BH vojna industrija i naoruzanje

[krater]

Projekti u TRZ-u

Ručni raketni bacač + komando verzija
Padobran za svjetleću granatu
Bacač 40mm, revolver
Podcijevni bacač 40mm
Mitraljez 40mm
Oklopno vozilo

[krater]

Projekti u TRZ-u

Ručni raketni bacač + komando verzija
Padobran za svjetleću granatu
Bacač 40mm, revolver
Podcijevni bacač 40mm
Mitraljez 40mm
Oklopno vozilo

Mogu preuzeti proizvodnju bestrzajnog topa od BNT-a, lansera od 107 mm, naoruzanja koje ne zahtijeva velika tehnicka/materijalna ulaganja.

[Nuken]

Zaboravih i taj mitraljez koji se spominje. Može biti da upravo TRZ radi na razvoju istoga kao nosilac

[155_mm]

Da li smo mi ikad proizvodili bestrzajne topove i da li ih sad proizvodimo? Nesto slicno švedskom Gustavu.

Ako mislis na Carl Gustav, to je plafon u svjetskim okvirima, za nesto takvo treba puno puno ulaganja i rada.

Sama cinjenica da ga US army koristi, sve govori.

pa RPG7 koristi izraelska vojska i to dosta govori.

[155_mm]

U narednom mjesecu ovdje će nam doći nekih skoro 30 ljudi koji odlično poznaju vojnu industriju i tehnologiju. S ponosom ćemo im se predstaviti – kaže Rekić.

interesantna najava. to neka masovna tehnolosko tehnicka saradnja u skoroj buducnosti.

[mirsek]

Pametna municija za artiljeriju, dronovi za izvidjanje i navodeci protivoklopni sistemi po licenci, ako ovo usvojimo u narednih 5 godina beton betona smo.

[iks]

[quote="archi_a"]Pozdrav kolege. Vezano za priču oko proizvodnje. Sve što se proizvodi i što će se još uvrstiti u proizvodnju, stvar je pregovora, dogovora i usaglašavanja politike sa strancima sa kojima "sarađujemo" u procesu jačanja i napretka Bosne i Hercegovine na putu ka EU i NATO integracijama. Vi možete pretpostaviti ko su ti stranci. Ja vam to naravno ne mogu predstaviti u pisanoj formi. Ko će vjerovati, vjerovat će. Moje lično mišljenje je da je to čak i dobro. Definitivno daje cijeloj priči dodatnu sigurnost.

Ovo je tacno. Bez saglasnosti ino partnera ne smije se proizvesti ni metak. Kako dobiju zeleno svjetlo tako i stancaju. Sve je kontrolisano sto nije ni lose.

[ad0o]

Da li u BiH postoji proizvođač malih elektromotora?

[Gojeni H]

U ratu je bila ona (navodno) kineska verzija koju su dvojica ljudi mogli nositi.

ne znam koja je to

https://en.wikipedia.org/wiki/B-10_recoilless_rifle

https://en.wikipedia.org/wiki/SPG-9

https://en.wikipedia.org/wiki/Type_78

Mogao bi biti ovaj B-10, ali slagao bih ti kad bih rekao da sam siguran.
Gledam sad tezinu ... 71, 7 kg bez kotaca. Nama na obuci govorili 70 kg, i da bio je bez kotaca.

[jao_situacije]

U ratu je bila ona (navodno) kineska verzija koju su dvojica ljudi mogli nositi.

ne znam koja je to

https://en.wikipedia.org/wiki/B-10_recoilless_rifle

https://en.wikipedia.org/wiki/SPG-9

https://en.wikipedia.org/wiki/Type_78

Mogao bi biti ovaj B-10, ali slagao bih ti kad bih rekao da sam siguran.
Gledam sad tezinu ... 71, 7 kg bez kotaca. Nama na obuci govorili 70 kg, i da bio je bez kotaca.

i kako se pokazao ?

[Gojeni H]

i kako se pokazao ?

Odlican. Ispalis granatu, dvojica sa strane (malo jacih) zgrabe nozice i nosis ga 10-ak metara do sklonista, a onda se cetnicki minobacaclija more hebat.
Samo nije ih bilo puno.
Ako se ne varam bio je jedan top na Gradachcu i jedan u Kalesiji. To je to, sto se tice 2.korpusa.

[jao_situacije]

i kako se pokazao ?

