanja, koji su izazvani krizom na globalnom tržištu čelika, koji su se pojavili krajem 2015. godine i još uvijek traju, kompanija ArcelorMittal Zenica je uložila maksimalne napore da realizira ovaj projekat onako kako je to prvobitno i zamišljeno – kazao je Biju Nair, generalni direktor kompanije ArcelorMittal Zenica.

Generalni direktor ArcelorMittal-a Zenica također naglašava kako je do sada isporučeno 80% opreme te da se nada kako će i ostatak projekta teći prema predviđenom planu



– U periodu od potpisivanja ugovora do sada izvršena je izrada projekta kao i izgradnja dijelova filtera, a ovih dana je počela isporuka te opreme. U isto vrijeme, na lokalitetu pogona Aglomeracija počela je montaža toranjske dizalice koja će biti upotrijebljena za demontažu postojeće opreme i ugradnju novih komponenti filtera. Do sada je isporučeno 80% opreme i mi vjerujemo da će i ostatak projekta teći po planu – dodao je Nair.

Vrijednost projekta je preko 6 miliona KM, a njegov cilj je smanjenje emisija prašine sa sinter mašine broj 5 ispod 50 mg/Nm3, što je ujedno i zakonska granica. Projekat ima potencijal dostizanja emisija prašine ispod 30 mg/Nm3.

Zvaničan početak montaže opreme za novi filter treba početi 1.augusta ove godine, a početak rada filtera planiran je do kraja novembra tekuće godine.

[krater]

SARAJEVO Povećan broj posjetilaca na Bijambarama i Vrelu Bosne



Svake godine kontinuirano raste broj posjeta područjima kojima upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja. Tako je posjećenost na Bijambarama i Vrelu Bosne povećena u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2015. - potvrđeno je Feni iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja.

Na osnovu prodatih ulaznica, u periodu januar - maj 2016., područje Vrela Bosne je posjetilo 58.812, a Bijambare 17.305 turista. U istom periodu 2015. godine na Vrelu Bosne boravila su 54.962 posjetioca, a na Bijambarama 12.462.

Kako je kazao stručni saradnik za promociju i marketing KJU za zaštićena prirodna područja Mustafa Zvizdić, tačnu evidenciju o posjeti stranih i domaćih turista nemaju, ali su obje grupacije zastupljene u respektabilnom broju.

- Područja kojima upravljamo (Vrelo Bosne, Trebević, Bijambare i Skakavac) obiluju izuzetnim i nesvakidašnjim prirodnim vrijednostima. Vodopad na Skakavcu, Bijambarska pećina i turistički voz na Bijambarama, Velika aleja i jezera na Vrelu Bosne, prekrasni pejzaži na Trebeviću, trim-staze, dječija igrališta s rekvizitima - samo su neke od stvari koje se moraju vidjeti i doživjeti - naglasio je Zvizdić.

Dodaje da se ovog ljeta očekuje veliki priliv posjetilaca, naročito stranih državljana.

[krater]

Posljednje provjere prije revolucije na bh. željeznicama
Španski stručnjaci testiraju Talgo vozove



Garniture Talgo vozova koje su „Željeznice FBiH“ (ŽFBiH) kupile 2005. godine putem robnog kredita od vlade Španije i koje su koštale ovu državnu firmu 132 miliona KM (66,7 miliona eura) ipak će, prema svemu sudeći, saobraćati bh. prugama, i to prvi put od njihove isporuke 2010.

Kako saznajemo, trenutno je u toku proces testiranja Talgo vozova, koji obavljaju stručnjaci iz španske kompanije “Talgo”. “Željeznice FBiH”, naime, rade punom parom da već u julu puste Talgo vozove u saobraćaj, i to na željezničkim linijama Sarajevo - Zagreb, ali i Sarajevo - Banja Luka.

Također, kako saznajemo, kada se završi proces provjere, bit će organizirana i promotivna vožnja na koju će biti pozvane brojne zvanice, pa i članovi Predsjedništva BiH.

