Prijedlog Ustava BiH - Nezavisni demokratski intelektualci

Stranke, političari... Recite i Vi svoje mišljenje!

Da li podržavate ovaj prijedlog Ustava RBiH

Da
11
52%
Ne
10
48%
 
Total votes: 21

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Prijedlog Ustava BiH - Nezavisni demokratski intelektualci

Post by MuaDib » 06/01/2007 00:30

USTAV

Republike Bosne i Hercegovine



PREAMBULA:

Država Republika Bosna i Hercegovina postoji na osnovu svog historijskog kontinuiteta:

v Kao Banovina Bosna od sredine X vijeka do 1377. godine;

v Kao Kraljevina Bosna od 1377. do 1463. godine, pod Dinastijom Kotromanića;

v Kao dio Otomanske imperije od 1463. do 1878. godine;

v Kao Corpus separatum unutar Austro-Ugarske Monarhije od 1878. do 1908.godine;

v Kao sastavni dio Austro-Ugarske Monarhije od 1908. do 1918. godine;

v Kao sastavni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1918. do 1929. godine;

v Kao sastavni dio Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1943. godine;

Republika Bosna i Hercegovina temelji svoje današnje postojanje na osnovu slijedećeg:

v Odluka I zasjedanja ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), održanog u Mrkonjić-Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine. Na kojem je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine, formiranjem Federalne Bosne i Hercegovine unutar Demokratske Federativne Jugoslavije.

v Odluka II zasjedanja ZAVNOBiH-a, održanog u Sanskom Mostu, 30. juna, te 1. i 2. jula 1944. godine. Na kojem je donesena deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine i ZAVNOBiH predstavljen kao najviši organ političke vlasti u Bosni i Hercegovini.

v Odluka III zasjedanja ZAVNOBiH-a, održanog u Sarajevu, 26. aprila 1945. godine. Na kojem je Federalna Bosna i Hercegovina dobila svoju prvu Skupštinu i Vladu.

v Odluke o proglašenju Narodne Republike Bosne i Hercegovine, koje je donesena 08. februara 1946. godine.

v Ustava Narodne Republike Bosne i Hercegovine, donesenog 31. decembra 1946. godine. Kojim Narodna Republika Bosna i Hercegovina postaje ravnopravna republika u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

v Ustava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, donesenog 07. jula 1963. godine. Kojim Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ostaje ravnopravna republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

v Odluke Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine od 14. oktobra 1991. godine, o « Afirmaciji Suverenosti Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine».

v Odluke građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, koji su na referendumu održanom 29. februara i 01. marta 1992. godine, sa 64,31% glasova «Za» donjeli odluku o nezavisnosti Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine od bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

v Odluke Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, o proglašenju Republike Bosne i Hercegovine, od 08. aprila 1992. godine.

v Odluke o priznanju Republike Bosne i Hercegovine od strane Ujedinjenih nacija, koje su i primile Republiku Bosnu i Hercegovinu u svoje punopravno članstvo, 22. maja 1992. godine.

v Odluke međunarodne zajednice, da riješi ratni sukob u Republici Bosni i Hercegovini mirovnim sporazumom koji je utvrđen u Dejtonu 21. novembra 1995. godine, na osnovu kojeg je utvrđen privremeni Ustav Bosne i Hercegovine, koji je potpisan i usvojen u Parizu 14. decembra 1995. godine, tako da je Republika Bosna i Hercegovina nastavila svoj kontinuitet kao Bosna i Hercegovina.

Na osnovu toga:

Građani Republike Bosne i Hercegovine i njeni narodi Bošnjaci, Srbi i Hrvati, zajedno sa Ostalima (nacionalnim manjinama) izgrađuju ovaj Ustav Republike Bosne i Hercegovine:

Poštujući ljudsko dostojanstvo, slobodu i jednakost.
Izgrađujući jedinstvenu zajednicu ravnopravnih građana i naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Gradeći građansko društvo, štiteći punu ravnopravnost svih građana.
Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju.
Vođeni Ciljevima i Principima Povelje Ujedinjenih nacija.
Poštujući teritorijalni intengritet, suverenitet i političku nezavisnost svoje zemlje.
Vođeni politikom aktivne i miroljubive koegzistencije naroda i zemalja.
Uvjereni u demokratske vrijednosti plurarističkog društva.
Poštujući ljudska, građanska i manjinska prava.
Poštujući prava svih nacionalnih, etničkih i vjerskih manjina.
Štiteći svoje državljane i građane u svijetu.
Izgrađujući socijalnu i pravednu državu.
Obezbjeđujući ravnomjeran razvoj zemlje.
Uvjereni u progres i prosperitet.
U želji da sve navedeno ostvarimo.
Odlučujemo da Ustav Republike Bosne i Hercegovine glasi ovako:

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoj kontinuitet kao pravni nasljednik Bosne i Hercegovine. Te kao takva, Republika Bosna i Hercegovina će i dalje biti članica Ujedinjenih naroda i kao Republika Bosna i Hercegovina može zatražiti članstvo u svim međunarodnim organizacijama, asocijacijama i udruženjima.

Član 2.

Republika Bosna i Hercegovina je parlamentarna demokratska republika, u kojoj vlast pripada narodu i izabire se od strane naroda, slobodnim i demokratskim izborima.

Član 3.

Republika Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena, nedjeljiva, demokratska, pravna, socijalna, sekularna i decentralizovana država u postojećim granicama koje su nepovredive.

Član 4.

Suverenitet pripada građanima - državljanima Republike Bosne i Hercegovine, sva vlast proizilazi iz građana i pripada građanima.
Konstitutivni narodi Republike Bosne i Hercegovine - Bošnjaci, Srbi i Hrvati, zajedno sa ostalim građanima su ravnopravni na cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine.

Član 5.

U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi su: bosanski (bošnjački), srpski i hrvatski jezik, te latinično i ćirilično pismo.

Član 6.

Simboli Republike Bosne i Hercegovine su himna, grb i zastava.
Izgled zastave i grba, tekst i melodiju himne, kao i njihovu upotrebu određuje Skupština Republike Bosne i Hercegovine, posebnim zakonom.

Član 7.

U Republici Bosni i Hercegovini ustavni poredak se temelji na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
U Republici Bosni i Hercegovini svi zakoni moraju biti u skladu sa ovim Ustavom, a drugi propisi moraju biti u skladu sa zakonom Republike Bosne i Hercegovine.
Republika Bosna i Hercegovina kao decentralizirana država garantuje pravo na lokalnu i širu regionalnu autonomiju ili samoupravu.

Član 8.

Glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je Grad Sarajevo.
Status Grada Sarajeva, glavnog grada Republike Bosne i Hercegovine određuje ovaj Ustav.

Član 9.

Suverenitet Republike Bosne i Hercegovine je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Republike Bosne i Hercegovine prostire se nad njenim kopnenim i zračnim prostorom, rjekama, jezerima unutrašnjim i teritorijalnim vodama i morem.
Saveze i druge forme povezivanja i udruživanja sa drugim državama određuje i zaključuje Republika Bosna i Hercegovina.

II DRŽAVLJANSTVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 10.

Svi građani Republike Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnu, jezičku, vjersku, rasnu, spolnu, seksualnu ili političku pripadnost imaju pravo na državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine.

Član 11.

Državljani Bosne i Hercegovine, donošenjem ovoga Ustava, su i dalje državljani Republike Bosne i Hercegovine.
Državljani Republike Bosne i Hercegovine ne mogu biti lišeni državljanstva, prograni ili ekstraditirani iz Republike Bosne i Hercegovine.

Član 12.

Državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine reguliše Skupština Republike Bosne i Hercegovine, pod slijedećim uslovima:

§ da su državljani Republike Bosne i Hercegovine, ujedno bili i državljani Bosne i Hercegovine;
§ da se ni jednom državljanu Republike Bosne i Hercegovine ne može uskratiti državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine;
§ da Republika Bosna i Hercegovina nikome neće oduzeti državljanstvo na osnovu: spola, seksualne orjentacije, rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti, jezika, političkog ili drugog mišljenja.
§ da Republika Bosna i Hercegovina ni po kom osnovu, svoje državljane ne može izručiti drugoj zemlji i njenim institucijama;
§ da će Republika Bosna i Hercegovina štiti svoje državljane bilo gdje u svijetu preko svojih konzularnih, diplomatskih ili drugih predstavništava;
§ da Republika Bosna i Hercegovina radi na povezivanju iseljenika sa domovinom, koji su se odrekli državljanstva Republike Bosne i Hercegovine;

Član 13.

Državljani Republike Bosne i Hercegovine mogu imati i državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum o «Dvojnom državljanstvu«, odobren od strane Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i neke od nadležnih institucija države supotpisnice.

Član 14.

Osobe sa dvojnim državljanstvom ostvaruju svoje glasačko pravo u Republici Bosni i Hercegovini samo pod uslovom: «da je njihovo prebivalište duže od dvije godine u Republici Bosni i Hercegovini».

Član 15.

Državljani Republike Bosne i Hercegovine se ne mogu odreći državljanstva Republike Bosne i Hercegovine, ali imaju pravo na dvojno državljanstvo.

Član 16.

Naturalizovani državljeni Republike Bosne i Hercegovine imaju jednaka prava kao i državljani koji su rođeni u Republici Bosni i Hercegovini. Skupština Republike Bosne i Hercegovine ovim licima može oduzeti državljanstvo, ukoliko naturalizovani državljani predstavljaju opasnost po širu društvenu zajednicu.

Član 17.

Svi državljani Republike Bosne i Hercegovine jednaki su pred zakonom, u postupku pred sudovima ili drugim državnim organima, kao i organima koji nastupaju u ime države.

Član 18.

Republika Bosna i Hercegovina će svim svojim državljanima, na njihov zahtjev izdati važeću putnu ispravu i potrebne dokumente.

Član 19.

Republika Bosna i Hercegovina mora imati svoj centralni registar svih putnih isprava koje izdaje svim državljanima Republike Bosne i Hercegovine.
Vlada Republike Bosne i Hercegovine mora obezbjediti sva potrebna sredstva za rad navedenog registra.

Član 20.

Ostale akte koji regulišu državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine, propisuje poseban zakon, koji donosi Skupština Republike Bosne i Hercegovine.

III LJUDSKA, GRAĐANSKA, NACIONALNA PRAVA I SLOBODE
U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI


Član 21.

Republika Bosna i Hercegovina ovim Ustavom garantuje i obezbjeđuje poštovanje najvišeg nivoa priznatih ljudskih prava i sloboda, te najviših demokratskih standarda.

Član 22.

Svi građani i narodi Republike Bosne i Hercegovine su jednaki pred zakonom.
Republika Bosna i Hercegovina poštuje i štiti prava svih svojih građana u skladu sa ovim Ustavom i međunarodnim i evropskim standardima.
Republika Bosna i Hercegovina garantuje građanska i politička prava, ekonomska, društvena i kulturna prava, te kolektivna prava u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima.
Osnovna prava i slobode zajamčene ovim Ustavom, i prava zajamčena međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je Bosna i Hercegovina potpisnica, osiguravaju se svim osobama u Republici Bosni i Hercegovini bez diskriminacije na osnovu spola, starosne dobi, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnosti, društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnim manjinama, imovinskog stanja, rođenja, nesposobnosti i drugog statusa.
Svi građani Republike Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode koje su izražene u katalogu ljudskih prava, a koji između ostalog kaže:
§ Bosna i Hercegovina poštuje ljudska prava u skladu sa međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je ona potpisnica.
§ Međunarodni sporazumi i konvencije koje je Bosna i Hercegovina ratificirala su obavezujući za državu i imaju prvenstvo nad svim drugim zakonima i ovim Ustavom, osim ako zakon ili ovaj Ustav garantuje prava u većoj mjeri od primjenljivih sporazuma i konvencija.
§ Država osigurava sva ljudska prava u skladu, ili u većem stupnju, sa onim pravima koja su zajamčena i svim sporazumima i konvencijama u kojima je ona potpisnica
§ Prava i slobode navedene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonskim aktima.

Član 23.

Građani Republike Bosne i Hercegovine, imaju puno pravo da uživaju sva međunarodno priznata ljudska prava i slobode, da im se obezbjedi standardno poštivanje navedenih prava i sloboda, te da imaju pravo žalbe institucijama Republike Bosne i Hercegovine kod kršenja navedenih prava.

Član 24.