Odlican. Ispalis granatu, dvojica sa strane (malo jacih) zgrabe nozice i nosis ga 10-ak metara do sklonista, a onda se cetnicki minobacaclija more hebat.
Samo nije ih bilo puno.
Ako se ne varam bio je jedan top na Gradachcu i jedan u Kalesiji. To je to, sto se tice 2.korpusa.

[mirsek]

i kako se pokazao ?

Odlican. Ispalis granatu, dvojica sa strane (malo jacih) zgrabe nozice i nosis ga 10-ak metara do sklonista, a onda se cetnicki minobacaclija more hebat.
Samo nije ih bilo puno.
Ako se ne varam bio je jedan top na Gradachcu i jedan u Kalesiji. To je to, sto se tice 2.korpusa.

Jbt. kad skontas koliku su tehnicku nadmoc cetnici imali to je cudo da smo opstali.
Oni su rat zavrsili sa preko 300 tenkova u inventaru, da ne spominjem artiljeriju i municije koliko si htio.

[Gojeni H]

Jbt. kad skontas koliku su tehnicku nadmoc cetnici imali to je cudo da smo opstali.
Oni su rat zavrsili sa preko 300 tenkova u inventaru, da ne spominjem artiljeriju i municije koliko si htio.

Ni onih JNA bestrzajnih topova se nisam nagledao. Nacin na koji smo mi ratovali ti jednostavno nije omogucavao efetknu upotrebu takvog topa.
Bas ce te cetnicki tenkista pustiti dadovuces top, namjestis se, ravno ispred tebe ... Fakat bezveze orudje, neka i to bude neka naucena lekcija iz proslog rata.

Zato je Osa zlata vrijedila.

https://en.wikipedia.org/wiki/M79_Osa

[drndalo]

Mogao je i bolje se koristiti, i jeste... U SA ga se nije imalo sta vuci tamo vamo. Bilo je pametnije staviti ga na neko zaprecno mjesto (pripremljeno i zamaskirano) i pucati kad zagusti... Naravno, nakon prve granate, ili bjezanija, ili ukopavanje... Ta jedna je vise puta znala biti odlucujuca... Nakon nje bi stali... Veci je problem bio sto je municije za njega bilo jako malo...

Za jednu akciju u Nedzaricima u SA znam da je bio presudan... U stvari na Stupskom brdu... Njegov veliki plus je bio daljina gadjanja, posebno sa RKZ zrnom, i u poredjenju s Osom... RKZ je mogao hladno i sa kilometar razvaliti,za razliku od Ose... A u SA tada mislim da su bila 1-2 RKZ zrna na raspolaganju...

[jao_situacije]

ima smisla u defanzivi

[Gojeni H]

Mogao je i bolje se koristiti, i jeste... U SA ga se nije imalo sta vuci tamo vamo. Bilo je pametnije staviti ga na neko zaprecno mjesto (pripremljeno i zamaskirano) i pucati kad zagusti... Naravno, nakon prve granate, ili bjezanija, ili ukopavanje... Ta jedna je vise puta znala biti odlucujuca... Nakon nje bi stali... Veci je problem bio sto je municije za njega bilo jako malo...

Za jednu akciju u Nedzaricima u SA znam da je bio presudan... U stvari na Stupskom brdu... Njegov veliki plus je bio daljina gadjanja, posebno sa RKZ zrnom, i u poredjenju s Osom... RKZ je mogao hladno i sa kilometar razvaliti,za razliku od Ose... A u SA tada mislim da su bila 1-2 RKZ zrna na raspolaganju...

I to mu je glavna, i rekao bih jedina prednost. Za Sarajevo si vjerovatno u pravu, pogotovo gdje je bila gradska borba. O tome i nisam nesto razmisljao.

[drndalo]

Ma nije sporno da je to orudje prevazidjeno, ali kao i svako drugo, ima svoje bolje i losije strane, i kada ih znas, onda se trudis iskoristiti dobre (kada i ako mozes), a minimalizirati lose strane... Za to su ti potrebni ljudi koji znaju, pa onda oni mogu probati improvizovati u granicama moguceg...

