Ponovo dozvoljavamo gazenje i brisanje nase kulture i umjetnosti
Ovih dana se u becu izvodi Hasanaginica koja je ni manje ni vise "rvacka" balada stoji na stranci Akcent teatra...
Veliki broj mailova na adresu istog je stiglo, ljudi pokusavaju urgirati, da se greska ispravi medjutim u povratnoj informaciji stoji, kako su sve informacije glede balade dosle iz Cro misije u becu pri OSCE i UN.
Sad bi bilo jako lijepo, da oni koji su u mogucnosti doticnu osobu iz misije malo bolje upute i zahjevaju da se greska ispravi
http://www.akzent.at/index2.php
i adresa doticne, Melita Muniæ (Email: [email protected],) koja je nasla shodno da proslijedi netacne informacije
tema je zavrsila greskom na nauci i edukaciji, pa bi bilo fino da ju moderator prebaci na odgovarajuce mjesto
Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
Moderator: Chloe
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
-
mIRCerka
- Posts: 28084
- Joined: 20/08/2004 15:21
- Location: Bolje biti frustrirani mjesanac nego cistokrvni idiot.
#2 Re: Premijera "rvacke" balede Hasanaginice
ako se ne varam, desavanje hasanaginice je u mjestu izmedju omisha i splita...gladna sam wrote:Ponovo dozvoljavamo gazenje i brisanje nase kulture i umjetnosti
Ovih dana se u becu izvodi Hasanaginica koja je ni manje ni vise "rvacka" balada stoji na stranci Akcent teatra...
Veliki broj mailova na adresu istog je stiglo, ljudi pokusavaju urgirati, da se greska ispravi medjutim u povratnoj informaciji stoji, kako su sve informacije glede balade dosle iz Cro misije u becu pri OSCE i UN.
Sad bi bilo jako lijepo, da oni koji su u mogucnosti doticnu osobu iz misije malo bolje upute i zahjevaju da se greska ispravi
http://www.akzent.at/index2.php
i adresa doticne, Melita Muniæ (Email: [email protected],) koja je nasla shodno da proslijedi netacne informacije
A takodjer, nase ambasade ne rade nista pa me ne cudi da se i ovakvi propusti naprave...mogli su makar da proguglajuOva balada je nastala u Imotskoj krajini, na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine Biokovo (1762m). Radnja se dešava u Vrdolu, današnjem Zagvozdu i Župi gdje je Hasan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Hasan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Hasanagica sahranjena. Njen mezar leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvatala vodu.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Hasanaginica
eto im haman sve pise...od pocetka...BOSANSKA i BOSNJACKA...
no, nekome je bilo tesko izvaditi ruke ispod guzice...
-
freak_with_a_laptop
- Posts: 1024
- Joined: 12/10/2006 13:01
- Location: Kifino selo
#3
Ima li Hasanaginica vlasnika?
Knjizevne i uopce kulturne cinjenice ne mogu u nas danas imati nikakvu vrijednost i "primjenu" same po sebi, nego samo ako mogu biti shvacene i upotrijebljene kao kolektivno etnicko vlasnistvo, u bukvalnom znacenju toga pojma: onako kako su vlasnistvo novac, konji, zemlja upisana u gruntovnicu, kafic ... Iz takvoga shvacanja, zatim, dolazi dundjerisanje nacionalnih knjizevnih "korpusa" (corpus, oris, lat. - tijelo, a u vojnoj terminologiji - oruzana formacija). Samo korak odatle - eto nama nasih nacionalnih knjizevnosti - bosnjacke, hrvatske i srpske, kao precizno utvrdjenih, uredno postrojenih i uvjezbanih, do zuba naoruzanih korpusa. U miru - za mir, u ratu - za vratove. Jedino iz takvih nakaradnih koncepata kulture i knjizevnosti, kao svojine i kao atributa etnije-nacije, mogu dolaziti i sporovi o pripadnosti pojedinih pisaca ili djela ovoj ili onoj nacionalnoj knjizevnosti; ti sporovi, naime, nikada se ne odmjeravaju u knjizevno relevantnoj materiji (poetickoj, jezicno-stilskoj...), vec se iskljucivo vode u tipicno svojinskim terminima: ciji je ovaj pisac, cije je ono djelo.
Cijela nasa novija povijest puna je takvih pigmejski smijesnih i opakih svadja, u kojima su svojim "opredjeljivanjima" i "izjasnjavanjima" ulje na vatru nerijetko dolijevali i sami pisci, umjetnici, ne znajuci apstrahirati bestjelesno tijelo svoje umjetnosti od svojih privatno-gradjanskih potreba (i prohtjeva). Nisu, time, svjedocili nista novo pod suncem - samo otrcani paradoks, da, naime, talenat ne bira kucu u kojoj ce prebivati.
Jedan od takvih "sporova" nedavno je, po tko zna koji put, osvanuo u novinama: cija je Hasanaginica? Ne znam hoce li se "anketa" razvijati dalje, a bilo bi dobro da nece, jer je vec i ovo malo sto je u njoj receno - sve nesporazum do nesporazuma.