Prethodno je iz ŽFBiH potvrđeno da su dobivene i sve potrebne dozvole za saobraćanje u BiH i Hrvatskoj te da bi sa završetkom remonta južne pruge ovi vozovi vozili i na liniji Sarajevo – Ploče. Također, prema našim informacijama, u toku su i pregovori o iznajmljivanju pet garnitura Talgo vozova “Željeznicama Turske”, dok bi preostale četiri bile puštene u saobraćaj u BiH.

Moderno opremljeni vozovi

Od devet kupljenih garnitura, pet je dnevnih, a četiri noćne. Ovi moderni vozovi, koji su u upotrebi širom Evrope, moderno su opremljeni, a imaju i tuš-kabine, TV plazme, kao i pristup internetu.

132 miliona KM koštali vozovi

9 modernih garnitura kupljeno

2005. godine dogovorena kupovina

2010. godine isporučeni ŽFBiH

[Država]

TUKA OSVOJIO ZLATO U LUZERNU:

Večerašnje izdanje bilo je tradicionalno 30. izdanje u Luzernu, a na njemu su nastupala priznata imena svjetske atletike.



Najbolji bh. atletičar Amel Tuka osvojio je prvo mjesto s vremenom 1:45.55 u utrci na osam stotina metara na mitingu u Luzernu.

Nakon početnog “držanja po strani“, Tuka se u finišu probio među prva tri takmičara, da bi se na kraju nezaustavljivo sjurio prema cilju.

Večerašnje izdanje bilo je tradicionalno 30. izdanje u Luzernu, a na njemu su nastupala priznata imena svjetske atletike.

Tuka ove godine ima dva važna nastupa, od 6. do 10. jula na Evropskom prvenstvu u Amsterdamu i od 5. do 21. avgusta na Olimpijskim igrama u Brazilu.

[Država]

Na prostoru Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu grade se tri nova objekta

Na prostoru Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu uskoro bi se trebala početi graditi tri nova naučno-nastavna objekta, a kako Klix.ba saznaje, riječ je o novim zgradama za tri fakulteta Univerziteta u Sarajevu.



Još uvijek nije poznata informacija koji bi to fakulteti mogli imati sjedište u naselju Koševo, gdje se i nalaze ova dva fakulteta.

Naime, Općinsko vijeće Centar Sarajevo je na sjednici održanoj 31. maja 2016. godine utvrdilo Nacrt urbanističkog projekta "Tehnički fakulteti-Koševo" i dokumente uputilo na javni uvid i javnu raspravu. I građani Kantona Sarajevo moći će učestvovati u javnoj raspravi o gradnji ovih objekat, a Nacrt urbanističkog projekta moći će pogledati svaki dan u prostorijama Mjesne zajednice Park-Višnjik u periodu od 10. do 27. juna 2016. godine, od 9 do 15 sati. Javna rasprava o ovom planskom dokumentu će biti održana u ponedjeljak, 27. juna 2016. godine, u 16:30 sati u prostorijama Općine Centar.

Nacrtom urbanističkog projekta "Tehnički fakulteti-Koševo" obuhvaćen je prostor površine 6,5 hektara na Koševu gdje su locirani Arhitektonski i Građevinski fakultet i četiri naučna Instituta. Pomenuti prostor do sada nije bio pokriven planskom dokumentacijom, a na osnovu koncepta urbanističko-arhitektonskog rješenja koje su predložili Arhitektonski i Građevinski fakultet, na tom prostoru predviđa se uvođenje novih sadržaja u cilju kvalitetnijeg funkcioniranja zone i njenog definiranja u prepoznatljiv kampus tehničkih fakulteta.

Tako je planirana izgradnja tri objekta unutar kompleksa fakulteta, a čija bi namjena bila naučno-nastavnog karaktera. Nosilac izrade Urbanističkog projekta "Tehnički fakulteti-Koševo" je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

[Država]

Od sada na policama Binga tečni sapun i omekšivač iz Dite

Na policama Binga moguće je pronaći dva nova proizvoda iz Dite, saopšteno je iz kompanije Bingo.