U ovom gore spomenutom slucaju, sve to je bilo doslo do izrazaja... Zavucen statican cilj, mala pukotina kroz koju se moralo gadjati, ali zbog opasnosti za posadu koja je trebala gadjati sa brisanog prostora na jedinoj mogucoj ravnoj liniji, odabrano je dalje mjesto, u mrkloj noci za postavljanje polozaja... I gadjanje u zaista praskozorje, cim je prva seva otvorila sanjivo oko, jer je to bilo manje opasno nego za protivoklopnjake u okolnim rovovima... E kad su ga RKZ zrnom spizdili, mislim da je bilo i > 1200m onda su lakse upali unutra u tih desetak sekundi "nicega"...

[Seawolf]

Nagradno pitanje (nagrada: sok / piva) za znalce, a u vezi sa probojnom moći kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz BST M60, kal. 82 mm:

Zbog čega je probojnost oklopa, projektila kalibra 82 mm koji se ispaljuju iz BST M60, relativno mala, a obzirom na kalibar projektila i količinu eksploziva u njemu, kada se poredi sa probojnošću kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz ručnih raketnih bacača manjeg kalibra (npr. M80 "Zolja", kalibra 64 mm)?

[Alfons Kauders]

Nagradno pitanje (nagrada: sok / piva) za znalce, a u vezi sa probojnom moći kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz BST M60, kal. 82 mm:

Zbog čega je probojnost oklopa, projektila kalibra 82 mm koji se ispaljuju iz BST M60, relativno mala, a obzirom na kalibar projektila i količinu eksploziva u njemu, kada se poredi sa probojnošću kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz ručnih raketnih bacača manjeg kalibra (npr. M80 "Zolja", kalibra 64 mm)?

20 godina starija tehnologija - M60 je iz 1960 a Zolja s kraja sedamdesetih, pocetka osamdesetih...

Prve generacije kumulativnih bojevih glava nisu imale optimalan dizajn, tj imale bi dovoljno eksploziva i metalni penetrator, ali je geometrija bila takva da bi npr. bojeva glava od 100mm probila 250mm oklopa... Mislim da je fol kad se radi "plica" glava, gdje bakarni konus nije toliko naglasen.

Kod takvih bojevih glava, probojnost je relativno niska u odnosu na modernije, ali ucinak iza oklopa je veci. Pored toga, ucinak na neoklopljene mete je veci. Mozda bi Zolja s 64mm probila 50-80mm vise oklopa od M60, ali bi efekt nakon probijanja oklopa bio manji, jer je mlaz bolje fokusiran i fokalna tacka je bolje postavljena. Kod modernijih glava, ugao konusa je veci, i iza se najcesce nalazi vise eksploziva. Protiv pjesadije ili neoklopljenih vozila, M60 bi imao bolji ucinak od Zolje, mada bi Zolja probila vise oklopa.

Dakle nije toliko do kalibra i kolicine ili vrste eksploziva, vec geometrije glave, udaljenosti fokalne tacke od punjenja (udaljenost detonatora), kao i vrste metalnog materijala koristenog u penetratoru (mada mislim da se na ovako jeftinim oruzjima i 60tih i 80tih i danas nisu koristile neke egzoticne legure, vec najcesce obicni bakar)

[Alfons Kauders]

Ma nije sporno da je to orudje prevazidjeno, ali kao i svako drugo, ima svoje bolje i losije strane, i kada ih znas, onda se trudis iskoristiti dobre (kada i ako mozes), a minimalizirati lose strane... Za to su ti potrebni ljudi koji znaju, pa onda oni mogu probati improvizovati u granicama moguceg...

U ovom gore spomenutom slucaju, sve to je bilo doslo do izrazaja... Zavucen statican cilj, mala pukotina kroz koju se moralo gadjati, ali zbog opasnosti za posadu koja je trebala gadjati sa brisanog prostora na jedinoj mogucoj ravnoj liniji, odabrano je dalje mjesto, u mrkloj noci za postavljanje polozaja... I gadjanje u zaista praskozorje, cim je prva seva otvorila sanjivo oko, jer je to bilo manje opasno nego za protivoklopnjake u okolnim rovovima... E kad su ga RKZ zrnom spizdili, mislim da je bilo i > 1200m onda su lakse upali unutra u tih desetak sekundi "nicega"...