Svim građanima pojedincima u Republici Bosni i Hercegovini garantuju se slijedeća prava i slobode, kao i ona koja su nabrojana u međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je Republika Bosna i Hercegovina potpisnica.
§ Osnovna prava i slobode:
- Pravo na život.
- Pravo na nepodvrgavanje nečovječnim postupcima, mučenju i nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni
- Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili podčinjenosti ili prisilnom ili obaveznom radu.
- Pravo na slobodu i sigurnost ličnosti.
- Pravo na privatan i obiteljski / porodični život, dom, i poštu.
- Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji.
- Pravo na imovinu.
- Pravo na obrazovanje.
- Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
- Pravo na nediskriminaciju i isključivanje na osnovu predrasuda ;
- Pravo na poštivanje i zaštitu dostojanstva drugih.
- Pravo na okoliš koji nije štetan po zdravlje i opće dobro.
- Pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovjesti.
- Slobodu izražavanja.
- Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugim.
- Slobodu od nerazumnog pretresa i hapšenja.
§ Građanska i politička prava:
- Pravo na djelotvoran pravni lijek kada su prava zajamčena ovim Ustavom prekršena.
- Pravo na peticiju, uključujući i pravo na podnošenje žalbi.
- Pravo na formiranje i pripadanje političkim strankama,
- Pravo na sudjelovanje u javnim poslovima.
- Pravo na ravnopravan pristup javnim službama.
- Pravo glasa i izbora po stjecanju punoljetnosti od 18 godina.
- Pravo glasa je univerzalno i jednako.
- Pravo na informacije potrebne za ostvarivanje i zaštitu prava koje drži (1) država ili (2) drugo lice.
- Pravo na odbijanje svjedočenja ukoliko se time osoba koja svjedoči izlaže krivičnom gonjenju.
- Pravo na poštenu raspravu u građanskim i krivičnim predmetima i druga prava koja se odnose na krivični postupak.
- Pravo da se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažno odlukom suda ne utvrdi krivica.
- Niko ne može biti osuđen za bilo koje djelo koje prema zakonu ne predstavlja krivični prekršaj u vrijeme kada je počinjeno. Niti se može izreći kazna koja nije propisana zakonom za takvo djelo.
- Lišavanje slobode može trajati samo onoliko dugo koliko za to postoje zakonski uvjeti.
- Osoba za koju se s razlogom sumnja da je izvršilo povredu zakona može biti uhapšena i pritvorena samo kada je to potrebno u cilju vođenja krivičnog postupka ili iz razloga sigurnosti za ljude.
- Sloboda kretanja se može ograničiti zakonom samo ako je to potrebno radi vođenja krivičnog postupka ili radi zaštite, sigurnosti i zdravlja ljudi.
- Sloboda tiska, štampe i drugih sredstava komuniciranja i informisanja je osigurana.
- Sloboda tajnosti pošte i svih drugih vidova komunikacija je osigurana.
- Svako ima pravo na pravnu odbranu kad-god su prava osobe ili legitimni interesi povrijeđeni ili dovedeni u opasnost.
- Smrtna kazna je ukinuta, s tim ona ne može ponovo stupiti na snagu.
§ Ekonomska, društvena i kulturna prava:
- Svi pojedinci slobodno koriste po svom izboru jezik i sudjeluju u javnom i kulturnom životu.
- Svi pojedinci imaju pravo da se identificiraju sa kulturom ili etničkoj pripadnosti po svom izboru, ali ni jedan pojedinac ne može biti prisiljen da se identificira sa nekom kulturom ili etničkom pripadnosti.
- Sve osobe slobodno prakticiraju svoju vjeru prema vlastitom izboru.
- Sve osobe imaju pravo na:
· Obrazovanje;
· Socijalnu zaštitu i ekonomsku pomoč;
· Zdravstvo i zdravstveno zbrinjavanje;
· Ishranu;
· Dom i krov nad glavom.
- Svako je slobodan da bira svoje zanimanje i profesiju, i sva radna mjesta i dužnosti će biti pristupačna svakome pod istim uvjetima.
- Radni odnos se može prekinuti suprotno želji zaposlenih samo na način i pod uvjetima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorima.
- Svaka zaposlena osoba ima pravo na naknadu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.
- Osigurava se sloboda osnivanja sindikata i organizacija i odnosnih aktivnosti.
- Zaposlene osobe imaju pravo na pravedne i adekvatne radne uvjete.
- Zaposlene osobe imaju pravo na štrajk u skladu sa uslovima i procedurama propisanim zakonom, pravo da brane svoje kolektivne ekonomske i društvene interese.
- Pojedinci imaju pravo na poduzetništvo i slobodnu konkurenciju u gospodarstvu.
- Zajamčena je sloboda znanstvenog istraživanja.
- Zajamčena je sloboda umjetnosti.

Član 25.

Nacionalne manjine uživaju sva prava i zaštitu u Republici Bosni i Hercegovini, tako da:
- Pripadnici nacionalnih manjina ne smiju biti diskriminirani na osnovu svog statusa nacionalne manjine.
- Pripadnicima manjinskih nacionalnih grupa u Republici Bosni i Hercegovini se garantuje pravo njegovanja kulturnog nasljeđa i identiteta, komuniciranja na vlastitom jeziku, korištenja vlastitog pisma, osnivanje udruženja, stvaranje, održavanje obrazovnih i kulturnih institucija, u skladu sa zakonom.
- Svi pripadnici nacionalnih manjinskih grupacija imaju pravo na učenje vlastitog jezika i korištenje vlastitog manjinskog jezika u službenim komunikacijama, u skladu sa zakonom.
Status Nacionalne manjine u Republici Bosni i Hercegovini po ovom Ustavu imaju: Romi, Jevreji, Crnogorci, Slovenci, Makedonci, Česi, Slovaci, Poljaci, Ukrajinci, Rusini, Mađari, Albanci, Italijani, Turci i Vlasi.

Član 26.

Građani Republike Bosne i Hercegovine koji budu zloupotrebljavali ljudska prava za svoje nedemokratske, protivustavne i nelegalne ciljeve biti će sankcionisani i kažnjeni od strane institucija Republike Bosne i Hercegovine.

Član 27.

U Republici Bosni i Hercegovini garantuje se sloboda vjeroispovijesti.
Sve vjerske zajednice su ravnopravne pred zakonom.
Vjerske zajednice su odvojene od države.

Vjerske zajednice mogu, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, zavode i druge vjerske, javne, socijalne ili dobrotvorne ustanove.
Država potpomaže zaštitu svih ustanova koje su osnovale vjerske zajednice.

Građani Republike Bosne i Hercegovine koji su vjernici, imaju prva da slobodno ispovjedaju svoja vjerska uvjerenja i obavezu da spriječe nasilno nametanje određenih vjerskih uvjerenja građanima Republike Bosne i Hercegovine.
Vjerske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini imaju punu moralnu odgovornost da štite i unapređuju ljudska prava i slobode.

Član 28.

Republika Bosna i Hercegovina, njeni nivoi vlasti, sudovi, tijela i institucije moraju poštovati i ponašati se u skladu sa ljudskim pravima, temeljnim slobodama i vrijednostima koje ističu otvoreno i demokratsko društvo utemeljeno na ljudskom dostojanstvu, jednakosti i slobodi.

Član 29.

Osnovna ljudska prava i slobode koja su zagarantovana ovim Ustavom mogu biti ograničena zakonom, ali samo u onoj mjeri u kojoj je takvo ograničenje potrebno i opravdano.
Ta ograničenja će uzeti u obzir sve faktore, uključujući:
§ Prirodu tog prava ili slobode;
§ Važnost same svrhe tog ograničenja;
§ Prirodu i doseg ograničenja;
§ Odnos između ograničenja i njegove svrhe; i
§ Manje restriktivna sredstva za postizanje svrhe
Nijedan zakon ne može ograničiti niti jedno osnovno ljudsko pravo i slobodu osiguranu ovim Ustavom, osim na način kako je to propisano zakonom.

Član 30.

Svi državljani Republike Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnu, etničku, vjersku, rasnu, jezičku, spolnu, seksualnu ili neku drugu pripadnost su građani Republike Bosne i Hercegovine.

Svi državljani Republike Bosne i Hercegovine, kao građani Republike Bosne i Hercegovine, ostvaruju svoje prava kroz njene državne, vladine i druge institucije.

Član 31.

Građani Republike Bosne i Hercegovine, bez obzira na svoju nacionalnu, vjersku, jezičku i drugu pripadnost imaju jednaka prava po Ustavu Republike Bosne i Hercegovine i pred zakonima Republike Bosne i Hercegovine.

Član 32.

Svi građani Republike Bosne i Hercegovine uživaju najviši stepen ljudskih prava i sloboda, koja su utvrđena Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.

Član 33.

Svaki građanin Republike Bosne i Hercegovine ima pravo da učestvuje u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima bude primljen u javnu službu.

Svim građanima Republike Bosne i Hercegovine, podjednako su dostupne sve javne službe i državne institucije, a dužnost je građana da savjesno obavljaju svoje javne dužnosti na koje su izabrani ili koje su im povjerene.

Član 34.

Građani Republike Bosne i Hercegovine imaju pravo da na referendumu odlučuju o odlukama koje su od vitalnog značaja za građane Republike.

Pitanja na osnovu kojih se može raspisati referendum u Republici Bosni i Hercegovini, određuje poseban zakon.

Član 35.

Građani Republike Bosne i Hercegovine imaju pravo molbe i peticije organima državne uprave, uključujući i pravo na mirna okupljanja, mirne demonstracije ili javni protest, protiv nepravilnih i nezakonitih rješenja državnih organa.

Član 36.

Građani Republike Bosne i Hercegovine ostvaruju svoje biračko pravo putem višestranačkih, demokratskih, tajnih i neposrednih izbora, izabirući svoje predstavnike u zakonodavne i izvršne organe državne, regionalne autonomije i lokalne samouprave.

Član 37.

Svako kršenje građanskih prava je ujedno i kršenje ljudskih prava i sloboda u Republici Bosni i Hercegovini, kao i Ustava Republike Bosne i Hercegovine.

Član 38.

Svim građanima Republike Bosne i Hercegovine koji su socijalno ili ekonomski ugroženi, Republika Bosna i Hercegovina je dužna obezbjediti pomoć i zaposlenje.

Član 39.

Građani Republike Bosne i Hercegovine uživaju punu zaštitu Republike Bosne i Hercegovine, van zemlje putem diplomatskih i konzularnih predstavništava.

Član 40.

Republika Bosna i Hercegovina štiti svu pokretnu i nepokretnu imovinu svojih građana u Republici Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu.

Član 41.

Svi građani Republike Bosne i Hercegovine svoja građanska prava štite i ostvaruju kroz institucije Republike Bosne i Hercegovine i putem Ustava Republike Bosne i Hercegovine.

Član 42.

Građanska prava u Republici Bosni i Hercegovini pored Ustava Republike Bosne i Hercegovine, odrediti će: «Zakon o definisanju i zaštiti građanskih i ljudskih prava u Republici Bosni i Hercegovini».

Član 43.

Građanska prava u Republici Bosni i Hercegovini moraju se štititi i unaprijeđivati, a svako njihovo kršenje sankcionisati.

Član 44.

Građanska prava u Republici Bosni i Hercegovini, ne smiju se zapostavljati u odnosu na nacionalna prava naroda i nacionalnih manjina u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 45.

Građani Republike Bosne i Hercegovine ne mogu zloupotrebljavati svoja građanska prava u cilju narušavanja ustavnog poretka i zakona Republike Bosne i Hercegovine.

Član 46.

Ovim Ustavom Republike Bosne i Hercegovine nisu data isključiva građanska prava, već samo okvir građanskih prava na osnovu koga se moraju unaprijediti i definisati građanska prava u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 47.

Republika Bosna i Hercegovina država ravnopravnih građana i konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i onih koji sebe smatraju Bosancima i Hercegovcima.

Zbog specifičnog historijskog razvitka, Republika Bosna i Hercegovina pored građanskih prava, štiti kolektivna i suverena prava svojih konstitutivnih naroda.

Član 48.

Republika Bosna i Hercegovina je država bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda koji živi u Republici Bosni i Hercegovini i i sa ostalim građanima Republike ostvaruje svoja suverena, ljudska, građanska i nacionalna prava u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 49.

Konstitutivni narodi u Republici Bosni i Hercegovini kao autohtoni i državotvorni narodi imaju svoj nacionalni i kolektivni suverenitet u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 50.

Republika Bosna i Hercegovina ne može se smatrati samo kao bošnjačka, srpska ili hrvatska zemlja, jer je Republika Bosna i Hercegovina država i bošnjačkog i srpskog i hrvatskog naroda, kao i ostalih građana Republike Bosne i Hercegovine.

Član 51.

Oni građani Republike Bosne i Hercegovine koji sebe smatraju Bosancima ili Hercegovcima imaju jednaka prava kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Republici Bosni i Hercegovini, što znači da se ne mogu smatrati nacionalnim manjinama.

Član 52.

Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Republici Bosni i Hercegovini su konstitutivni narodi, koji zajedno sa nacionalnim manjinama izgrađuju državu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Član 53.

Konstitutivni narodi Republike Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Srbi i Hrvati su ravnopravni na cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine.

Član 54.

Konstitutivni narodi u Republici Bosni i Hercegovini ne mogu imati ekskluzivna prava na određene teritorije u Republici Bosni i Hercegovini, jer su ravnopravni na cijelom teritoriju Republike Bosne i Hercegovine.

Član 55.

Konstitutivni narodi Republike Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Srbi i Hrvati ne mogu svoja prava ostvarivati, uskračujući ista prava nacionalnim manjinama i Ostalima u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 56.