Anketu je potaknuo napis u zagrebackom Globusu o pripremi premijere Alispahic-Horoziceve opere Hasanaginica, odnosno usputna tvrdnja autora teksta da je "originalna Hasanaginica pisana ikavicom, sto je svrstava u bastinu hrvatske knjizevnosti". "Originalna" Hasanaginica, naravno, nije pisana, nego kazivana ili pjevana, ili/i oboje, a gotovo je nemoguce govoriti o "originalnoj" verziji pjesme, ali pustimo sad to. Vec u Globusu se govori o "svojatanju", naravno, neopravdanom: po Globusovu autoru uradio je to Vuk Karadzic, "koji je pokusao slavno djelo smjestiti u srpsku knjizevnost".
Zagovornici ekskluzivno bosnjackoga vlasnistva nad Hasanaginicom medju ucesnicima sarajevske ankete, pak, odbijaju i jedno i drugo svojatanje: "nikakvom se analizom ne moze dokazati da je Hasanaginica srpska ili hrvatska balada", a s druge strane, "nije moguce knjizevnom analizom dovesti u pitanje bosnjacki i tekst i kontekst ove pjesme", kaze jedan od njih. Drugi, pak, osvrce se na jezicni "hrvatski argument": "Pola alhamijado knjizevnosti je pisano ikavicom, nece nam valjda sad i alhamijado uzeti?" Mogucnost, pak, da bi Hasanaginica bila tretirana kao srpska, ovaj ucesnik odbija posredno, citirajuci kako je navodno Alija Isakovic srpskim piscima rekao da, ako je Mesa Selimovic srpski pisac, onda najveci srpski roman pocinje s bismillom. Ni uz najbolju volju nisam u ovoj nedorecenoj dosjetki mogao pronaci nikakav valjan argument za Selimovicevo "bosnjastvo", kao ni protiv njegova eventualnoga "srpstva", osim ako autor ne postulira potpunu i ekskluzivnu istovjetnost pripadanja bosnjastvu i islamu s jedne strane, a apsolutnu inkompatibilnost izmedju srpstva i islama s druge strane. Siromasan nekakav islam bi to bio ...
Da je Hasanaginica bosnjacko-muslimanski "tekst i kontekst", cak na odredjen nacin amblematski, jasno je svakomu tko o juznoslavenskom knjizevnom i antropoloskom kompleksu ista mjerodavno znade. Moglo bi se otici i korak dalje, pa u blagom pretjerivanju reci: tko bi to negirao, negirao bi i samu mogucnost da se knjizevno i kulturoloski artikulira bosnjacko-muslimanski identitet.
Je li, medjutim, bas tako svetogrdna i knjizevno sasvim bezvrijedna ("nedokaziva") mogucnost da se Hasanaginica drzi u hrvatskom, pa i u srpskom knjizevnom i jezicno-knjizevnom kontekstu?
Nacin na koje su nastajale i nacin na koji su komunikacijski postojale pjesme usmene knjizevnosti naprosto ne zna za one razlike koje su mnogo kasnije proizvedene politickim putem, i koje danas dozivljavaju svoj karikaturalni klimaks u obliku bosansko-balkanskih etno-nacija predvodjenih svojim etno-partijama i svojim etno-liderima. Necu time da ono vrijeme proglasim boljim od ovoga, da "medjuetnicke" odnose kakvi su vladali onda, proglasim idilicnim u odnosu na danasnje. Ne, mutatis mutandis, isto lose "nam" je bilo i onda kao i danas. Ali, obrasci i prostor jezicne, kulturne i imaginacijske komunikacije bili su homogeni. Danasnjim nacionalno-vjerskim cistuncima pred tom cinjenicom preostaje samo da ju retroaktivno "osude" i proglase izdajnickom.
Ikavski jezik i ikavska "poetika" kulturna su i kulturoloska cinjenica, koja podrazumijeva cijeli jedan nepregledni (i, nazalost, potpuno prezreni i nepoznati) arhipelag procesa, veza, uzajamnosti, ogromnu zapretanu memoriju cijeloga jednog potonulog svijeta - a da bi se mogla apsolvirati ubogim odsijecanjem: dovle je moje, odavde tvoje.
Sto tek reci za onu cudesnu jezicnu cesticu, onu zajednicku molekulu "sredisnjega juznoslavenskog jezika", bez koje bi toliko slavljeni i hvaljeni, u nebo uzdizani "narodni genij" (u svetri danasnje, medjusobno iskljucive politicke verzije) bio naprosto nemust! Govorim, naravno, o desetercu, cija prozodijska struktura i mnemotehnicka moc jednako uvjetuju i grade Hasanaginicu i Suickinju Maru, Kraljevica Marka i Aliju Djerzeleza, Senjanina Tadiju i Budalinu Talu.
Danasnji nasi nacionalni "mislioci" o svemu tomu, naravno, ne vole razmisljati, njima je lakse cijelu tu zamrsenu pricu pojednostaviti, falsificirati, jer ona opasno potresa obrazac nacionalnoga identiteta, kako ga oni dizajniraju: jasan, u se zagledan, od drugih odvojen, destilirano cist, apsolutan i nicim, nedajboze, natrunjen, statican i nepromjenljiv; sve tako, od Kulina bana, od stoljeca sedmog, od Save Nemanjica, do nasijeh dana...