BST je totalno prevazidjen za namjenu za koju smo ga morali koristiti jer nismo imali izbora. U JNA bi trebali pokrivati domete od npr. 200-1200 metara sto je imalo smisla

- Do 200-300 metara - imali smo M80, M79, M57 itd
- 200-300m do 1000-1200 metara - bestrzajci
- 1000-1200m - maljutke

Problem s maljutkama i generalno tom prvom generacijom navodjenih projektila je bio veliki minimalni domet, pa po PSu s malutkom ne bi trebalo gadjati ispod cca 900 metara, pa bi "rupu" izmedju rucnih protuoklopnih sredstava i maljutke popunjavao BST. Danas to nije potrebno jer novije navodjene rakete mogu gadjati i na par stotina metara.

Medjutim, BST je opet dosta jeftiniji, manji i laksi, ne iziskuje toliko obuke, i ima vise smisla ako se ne koristi preko tenkova i slicnih ciljeva, vec za podrsku pjesadiji.

Mada bestrzajci padaju kurcu za usi kao pjesadijska PO sredstva, to ne znaci da nemaju svrhe. Primjera radi, Rheinmetal je napravio RMK30, bestrzajni automatski top 30mm za helikoptere, koji cak ispaljuje zrna vecom brzinom od npr M230 u istom kalibru, koji koristi AH-64. Pored toga, bestrzajci bi imali smisla za dronove i autonomna vozila.

U odredjenim rodovima vojske i dalje imaju mjesto kao sirotinjska artiljerija, ukljucujuci velike vojske (Marinci npr i dalje koriste Gustava, SMAW itd), ali i tu se sve vise ide na klasicne bacace umjesto onog sto smatramo BSTom.

Recimo Kinezi imaju ovu igracku u 120mm:

https://en.wikipedia.org/wiki/PF-98

Nije navodjeni sistem, ali je ogroman kalibar s velikim dometom (i ima balisticki kompjuter s laserom itd). Nisam siguran da bi bas bio idealan za nasa brda i vukojebine radi velike mase, ali cisto stavljam kao primjer sta je sve moguce. Efektivni domet za tackaste ciljeve, tj oklop, je 800 metara, a za HE granate ide do 1800...

Dva vojnika s ovim sranjem na kilometar mogu ubaciti granatu u kucu bez previse problema, a zamislimo ucinak 120mm na meti u poredjenju s 82mm BSTom ili Zoljom od 64mm. I s obicnom bi bilo gadno, a s termobaricnom bi jednim pogotkom svalio barem sprat kuce, ako ne i citavu.

[Seawolf]

Nagradno pitanje (nagrada: sok / piva) za znalce, a u vezi sa probojnom moći kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz BST M60, kal. 82 mm:

Zbog čega je probojnost oklopa, projektila kalibra 82 mm koji se ispaljuju iz BST M60, relativno mala, a obzirom na kalibar projektila i količinu eksploziva u njemu, kada se poredi sa probojnošću kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz ručnih raketnih bacača manjeg kalibra (npr. M80 "Zolja", kalibra 64 mm)?

20 godina starija tehnologija - M60 je iz 1960 a Zolja s kraja sedamdesetih, pocetka osamdesetih...

Prve generacije kumulativnih bojevih glava nisu imale optimalan dizajn, tj imale bi dovoljno eksploziva i metalni penetrator, ali je geometrija bila takva da bi npr. bojeva glava od 100mm probila 250mm oklopa... Mislim da je fol kad se radi "plica" glava, gdje bakarni konus nije toliko naglasen.

Kod takvih bojevih glava, probojnost je relativno niska u odnosu na modernije, ali ucinak iza oklopa je veci. Pored toga, ucinak na neoklopljene mete je veci. Mozda bi Zolja s 64mm probila 50-80mm vise oklopa od M60, ali bi efekt nakon probijanja oklopa bio manji, jer je mlaz bolje fokusiran i fokalna tacka je bolje postavljena. Kod modernijih glava, ugao konusa je veci, i iza se najcesce nalazi vise eksploziva. Protiv pjesadije ili neoklopljenih vozila, M60 bi imao bolji ucinak od Zolje, mada bi Zolja probila vise oklopa.

Dakle nije toliko do kalibra i kolicine ili vrste eksploziva, vec geometrije glave, udaljenosti fokalne tacke od punjenja (udaljenost detonatora), kao i vrste metalnog materijala koristenog u penetratoru (mada mislim da se na ovako jeftinim oruzjima i 60tih i 80tih i danas nisu koristile neke egzoticne legure, vec najcesce obicni bakar)

Sve si lijepo napisao, ali nisi odgovorio na pitanje zašto je probojnost oklopa kod klasične kumulativne mine za BST M60, tako mala (200 mm). Ništa od nagradne pive, za sada.