Konstitutivni narodi u Republici Bosni i Hercegovini imaju puno pravo na neometan kulturni razvitak, zaštitu svog nacionalnog identiteta, običaja, nacionalnih simbola, te upotrebu svog jezika i pisma.

Član 57.

Nacionalni simboli konstitutivnih naroda u Republici Bosni i Hercegovini, ne mogu biti identični simbolima drugih ili susjednih država, već moraju biti prepoznatljivi kao nacionalni simboli Bošnjaka, Srba i Hrvata koji žive u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 58.

Uz nacionalne simbole konstitutivnih naroda u Republici Bosni i Hercegovini, obavezno se moraju isticati i simboli Republike Bosne i Hercegovine.
Nacionalne simbole konstitutivnih naroda Republike Bosne i Hercegovine i njihov status, korištenje i upotrebu određuje poseban zakon, koji donosi Dom naroda Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

Član 59.

Ravnopravnost konstitutivnih naroda u Republici Bosni i Hercegovini se ostvaruje kroz institucije Republike Bosne i Hercegovine ujednačenom i ravnopravnom zastupljenošću svih naroda u institucijama Republike Bosne i Hercegovine.

Član 60.

Konstitutivni narodi Republike Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Srbi i Hrvati kao slavenski narodi imaju dužnost da u Republici Bosni i Hercegovini unapređuju svoje odnose na principima međusobnog uvažavanja u cilju stvaranja jake državne zajednice Republike Bosne i Hercegovine.

Član 61.

Konstitutivni narodi u Republici Bosni i Hercegovini imaju svoja suverena prava koja im niko ne može oduzeti, ali se ona ne mogu zloupotrebljavati protiv interesa svih građana i Republike Bosne i Hercegovine.

Član 62.

Konstitutivni narodi Republike Bosne i Hercegovine svoja nacionalna prava štite kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Član 63.

Zaštitom nacionalnih prava Republika Bosna i Hercegovina osigurava političku stabilnost i ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, ne zadirući u ljudska i građanska prava.

Član 64.

Vitalni nacionalni interes se štiti kroz instituciju Doma naroda u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.
Vitalnim nacionalnim interesom se štite prava svih konstitutivnih naroda u Republici Bosni i Hercegovini.
Vitalni nacionalni interes nacionalnih manjina i Ostalih je savjetodavnog, a ne obavezujućeg karaktera.

Član 65.

Konstitutivni narodi u Republici Bosni i Hercegovini kroz instituciju Doma naroda u Skupštini Bosne i Hercegovine i Zaštitu vitalnog nacionalnog naroda ne mogu narušavati i podrivati ustavni poredak u Republici Bosni i Hercegovini.


IV EKONOMSKO I SOCIJALNO UREĐENJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 66.

Slobodno poduzetništvo i tržišne slobode su osnova ekonomsko-socijalne organizacije Republike Bosne i Hercegovine.
Garantuje se pravo vlasništva.
Zagarantovana je sloboda kretanja ljudi, stvari, kapitala i usluga.
Garantuje se pravo nasljeđivanja.
Zabranjuju se monopoli određenih grupa u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 67.

Država osigurava svim privrednicima i poduzetncima jednak pravni položaj na tržištu.
Država podstiče privredni napredak i socijalno blagostanje građana i osigurava usklađeni privredni razvoj svih djelova zemlje.

Član 68.

Strana lica mogu sticati pravo vlasništva i prava na osnovu ulaganja kapitala.
Stranom licu zagarantirano je slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.
Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se zakonom umanjiti niti aktom na osnovu zakona.

Član 69.

Zakonom se može izuzetno, kada to zahtjeva interes Republike Bosne i Hercegovine, ograničiti ili oduzeti vlasništvo uz naknadu tržišne vrijednosti.
Naknada tržišne vrijednosti oduzete imovine ne može se ostvariti, ukoliko se dokaže da je ta imovina stečena na protivzakonit ili sumnjiv način.

Član 70.

Država razvojnim strategijama i mjerama ekonomske i socijalne politike podstiče, usklađuje i usmjerava ekonomski razvoj i povečanje socijalnog blagostanja svojih građana.

Član 71.

Svako je dužan učestvovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa zakonom i svojim privrednim i drugim mogućnostima.
Porezni sistem se zasniva na načelima jednakosti i pravednosti.

Član 72.

Pod posebnom zaštitom Republike Bosne i Hercegovine nalaze se zemljište, šume, prirodna bogastva, nekretnine, zračni prostor, rudno blago, vode, drugi djelovi prirode, more, morska obala, jezera, rijeke i druga dobra od kulturnog, historijskog, privrednog i ekološkog značaja, kao i infrastruktura koji su zakonom određeni, da su od interesa za Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Zakonom Republike Bosne i Hercegovine sa određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Bosnu i Hercegovinu mogu biti upotrebljavana ili iskorištavana od strane ovlaštenika upravljanja tim dobrima te kriterije i procedure za promjenu vlasničkog odnosa i statusa dobra od općeg društvenog zanačaja ili interesa.
Zakonom se određuje korištenje, unapređivanje, upravljanje i zaštita dobara od javnog društvenog interesa kao i plačanje naknade za korištenje dobra i gradskog građevinskog zemljišta.

Član 73.

Garantuje se vlasništvo na poljoprivredno zemljište i šumska gazdinstva, u zakonom utvrđenim granicama.
Poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište su pod posebnom zaštitom države.

Član 74.

Republika Bosna i Hercegovina garantira socijalni minimum i socijalnu sigurnost građana i u skladu sa zakonom osigurava finansiranje javnih službi i socijalnih potreba građana preko fondova i budžeta.

Član 75.

Republika Bosna i Hercegovina vodi računa o razlikama u privrednom razvoju pojedinih opština, gradova i regija zemlje i iz javnih sredstava osigurava ravnomjeran razvoj i ekonomski i socijalni napredak.

Član 76.

Republika Bosna i Hercegovina podstiče razvoj sela, proizvodnju hrane i razvoj sela, te zadruge i zadrugarstva.

Član 77.

Socijalno, zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje poljoprivrednika i seljaka je obavezno.
Republika Bosna i Hercegovina u skladu sa zakonom osigurava, sredstva za finansiranje socijalnog, zdravstvenog i penzionog osiguranja poljoprivrednika i seljaka.

Član 78.

Republika Bosna i Hercegovina garantira u skladu sa zakonom, socijalnu i zdravstvenu sigurnost i prava penzionera ostvarena minulim radom.

Član 79.

Republika Bosna i Hercegovina osigurava materijalne i druge podsticaje za razvoj prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Član 80.

Republika Bosna i Hercegovina u skladu sa zakonom osigurava podsticaje i materijalana davanja iz javnih sredstava i budžeta za stipendiranje djece bez roditelja ili roditeljskog staranja.
Republika Bosna i Hercegovina osigurava interese i podstiče unaprijeđenje položaja mladih, omladinskih organizacija i osigurava fondove za stipendiranje studenata, te podstiče razvoj stvaralaštva i inovatorstva.

V TERITORIJALNA PODJELA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 81.

Teritorijalna podjela Republike Bosne i Hercegovine se zasniva na trihotomiji administrativnih jedinica: općina - autonomna regija - država.
Građanima se garantira pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu.

Član 82.

Svaka teritorijalna jedinica u Republici Bosni i Hercegovini ima svoje organe samouprave.

Općina / Opština

Član 83.

Općina je osnovna teritorijalna jedinica lokalne samouprave u Republici Bosni i Hercegovini.

Općinu obrazuje dio naselja, jedno ili više naseljenih mjesta, u kojoj se određuju odnosi i upravlja društvenim poslovima uz vlastitu odgovornost, u interesu građana i same lokalne zajednice.

Osnovna prava i dužnosti općine kao jedinice lokalne samouprave su potpune, cjelovite i nisu ograničene nadležnostima regionalnih ili državnih vlasti.

Općina, u skladu sa svojim pravima i obavezama, ima statut. Statutom općine se uređuje unutrašnja organizacija, vršenje upravnih i drugih poslova, te odnos službi prema građanima.

Član 84.

Prava i dužnosti općine uređuju se Ustavom, zakonom i statutom općine. U općini se naručito:

§ usklađuju pojedinačni, lokalni i zajednički interesi sa općedruštvenim interesima zajednice;
§ vrše poslovi u oblasti urbanističkog planiranja, građenja, te korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem;
§ vrše poslovi u oblasti stambeno-komunalne djelatnosti uključujući izgradnju i održavanje objekata komunalne infrastrukture;
§ vrše poslovi u oblasti kulture, zaštite kulturnih dobara, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja objekata kulture radi zadovoljavanja potreba građana;
§ vrše poslovi u oblasti unapređenja osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja;
§ vrše poslovi u oblasti zdravstvene zaštite stanovništva;
§ zadovoljavaju potrebe u oblasti socijalne zaštite građana, naručito briga o starim i iznemoglim licima;
§ vrši društvena briga o djeci i stvaraju uslovi za osiguranje njihovog punog obuhvata predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem;
§ osiguravaju uslovi za razvoj sporta i fizičke kulture;
§ osiguravaju uslovi za provođenje i implementaciju građanskih zahtjeva i incijativa;
§ osiguravaju uslovi za zaštitu životne sredine i unapređenje ekoloških standarda;
§ osiguravaju uslovi za zaštitu znamenitih predjela prirodne baštine;
§ osiguravaju uslovi za razvoj turizma, ugostiteljstva, zanastva i trgovine;
§ planiraju i provode mjere zaštite građana i materijalnih dobara od prirodnih nepogoda;
§ i vrše drugi poslovi u skladu sa zakonom;

Član 85.

Osnovna funkcionalna jedinica svake općine je Mjesna zajednica. Putem Mjesne zajednice građani rješavaju svoje probleme na svom mjesnom području, putem demokratskog prava okupljanja i donošenja odluka ili peticije u cilju zaštite interesa lokalne zajednice.

Član 86.

Organi općine su :
v Skupština općine;
v Načelnik općine;
v Općinski organi uprave;

Član 87.

Skupština općine je predstavnički organ općine sastavljen je od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na osnovu općeg biračkog prava u skladu sa zakonom.

Član 88.

Broj zastupnika u Skupštini općine određuje sa na osnovu broja stanovnika općine.
Mandat zastupnika u Skupštini općine traje četiri godine.

Član 89.

Skupština svake općine u Republici Bosni i Hercegovini izvršava slijedeće:

§ usvaja budžet općine,
§ donosi i usvaja općinske odluke i druge akte,
§ usvaja regulacioni i urbanistički plan općine,
§ usvaja plan razvoja općine,
§ ostvaruje kontakt sa građanima / stanovnicima općine i rješava njihove probleme,
§ obezbjeđuje zaštitu životne sredine i provođenje ekoloških standarda,
§ usvaja statut općine,
§ osniva i ukida Mjesne zajednice,
§ odobrava projekete izgradnje infrastrukture,
§ obezbjeđuje izgradnju kulturnih i sportsko-rekreativnih sadržaja,
§ obezbjeđuje održavanje sportskih, kulturnih i drugih manifestacija,
§ obezbjeđuje sredstva za socijalne programe,
§ donosi sve odluke u skaladu sa zakonom i statutom općine,
§ formira općinske organe uprave u skladu sa zakonom,

Član 90.

Načelnik općine predstavalja i zastupa općinu, te je nosilac izvršne vlasti u općini.
Načelnika općine biraju građani u skladu sa Izbornim zakonom, na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na osnovu općeg biračkog prava.
Načelnik općine je dužan da savjesno i stručno obavlja svoju dužnost u skladu sa zakonom.
Mandat Načelnika općina traje četiri godine.

Član 91.

Općina, u okviru svojih prava i dužnosti, ima izvorne prihode kojima slobodno raspolaže u obavljanju i vršenju svojih ovlasti.
Izvori prihoda koji pripadaju općini uređuju se posebnim zakonom.

Član 92.

Republika Bosna i Hercegovina vodi računa o ujednačenom razvoju općina kao jedinica lokalne samouprave.

Član 93.

Općine kao jednice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, sarađivati sa lokalnim zajednicama unutar Republike Bosne i Hercegovine i drugih država.

Član 94.

Osnivanje novih općina u Republici Bosni i Hercegovini određuje Skupština Republike Bosne i Hercegovine na prijedlog Izvršnih vijeća Autonomnih regija.

Član 95.

Osnivanje općina, prava i dužnosti, te druga pitanja od značaja za rad općine uređuju se zakonom.

Grad

Član 96.

Grad predstavlja jedinstveno, nepodjeljeno područje povezano geografskim, ekonomskim, komunikacionom, prirodnim, saobračajnim i kulturnim osobenostima u kome se usklađuju i ostvaruju zajednički interesi građana i obezbjeđuje društveni napredak.

Član 97.

U Republici Bosni i Hercegovini status grada imaju: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar.


Član 98.

Gradovi u Republici Bosni i Hercegovini predstavljaju jedinice lokalne samouprave.