Ivan Lovrenovic
Knjizevne i uopce kulturne cinjenice ne mogu u nas danas imati nikakvu vrijednost i "primjenu" same po sebi, nego samo ako mogu biti shvacene i upotrijebljene kao kolektivno etnicko vlasnistvo, u bukvalnom znacenju toga pojma: onako kako su vlasnistvo novac, konji, zemlja upisana u gruntovnicu, kafic ... Iz takvoga shvacanja, zatim, dolazi dundjerisanje nacionalnih knjizevnih "korpusa" (corpus, oris, lat. - tijelo, a u vojnoj terminologiji - oruzana formacija). Samo korak odatle - eto nama nasih nacionalnih knjizevnosti - bosnjacke, hrvatske i srpske, kao precizno utvrdjenih, uredno postrojenih i uvjezbanih, do zuba naoruzanih korpusa. U miru - za mir, u ratu - za vratove. Jedino iz takvih nakaradnih koncepata kulture i knjizevnosti, kao svojine i kao atributa etnije-nacije, mogu dolaziti i sporovi o pripadnosti pojedinih pisaca ili djela ovoj ili onoj nacionalnoj knjizevnosti; ti sporovi, naime, nikada se ne odmjeravaju u knjizevno relevantnoj materiji (poetickoj, jezicno-stilskoj...), vec se iskljucivo vode u tipicno svojinskim terminima: ciji je ovaj pisac, cije je ono djelo.
Cijela nasa novija povijest puna je takvih pigmejski smijesnih i opakih svadja, u kojima su svojim "opredjeljivanjima" i "izjasnjavanjima" ulje na vatru nerijetko dolijevali i sami pisci, umjetnici, ne znajuci apstrahirati bestjelesno tijelo svoje umjetnosti od svojih privatno-gradjanskih potreba (i prohtjeva). Nisu, time, svjedocili nista novo pod suncem - samo otrcani paradoks, da, naime, talenat ne bira kucu u kojoj ce prebivati.
Jedan od takvih "sporova" nedavno je, po tko zna koji put, osvanuo u novinama: cija je Hasanaginica? Ne znam hoce li se "anketa" razvijati dalje, a bilo bi dobro da nece, jer je vec i ovo malo sto je u njoj receno - sve nesporazum do nesporazuma.
Anketu je potaknuo napis u zagrebackom Globusu o pripremi premijere Alispahic-Horoziceve opere Hasanaginica, odnosno usputna tvrdnja autora teksta da je "originalna Hasanaginica pisana ikavicom, sto je svrstava u bastinu hrvatske knjizevnosti". "Originalna" Hasanaginica, naravno, nije pisana, nego kazivana ili pjevana, ili/i oboje, a gotovo je nemoguce govoriti o "originalnoj" verziji pjesme, ali pustimo sad to. Vec u Globusu se govori o "svojatanju", naravno, neopravdanom: po Globusovu autoru uradio je to Vuk Karadzic, "koji je pokusao slavno djelo smjestiti u srpsku knjizevnost".
Zagovornici ekskluzivno bosnjackoga vlasnistva nad Hasanaginicom medju ucesnicima sarajevske ankete, pak, odbijaju i jedno i drugo svojatanje: "nikakvom se analizom ne moze dokazati da je Hasanaginica srpska ili hrvatska balada", a s druge strane, "nije moguce knjizevnom analizom dovesti u pitanje bosnjacki i tekst i kontekst ove pjesme", kaze jedan od njih. Drugi, pak, osvrce se na jezicni "hrvatski argument": "Pola alhamijado knjizevnosti je pisano ikavicom, nece nam valjda sad i alhamijado uzeti?" Mogucnost, pak, da bi Hasanaginica bila tretirana kao srpska, ovaj ucesnik odbija posredno, citirajuci kako je navodno Alija Isakovic srpskim piscima rekao da, ako je Mesa Selimovic srpski pisac, onda najveci srpski roman pocinje s bismillom. Ni uz najbolju volju nisam u ovoj nedorecenoj dosjetki mogao pronaci nikakav valjan argument za Selimovicevo "bosnjastvo", kao ni protiv njegova eventualnoga "srpstva", osim ako autor ne postulira potpunu i ekskluzivnu istovjetnost pripadanja bosnjastvu i islamu s jedne strane, a apsolutnu inkompatibilnost izmedju srpstva i islama s druge strane. Siromasan nekakav islam bi to bio ...
Da je Hasanaginica bosnjacko-muslimanski "tekst i kontekst", cak na odredjen nacin amblematski, jasno je svakomu tko o juznoslavenskom knjizevnom i antropoloskom kompleksu ista mjerodavno znade. Moglo bi se otici i korak dalje, pa u blagom pretjerivanju reci: tko bi to negirao, negirao bi i samu mogucnost da se knjizevno i kulturoloski artikulira bosnjacko-muslimanski identitet.
Je li, medjutim, bas tako svetogrdna i knjizevno sasvim bezvrijedna ("nedokaziva") mogucnost da se Hasanaginica drzi u hrvatskom, pa i u srpskom knjizevnom i jezicno-knjizevnom kontekstu?
Nacin na koje su nastajale i nacin na koji su komunikacijski postojale pjesme usmene knjizevnosti naprosto ne zna za one razlike koje su mnogo kasnije proizvedene politickim putem, i koje danas dozivljavaju svoj karikaturalni klimaks u obliku bosansko-balkanskih etno-nacija predvodjenih svojim etno-partijama i svojim etno-liderima. Necu time da ono vrijeme proglasim boljim od ovoga, da "medjuetnicke" odnose kakvi su vladali onda, proglasim idilicnim u odnosu na danasnje. Ne, mutatis mutandis, isto lose "nam" je bilo i onda kao i danas. Ali, obrasci i prostor jezicne, kulturne i imaginacijske komunikacije bili su homogeni. Danasnjim nacionalno-vjerskim cistuncima pred tom cinjenicom preostaje samo da ju retroaktivno "osude" i proglase izdajnickom.