Radi se o omekšivaču za veš Softly Charme u pakovanju od 1 l, te tečnom sapunu Monia Strawberry od 450 ml.

Ovi proizvodi su posljednji put bili u prodaji prije tri godine, a sada se proizvode po predratnoj recepturi, kao i ostali proizvodi koji su u posljednjih godinu dana proizvedeni u Diti.

U sastav omekšivača ukomponovan je novi miris, tzv. inkapsulirani miris, koji ima produženo dejstvo i najveći efekat se osjeća prilikom dodira tkanine.

I tečni sapun je rađen po predratnoj recepturi, te će kupci sigurno biti zadovoljni i jednim i drugim proizvodom.

Najavljeno je još nekoliko mirisnih nota omekšivača i još jedna vrsta tečnog sapuna.

Pomenuti artikli trenutno su stigli u sve veće Bingo centre, a od naredne sedmice će biti i u svim ostalim Bingo trgovinama.

[Država]

''Turkish Airlines'' zeli graditi novi aerodrom u Sarajevu



Ambasador Turske u BiH Cihad Erginay naglasio je u razgovoru sa ministrom komunikacija i prometa BiH Ismirom Juskom želju aviokompanije "Turkish Airlines" da gradi novi aerodrom u Sarajevu, saopšteno je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Ambasador Erginay je izrazio zainteresovanost turskih kompanija za ulaganja u BiH, a posebno je naglasio želju kompanije "Turkish Airlines" da investira u gradnju novog aerodroma u Sarajevu i otvaranje avionskih linija prema Mostaru, ali i drugim destinacijama u BiH, Tuzli i Banjoj Luci.

Ministar Jusko upoznao je turskog ambasadora o aktivnostima i prioritetima Ministarstva, gradnji mosta preko Save u Svilaju na Koridoru 5C, nastavku izgradnje autoputa kroz BiH, procesu digitalizacije.

Posebno je istakao ubrzani rad na dovršenju trasportne strategije BiH, izuzetno važnog dokumenta koji bi trebao biti usvojen prije Samita zemalja zapadnog Balkana u Parizu, 4. jula.

Jusko je naglasio da se sa usvojenom trasportnom strategijom BiH otvaraju vrata evropskih fondova za finansiranje velikih infrastrukturnih prometnih projekata.

Ambasador Erginay je u ime Turske ponudio stručnu i konsultantsku pomoć na projektima koji su u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa.

[Država]