Član 99.

Organi gradova, osim Grada Sarajeva su gradsko vijeće i ured gradonačelnika.

Član 100.

Najmanje po četiri predstavnika iz reda savkog od konstitutivnih naroda i jedan iz reda Ostalih mora biti zastupljen u gradskom vijeću.
Nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 45 % vijećnika u gradskom vijeću.

Član 101.

Druga pitanja koja se odnose na osnivanje i nadležnosti grada, organizaciju i organe grada, gradska područja, sudjelovanje građana u lokalnoj samoupravi, izbore za gradsko vijeće, finansiranje i javnost rada odrediti će se posebnim zakonima i statutom gradova.

Glavni grad, Grad Sarajevo

Član 102.

Grad Sarajevo je glavni grad Republike Bosne i Hercegovine, i kao takav ima poseban status u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 103.

Grad Sarajevo čini deset općina koje se dijele na :

§ Općine uže gradske jezgre i to: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo;

§ Općine šire gradske jezgre i to: Ilijaš, Vogošća, Ilidža, Hadžići, Trnovo i Pale.

Član 104.

Općine Grada Sarajeva bez obzira na podjelu imaju jednaka prava, s tim da općine uže gradske jezgre imaju smanjenu administraciju, zbog jače urbane povezanosti.

Član 105.

Organi Grada Sarajeva su :
v Gradska skupština,
v Gradsko vijeće
v Ured gradonačelnika.

Član 106.

Skupština Grada Sarajeva je zakonodavno tijelo Grada Sarajeva, čini ga pedeset zastupnika, izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na osnovu općeg biračkog prava u skladu sa zakonom.

Iz svake općine, u Skupštinu Grada Sarajeva izabire se po pet zastupnika, na mandat u trajanju od četiri godine.

U Skupštini Grada Sarajeva moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi i najmanje tri predstavnika iz grupe nacionalnih manjina i Ostalih.

Član 107.

Obaveze Skupštine Grada Sarajeva su slijedeće:

§ priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Statut Grada Sarajeva,
§ usklađuje statute gradskih općina sa Statutom Grada Sarajeva,
§ usvaja dvotrećinskom većinom budžet Grada Sarajeva,
§ imenuje vijećnike Gradskog vijeća Grada Sarajeva,
§ osniva javna komunalna gradska preduzeća,
§ imenuje predsjedavajućeg i čelnike Skupštine Grada Sarajeva,
§ usvaja propise Grada Sarajeva,
§ usvaja urbanistički plan i plan razvoja Grada Sarajeva,
§ odobrava projekte izgradnje infrastrukture Grada Sarajeva,
§ obezbjeđuje uslove za zaštitu životne sredine, kao i unapređenje ekološke svijesti građana Grada Sarajeva,
§ obezbjeđuje uslove za održavanje kulturnih, sportskih i drugih manifestacija,
§ Ostale dužnosti Skupštine Grada Sarajeva određuje Državni zakon o glavnom gradu Republike Bosne i Hercegovine i Statut Grada Sarajeva,

Član 108.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva predstavlja izvršnu vlast u Gradu Sarajevu, čine ga vijećnici koje izabire Skupština Grada Sarajeva.

Osnovne dužnosti Gradskog vijeća su da provodi odluke koje donosi gradska Skupština i da obezbjedi efikasnu gradsku upravu Grada Sarajeva.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva ima posebnu dužnost da život građana u Gradu Sarajevu učini lagodnim i ugodnijim.

Mandat vijećnika Gradskog vijeća Grada Sarajeva traje četiri godine.

Član 109.

Broj vijećnika Gradskog vijeća je dvanaest i oni imaju dužnost da obezbjede puno poštovanje Ustava i zakona Republike Bosne i Hercegovine, kao i Statuta i propisa Grada Sarajeva.

Član 110.

Pri Gradskom vijeću Grada Sarajeva, postoje Vijeća za :

§ Finansije i ekonomiju,
§ Trgovinu, turizam i zanatstvo
§ Privredu, energetiku i industriju,
§ Saobračaj i komunikacije,
§ Razvoj i tehnologiju,
§ Sigurnost i bezbjednost,
§ Civilne poslove,
§ Sudstvo i pravdu,
§ Lokalnu upravu i samoupravu,
§ Zdravstvo, socijalnu politiku i rad,
§ Prosvjetu, obrazovanje, nauku, kulturu i sport,
§ Ekologiju, građevinarstvo i prostorno uređenje,

Član 111.

Gradonačelnik Grada Sarajeva predstavlja i zastupa Grad Sarajevo, glavni je nosilac izvršne vlasti u Gradu Sarajevu.

Gradonačelnika biraju građani u skladu sa Izbornim zakonom, na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na osnovu općeg biračkog prava.

Gradonačelnik općine je dužan da savjesno i stručno obavlja svoju dužnost u skladu sa zakonom.

Gradonačelnik predlaže organima Grada Sarajeva, prijedloge odluka, pokreće incijative, raspisuje konkurse, organzuje prezentacije, otvara projekte grada i posjećuje djelove grada u cilju što boljeg odnosa sa građanima Grada Sarajeva.

Mandat Gradonačelnika traje četiri godine.

Ostale dužnosti i obaveze gradonačelnika određuje poseban zakon i Statut Grada Sarajeva.

Član 112.

Grad Sarajevo kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine, ima daleko veće ovlasti od ovih datih Ustavom Republike Bosne i Hercegovine, a njih će odrediti Državni zakon o glavnom gradu Republike Bosne i Hercegovine, Zakon o Gradu Sarajevu, kao i Statut Grada Sarajeva.


Autonomna regija

Član 113.

Autonomna regija u Republici Bosni i Hercegovini predstavljaja zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast regionalne samouprave.

Autonomne regije su administrativne oblasti koje se formiraju na geografskim, ekonomskim, komunikacionim, prirodnim, geopolitičkim, saobraćajnim i kulturnim povezanostima, sposobne za usklađivanje interesa građana i privrede, i za osiguranje prosperitetnog života njenih građana.

Član 114.

U Republici Bosni i Hercegovini postoje četiri Autonomne regije i to:

AUTONOMNA REGIJA BOSANSKA KRAJINA
sa sjedištem u Banja Luci


koju čine slijedeće općine: Banja Luka, Bihać, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška, Bosansko Grahovo, Bosanski Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Cazin, Čelinac, Drvar, Glamoč, Jajce, Ključ, Kotor Varoš, Laktaši, Mrkonjić-Grad, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Skender Vakuf, Srbac, Šipovo, Teslić i Velika Kladuša.

AUTONOMNA REGIJA SJEVEROISOČNA BOSNA
sa sjedištem u Tuzli


koju čine slijedeće općine: Banovići, Bijeljina, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Bratunac, Brčko, Derventa, Doboj, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Maglaj, Modriča, Odžak, Orašje, Šekovići, Srebrenica, Srebrenik, Tešanj, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zavidovići, Žepče, Živinice i Zvornik.
Općina Srebrenica ima poseban status u regiji Sjeveristočna Bosna.

AUTONOMNA REGIJA VRHBOSNA
sa sjedištem u Sarajevu


koju čine slijedeće općine: Breza, Bugojno, Busovača, Centar Sarajevo, Čajniče, Donji Vakuf, Foča, Fojnica, Goražde, Gornji Vakuf, Hadžići, Han Pijesak, Ilidža, Ilijaš, Kakanj, Kalnovik, Kiseljak, Kreševo, Novi Grad Sarajevo, Novi Travnik, Novo Sarajevo, Olovo, Pale, Rogatica, Rudo, Sokolac, Stari Grad Sarajevo, Travnik, Trnovo, Vareš, Visoko, Višegrad, Vitez, Vogošća i Zenica.

AUTONOMNA REGIJA HERCEGOVINA
sa sjedištem u Mostaru


koju čine slijedeće općine: Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Kupres Livno, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Neum, Nevesinje, Posušje, Prozor, Široki Brijeg, Stolac, Tomislavgrad i Trebinje.

Član 115.

Svaka Autonomna regija sastoji se od većeg broja općina, te na osnovu toga svaka općina ima pravo na jednak broj predstavnika u regionalnim organima uprave, na osnovu broja stanovnika.

Član 116.

Institucionalni organi svake Autonomne regije su:

v Skupština regije,
v Izvršno vijeće regije,
v Savjet regije,

Član 117.

Skupština Autonomne regije je najviši samoupravni organ regije, sastavljen od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na osnovu općeg biračkog prava u skladu sa zakonom.

Broj zastupnika u Skupštini Autonomne regije određuje se na osnovu broja stanovnika, u skladu sa zakonom. Svaka opština bi trebela imati najmanje dva zastupnika u Skupštini regije.

Član 118.

Skupština Autonomne regije kao zakonodavno tijelo regije ima slijedeće dužnosti:

§ priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Ustav Autonomne regije;
§ izabire vijećnike Izvršnog vijeća Autonomne regije;
§ bira predsjedavajućeg i čelnike Skupštine Autonomne regije;
§ donosi i usvaja poslanik o radu Skupštine Autonomne regije;
§ obezbjeđuje uslove za poštovanje ljudskih prava i sloboda;
§ obezbjeđuje uslove za provođenje dužnosti i obaveza Autonomne regije;
§ donosi druge propise u skladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine i Autonomne regije;

Član 119.

Izvršno vijeće Autonomne regije predstavlja izvršni organ svake regije, čine ga vijećnici koje imenuje Skupština Autonomne regije, a broj vijećnika određuje broj vijeća Izvršnog vijeća Autonomne regije.

Član 120.

U Izvršnom vijeću Autonomne regije postoje vijeća za slijedeće resore:

§ Vijeće za finansije i ekonomiju;
§ Vijeće za trgovinu, turizam i zanatstvo;
§ Vijeće za privredu, energetiku i industriju;
§ Vijeće za saobraćaj i komunikacije;
§ Vijeće za razvoj i tehnologiju;
§ Vijeće za sigurnost i bezbjednost;
§ Vijeće za civilne poslove;
§ Vijeće za sudstvo i pravdu;
§ Vijeće za lokalnu upravu i samoupravu;
§ Vijeće za zdravstvo, socijalnu politiku, rad i izbjeglice;
§ Vijeće za prosvjetu, obrazovanje, nauku, kulturu i sport;
§ Vijeće za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo;
§ Vijeće za mađuregionalnu saradnju;
§ Vijeće za zaštitu životne sredine i prostorno uređenje; i
§ Predsjednik Izvršnog vijeća;

Član 121.

Izvršno vijeće Autonomne regije ima slijedeće dužnosti:

§ da provodi i primjenjuje zakone Republike Bosne i Hercegovine,
§ da primjenjuje propise i zakonske akte Autonomne regije,
§ da obezbjedi provjeru rada organa i institucije Autonomne regije,
§ da pripremi prijedlog budžeta regije i obezbjedi njegovo usvajanje i izvršavanje,
§ da imenuje direktore i upravne odbore javnih regionalnih preduzeća,
§ da obezbjedi neometan rad državnim službama Republike Bosne i Hercegovine,
§ da obezbjedi svakom resoru vijeća jednake uslove za rad,
§ da obezbjedi da svaki resor vijeća provodi svoje dužnosti i obaveze,
§ da provodi propise Autonomne regije i Republike putem svojih vijeća,
§ da osigura potpunu regionalnu i lokalnu samoupravu,
§ da građanima obezbjedi što ugodniji život u Autonomnoj regiji,
§ da sve dužnosti određene zakonom i Ustavom, provodi u skladu sa zakonom,

Član 122.

Svaka Autonomne regija u Republici Bosni i Hercegovini pored Skupštine i Izvršnog vijeća regije, ima i Savjet autonomne regije, koga čine načelnici općina regije.

Savjet autonomne regije se sastaje jednom mjesečno, da bi ocjenio da li je uravnotežen razvoj regije i ukazao na eventualne nedostatke.

Sve pritužbe i pohvale svakog člana savjeta, moraju se uzeti u obzir i razmotriti u Skupštini regije u roku od petnaest dana od dana zasjedanja Savjeta regije.

Član 123.

Središte svake regije u Republici Bosni i Hercegovini, ima status grada, te poseban status kao politički, administrativni, ekonomski, kulturni i privredni centar Autonomne regije.

Član 124.

Svaka Autonomna regija u Republici Bosni i Hercegovini mora imati svoje simbole zastavu, grb i pečat regije.

Član 125.

Autonomne regije moraju imati svoja javna preduzeća, čiji je zadatak da obavljaju komunalne poslove i druge poslove u službi zaštite interesa regije ili da građanima ragije obezbjede lagodan i udoban život.

Član 126.

Ustavom Autonomne regije, u skladu sa zakonom, uređuju se prava i dužnosti regije, način njihovog ostvarivanja, organizacija skupštine regije, izvršnog vijeća regije i savjeta regije, te finansiranje i udruživanje sredstava za ostvarivanje prava i dužnosti Autonomne regije.

Član 127.