Ikavski jezik i ikavska "poetika" kulturna su i kulturoloska cinjenica, koja podrazumijeva cijeli jedan nepregledni (i, nazalost, potpuno prezreni i nepoznati) arhipelag procesa, veza, uzajamnosti, ogromnu zapretanu memoriju cijeloga jednog potonulog svijeta - a da bi se mogla apsolvirati ubogim odsijecanjem: dovle je moje, odavde tvoje.
Sto tek reci za onu cudesnu jezicnu cesticu, onu zajednicku molekulu "sredisnjega juznoslavenskog jezika", bez koje bi toliko slavljeni i hvaljeni, u nebo uzdizani "narodni genij" (u svetri danasnje, medjusobno iskljucive politicke verzije) bio naprosto nemust! Govorim, naravno, o desetercu, cija prozodijska struktura i mnemotehnicka moc jednako uvjetuju i grade Hasanaginicu i Suickinju Maru, Kraljevica Marka i Aliju Djerzeleza, Senjanina Tadiju i Budalinu Talu.
Danasnji nasi nacionalni "mislioci" o svemu tomu, naravno, ne vole razmisljati, njima je lakse cijelu tu zamrsenu pricu pojednostaviti, falsificirati, jer ona opasno potresa obrazac nacionalnoga identiteta, kako ga oni dizajniraju: jasan, u se zagledan, od drugih odvojen, destilirano cist, apsolutan i nicim, nedajboze, natrunjen, statican i nepromjenljiv; sve tako, od Kulina bana, od stoljeca sedmog, od Save Nemanjica, do nasijeh dana...
Ivan Lovrenovic
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
#4
Kroatischen Nationaltheater Zagreb
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
tako nesto ide na stranici...greska je malo ispravljena...ali i dalje stoji da je hasanaginica zena ASAN-age, da je to sad jugoslovenska balada...
nasi uopste nisu zainteresirani za ovo...jad i bjeda
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
tako nesto ide na stranici...greska je malo ispravljena...ali i dalje stoji da je hasanaginica zena ASAN-age, da je to sad jugoslovenska balada...
nasi uopste nisu zainteresirani za ovo...jad i bjeda
-
mIRCerka
- Posts: 28084
- Joined: 20/08/2004 15:21
- Location: Bolje biti frustrirani mjesanac nego cistokrvni idiot.
#5
nase ambasade nisu zaintersirane ni za sta...gladna sam wrote:Kroatischen Nationaltheater Zagreb
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
tako nesto ide na stranici...greska je malo ispravljena...ali i dalje stoji da je hasanaginica zena ASAN-age, da je to sad jugoslovenska balada...
nasi uopste nisu zainteresirani za ovo...jad i bjeda
-
freak_with_a_laptop
- Posts: 1024
- Joined: 12/10/2006 13:01
- Location: Kifino selo
#6 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
Polahko, ne srkleti ... evo kompletan text sa net stranice:gladna sam wrote: Ovih dana se u becu izvodi Hasanaginica koja je ni manje ni vise "rvacka" balada stoji na stranci Akcent teatra...
___________________________________
HASANAGINICA
Kroatischen Nationaltheater Zagreb
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
Asan-Aga wird von christlichen Abtrünnigen schwer verwundet und kann nicht nach Hause zurückkehren. Am Schlachtfeld wird er von seiner Mutter und von seiner Schwester besucht, seine Frau jedoch findet nicht den Mut zu ihm zu gehen, da sie ihr Schamgefühl (die moralische Konvention, sich dem Ehemann in der Öffentlichkeit zu nähern und Gefühle zu zeigen) davon abhält. Dem gegenüber steht der starke emotionale Wunsch ihres Gatten nach dem Bruch dieser Konvention. Das Schamgefühl seiner Frau lässt Asan an ihrer Liebe und Ergebenheit zweifeln und so entscheidet er völlig überhastet, sie zu verstoßen. In einem Abschiedsbrief kündigt er ihr an, dass er sie von Haus und Kindern fortschickt.
in kroatischer Sprache
Wann: 10.03.2007 19:30
Wo: Theater AKZENT
Kartenpreise: AUSVERKAUFT
______________________________
e hajde mi ti sada pokazi, gjde pise da je "rvacka balada"? ili je to plod tvoje maste?
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
#7 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
freak_with_a_laptop wrote:Polahko, ne srkleti ... evo kompletan text sa net stranice:gladna sam wrote: Ovih dana se u becu izvodi Hasanaginica koja je ni manje ni vise "rvacka" balada stoji na stranci Akcent teatra...
