diason wrote:U firmi kojoj radim su zabranili uzimanje godisnjeg, radi se o tom da brane uzimanje recimo dva dana godisnjeg, moze se uzeti 12 dana do pola godine odjednom, i u drugoj polovici godine drugih 12.
Sad se desava problem kad zatreba dan, recimo dosao cumur, djetetu u skolu hoces na informacije, uzeti petak i sastaviti sa vikendom ne mozes dobiti jedan dan, vec kazu samo 12
Pozivaju se na neki zakon, da li je to istina, i da li postoji neki zakon za pozvati se?Uskoro ce mi trebati par dana za putovanja, ali nemam potrebe sav godisnji ispucat zbog tri dana.
Ako bi neko mogao objasniti da li je to neciji hir ili stvarno zakon tako kaze bio bih zahvalan.
Cuj pa imas broj obaveznih slobodnih dana u godini i to ti moraju dati (ne racunajuci praznike i neradne naravno) a sta i kada moze poslodavac da odluci osim ako nisi definisao u ugovoru o radu.
7
Novim Zakonom utvrđeno je da radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana.
36
Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
37
Zakon je usklađen sa Revidiranom Evropskom socijalnom poveljom, koja svojim odredbama predviđa najmanje četiri sedmice plaćenog godišnjeg odmora, s tim da se u Zakonu govori o radnim danima (20 radnih dana), a ne sedmicama. Ovdje je došlo do izmjene u odnosu na ranije zakonsko uređenje ovog prava, u smislu da je povećan minimalan broj dana godišnjeg odmora sa ranijih 18 na sadašnjih 20 radnih dana.
38
Međutim, uvedeno je ograničenje maksimalne dužine trajanja godišnjeg odmora na 30 radnih dana, dok starim zakonom nije bilo postavljeno nikakvo ograničenje u tom smislu. „Upravo, ova odredba izazvala je brojna pitanja u praksi – da li se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može povećati gornja granica za korištenje godišnjeg odmora, tj. da godišnji odmor bude propisan duže od 30 dana, ili da se to odredi za određenu kategoriju radnika. Iznad 30 dana, što je Zakonom o radu predviđeno kao maksimum za dužinu godišnjeg odmora, ne može se ni u jednom slučaju produžavati. U tom smislu, trebalo bi da se usklade i posebni zakoni. Zakonom je decidirano navedeno – najduže 30 radnih dana.“
39
Također, novi Zakon ne predviđa više da radnik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštiti od štetnih uticaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Ovo pravo je bilo izričito propisano ranijim Zakonom uz navođenje da se poslovi i trajanje odmora u ovom slučaju uređuju zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
40
Pravo na duži godišnji odmor od zakonom određenog najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, imaju maloljetni radnici (24 radna dana), kao što je bilo propisano i ranijim Zakonom o radu.
41
„U praksi ima dosta slučajeva da se ne obezbjeđuje ni zakonom određeno najmanje trajanje godišnjeg odmora. Tako se određuje sedam ili deset dana godišnjeg odmora, iako je radnik ispunio uslov u pogledu neprekidnog rada (šest mjeseci) i ostvario pravo na „puni“ godišnji odmor (najmanje 20 radnih dana, plus dani određeni prema kriterijima za određivanje godišnjeg odmora). Ovo se najčešće dešava u ugostiteljstvu i trgovini.“
6.3. Utvrđivanje načina korištenja godišnjeg odmora
Prema važećem Zakonu trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog ovim zakonom, uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
47
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.
48
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
49
Kao i ranije, naznačeno je da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog ovim zakonom, uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Problem u praksi predstavlja utvrđivanje u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu preciznih kriterija za određivanje dužine godišnjeg odmor
Novi Zakon predviđa da se godišnji odmor može koristiti u dva dijela.
51
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
52
Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu odredbi ovog Zakona, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
53
Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.
54
6.6. Određivanje plana korištenja godišnjeg odmora
U skladu s odredbama novog Zakona plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.
60
Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.
61
Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio.
62
U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.