Autonomne regije, u skladu sa ovim Ustavom i zakonom, vrše poslove koji se naručito odnose na:

§ provođenje politika, zakona i drugih propisa Republike Bosne i Hercegovine,
§ usklađivanje interesa i provođenje razvojne politike i ekonomskog razvoja,
§ provođenje obrazovno-prosvjetne politike, uključujući i donošenje određenih propisa o obrazovanju i osiguranju obrazovanja,
§ usklađivanje i provođenje stambene politike, uključujući i donošenje određenih propisa o uređenju zemljišta i građenju stambenih objekata,
§ usklađivanje interesa i provođenje propisa o korištenju prirodnih resursa i proizvodnji energije,
§ usklađivanje interesa i razvoj javnog informiranja,
§ kreiranje i provođenje socijalne politike,
§ izgradnju infrastrukture i komunalnu izgradnju,
§ kreiranje i provođenje politike razvoja turizma i korištenja turističkih resursa,
§ razvoj poljoprivrede i sela,
§ proizvodnju zdrave hrane,
§ realizaciju ekoloških projekata i programa zaštite životne sredine,
§ druge poslove od interesa za razvoj regije,

Član 128.

U Skupštini Autonomne regije i drugim upravljačkim strukturama regije, kao i u organima i upravljačkim strukturama gradova u kojima je središte regije, najbrojniji narod može imati najviše 45% izabranih, odnosno imenovanih predstavnika.

Član 129.

Općine i Autonomne regije mogu se udruživati u zajednice općina i Autonomnih regija, te ostvariti druge oblike saradnje, u cilju usklađivanja međusobnog razvoja i razvijanja saradnje, te osiguranja prosperiteta građana.

VII DUŽNOSTI, ORGANIZACIJA I INSTITUCIJE REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE


Dužnosti Republike Bosne i Hercegovine

Član 130.

Republika uređuje i obezbjeđuje:

§ ustavni poredak, suverenitet, jedinstvo, sigurnost i teritorijalni intengritet Republike Bosne i Hercegovine,
§ ustavnost i zakonitost,
§ ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda,
§ uređuje monetarni sistem i nacionalnu valutu,
§ uređuje obligacione odnose, imovinsko-pravne odnose i druge stvarno-pravne odnose, kao i materijalno-pravne odnose,
§ donosi strategije i politike razvoja,
§ osigurava jedinstvo ekonomskog prostora, te slobodu kretanja ljudi, usluga i kapitala,
§ osigurava pravilan i ujednačen ekonomski razvoj, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, kao i teritorijalno jedinstvo zemlje,
§ uređuje porezni i fiskalni sistemi i osigurava jedinstvo finsnsijskog intengriteta zemlje,
§ uređuje sistem državne službe,
§ uređuje bankarski sistem,
§ uređuje korištenje i unapređenje prirodnih resursa,
§ uređuje zaštitu i unapređenje životne sredine,
§ uređuje osnove vaspitanja i obrazovanja,
§ uređuje sistem visokog obrazovanja, te unapređenje nauku i tehnologiju, kulturu i sport,
§ uređuje radne odnose, penzijsko, invalidsko, socijalno i zdravstveno osiguranje
§ uređuje boračko-invalidsku zaštitu,
§ donosi sistem mjera koji se odnosi na društveni položaj mladih,
§ usklađuje bračne odnose, odnose djece i roditelja, starateljstvo i usvojenje,
§ uređuje republičko (državno) državljanstvo,
§ uređuje izgled državnih simbola Republike zastavu, grb, pečat, himnu, ambleme itd.,
§ uređuje prikupljanje i obradu statističkih i drugih podataka,
§ uređuje vrste, nadležnost, sastav i organizaciju sudstva i tužilaštva, kao i javnog pravobranilaštva i advokature,
§ uređuje političko-administrativnu organizaciju Republike Bosne i Hercegovine
§ ostvaruje međunarodnu saradnju,
§ uređuje sistem javnog informiranja,
§ vrši druga prava i dužnosti u skladu sa ovim Ustavom,

Organizacija Republike Bosne i Hercegovine


Član 131.

Ustavni poredak i državna vlast u Republici Bosni i Hercegovini zasniva se na principu podjele vlasti.
Zakonodavnu vlast, uključujući i donošenje Ustava i ustavnog zakona, vrši Parlament Republike Bosne i Hercegovine.
Izvršnu vlast vrši Vlada Republike Bosne i Hercegovine.
Sudsku vlast vrše sudovi u Republici Bosni i Hercegovini.
Republiku Bosnu i Hercegovinu predstavlja Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine.
Zaštitu Ustava, ustavnosti i zakonitosti, vrši i obezbjeđuje, Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine

Član 132.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine je predstavnički organ, građana i naroda, i nosilac je zakonodavne vlasti u Republici Bosni i Hercegovini.
Skupština Republike Bosne i Hecegovine sastoji se od:

Predstavničkog doma koji broji 120 poslanika.

Doma naroda koji broji 26 delegata, i to po 7 delegata iz reda konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata i 5 delegata iz reda nacionalnih manjina i Ostalih.

Član 133.

Poslanike u Predstavničkom domu Skupštine Republike Bosne i Hercegovine biraju građani, u skladu sa Izbornim zakonom, po preferencialnom izbornom sistemu, sa otvorene liste, u jedinstvenoj izbornoj jedinici koju predstavlja cijela teritorija ili dio teritorije Republike Bosne i Hercegovine.

Član 134.

Delegate u Domu naroda izabiru zastupnici Predstavničkog doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, dok delegate iz reda Ostalih izabire Vijeće nacionalnih manjina Republike Bosne i Hercegovine u skladu sa Izbornim zakonom.

Član 135.

Poslanici i delegati u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, biraju se na period od četiri godine.

Član 136.

Poslanici i delegati u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine nemaju obavezujući mandat.

Poslanici i delegati u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine primaju stalnu novčanu naknadu i imaju druga prava u skladu sa zakonom.

Poslanici i delegati u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine uživaju imunitet u skladu sa zakonom.

Član 137.

Svaki dom iz reda svojih članova bira predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.

Svaki dom ima svoje poslovnike o radu kojima uređuje pitanja od značaja za rad doma.

Član 138.

Prvo zasjedanje predstavničkog doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine se mora održati u roku od trideset dana, od objavljivnja konačnih rezultata parlamentarnih izbora.

Član 139.

Na prvom zasjedanju predstavničkog doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, mora se izabrati rukovodstvo doma, predsjedavajući i njegovi zamjenici.

Član 140.

Glasanje u oba doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine je tajno, dok su sjednice otvorene za javnost, osim u vandrednim okolnostima.

Bez obzira na tajnost glasanja, poslanici u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine mogu javno iskazati svoje mišljenje i stav o pitanjima koje određuje Skupština.

Član 141.

Svaki zastupnik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine ima tri osnovna prava:

predlagati zakone i amandmane u parlamentarnim raspravama;
postavljati pitanja Vladi i pojedinim njenim ministrima, i druga zastupnička pitanja,
dobrovoljno napustiti Skupštinu i prije isteka mandata;

Član 142.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine može se raspustiti radi raspisivanja vandrednih parlamentarnih izbora, u slučaju kada to odlući 70% zastupnika u oba doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.
Vandredni izbori se mogu raspisati u slijedećim uslovima: ukoliko je došlo do gubitka parlamentarne većine, ukoliko je ta odluka plod dogovora parlamentarnih stranaka ili ukoliko nisu ispoštovani izborni rezultati.

Član 143.

Prije nego što stupe na snagu zakoni, akti, odluke ili uredbe koje donese Skupština Republike Bosne i Hercegovine moraju se objaviti u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine.

Član 144.

Predstavnički dom je nadležan da:

§ odlučuje o promjeni Ustava,
§ donosi zakone, druge propise i opšte akte,
§ donosi strategiju, utvrđuje politike i odlučuje o drugim ključnim pitanjima od značaja za razvoj Republike Bosne i Hercegovine,
§ donosi budžet i završni račun,
§ odlučuje o zaduženju Republike Bosne i Hercegovine,
§ uređuje teritorijalnu organizaciju i odlučuje o promjeni granica države,
§ raspisuje referendum,
§ utvrđuje sistem odbrane Republike Bosne i Hercegovine,
§ uređuje sistem sudstva i tužilaštva Republike Bosne i Hercegovine,
§ raspisuje izbore za organe vlasti u Republici Bosni i Hercegovini,
§ bira i razrješava dužnosti predsjednika Republike Bosne i Hercegovine,
§ bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike oba Doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i druge čelnike parlamentarnih organa,
§ bira i razrješava dužnosti Vladu Republike Bosne i Hercegovine,
§ imenuje članove Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Bosne i Hercegovine,
§ imenuje državnog pravobranioca Republike Bosne i Hercegovine,
§ usvaja strategiju javne bezbjednosti i sigurnosti u Republici Bosni i Hercegovini,
§ vrši imenovanje funkcionera i drugih nosioca javnih funkcija u institucijama Republike Bosne i Hercegovine,
§ vrši kontrolu rada Vlade, drugih organa i nosioca državne vlasti,
§ vrši izbor i druga imenovajna u skladu sa Ustavom i zakonom,
§ daje amnestiju za krivična djela,
§ ratifikuje sporazume koje Republika Bosna i Hercegovina zaključi sa drugim državama i Međunarodnim organizacijama,
§ vrši i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i poslovnikom.

Član 145.

Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine može osnivati istražne komisije i povjerenstva za kontrolu rada institucija Republike Bosne i Hercegovine i druge zakonom propisane državne radnje.

Član 146.

Doma naroda je nadležan da, u skladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine, odlučuje o pitanjima koja su od vitalnog nacionalnog interesa svakog od konstitutivnih naroda.

Dom naroda odlučuje i o pitanjima koja su od vitalnog interesa za pripadnike nacionalnih manjina i Ostalih.

Dom naroda je nadležan da ukaže, u skaladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine, kada je i u kom slučaju ugrožen vitalni nacionalni interes u Republici Bosni i Hercegovini, a pod pojmom vitalnog nacionalnog interesa smatraju se slijedeća pitanja:

§ ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, te u institucijama i službama koje vrše poslove od javnog društvenog interesa
§ donošenje Ustava, ustavnih zakona i amandmana na Ustav Republike;
§ teritorijalna organizacija ( lokalna i regionalna organizacija Republike );
§ organizacija organa javne vlasti, uključujući i sudove;
§ Ustavom i zakonom zagarantovana prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
§ ravnoprave upotreba jezika i pisama;
§ prosvjete, obrazovanja i školstva;
§ poštovanje kulturne, jezičke i vjerske različitosti, duhovnog naslijeđa i tradicije;
§ očuvanje teritorijalnog intengriteta Republike;
§ pravilan i ujednačen ekonomski razvoj;
§ sistem javnog informiranja;
§ vitalni interes i položaj Bosanaca, Hercegovaca, nacionalnih manjina i Ostalih;

Član 147.

Predstavnički dom, osim o pitanjima u skladu sa ovim Ustavom, odlučuje i o drugim pitanjima od općeg značaja za stanje i unapređenje stanja u Republici Bosni i Hercegovini i od političkog i od ekonomskog značaja za međunarodni položaj Republike Bosne i Hercegovine. Odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja poslanika Doma.

Dom naroda odlučuje o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa svakog konstitutivnog naroda i ostalih, uključujući većinu bošnjačkih, većinu srpskih i većinu hrvatskih delegata.

Kada se odlučuje o vitalnom interesu Ostalih i nacionalnih manjina, odluka će biti donesena ako je za istu glasala većina od polovine ukupnih delegata iz reda Ostalih i nacionalnih manjina.

Član 148.

Ukoliko se o prijedlogu zakona ili drugog propisa, ili o drugom pitanju koje je u nadlažnosti Doma naroda Skupštine Republike Bosne i Hercegovine ne donese odluka ni nakon tri uzastopna glasanja, pitanje će riješiti Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine.
Odluka Ustavnog suda Republike Bosne i Hercegovine je konačna i obavezujuća.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine

Član 149.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine je izvršni organ Republike.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine vrši svoja prava i obaveze u skladu sa Ustavom i zakonom Republike Bosne i Hercegovine.

Član 150.

Vladu Republike Bosne i Hercegovine čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

Član 151.

Predsjednik Republike imenuje mandatara za sastav Vlade.

Nakon sastavljanja Vlade u roku od 30 dana, mandatar predstavlja program i sastav Vlade Predstavničkom domu Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i traži glasanje o povjerenju.

Član 152.

Vlada stupa na dužnost nakon što Predstavnički dom većinom glasova svih poslanika odobri program i sastav Vlade, te ministri i predsjednik Vlade polože svečanu zakletvu.

Član 153.

U skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisima Republike, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je odgovorna za ukupno stanje u Republici, a noručito za:

§ provođenje utvrđene politike, zakona i propisa u Republici Bosni i Hercegovini,
§ predlaganje zakona, strategija, politika i drugih akata i propisa Skupštini Republike Bosne i Hercegovine,
§ predlaganje državnog budžeta i propisa za izvršenje budžata,
§ donošenje uredbi za izvršenje zakona,
§ provođenje vanjske politike u skladu sa Ustavom i zakonom,
§ nadzor i usmjeravnja rada republičkih organa i drugih organa uprave i smjernica za rad,
§ osiguranje privrednog i svakog drugog napretka zemlje, i usklađivnje tog razvoja,
§ nadzire unutrašnju i vanjsku trgovinu,
§ obavljanje drugih poslova i zadataka u skladu sa Ustavom, zakonom i odlukama nadležnih organa i vlasti Republike Bosne i Hercegovine,

Član 154.

Vlada je odgovorna Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.

Član 155.

Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, članu Vlade ili Vladi u cjelini mogu pokrenuti:

§ predsjednik Republike,
§ najmanje 2/3 zastupnika u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine,
§ svaki dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine,
§ najmanje dva Izvršna vijeća autonomnih regija,
§ sama Vlada Republike Bosne i Hercegovine,

Član 156.

O zahtjevu za raspravu i za odlučivanje o povjerenju Vladi odlučuje Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dostavljanja zahtjeva za raspravu o povjerenju Vladi.

Član 157.

Ako se izglasa nepovjerenje Vladi, predsjednik i Vlada podnose ostavku. U tom slučaju se pokreće postupak za imenovanje nove Vlade u skladu sa Ustavom.

Član 158.

Ako predsjednik Vlade podnese ostavku ili mu se izglasa nepovjernje, postupiti će se u skladu sa predhodnim članom ovog Ustava.

Član 159.

Vladu Republike Bosne i Hercegovine, čine predsjednik Vlade i ministri:

§ ministar vanjskih poslova,
§ ministar vanjske trgovine i ekonomskih veza,
§ ministar evropskih integracija,
§ ministar civilnih poslova i dijaspore,
§ ministar finansija, ekonomije i trezora,
§ ministar privrede, industrije i energetike,
§ ministar saobračaja i komunikacija,
§ ministar trgovine, turizma i zanatstva,
§ ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,
§ ministar ekologije, prostornog uređenja i građevinarstva,
§ ministar pravde i sudstva,
§ ministar unutrašnjih poslova,
§ ministar odbrane,
§ ministar za ljudska prava i unapređenje položaja žrtava rata,
§ ministar prosvjete, obrazovanja, kulture i sporta,
§ ministar nauke, tehnologije i razvoja,
§ ministar zdravstva, socijalne politike i rad
Last edited by MuaDib on 08/01/2007 11:01, edited 5 times in total.


User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 06/01/2007 00:32

Predsjednik Republike

Član 162.

Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine predstavlja i zastupa Republiku u zemlji i inostranstvu.
Predsjednika Republike bira Skupština Republike tajnim glasanjem, u dva kruga glasnja na mandatni period od četiri godine, većinom glasova u Predstavničkom domu Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

Član 163.

Predsjednik Republike je nadležan za:

§ predstavljanje Republike Bosne i Hercegovine u zemlji i inostranstvu,
§ predsjedavanje pregovorima između Republike Bosne i Hercegovine i drugih država,
§ imenovanje mandatara Vlade Republike Bosne i Hercegovine,
§ imenovanje i razrješenje diplomatsko-konzularnih predstavnika Republike Bosne i Hercegovine u inostranstvu na prijedlog Vlade,
§ primanje akreditiva i davanje agremana za predstavnike stranih država u zemlji,
§ donošenje ukaza o proglašenju Ustava, izmjena Ustava, zakona i drugih propisa,
§ davanje pomilovanja na prijedlog ministra pravde Republike u skladu sa zakonom,
§ davanje incijativa i prijedloga Vladi i drugim državnim organima Republike,
§ dodjeljuje odlikovanja Republike Bosne i Hercegovine,
§ određuje platformu vanjske politike zajedno sa ministrom vanjskih poslova Republike,
§ kordinaciju ureda predsjednika Republike sa ostalim državnim institucijama,
§ podnosi izvještaj o rashodima i potrošnji budžeta ureda predsjednika Republike,
§ obavljanje drugih poslova u skladu sa Ustavom i zakonom,

Član 164.

Predsjednik Republike nakon stupanja na dužnost ne može obavljati i druge javne dužnosti u Republici, a Skupštini Republike Bosne i Hercegovine podnosi obavjest o tome da više nije član ni jedne političke stranke, partije ili nekog drugog političkog subjekta.

Član 165.

Pri preuzimanju dužnosti, predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda polaže zakletvu, kojom se obavezuje na vjernost Ustavu i zakonima Republike Bosne i Hercegovine.

Član 166.

U slučaju duže odsutnosti, ili sprječenosti, ili ako podnese ostavku, ili usljed bolesti, ili nesposobnosti, ili usljed smrti predsjednika Republike, predsjednik Predstavničkog doma Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, preuzima dužnost vršioca dužnosti Predsjednika Republike, o čemu odlučuje Ustavni sud na prijedlog Vlade.

Član 167.

Izbor novog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine mora se izvršiti u roku od 45 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.

VII SUDSTVO I JAVNO TUŽILAŠTVO U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI

Član 168.

Sudsku vlast vrše sudovi.

Sudovi su samostalni i nezavisni, i sude na osnovu Ustava i zakona.

Sudovi štite ljudska parava i slobode, osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Član 169.

Osnivanja, nadležnost, organizacija i postupak pred sudovima uređuje se zakonom.

Član 170.

Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine je najviši sud u Republici i obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona.

Sastav i nadležnost Vrhovnog suda Republike uređuje se ovim Ustavom.

Za područje regije osniva se regionalni sud.

Općinski sud osniva se za područje jedne ili više općina.

Sudovi se osnivaju zakonom.

Član 171.

Raspravljanje pred sudom je javno.
Javnost se može isključiti u slučajevima određenim zakonom.

Član 172.

Sud sudi u vijeću u skladu sa zakonom.

Član 173.

Sudska funkcija je stalna.

Sudija ne može vršiti nikakvu javnu funkciju ni posao koji je zakonom određen kao nespojiv sa sudskom funkcijom.

Sudija će biti razrješen:

§ ako to zatraži,
§ ako ispuni uslove određene zakonom,
§ ako je trajno nesposoban za obavljanje sudske funkcije,
§ ako je osuđen za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim da obavlja sudsku funkciju,

Član 174.

Osnivanje, organizacija i nadležnost tužilaštva uređuju se ovim Ustavom i zakonom.
Tužilaštvo vrši svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

Član 175.

Funkcija tužioca je stalna.
Tužailac ne može obavljati službu ili posao za koji je zakonom utvrđeno da je nespojiv sa njegovom funkcijom.

Član 176.

Sudije i tužioci se imenuju na osnovu javnog konkursa.
Sudije i tužioce imenuje i razrješava dužnosti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom.

Član 177.

Sudstvo i tužilaštvo se finansira iz posebnog pravosudnog budžeta koji donosi Skupština Republike za svaku godinu.

Član 178.

Advokatura je samostalna i profesionalna djelatnost koja pruža pravnu pomoć.
Organizacija i rad advokatur uređuje se zakonom.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine

Član 179.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine je najviši pravosudni organ, koji tumači pitanja vezana za ustavnost i zakonitost u Republici, čime štiti ustavni poredak u Republici Bosni i Hercegovini i sprječava kršenje i zloupotrebu ovog Ustava.

Član 180.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine ima sedamanaest sudija i to po pet sudija iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata, i dva sudca iz reda Ostalih i nacionalnih manjina.

Sudci će biti istaknuti i ugledni pravnici visokog moralnog digniteta koji imaju biračko pravo i državljani su Republike Bosne i Hercegovine. Mandat sudija Ustavnog suda Republike Bosne i Hercegovine traje osam godina.

Sudije Ustavnog suda Republike Bosne i Hercegovine imenuje Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

Član 181.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine:

§ odlučuje o saglasnosti zakona sa ovim Ustavom,
§ odlučuje o saglasnosti drugih propisa i općih pravnih akata sa Ustavom i zakonom,
§ rjašava sukob nadležnosti između organa zakonodavne i organa izvršne i sudske vlasti,
§ rješava sukob između nadležnosti organa Republike, Autonomne regije, grada i općine,
§ odlučuje o saglasnosti programa, statuta i općih akata političkih organizacija sa Ustavom i zakonom,
§ odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka i akata organa državne vlasti, organa lokalne i regionalne samouprave, kao i pravnih osoba kojima su povjerena javna ovlaštenja u slučajevima kada u tim odlukama i aktima povrijeđena ljudska prava i slobode, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu garantirano ovim Usravom Republike Bosne i Hercegovine,
§ prati ustavnost i zakonitost izbora i referenduma i odlučuje o sporovima koji nisu u nadležnosti redovnih sudova,
§ prati pojave od interesa za pračenje ustavnosti i zakonitosti i o tome obavještava Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine,
§ obavlja druge poslove, određene Ustavom Republike Bosne i Hercegovine,

Član 182.

Odluke Ustavnog suda su općeobavezne i izvršne na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine.
Neizvršenje odluke Ustavnog suda povlači krivičnu odgovornost lica koji stoje na čelu organa na koje se odnosi obaveza izvršenja odluke suda.
Izvršenje odluke Ustavnog suda obezbjeđuje Vlada Republike Bosne i Hercegovine.

Član 183.

Svaki punoljetni državljan Republike Bosne i Hercegovine može pokrenuti ili dati incijativu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti.

Član 184.

Postupak pred Ustavnim sudom Republike može pokrenuti:

§ Skupština Republike Bosne i Hercegovine, odnosno svaki dom pojedinačno,
§ Vlada Republike Bosne i Hercegovine,
§ Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine,
§ svaki sud, ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti postavi u postupku pred sudom,
§ javni tužilac ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti postavi u radu javnog tužilaštva,
§ javni pravobranioc ako se pitanje ustavnosti i zakonitosti postavi u radu javnog pravobranilaštva,
§ skupština, izvršno vijeće i savjet autonomne regije,
§ općinske skupštine i općinski načelnici,
§ druge pravne osobe u skladu sa zakonom,

Član 185.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine može sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti određenih akata ili odluka.

Član 186.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine ukoliko donese odluku da je prekršen Ustav Republike Bosne i Hercegovine, odluka se mora izvršiti odmah nakon objave u Službenom listu.

Član 187.

Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine ima ovlasti da zabrani djelovanje svakoj organizaciji, političkom i drugom subjektu, ukoliko se zalažu za kršenje Ustav i zakona Republike Bosne i Hercegovine, u cilju zaštite ustavnog poretka u zemlji.

Član 188.

Kada Ustavni sud utvrdi da zakon nije u suglasnosti sa Ustavom, ili da drugi propis i opći akt nije u saglasnosti sa ustavom ili je u suprotnosti sa zakonom, taj zakon, drugi propis i opći akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine.

Član 189.

Ostale nadlažnosti Ustavnog suda Republike Bosne i Hercegovine, određuje poseban zakon o Ustavnom sudu Republike Bosne i Hercegovine.

Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine

Član 190.

Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine je najviši sud u Republici i obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona u Republici Bosni i Hercegovini, te koji osigurava provedbu unutrašnjeg i međunarodnog krivičnog prava.

Član 191.

Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine ima ovlasti da rješava građanske parnice pravnih, fizičkih i drugih lica, kao i procesuiranje sporova privrednog i krupnog kriminala.

Član 192.

Sudije Vrhovnog suda imenuje i razrješava dužnosti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Bosne i Hercegovine, na osnovu javnog konkursa, bira se tridesetpet sudija, po deset iz reda svakog konstitutivnog naroda i pet iz reda Ostalih i nacionalnih manjina, na mandat od osam godina.

Član 193.

Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine donosi pravomoćne presude, s jednim pravom žalbe na odluke Vrhovnog suda.

Član 194.

Statut Vrhovnog suda usvaja Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Bosne i Hercegovine na zahtjev Ministarstva pravde i sudstva u Vladi Republike Bosne i Hercegovine.
Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine nije nadležan mijenjati svoj statut.

Član 195.

Ostale nadlažnosti Vrhovnog suda Republike Bosne i Hercegovine, određuje poseban zakon o Vrhovnom sudu Republike Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo Republike Bosne i Hercegovine

Član 196.

Tužilaštvo Republike Bosne i Hercegovine je pravosudni organ čija je dužnost da ispita slučajeve u kojima postoji kršenje zakona i propisa Republike Bosne i Hercegovine i da podigne opužnice protiv onih lica ili grupa koje krše zakon.

Član 197.

Tužioce Tužilaštva Republike Bosne i Hercegovine imenuje i razrješeva dužnosti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Bosne i Hercegovine.
Mandat tužilca Tužilaštva Republike Bosne i Hercegovine traje deset godina.

Član 198.

Tužioci Tužilaštva Republike Bosne i Hercegovine moraju da savjesno i profesionalno obavljaju svoje dužnosti i zaštite vladavinu zakona.

Član 199.