___________________________________
HASANAGINICA
Kroatischen Nationaltheater Zagreb
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
Asan-Aga wird von christlichen Abtrünnigen schwer verwundet und kann nicht nach Hause zurückkehren. Am Schlachtfeld wird er von seiner Mutter und von seiner Schwester besucht, seine Frau jedoch findet nicht den Mut zu ihm zu gehen, da sie ihr Schamgefühl (die moralische Konvention, sich dem Ehemann in der Öffentlichkeit zu nähern und Gefühle zu zeigen) davon abhält. Dem gegenüber steht der starke emotionale Wunsch ihres Gatten nach dem Bruch dieser Konvention. Das Schamgefühl seiner Frau lässt Asan an ihrer Liebe und Ergebenheit zweifeln und so entscheidet er völlig überhastet, sie zu verstoßen. In einem Abschiedsbrief kündigt er ihr an, dass er sie von Haus und Kindern fortschickt.
in kroatischer Sprache
Wann: 10.03.2007 19:30
Wo: Theater AKZENT
Kartenpreise: AUSVERKAUFT
______________________________
e hajde mi ti sada pokazi, gjde pise da je "rvacka balada"? ili je to plod tvoje maste?
djecace
ti si otvorio stranicu prije 15 min
ja je otvaram otkako je postavljen taj text i za tvoju informaciju, studenti su uspjeli u svojim zahtejvima da se greska (bar malo) ispravi
ne leti junace, nego misli mozgom
-
mIRCerka
- Posts: 28084
- Joined: 20/08/2004 15:21
- Location: Bolje biti frustrirani mjesanac nego cistokrvni idiot.
#8
ja vidim samo da je u pitanju izvedba od strane Hrvatskoga narodnoga kazalista i da je na hrvatskome jeziku...HASANAGINICA
Kroatischen Nationaltheater Zagreb
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
Asan-Aga wird von christlichen Abtrünnigen schwer verwundet und kann nicht nach Hause zurückkehren. Am Schlachtfeld wird er von seiner Mutter und von seiner Schwester besucht, seine Frau jedoch findet nicht den Mut zu ihm zu gehen, da sie ihr Schamgefühl (die moralische Konvention, sich dem Ehemann in der Öffentlichkeit zu nähern und Gefühle zu zeigen) davon abhält. Dem gegenüber steht der starke emotionale Wunsch ihres Gatten nach dem Bruch dieser Konvention. Das Schamgefühl seiner Frau lässt Asan an ihrer Liebe und Ergebenheit zweifeln und so entscheidet er völlig überhastet, sie zu verstoßen. In einem Abschiedsbrief kündigt er ihr an, dass er sie von Haus und Kindern fortschickt.
in kroatischer Sprache
Wann: 10.03.2007 19:30
Wo: Theater AKZENT
Kartenpreise: AUSVERKAUFT
-
mIRCerka
- Posts: 28084
- Joined: 20/08/2004 15:21
- Location: Bolje biti frustrirani mjesanac nego cistokrvni idiot.
#9 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
studenti...gladna sam wrote:
djecace
ti si otvorio stranicu prije 15 min
ja je otvaram otkako je postavljen taj text i za tvoju informaciju, studenti su uspjeli u svojim zahtejvima da se greska (bar malo) ispravi
ne leti junace, nego misli mozgom
-
sveu16
- Posts: 100
- Joined: 27/05/2002 00:00
#10 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
Lijepo je vidjeti da nacionalizam i mrznja dobro stoje.gladna sam wrote: ...Hasanaginica koja je ni manje ni vise "rvacka" balada...
Inace, gornji Lovrenovicev tekst je najbolje objasnjenje.
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
#11 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
da mirci na zalost...vjerovatno ce ambasador dilberovic i ambasadorica krsticevic da se slatko nasmiju nad mailovima koje smo im poslalaimIRCerka wrote:studenti...gladna sam wrote:
djecace
ti si otvorio stranicu prije 15 min
ja je otvaram otkako je postavljen taj text i za tvoju informaciju, studenti su uspjeli u svojim zahtejvima da se greska (bar malo) ispravi
ne leti junace, nego misli mozgom
takvi smo kakvi smo.....
a informacije o nasim djelima, becki taeatri dobjat ce od amabasada susjeda nam...
-
mIRCerka
- Posts: 28084
- Joined: 20/08/2004 15:21
- Location: Bolje biti frustrirani mjesanac nego cistokrvni idiot.
#12 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
gladna sam wrote:da mirci na zalost...vjerovatno ce ambasador dilberovic i ambasadorica krsticevic da se slatko nasmiju nad mailovima koje smo im poslalaimIRCerka wrote:studenti...gladna sam wrote:
djecace
ti si otvorio stranicu prije 15 min
ja je otvaram otkako je postavljen taj text i za tvoju informaciju, studenti su uspjeli u svojim zahtejvima da se greska (bar malo) ispravi
ne leti junace, nego misli mozgom
takvi smo kakvi smo.....
a informacije o nasim djelima, becki taeatri dobjat ce od amabasada susjeda nam...
sjetila sam se sad kako se yove mjesto...KLIS....
kad sam 1996.godine sa svojim horom ucestvovala na takmicenju dalmatinskih klapa (iako smo bili gosti, dobili smo super kritike) u Omisu, imali smo i revijalni nastup na tvrdjavi na Klisu...
Sad mi nesot pade na pamet, registrovase li slovenci cevap kao svoj proizvod?
Ma ne sekiram se vise, gubimo sve, samo poklanjamo....svima sve...ne moraju nam vise ni otimati....
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
#13
studenti i svi razumni danas su uspjeli doci do svog cilja, ova greska ce biti u potpunosti ispravljena,a nek ide na obraz i nasim papcima u ambasadama koji se nisu udostojili na nase mailove poslati jedan najobicniji odgovor
pismo iz OSCE misije croatia
"srdacno zahvaljujem na Vasoj poruci. Ovim putem se iskreno ispricavam za ovu gresku u tekstu, da je "Hasanaginica" hrvatska balada. Zelim naglasiti da to ni u kojem slucaju nije bilo zlonamjerno navedeno nego je doslo do vrlo neugodne ljudske zabune. Na ispravku recenice se radi, te ce tekst biti promijenjen u sto kracem roku.