Dom zdravlja Otoka u funkciji do pocetka skolske godine



Nedavno je dr. Fuad Husić preuzeo funkciju v. d. direktora JU Dom zdravlja KS i počeo analizu stanja u ovoj ustanovi kako bi utvrdio koje segmente treba poboljšati. U razgovoru je kazao kako je stanje trenutno zadovoljavajuće, ali ne u onoj mjeri koliko je potrebno da bi bili zadovoljni pacijenti i uposlenici.
"S obzirom na tradiciju i niz priznanja koja smo dobili i na svjetskom nivou smatram da ovo što imamo vrijedi. Rekao sam da ću zadržati sve ono što su moji prethodnici uradili, a pozitivno je, dok ćemo sve ono što smatram da stvara tešku situaciju pokušati otkloniti. To ću raditi s timom menadžmenta koji je iskusan i zna šta treba raditi. Prvenstveno ćemo se orijentisati na reorganizaciju u sklopu reforme zdravstvenog sistema koju je usvojila Vlada KS. Uz dogovor s kantonalnom ministricom zdravstva Zilhom Ademaj i premijerom Elmedinom Konakovićem ispoštovat ćemo sve smjernice koje su nam date", rekao je dr. Husić.
Preraspodjela kapaciteta
Nakon urađene detaljne analize izradit će se strateški plan prema kojem će se raditi. Cilj je prilagoditi se zahtjevima građana i ponuditi efikasnost u ostvarenju zdravstvenih usluga. Reorganizacijom će se izvršiti i preraspodjela kapaciteta pa će tako u pojedinim ustanovama biti povećan broj ljekara i medicinskog osoblja.
Kada je riječ o Domu zdravlja Otoka, dr. Husić nam je rekao kako će ova zdravstvena ustanova biti u funkciji građana do početka nove školske godine, ako ne i ranije.
"Tako su nam obećali i mislim da će se to ispoštovati. Ubrzano se radi, što možete vidjeti na terenu. Češći sastanci su urodili plodom. Sada čekamo fasadu koja je iz Holandije jer nemamo takvog kvaliteta u BiH. Novi objekat će sadržavati sve ordinacije koje su već postojale i trudit ćemo se da ih dodatno proširimo i moderniziramo. Moramo misliti i na to da se iza doma gradi jedno naselje pa će potražnja biti veća, ali prilagođavat ćemo se i insistirati da poboljšamo kvalitet", istakao je Husić dodavši kako žele napraviti moderni objekat koji "vrijedi".
Zahvalni kritičarima, drage pohvale
Novi v. d. direktora kazao je kako će prihvatiti sve kritike i žalbe građana, istražiti ih i iskoristiti u pozitivnom smislu te poboljšati usluge ako je njihova greška.
"Žalbi će uvijek biti. Nekad zavisi od raspoloženja, nekad smo strpljivi, a nekad nam se žuri. Treba imati na umu da su naši uposlenici strogi profesionalci i znaju kada je u pitanju hitan slučaj i šta su njihove odgovornosti. Pacijenti trebaju znati da, kada uđu, nisu sami i da su tu i teški pacijenti. Mi smo kao Dom zdravlja prvi na udaru i radimo na prevenciji. Svaka pohvala nam je također draga i primamo ih puno, samo ne budu u pisanoj ili elektronskoj formi. Oni nisu toliko aktivni na internetu i nekada imamo pogrešnu sliku, ali imamo više pohvala nego kritika. Zahvalni smo i kritičarima iako nas nekada znaju zvati pogrdnim riječima i slati prijeteće poruke za čim nema potrebe jer cilj svih nas je od upisa zdravstvenih škola/fakulteta human i takav će ostati", naglasio je Husić.
Elektronsko unošenje podataka korisno
Kada su u pitanju eventualne žalbe na duže čekanje zbog elektronskog unošenja podataka, dr. Husić je rekao kako pacijenti još nisu svjesni prednosti ovog projekta koji će itekako olakšati rad ljekarima i liječenje pacijentima.
"Mi planiramo ne samo elektronsko unošenje već i arhiviranje podataka. Vidjeli ste šta se dešava kada se dogodi požar i sve nestane. Mi to elektronski spasimo na više mjesta i moći će se koristiti u bilo kojoj situaciji. U početku to usporava rad, ali imat će mnogo veće koristi, pogotovo kod hroničnih bolesnika gdje ljekar više ne mora tražiti 'torbu' nalaza već jednim klikom pregleda sve nalaze poredane po datumima. To je korisno, pogotovo u oblasti porodične medicine i stariji pacijenti su zadovoljni jer ih receptura čeka svaka tri mjeseca i uputnica. Kod pedijatrije je problem što je riječ o akutnim stanjima koja se moraju unositi, ali sad već imamo podatke djece koja su vakcinisana i kada im bude trebala potvrda za nekoliko godina dobit će je jednim klikom bez traženja papira po arhivi", kazao je.
Privatna praksa kao zdrava konkurencija
U privatnom zdravstvenom sektoru koji raste iz godine u godinu, kako je rekao, vidi zdravu konkurenciju koja vodi pozitivnom. Istakao je kako poštuje privatni sektor jer uz njegovo postojanje "tjeraju jedni druge na pružanje kvalitetnijih usluga".
"Volio bih da ima više privatne prakse, ali da bude sve u skladu sa zakonom i da se privatnicima omogući ulazak u sistem zaštite zdravlja građana. Bit će mi drago i da Nijemci jedan dan dođu i otvore svoju malu kliniku. Sve to ide u korist pacijenata da ne čekaju predugo. Smatram da treba uvesti konkurenciju i u smislu zdravstvenih osiguravajućih kuća koje će aktivno sklapati ugovore s osiguranicima. Ključni je problem što imamo samo jedan Zavod zdravstvenog osiguranja i on nema konkurenciju", rekao je v. d. direktora JU Dom zdravlja KS.