Tužilaštvo Republike Bosne i Hercegovine imenuje dvadeset tužilaca pri Vrhovnom sudu Republike Bosne i Hercegovine, pri kojem tužioci moraju braniti i štititi odluke, dokaze i dokumente Tužilaštva, u cilju kažnjavanja prekršioca zakona i propisa Republike Bosne i Hercegovine.

Član 200.

Ostale dužnosti Tužilaštva Republike Bosne i Hercegovine određuje poseban zakon o Tužilaštvu Republike Bosne i Hercegovine.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Bosne i Hercegovine

Član 201.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Bosne i Hercegovine je državni organ koji imenuje i razrješava dužnosti sudije i tužioce u pravosudnim organima Republike Bosne i Hercegovine.

Ostale dužnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Bosne i Hercegovine, određuje poseban zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Javni pravobranilac
Član 202.

Javni pravobranilac je državni organ Republike koji štiti i zastupa prava i interese Republike Bosne i Hercegovine.
Osnivanje, organizacija javnog pravobranilaštva, uslovi za vršenje funkcija, finansiranje i druga pitanja od zančaja za ostvarivnje funkcije javnog pravobranilaštva uređuju se zakonom.
Javnog pravobranioca Republike Bosne i Hercegovine imenuje Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

Advokatska komora


Član 203.

Advokatska komora je državni organ Republike Bosne i Hercegovine, koji odobrava rad advokatim u državnim i drugim pravosudnim organima.

Član 204.

Advokatska komora Republike Bosne i Hercegovine štiti prava onih građana koji nisu u stanju platiti advokatsku pomoć u sudskim procesima, te imenuje advokata po službenoj dužnosti pri svim sudovima u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 205.

Advokati članovi advokatske komore Republike Bosne i Hercegovine, moraju štiti privatnost svojih klijenta i moraju poštovati zakon i raditi sve u skladu sa zakonom o pravnoj pomoći.

Član 206.

Advokatska komora Republike Bosne i Hercegovine sama donosi svoj statut, koji mora biti u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Bosne i Hercegovine.

Član 207.

Ostale dužnosti i prava Advokatske komore Republike Bosne i Hercegovine, određuje poseban zakon, koji donosi Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

VII OBDUSMAN ZA LJUDSKA PRVA

Član 208.

Obdusman za ljudska prava u Republici Bosni i Hercegovini ja smostalna i nezavisna institucija nadležna za zaštitu ljudskih prava i sloboda građana Republike Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim Ustavom i sa međunarodnim pravom.

Član 209.

Institucija Obdusmana Republike ima jednog glavnog obdusmana i tri zamjenika glavnog obdusmana.

Član 210.

Glavni obdusman i zamjenici glavnog obdusmana biraju se iz reda tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih i nacionalnih mnjina.

Član 211.

Obdusmani se biraju iz reda državljanja Republike Bosne i Hercegovine, diplomiranih pravnika koji imaju ugled i dignitet kao sudije Ustavnog suda Republike.

Član 212.

Obdusmane izabire, na osnovu javnog konkursa, Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

Član 213.

Mandat obdusmana je četiri godine.
Za vrijeme trajanja mandata obdusmani se rotiraju na mjestu glavnog obdusmana, u periodu od po jednu godinu.

Član 214.

Institucija obdusmana se finansira iz posebnog budžeta koji donosi Skupština Republike Bosne i Hercegovine.

Član 215.

Plaće obdusmana i druga materijalna primanja obdusmana izjednačena su sa plaćama i materijalnim primanjima sudija Ustavnog suda Republike Bosne i Hercegovine.

Član 216.

Sva druga pitanja koja se odnose na organizaciju i rad Obdusmana uređuju se zakonom.

IX CENTRALNA BANKA


Član 217.

Centralna banka Republike Bosne i Hercegovine je institucija monetarnog sistema Republike nadležena za monetarnu politiku i izdavanje novca Republike Bosne i Hercegovine.

Član 218.

Središte Centralne banke Republike Bosne i Hercegovine je u Sarajevu.

Član 219.

Centralnom bankom Republike Bosne i Hercegovine rukovodi Upravi odbor koje se sastoji od guvernera, zamjenika guvernera i pet članova Upravnog odbora.

Član 220.

Za guvernera Centralne banke i zamjenike guvernera, te druge članove Upravnog vijeća mogu biti izabrani državljani Republike Bosne i Hercegovine koji ispunjavaju uslove propisane zakonom.

Član 221.

Guvernera i zamjenike guvernera imenuje Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine na osnovu javnog konkursa.

Član 222.

Sva druga pitanja značajna za ostvarivanje funkcije, organizaciju i odgovornost Cenatralne banke uređuju se zakonom Republike Bosne i Hercegovine.

X RAZVOJNA BANKA


Član 223.

Razvojna banka Republike Bosne i Hercegovine je finansijska institucija u vlasništvu Republike Bosne i Hercegovine, putem koje se osigurava i potiče ekonomski i socijalni razvoj zemlje, te postiže ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i cjelokupnost Republike.

Član 224.

Razvojana banka Republike Bosne i Hercegovine potpomaže i učestvuje u finansiranju projekata u općinama, regijama i projekta od lokalnog , regionalnog i državnog interesa koji omogućavaju skladniji privredni razvoj, izgradnju komunalne infrastrukture i nabavku potrebne opreme, te realizaciju projekata od državnog interesa.

Član 225.

Razvojnom bankom Republike Bosne i Hercegovine upravlja Upravno vijeće, sastavljano od dva predstavnika iz svake regije u Republici i jednog predstavnika iz Grada Sarajeva.

Član 226.

Upravno vijeće Razvojne banke imenuje Predstavnički dom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine na osnovu javnog konkursa.

Član 227.

Sva druga pitanja značajna za ostvarivanje funkcije, organizaciju i odgovornost Razvojne banke uređuje se zakonom.

XI FONDOVI

Član 228.

Republika Bosna i Hercegovina može, u cilju rješavanja ekonomskih, socijalnih, obrazovnih, naučnih, tehnoloških, razvojnih i drugih potreba osnivati fondove.

Član 229.

Fondovi se osnivaju zakonom.
Zakonom se uređuju pitanja vrste, namjene i izvori sredstava fondova te način upravljanja fondovima

XII PROPORCIONALNA ZASTUPLJENOST U JAVNIM ORGANIMA VLASTI,
UKLJUČUJUĆI I SUDOVE


Član 230.

Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u svima javnim funkcijama u Republici Bosni i Hercegovini.

Pod javnim institucijama se smatraju državni organi, institucije koje vrše javna ovlašćenja, sudovi i tužilaštva, pravobranilaštva te javne službe koje se finansiraju iz javnih sredstava, odnosno koje vrše poslove od javnog društvenog interesa.

Član 231.

Niže navedene funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Republike Bosne i Hercegovine mogu se popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:

§ prijedsjednik Republike,
§ prijedsjednik Vlade Republike,
§ predsjedavajući Predstavničkog doma Skupštine Republike,
§ predsjedavajući Doma naroda Skupštine Republike,

Član 232.

Niže navedene funkcije u pravosudnim i javnotužilačkim institucijama Republike mogu se popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda i reda Ostalih:

§ predsjednik Ustavnog suda Republike,
§ predsjednik Vrhovnog suda Republike,
§ državni javni tužilac,
§ državni javni pravovranilac,


XIII DISTRIBUCIJA INSTITUCIJA REPUBLIKE


Član 233.

Sjedišta institucija i agencija Republike Bosne i Hercegovine osim u Sarajevu glavnom gradu Republike distribuirati će se i u gradove - sjedišta regija u Republici u skladu sa posebnim zakonom, koji donosi Skupština Republike Bosne i Hercegovine.

XIV DAVANJE SVEČANE IZJAVE

Član 234.

Funkcioneri, nosioci javnih državnih funkcija koje biraju ili imenuju zakonodavni ili izvršni organi vlasti Republike daju svečanu izjavu prije preuzimanja dužnosti u skladu sa zakonom Republike.

XV MEĐUNARODNI UGOVORI


Član 235.

Zaključivanje međunarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti je Republike Bosne i Hercegovine.

Član 236.

Ratifikacija međunarodnih ugovora ili sporazuma vrši se u skladu sa posebnim zakonom.

XVI PROMJENA USTAVA


Član 237.

Pravo prijedloga da se pristupi promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine imaju svaki dom Skupštine Republike, Vlada Republike, predsjednik Republike, te najmanje dvije skupštine regija u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 238.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine odlučuje da li će se pristupiti promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine, većinom glasova svih poslanika u oba doma Skupštine.

Član 239.

O promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine odlučuje Skupština Republike Bosne i Hercegovine, na zajedničkoj sjednici oba doma, dvotrećinskom većinom glasova poslanika / delegata.

XVII ZAVRŠNE ODREDBE


Član 240.

Ustav Republike Bosne i Hercegovine može se mijenjati ustavnim zakonom ili ustavnim amandmanima.

Član 241.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine će donjeti poseban ustavni zakon za provođenje ovog Ustava i osiguranje njegove primjene.

Član 242.

Ovaj Ustav Republike Bosne i Hercegovine usvaja Ustavotvorna Skupština Bosne i Hercegovine.

Član 243.

Ovaj Ustav stupa na snagu danom proglašenja.

Član 244.

Ovaj Ustav Republike Bosne i Hercegovine stupanjem na snagu zamjenjuje Ustav Bosne i Hercegovine.

Član 245.

Ovaj Ustav objaviti će se u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine.

Šta mislite o ovom prijedlogu ustava! :)
Last edited by MuaDib on 10/01/2007 10:28, edited 3 times in total.

mostarac
Posts: 8427
Joined: 03/03/2005 13:47

Post by mostarac » 06/01/2007 00:54

onako nije lose, samo mislim da na ovo nikad ne bi pristala zapadna hercegovina a pogotovo RS jer ovo predstavlja koliko-toliko normalnu drzavu.
Zanima me sljedece jer mi je totalno ostalo u magli:
Obrazovanje, zdravstvo i takve stvari na koje nacine se odnose prema drzavi, a na koje prema regiji, tj. kakva je uloga drzave u tome, a kakva regije?

Jastreb35
Posts: 1222
Joined: 31/05/2006 22:59

Post by Jastreb35 » 06/01/2007 01:05

Član 133.

Poslanike u Predstavničkom domu Skupštine Republike Bosne i Hercegovine biraju građani, u skladu sa Izbornim zakonom, po preferencialnom izbornom sistemu, sa otvorene liste, u jedinstvenoj izbornoj jedinici koju predstavlja cijela teritorija ili dio teritorije Republike Bosne i Hercegovine


Konkretno, kako se onemogucava majorizaciju ?

mostarac
Posts: 8427
Joined: 03/03/2005 13:47

Post by mostarac » 06/01/2007 01:11

Jastreb35 wrote:
Član 133.

Poslanike u Predstavničkom domu Skupštine Republike Bosne i Hercegovine biraju građani, u skladu sa Izbornim zakonom, po preferencialnom izbornom sistemu, sa otvorene liste, u jedinstvenoj izbornoj jedinici koju predstavlja cijela teritorija ili dio teritorije Republike Bosne i Hercegovine


Konkretno, kako se onemogucava majorizaciju ?


Kljucna stvar je IZBORNI ZAKON.
Najjednostavnije rjesenje je po meni da se onemoguci registracija i ucesce na izborima politicke partije koja nije skupila 30.000 potpisa gradjana od cega moze biti maksimalno 60% iz jednog naroda plus sto u clanstvo politicke partije da bi ucestvovala na izborima mora biti sa maksimalnim iznososm 60% jednog naroda kako u clanstvu tako na listama.
Eh onda lijepo kad se ispuni taj preduslov formiras kvote u parlamentu od maksimalno 40% jednog naroda.
Eh onda si dobio gradjansku drzavu bez mogucnosti majorizacije.
Eh na to nikad nece pristat oni koji nam danas vladaju jer bi pristali na samoukinuce :D
Eh za ovo smo imali priliku 1995. godine, ali Alaga nije pristao :D
Eh zato svak pametan odavde bjezi cim mu se ukaze prilika :D
Last edited by mostarac on 06/01/2007 01:13, edited 1 time in total.

biscanka84
Posts: 343
Joined: 20/12/2006 10:03

Post by biscanka84 » 06/01/2007 01:12

Ovo je super.Glazam ZA

seiko22
Posts: 896
Joined: 11/11/2006 04:27
Location: "REPUBLIKA SRPSKA IS GENOCIDAL PRODUCT AND SHOULD BE ABOLISHED " Prof. Francis A. Boyle

Post by seiko22 » 06/01/2007 07:04

Član 165.

Pri preuzimanju dužnosti, predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda polaže zakletvu, kojom se obavezuje na vjernost Ustavu i zakonima Republike Bosne i Hercegovine.


Evo "jastrijebe" sto je onaj tvoj ljubimac izdajnik!