S postovanjem,
Melita Munic"
pismo iz OSCE misije croatia
"srdacno zahvaljujem na Vasoj poruci. Ovim putem se iskreno ispricavam za ovu gresku u tekstu, da je "Hasanaginica" hrvatska balada. Zelim naglasiti da to ni u kojem slucaju nije bilo zlonamjerno navedeno nego je doslo do vrlo neugodne ljudske zabune. Na ispravku recenice se radi, te ce tekst biti promijenjen u sto kracem roku.
S postovanjem,
Melita Munic"
-
Maksim
- Posts: 931
- Joined: 18/11/2006 03:25
- Location: Bec, Austrija
- Contact:
#15
Digli se studenti Bosnjaci 
Ja ne znam sto je konkretno pisalo na stranici teatra Akzent, ali koliko i ja znam, prica Hasanaginice je locirana u Dalmaciji a ljudi ovdje nisu prezauzeti nasim balkanskim secesijama i kradjama. Hasanaginica je umjetnicko remek-djelo koje ne smije biti zloupotrijebljeno u bile kakve svrhe tzv. nacionalnih interesa, jer ona je kao prvo nastala u vrijeme kada nacije u danasnjem smislu nisu ni postojale. Evo vidim da je ispravljeno, pise samo da je predstava Hrvatskog narodnog kazalista na hrvatskom jeziku u reziji Mustafe Nadarevica. Mustafa Nadarevic se nije bunio pa ne razumijem zato ni opake studente i njihovu pobunu. Svaki poznavatelj knjizevnosti zna veoma dobro "cija" je Hasanaginica a ona primarno pripada umjetnosti. Gledao sam masu nekoliko verzija Hamleta ili Romea i Julije koje su bile locirane u drugim drzavama i tretirane kao predstave tih drzava i nitko se nije bunio i slao kojekakve poruke da su to iskljucivo engleske price i da pripadaju engleskoj kulturi.
Ja ne znam sto je konkretno pisalo na stranici teatra Akzent, ali koliko i ja znam, prica Hasanaginice je locirana u Dalmaciji a ljudi ovdje nisu prezauzeti nasim balkanskim secesijama i kradjama. Hasanaginica je umjetnicko remek-djelo koje ne smije biti zloupotrijebljeno u bile kakve svrhe tzv. nacionalnih interesa, jer ona je kao prvo nastala u vrijeme kada nacije u danasnjem smislu nisu ni postojale. Evo vidim da je ispravljeno, pise samo da je predstava Hrvatskog narodnog kazalista na hrvatskom jeziku u reziji Mustafe Nadarevica. Mustafa Nadarevic se nije bunio pa ne razumijem zato ni opake studente i njihovu pobunu. Svaki poznavatelj knjizevnosti zna veoma dobro "cija" je Hasanaginica a ona primarno pripada umjetnosti. Gledao sam masu nekoliko verzija Hamleta ili Romea i Julije koje su bile locirane u drugim drzavama i tretirane kao predstave tih drzava i nitko se nije bunio i slao kojekakve poruke da su to iskljucivo engleske price i da pripadaju engleskoj kulturi.
-
spreca
- Posts: 66518
- Joined: 07/11/2006 19:31
- Location: Na Spreci fatam ribe....... za guzicu
#16
mIRCerka wrote:nase ambasade nisu zaintersirane ni za sta...gladna sam wrote:Kroatischen Nationaltheater Zagreb
Regie: Mustafa Nadarevic
mit: Alma Prica, Mustafa Nadarevic, Marija Kohn, Sinisa Popovi, Milan Plestina, Leona Paraminski, Olga Pakalovic, Vanja Drach, Ivo Gregurevic, Ivan Brkic, Borko Peric, Dusan Gojic, Mislav Ivaci/Ivo Mrvelj, Jelena Miholjek/Petra Senegacnik, Marija Vorih/Iva Brkic
"Hasanaginica" (Die Frau des Asan-Aga) entstand Mitte des 17. Jahrhunderts.
tako nesto ide na stranici...greska je malo ispravljena...ali i dalje stoji da je hasanaginica zena ASAN-age, da je to sad jugoslovenska balada...
nasi uopste nisu zainteresirani za ovo...jad i bjeda
jesu zainteresovani
pasos Bih 135 eura
viza sluzbena za 1 godinu 55 eura to je sav njihov interes
-
shuriken
- Posts: 1725
- Joined: 07/12/2005 19:42
#18 Re: Premijera "rvacke" balade Hasanaginica
[quote=
sjetila sam se sad kako se yove mjesto...KLIS....
kad sam 1996.godine sa svojim horom ucestvovala na takmicenju dalmatinskih klapa (iako smo bili gosti, dobili smo super kritike) u Omisu, imali smo i revijalni nastup na tvrdjavi na Klisu...
Sad mi nesot pade na pamet, registrovase li slovenci cevap kao svoj proizvod?