[Država]

Uskoro obnova centralnog trga i mosta kod Gimnazije u Travniku



Na području općine Travnik pri kraju je nekoliko manjih infrastrukturnih projekata poput izgradnje kanalizacione i vodovodne mreže te postavljanja nove rasvjete. Oni se realiziraju iz budžetskih sredstava namijenjenih za kapitalne investicije u iznosu od 1,3 miliona KM.

Kako je u razgovoru pojasnio načelnik Admir Hadžiemrić, u toku je i obnova nekoliko putnih pravaca.

Obnova puteva

"Radovi su u ulici Paša mahala i u dijelu Bijelog Bučja i Pulca, a u pripremi je i obnova puta u dijelu Turbeta te nastavak rekonstrukcije ulice u Karauli. Zahvaljujući sredstvima Federalnog fonda za povratak i Kantona, obnovljen je put Turbe - Karaula u dijelu poslovne zone" - ističe Hadžiemrić.

U završnoj fazi je i obnova mosta u Obišenjaku, koji je bio u potpunosti srušen.

"U pripremi je izgradnja mosta na Vrelu, a od sredstava kantonalne i općinske CZ obnovit ćemo most kod Gimnazije i Konaka. On je oštećen te će biti zamijenjen novim s dvije kolovozne trake i dva trotoara. Izabran je i izvođač radova, a to su „Doboj putevi", koji su gradili i most na Piroti" -
najavljuje Hadžiemrić.

Travničani vrlo brzo mogu očekivati i obnovu centralnog gradskog trga, a posao bi trebao pripasti firmi "Građevinar".

Rekonstrukcija javne rasvjete u gradu radi se iz namjenskih sredstava.

"Efekti su vidljivi, svjetlo je veoma kvalitetno, a potrošnja relativno mala. Imat ćemo i kvalitet i uštede postavljanjem LED rasvjete. To se najbolje vidi na magistralnom putu M-5 koji prolazi kroz grad" - kaže Hadžiemrić.

Veliki prostor

Nakon što bude završeno osposobljavanje dijela Privredno-sportsko-kulturnog centra „Pirota", vatrogasci će imati mnogo bolje uvjete za rad.
"To nam je otvorilo mogućnost da uradimo nešto i u samoj dvorani i da je osposobimo za organizaciju sajmova i sličnih događaja. To je veliki prostor i šteta je da ga ne koristimo, a nemamo sredstva za kompletan završetak radova" - dodao je Hadžiemrić.

U pripremi idejno rješenje za uređenje ''Plave vode''

Završen je javni poziv za idejno rješenje budućeg uređenja turističke zone ''Plava voda'' u Travniku. Ovaj projekt bit će finansiran kreditnim sredstvima iz kojih se finansira i cijeli projekt Regionalnog vodovoda, a samo za ovu namjenu predviđena su sredstva u iznosu od 4 miliona KM.
"Otkupili smo sva tri idejna rješenja, od kojih ćemo napraviti kombinaciju. Na Općinskom vijeću očekujemo prezentaciju. Nakon izrade, projekt ćemo predati preduzeću "Regionalni vodovod Plava voda", koje će implementirati ono što izabere Vijeće" - kazao je Hadžiemrić.

[Država]

Hubijar: Preduzeće ZOI '84 pozitivno posluje, plaće radnicima su redovne

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine preduzeća ZOI '84 u Sarajevu jednoglasno je usvojen izvještaj o poslovanju a kako je za Klix.ba potvrdio direktor tog preduzeća Midhat Hubijar svi dugovi se redovno otplaćuju a plaće radnicima su redovne.



