samo malo wrote:Licno, jezim se samo na neke smijesne pokusaja tipa peterica, osmerica (jesam ja blesav ili je ovo ispravno, zaista ne znam)
Koliko sam ja upoznat, ispravno je: "cetverica", "peterica", itd., mada je to jedno od pravila kojeg se skoro niko ne pridrzava, iako vecina kaze "vidio sam petero njih". Slicna stvar je i sa rijecju "nitkov", iako ne koristimo zamjenicu "tko" nego "ko".
samo malo wrote:hrvatsko izvoljevanje sa uklanjanjem tudjica.. u principu se slazem da sve tudjice treba izbaciti, ali brate oni pretjeruju.
Recimo da je namjera bila dobra, jer tudjice donekle kradu jezicki identitet. Medjutim, inicijativa im je zakasnila. Dosao je moderni period "facebooka", "PC-ja", "gamera", "interneta", itd. i buduci da se engleski jezik siri "kao kuga", i sve veci broj ljudi ga govori, svaka domaca alternativa na kraju rezultira podsmijehom i ignorisanjem. U biti, radi se o "bezveznom rasipanju vremena i energije", stoga nije isplativo, a isplativost je u nasem drustvu najbitnija, tako da je svaki pokusaj uvodjenja novokovanica osudjen na propast.
chuchumbamayumbe wrote:Izvini, onda, ako ćemo govoriti o promjenama prije i poslije drugog svjetskog rata, kamo nestade ćirilica?! Ko se to danas potpisuje ćirilicom, ko je zna pisati, čitati? AKo ti je poznato to u vezi "srbizacije" bosanskog poslije drugog rata, kako objašnjavaš period prije toga? Vjerovatno Kraljevina SHS? Jeste, govorilo se općina, hajkula, mahrama i sl, pa to treba da se vrati. Jok ba, treba se vratiti, ako je ikako moguće, još kojih stotinjak godina, pisati osmanlijsko-tursko pismo, obavezno da na tabli pored općina bude i natpis na osmanlijskom, i sl. Ili da se vraćamo u period istorije/historije/povijesti na polaznu tačku "kako kome odgovara", pa da vidimo šta će se desiti.
Niti je moj dedo govorio općina, niti moja mati, niti ja, a neće ga vala ni moja djeca, koliko god se to nekome sviđalo ili ne.
Ali ovo što rade sa nametanjem takvih stvari, to je fuj.
U govornom dijalektu ne moze biti dugorocno uspjesnog nametanja. Narod govori onako kako mu odgovara. Isto tako, ako se neko trudi postovati jezicke standarde, ma kakvi oni bili, to je njegov/njen izbor. Dakle, knjizevni jezik se gotovo nigdje u svijetu ne koristi u cijelosti kao govorni jezik i radi se o dvije razlicite stvari. Negdje se knjizevna pravila "vise prime" medju narodom, negdje manje. Recimo, u odredjenim prilikama sam "prisiljen" govoriti knjizevnim jezikom i to ide prilicno tesko, i kada bi voditelj na TV recimo govorio cistim knjizevnim jezikom, vecina naroda bi ostala "paf", jer postoji toliko ukorijenjenih konstrukcija u narodnom govoru, takvih da knjizevne, pravilne (koliko to mogu biti) alternative, ne lice na njih.
chuchumbamayumbe wrote:A današnja kroatizacija jezika je još primjetnija i gora.
Cisto tehnicki gledano, ne radi se o kroatizaciji nego o parcijalnoj rekroatizaciji bosanskog jezika. Jednostavno, politika i zivot su ucinili svoje, cirilica se izbacuje (zacudili biste se koliko visokoobrazovanih ljudi, ucenika srednjih i osnovnih skola muku muci sa cirilicom), istu sudbinu dozivljavaju i srbizmi. Bosanski jezik ide nekim svojim putem, i vjerovatno je da ce kroatizacija jos kratko potrajati dok bosanski jezik ne dobije neki svoj stabilni oblik i dalje ne nastavi sam. (uvjetno receno, na koncu cemo svi govoriti ili engleski ili kineski
)
mozete srat bez kraja i konca, a niko ne primjecuje da na prvoj tabli stoji "Vrbanja most" iako se on tako ne zove vec godinama 