Ma ne sekiram se vise, gubimo sve, samo poklanjamo....svima sve...ne moraju nam vise ni otimati....[/quote]
mensecini da se ipak to dogadja vecinom u Imotskom, ne sjecam se detalja?!
sjetila sam se sad kako se yove mjesto...KLIS....
kad sam 1996.godine sa svojim horom ucestvovala na takmicenju dalmatinskih klapa (iako smo bili gosti, dobili smo super kritike) u Omisu, imali smo i revijalni nastup na tvrdjavi na Klisu...
Sad mi nesot pade na pamet, registrovase li slovenci cevap kao svoj proizvod?
Ma ne sekiram se vise, gubimo sve, samo poklanjamo....svima sve...ne moraju nam vise ni otimati....[/quote]
mensecini da se ipak to dogadja vecinom u Imotskom, ne sjecam se detalja?!
-
Maksim
- Posts: 931
- Joined: 18/11/2006 03:25
- Location: Bec, Austrija
- Contact:
#19
Da, ali ta djela su dio engleske knjizevnosti. I Max Frischov Homo Faber je samo djelomicno lociran u Svicarskoj dok se vecina price odvija u SAD-u, Meksiku, Guetamali, Italiji i na kraju Grckoj.shuriken wrote:pa i nisu, Hamlet se desava u Danskoj a Romeo i Julija u Italiji
znao je William da nemere dobit publiku da gleda dramatizaciju desavanja u Stafordu ili kako li mu se zove ono selo odaklen je rodom.
Hasanaginica igra u danasnjoj Hrvatskoj, ali znamo da nije hrvatska balada. Alberto Fortis ju je krajem 18. stoljeca nazvao "Morlackom baladom" i jeli sad trebamo izumiti masinu s kojom cemo putovati nazad u to stoljece da uputimo protest zato sto ju je on nazvao Morlackom baladom
Hasanaginicina nacionalnost se zove umjetnost.
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
#20
poslije ove uvodne recenice covjek bi zakljucio da nisi bio priseban u trenutku kad si ju pisaoMaksim wrote:Digli se studenti Bosnjaci
Ja ne znam sto je konkretno pisalo na stranici teatra Akzent, ali koliko i ja znam, prica Hasanaginice je locirana u Dalmaciji a ljudi ovdje nisu prezauzeti nasim balkanskim secesijama i kradjama. Hasanaginica je umjetnicko remek-djelo koje ne smije biti zloupotrijebljeno u bile kakve svrhe tzv. nacionalnih interesa, jer ona je kao prvo nastala u vrijeme kada nacije u danasnjem smislu nisu ni postojale. Evo vidim da je ispravljeno, pise samo da je predstava Hrvatskog narodnog kazalista na hrvatskom jeziku u reziji Mustafe Nadarevica. Mustafa Nadarevic se nije bunio pa ne razumijem zato ni opake studente i njihovu pobunu. Svaki poznavatelj knjizevnosti zna veoma dobro "cija" je Hasanaginica a ona primarno pripada umjetnosti. Gledao sam masu nekoliko verzija Hamleta ili Romea i Julije koje su bile locirane u drugim drzavama i tretirane kao predstave tih drzava i nitko se nije bunio i slao kojekakve poruke da su to iskljucivo engleske price i da pripadaju engleskoj kulturi.
ko je spomenuo da su se digli studenti bosnjaci imas li dokaz
digli su se bosanci i hercegovci
patetican si i zalim te...^toliko o guranju nacionalnih predznaka
nama svima je zasmetalo sto su nesto bosanskohercegovacko prisvojili i to je jedini problem bio..a kao sto vidis i iz cro mission to the OSCE doslo je izvinjenje zaa "nenamjerno" svojatanje
povrsnost je najgora stvar koju susrecem cesto ovdje
-
Maksim
- Posts: 931
- Joined: 18/11/2006 03:25
- Location: Bec, Austrija
- Contact:
#21
I ja sam iz Beca, i ja sam student i znam sto je fakt a sto je ono sluzbeno. Mnogi od ovih "pobunjenika" niti se interesuju za znacaj Hasanaginice, niti ju razumiju niti studiraju nesto blizu polju kojem pripada Hasanaginica. Svatko zloupotrebljava ovu divnu baladu koju je mozda cak i sama Fatima Arapovic-Pintorovic napisala. Jedni je svrstavaju u bh. (citaj bosnjacku) knjizevnost, drugi u hrvatsku zato sto se odvija u Hrvatskoj. Nikad kraja primitivizmu. Kad odes na hrvatsku wikipediju, proticat ces da se radi o hrvatskoj baladi. Tekst je apsolutni isti kao onaj na bosanskoj wikipediji, samo da na bosanskoj pise da se radi o bosnjackoj baladi.gladna sam wrote:poslije ove uvodne recenice covjek bi zakljucio da nisi bio priseban u trenutku kad si ju pisaoMaksim wrote:Digli se studenti Bosnjaci
Ja ne znam sto je konkretno pisalo na stranici teatra Akzent, ali koliko i ja znam, prica Hasanaginice je locirana u Dalmaciji a ljudi ovdje nisu prezauzeti nasim balkanskim secesijama i kradjama. Hasanaginica je umjetnicko remek-djelo koje ne smije biti zloupotrijebljeno u bile kakve svrhe tzv. nacionalnih interesa, jer ona je kao prvo nastala u vrijeme kada nacije u danasnjem smislu nisu ni postojale. Evo vidim da je ispravljeno, pise samo da je predstava Hrvatskog narodnog kazalista na hrvatskom jeziku u reziji Mustafe Nadarevica. Mustafa Nadarevic se nije bunio pa ne razumijem zato ni opake studente i njihovu pobunu. Svaki poznavatelj knjizevnosti zna veoma dobro "cija" je Hasanaginica a ona primarno pripada umjetnosti. Gledao sam masu nekoliko verzija Hamleta ili Romea i Julije koje su bile locirane u drugim drzavama i tretirane kao predstave tih drzava i nitko se nije bunio i slao kojekakve poruke da su to iskljucivo engleske price i da pripadaju engleskoj kulturi.