Čak i kada se izvrši usporedba sa kumulativnim projektilom iste generacije, recimo sa kumulativnom minom M57, za ručni bacač M57, koja čak ima i isti kalibar (82 mm je vanjski prečnik mine, mada je kalibar oruđa 44 mm, mina je nadkalibarna) i približno istu masu od oko 2,5 kg, kumulativna mina za BST M60, sa oznakom M60P2R ima značajno manju probojnost oklopa, odnosno mina za ručni bacač M57 je "šije" za čak 60% (320 mm, prema 200 mm).

Hint: šta to ima kumulativna mina M60P2R, za bestrzajni top M60:


A čega nema na kumulativnoj mini M57, za ručni bacač M57:

[Alfons Kauders]

Nagradno pitanje (nagrada: sok / piva) za znalce, a u vezi sa probojnom moći kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz BST M60, kal. 82 mm:

Zbog čega je probojnost oklopa, projektila kalibra 82 mm koji se ispaljuju iz BST M60, relativno mala, a obzirom na kalibar projektila i količinu eksploziva u njemu, kada se poredi sa probojnošću kumulativnih projektila koji se ispaljuju iz ručnih raketnih bacača manjeg kalibra (npr. M80 "Zolja", kalibra 64 mm)?

20 godina starija tehnologija - M60 je iz 1960 a Zolja s kraja sedamdesetih, pocetka osamdesetih...

Prve generacije kumulativnih bojevih glava nisu imale optimalan dizajn, tj imale bi dovoljno eksploziva i metalni penetrator, ali je geometrija bila takva da bi npr. bojeva glava od 100mm probila 250mm oklopa... Mislim da je fol kad se radi "plica" glava, gdje bakarni konus nije toliko naglasen.

Kod takvih bojevih glava, probojnost je relativno niska u odnosu na modernije, ali ucinak iza oklopa je veci. Pored toga, ucinak na neoklopljene mete je veci. Mozda bi Zolja s 64mm probila 50-80mm vise oklopa od M60, ali bi efekt nakon probijanja oklopa bio manji, jer je mlaz bolje fokusiran i fokalna tacka je bolje postavljena. Kod modernijih glava, ugao konusa je veci, i iza se najcesce nalazi vise eksploziva. Protiv pjesadije ili neoklopljenih vozila, M60 bi imao bolji ucinak od Zolje, mada bi Zolja probila vise oklopa.

Dakle nije toliko do kalibra i kolicine ili vrste eksploziva, vec geometrije glave, udaljenosti fokalne tacke od punjenja (udaljenost detonatora), kao i vrste metalnog materijala koristenog u penetratoru (mada mislim da se na ovako jeftinim oruzjima i 60tih i 80tih i danas nisu koristile neke egzoticne legure, vec najcesce obicni bakar)

Sve si lijepo napisao, ali nisi odgovorio na pitanje zašto je probojnost oklopa kod klasične kumulativne mine za BST M60, tako mala (200 mm). Ništa od nagradne pive, za sada.

Čak i kada se izvrši usporedba sa kumulativnim projektilom iste generacije, recimo sa kumulativnom minom M57, za ručni bacač M57, koja čak ima i isti kalibar (82 mm je vanjski prečnik mine, mada je kalibar oruđa 44 mm, mina je nadkalibarna) i približno istu masu od oko 2,5 kg, kumulativna mina za BST M60, sa oznakom M60P2R ima značajno manju probojnost oklopa, odnosno mina za ručni bacač M57 je "šije" za čak 60% (320 mm, prema 200 mm).

Hint: šta to ima kumulativna mina M60P2R, za bestrzajni top M60:


A čega nema na kumulativnoj mini M57, za ručni bacač M57:

Kosuljica i geometrija?

M60 kao da ima dosta vise metala.

[Seawolf]

Kosuljica i geometrija?

M60 kao da ima dosta vise metala.

Čemu služi prsten od mekane legure sa vanjske strane mine M60P2R, a kojeg nema na mini M57?

Kakva je unutrašnjost cijevi bestrzajnog topa M60, a kakva ručnog bacača (i uglavnom svih ostalih pješadijskih protivoklopnih oruđa) M57?

[TheMule]

Ove novije nemaju navoj, tj. cijev zolje nema unutrasnj navoj. To vjerovatno ubrza projektil, ali nije precizan kao kod BST-a?