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 06/01/2007 10:29

mostarac wrote:onako nije lose, samo mislim da na ovo nikad ne bi pristala zapadna hercegovina a pogotovo RS jer ovo predstavlja koliko-toliko normalnu drzavu.
Zanima me sljedece jer mi je totalno ostalo u magli:
Obrazovanje, zdravstvo i takve stvari na koje nacine se odnose prema drzavi, a na koje prema regiji, tj. kakva je uloga drzave u tome, a kakva regije?


Imaš u Članu 127. i 130. Uglavnom nadležnosti između države i regije su podjeljene u segmentu što se država bavi zakonodavstvom i osnivanje obrazovnih ustanova, a regija je dužna da izvršava provođenje tih zakona i obezbjedi svim učenicima i studentima jednake uslove za školovanje. Regija je još i dužna osigurati prijevoz učenika, izgraditi studentske domove, obezbjediti stipendije za talentirane učenike i studente itd..

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 06/01/2007 10:35

Jastreb35 wrote:
Član 133.

Poslanike u Predstavničkom domu Skupštine Republike Bosne i Hercegovine biraju građani, u skladu sa Izbornim zakonom, po preferencialnom izbornom sistemu, sa otvorene liste, u jedinstvenoj izbornoj jedinici koju predstavlja cijela teritorija ili dio teritorije Republike Bosne i Hercegovine


Konkretno, kako se onemogucava majorizaciju ?


Pa kroz instituciju Doma naroda i zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. A Predstavnički dom je dom građana.

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 06/01/2007 16:44

Zaboravio sam reči da je ovaj ustav mješavina građanskog i kolektivnog društvenog uređenja.

Grom iz vedra neba
Posts: 1485
Joined: 25/06/2006 03:05

Post by Grom iz vedra neba » 06/01/2007 16:54

Član 5.

U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi su: bosanski (bošnjački), srpski i hrvatski jezik, te latinično i ćirilično pismo.


Glasao sam za, ali sam se zajebao. Jer u ovom clanu stoji provokacija prema Bosnjacima. Ne postoji "bosnjacki jezik" samo bosanski, a s-h nacionalisti pokusavaju na sve nacine da unesu razdor po tom pitanju i zato ovako perfidno guraju "bosnjacki jezik" koji nema nikakvo povijesno utemeljenje, a to s-h nacionalisti znaju pa onda guraju nesto sto ne postoji, za razliku od bosanskog jezika koji ima najstariji pisani dokument-povelju od svih juznoslovenskih jezika. E jebiga, nismo ni mi od jucer!

Grom iz vedra neba
Posts: 1485
Joined: 25/06/2006 03:05

Post by Grom iz vedra neba » 06/01/2007 16:56

MuaDib wrote:Zaboravio sam reči da je ovaj ustav mješavina građanskog i kolektivnog društvenog uređenja.


Ako je ovo na tragu one tvoje slicne podvale da je u Sarajevu ubijeno 3.500 Srba prema "nezavisnim istrazivacima iz Srbije" onda dzaba gubis vrijeme.

Grom iz vedra neba
Posts: 1485
Joined: 25/06/2006 03:05

Post by Grom iz vedra neba » 06/01/2007 17:00

Evo sad vidjeh i regije?!?! Cetiri regije koje aha postuju geografske cjeline, kako da ne...

Nista od ovog. Zalazem se za BiH bez bilo kakvih autonomnih jedinica kako s-h nacionalisti vole reci: za unitarnu BiH.

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 06/01/2007 17:08

Grom iz vedra neba wrote:
Član 5.

U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi su: bosanski (bošnjački), srpski i hrvatski jezik, te latinično i ćirilično pismo.


Glasao sam za, ali sam se zajebao. Jer u ovom clanu stoji provokacija prema Bosnjacima. Ne postoji "bosnjacki jezik" samo bosanski, a s-h nacionalisti pokusavaju na sve nacine da unesu razdor po tom pitanju i zato ovako perfidno guraju "bosnjacki jezik" koji nema nikakvo povijesno utemeljenje, a to s-h nacionalisti znaju pa onda guraju nesto sto ne postoji, za razliku od bosanskog jezika koji ima najstariji pisani dokument-povelju od svih juznoslovenskih jezika. E jebiga, nismo ni mi od jucer!


Vidis li ti da je u zagradi bošnjački.
Vjerovatno je to stavljeno da se umire s-h nacionalisti.
A između ostalog NDI se zalažu za bosanski-srpskohrvatski jezik, tj. jezik kojim govore narodi u BiH.

Grom iz vedra neba
Posts: 1485
Joined: 25/06/2006 03:05

Post by Grom iz vedra neba » 06/01/2007 17:11

MuaDib wrote:
Grom iz vedra neba wrote:
Član 5.

U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi su: bosanski (bošnjački), srpski i hrvatski jezik, te latinično i ćirilično pismo.


Glasao sam za, ali sam se zajebao. Jer u ovom clanu stoji provokacija prema Bosnjacima. Ne postoji "bosnjacki jezik" samo bosanski, a s-h nacionalisti pokusavaju na sve nacine da unesu razdor po tom pitanju i zato ovako perfidno guraju "bosnjacki jezik" koji nema nikakvo povijesno utemeljenje, a to s-h nacionalisti znaju pa onda guraju nesto sto ne postoji, za razliku od bosanskog jezika koji ima najstariji pisani dokument-povelju od svih juznoslovenskih jezika. E jebiga, nismo ni mi od jucer!


Vidis li ti da je u zagradi bošnjački.
Vjerovatno je to stavljeno da se umire s-h nacionalisti.
A između ostalog NDI se zalažu za bosanski-srpskohrvatski jezik, tj. jezik kojim govore narodi BiH.


Onda treba staviti samo bosanski da se umire bosnjacki nacionalisti koji ne priznaju srpski i hrvatski. Ovo je klasicna podvala, nema teorije da bi prodao jezik za ovo sranje.

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 06/01/2007 17:16

Mislim ako je to problem, da se slobodno može staviti bosanski, srpski i hrvatski jezik!

Den
Posts: 460
Joined: 14/01/2006 20:19
Location: XXXXX
Contact:

Post by Den » 06/01/2007 20:08

Ma mrsko mi citati. .... :D

foucault
Posts: 242
Joined: 24/06/2005 16:42

Post by foucault » 06/01/2007 21:53

ustavni sud ne moze imati ovakve ovlasti. mora imati one koje ima sad, dakle da svaki gradjanin kad iscrpiu sve pravne lijekove, ako smatra da je neko njegovo pravo povrijedjeno, ima pravo apelacije.

i mora postojati odredba kojom se zahtijeva odredjeno radno iskustvo za suca ustavnog suda. da ne bi opet osobe poput palavricke bile birane.

Black angel
Posts: 18
Joined: 03/01/2007 22:06

Post by Black angel » 06/01/2007 22:51

Ustav je dobar sa svojom bazom, no ja mislim da je potrebno prestati rezervirati javne funkcije po sudovima, opcinama itd. kako ovdje pise za ovoliko Bosnjaka, ovoliko Srba, ovoliko Hrvata, ovoliko Ostalih itd. jer sta ako za sve funkcije su sposobni samo hajmo reci Romi oni nemaju pravo onda jer smije biti samo jedan Rom? Svako je individa bez obzira na naciju i po kvalifikaciji bi trebao dobivati svoj polozaj a ne naciji.

Ako sam ja jedini Bosnjak u jednom mjestu nije fer da ja dobijem mjesto pred vise kvalifikovanim Srbinom samo radi nacije i tako i obratno..... To je otvorena fasisticka diskriminacija ako cemo biti iskreni.

A ovo za jezik mogli su onda u zagradi i staviti srbijanski jer srpski moze biti sa pretenzijama prema BiH ako cemo po njihovom.

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 07/01/2007 23:45

Black angel wrote:Ustav je dobar sa svojom bazom, no ja mislim da je potrebno prestati rezervirati javne funkcije po sudovima, opcinama itd. kako ovdje pise za ovoliko Bosnjaka, ovoliko Srba, ovoliko Hrvata, ovoliko Ostalih itd. jer sta ako za sve funkcije su sposobni samo hajmo reci Romi oni nemaju pravo onda jer smije biti samo jedan Rom? Svako je individa bez obzira na naciju i po kvalifikaciji bi trebao dobivati svoj polozaj a ne naciji.

Ako sam ja jedini Bosnjak u jednom mjestu nije fer da ja dobijem mjesto pred vise kvalifikovanim Srbinom samo radi nacije i tako i obratno..... To je otvorena fasisticka diskriminacija ako cemo biti iskreni.

A ovo za jezik mogli su onda u zagradi i staviti srbijanski jer srpski moze biti sa pretenzijama prema BiH ako cemo po njihovom.


Ovdje je samo riječ o Ustavnom i Vrhovnom sudu, gdje bi se ipak trebalo povesti računa i o bazičnoj nacionalnoj ravnopravnosti. S poštovanjem! :)

User avatar
kekec
Posts: 4859
Joined: 18/05/2004 15:40
Location: EU

Post by kekec » 08/01/2007 00:51

Preambula predlozenog Ustava je UZASNA.
U njoj se toliko puta spominju ZAVNOBiH,
pa SOCIJALISTICKA, pa JUGOSLAVIJA, pa
FEDERATIVNA...
Puno brate, puno.
Sve to treba izbaciti, ne spominjati uopste
te mrske nam rijeci koje se vezu za Jugoslaviju
(tamnicu naroda, mrak totalitarizma), NOB i covjeka
koji je tada bio vodja.
Zar ne novopeceni strucnjaci za ustave. :D

User avatar
MuaDib
Posts: 3706
Joined: 28/10/2006 23:25
Location: Sarajevo

Post by MuaDib » 09/01/2007 23:07

Pa zar nikog ne zanima kako drugi vide ustavnu prekompoziciju Bosne i Hercegovine. :x

User avatar
kekec
Posts: 4859
Joined: 18/05/2004 15:40
Location: EU

Post by kekec » 09/01/2007 23:32

Ustav od 245 clanova je LOS Ustav.
U gornjem "romanu" ima svasta, k´o na pijaci,
dosta stvari koje su suvisne i bespotrebne jer
se iste rjesavaju Zakonima i drugim pravnim aktima.
Nisam pravnik, tako da se necu dublje upustati u
problematiku, ali cu na osnovu letimicnog citanja
(nema se vremena za detaljno citanje :D ) primjetiti:
Član 159.
Vladu Republike Bosne i Hercegovine, čine predsjednik Vlade i ministri:
§ ministar vanjskih poslova,
§ ministar vanjske trgovine i ekonomskih veza,
§ ministar
....

Glupo je da Ustav regulise naziv i broj ministarstava, jer se moze cesto javiti potreba za sjedinjavanjem dva ili razdvajanjem jednog u dva ministarstva. Hocemo li u tom slucaju mjenjati Ustav (donositi amandmane)?
Za pet godina, bilo bi vise amandmana nego clanova Ustava.

Evo jos jedan primjer:
Član 110.
Pri Gradskom vijeću Grada Sarajeva, postoje Vijeća za :
§ Finansije i ekonomiju,
§ Trgovinu, turizam i zanatstvo
§ Privredu, energetiku i industriju,
§ Saobračaj i komunikacije,
§ Razvoj i tehnologiju,
§ Sigurnost i bezbjedno

Član 107.
Obaveze Skupštine Grada Sarajeva su slijedeće:
§ priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Statut Grada Sarajeva,
§ usklađuje statute gradskih općina sa Statutom Grada Sarajeva,
§ usvaja dvotrećinskom većinom budžet Grada Sarajeva,
§ imenuje vijećnike Gradskog vijeća Grada Sarajeva,
§ osniva javna komunalna gradska


Ustavom regulisati strukturu Gradskog vijeca ili obaveze Skupstine grada Sarajeva je ludo i glupo.

Da ne govorim o regijama. Da se svi gradovi usaglase i pristanu da budu u predlozenoj regiji, znaci cekanje ili probleme bar 5 godina.

Uglavnom, Ustavom se rjesavaju osnovne, fundamentalne stvari DRZAVE,
a pitanje Vijeca, mjesnih zajednica, nadleznosti veterinarskog instituta i stanica
se rjesava Zakonima, Statutima, Uredbama i dr. odredbama.

echo
Posts: 21
Joined: 02/12/2006 16:45

Post by echo » 09/01/2007 23:33

Ustav katastrofa. Sve dok se ustav zasniva na pravima konstituivnih naroda a ne na pravima individue kao osnovne jedinice, taj ustav ce prouzrokovati kad tad nejednakost i krsenje gradjanskih sloboda.

User avatar
kekec
Posts: 4859
Joined: 18/05/2004 15:40
Location: EU

Post by kekec » 09/01/2007 23:35

MuaDib wrote:Pa zar nikog ne zanima kako drugi vide ustavnu prekompoziciju Bosne i Hercegovine. :x


Zaboravih upitati:
Da li je ovaj Prijedlog Ustava ono o cemu je
Silajdzic prije izbora govorio. ("Mi imamo
spreman, napisan, evropski Ustav")?
Da li je to taj evropski Ustav namjenjen BiH ? :?

Post Reply