Sudeći po posljednjim informacijama nakon sjednice Skupštine preduzeća ZOI '84 bolji dani dolaze za firmu koja svoj rad zasniva na tradiciji i baštini brenda Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.

Dugovanja kantonalnog preduzeća ZOI '84 prije nekoliko godina iznosila su 16 miliona KM uz ogromna dugovanja dobavljačima. Skupština Kantona Sarajevo (KS) je 2013. godine usvojila program sanacije preduzeća ZOI '84, kako bi se obezbijedio nastavak rada tog preduzeća.

"Izvještaj o poslovanju jednoglasno nam je usvojen na Skupštini preduzeća. Od prethodne uprave zatekli smo dug od 16 miliona KM, a već danas imamo jasan plan otplate dugovanja a plaće radnicima su redovne", kazao je za Klix.ba Hubijar.

Preduzeće ZOI '84 uzelo je i kredit od osam miliona KM u cilju stabilizacije a kako navodi direktor Hubijar u međuvremenu je sa svim dobavljačima potpisan sporazum o programu i dinamici otplate duga.

"Trenutno redovno otplaćujemo dugovanja i prema Poreznoj upravi i servisiramo sve naše potrebe. U posljednje dvije godine imamo izvještaje o pozitivnom poslovanju", naglašava Hubijar.

Podsjećamo da su radnici krajem aprila podnijeli krivičnu prijavu protiv direktora Hubijara i ostalih čelnika preduzeća, zbog nezakonitog poslovanja i nepoštivanja njihovih prava.

[Država]

Školsku godinu djeca iz Dobroševića započet će u novim školskim prostorijama

Učenici i nastavno osoblje osnovne škole u Dobroševićima od naredne školske godine dobit će i nove školske prostorije, čime će biti riješen dugogodišnji problem nedostatka prostora za odvijanje nastavnog procesa.



Izgradnjom novog objekta uz postojeću školu učenici će dobiti osam novih učionica i osam kabineta, te višenamjenski prostor sa centralnim holom, namijenjen za manifestacije, a koji će se kliznim vratima moći dijeliti u dvije prostorije.

Radovi se odvijaju predviđenom dinamikom i do sada su završeni svi grubi građevinski radovi, postavljena keramika i sanitarije, a urađene su elektro, vodovodne i kanalizacione instalacije, kao i grijanje.

Također, postavljena je unutrašnja i vanjska stolarija i urađena fasada na objektu.

"Trenutno se izvode završni unutrašnji zanatski radovi, pripreme za moleraj, stropovi i oblaganje unutrašnjeg stepeništa kamenom. Početkom naredne sedmice započet ćemo i podopolagačke radove, nakon čega će uslijediti finalni radovi", izjavio je šef gradilišta Advan Karić ističući da će radovi biti završeni prije početka nove školske godine.

Novi školski objekat danas su obišli predstavnici Općine Novi Grad zajedno sa predstavnicima izvođača radova, firme ITC. Tokom obilaska rečeno je da će u narednim danima uslijediti vanjsko uređenje prostora oko objekta, kao i spajanje kotlovnice na sistem grijanja u novom objektu.

Škola u Dobroševićima radi u vrlo teškim uslovima zbog nedostatka prostora. Nastava se odvija u tri smjene i u veoma neuslovnim prostorijama. Nakon izgradnje novog objekta uz postojeću školu, taj problem će biti riješen.

U dosadašnje radove utošeno je 1.400.000 KM, a objekat će koštati 2.015.000 KM. Od toga je 800.000 KM osiguralo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS, a ostatak sredstava Općina Novi Grad zajedno sa donatorom, kuvajtskom firmom ARDH Aljazera. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS i Općina Novi Grad osigurali su još 150.000 KM za nabavku školske opreme.

S obzirom na to da škola nema fiskulturnu salu, u narednom periodu planirana je izgradnja igrališta i fiskulturne sale.