ko je spomenuo da su se digli studenti bosnjaci imas li dokaz
digli su se bosanci i hercegovci
patetican si i zalim te...^toliko o guranju nacionalnih predznaka
nama svima je zasmetalo sto su nesto bosanskohercegovacko prisvojili i to je jedini problem bio..a kao sto vidis i iz cro mission to the OSCE doslo je izvinjenje zaa "nenamjerno" svojatanje
povrsnost je najgora stvar koju susrecem cesto ovdje
-
gladna sam
- Posts: 498
- Joined: 14/09/2006 11:33
- Location: Frizider
#22
prvo je li uslov studiranje nekog faxa koji je u "polju hasanaginice" dalje, sama cinjenica da su poslali mailove, kojim su skrenuli paznju na kardinalnu gresku govori dovoljno o njihovoj zainteresovanostiMaksim wrote:I ja sam iz Beca, i ja sam student i znam sto je fakt a sto je ono sluzbeno. Mnogi od ovih "pobunjenika" niti se interesuju za znacaj Hasanaginice, niti ju razumiju niti studiraju nesto blizu polju kojem pripada Hasanaginica. Svatko zloupotrebljava ovu divnu baladu koju je mozda cak i sama Fatima Arapovic-Pintorovic napisala. Jedni je svrstavaju u bh. (citaj bosnjacku) knjizevnost, drugi u hrvatsku zato sto se odvija u Hrvatskoj. Nikad kraja primitivizmu. Kad odes na hrvatsku wikipediju, proticat ces da se radi o hrvatskoj baladi. Tekst je apsolutni isti kao onaj na bosanskoj wikipediji, samo da na bosanskoj pise da se radi o bosnjackoj baladi.gladna sam wrote:poslije ove uvodne recenice covjek bi zakljucio da nisi bio priseban u trenutku kad si ju pisaoMaksim wrote:Digli se studenti Bosnjaci
Ja ne znam sto je konkretno pisalo na stranici teatra Akzent, ali koliko i ja znam, prica Hasanaginice je locirana u Dalmaciji a ljudi ovdje nisu prezauzeti nasim balkanskim secesijama i kradjama. Hasanaginica je umjetnicko remek-djelo koje ne smije biti zloupotrijebljeno u bile kakve svrhe tzv. nacionalnih interesa, jer ona je kao prvo nastala u vrijeme kada nacije u danasnjem smislu nisu ni postojale. Evo vidim da je ispravljeno, pise samo da je predstava Hrvatskog narodnog kazalista na hrvatskom jeziku u reziji Mustafe Nadarevica. Mustafa Nadarevic se nije bunio pa ne razumijem zato ni opake studente i njihovu pobunu. Svaki poznavatelj knjizevnosti zna veoma dobro "cija" je Hasanaginica a ona primarno pripada umjetnosti. Gledao sam masu nekoliko verzija Hamleta ili Romea i Julije koje su bile locirane u drugim drzavama i tretirane kao predstave tih drzava i nitko se nije bunio i slao kojekakve poruke da su to iskljucivo engleske price i da pripadaju engleskoj kulturi.
ko je spomenuo da su se digli studenti bosnjaci imas li dokaz
digli su se bosanci i hercegovci
patetican si i zalim te...^toliko o guranju nacionalnih predznaka
nama svima je zasmetalo sto su nesto bosanskohercegovacko prisvojili i to je jedini problem bio..a kao sto vidis i iz cro mission to the OSCE doslo je izvinjenje zaa "nenamjerno" svojatanje
povrsnost je najgora stvar koju susrecem cesto ovdje
oni ljudi s kojima sam komunicirala i koji su slali mailove ni u jednom redu svog texta nisu napisali bosnjacka, nego bosanka....
meni je sasvim dovoljno to sto su iz misije priznali gresku i dali se na ispravljanje iste
dalje, sto se vikipedije tice tu mozes naci i podatak da su cetnici bili nekad casna garda kralja..bla bla bla
ovo je jako ruzna konstatacija, glede protesta iskljucivo BOSNJACKIH studenata
da se i ti osjecas bosancem vjerovatno bi im poslao mail, a ne bi kacio akciji neke nebulozne nacionalne predznake
sto se tice hasanaginice, sam sadrzaj iste govori kome pripada....
-
GandalfSivi
- Posts: 18292
- Joined: 09/09/2006 00:38
- Contact:
#23
Lose su te naucili da citas u Austriji. Tvoje izjednacavanje BH i bosnjacke knjizevnosti je jadan i patetican pokusaj da se svi BH velikani ne-bosnjackog imena svrstaju u srpsku ili hrvatsku knjizevnost...Maksim wrote: Jedni je svrstavaju u bh. (citaj bosnjacku) knjizevnost, drugi u hrvatsku zato sto se odvija u Hrvatskoj. Nikad kraja primitivizmu.
-
Maksim
- Posts: 931
- Joined: 18/11/2006 03:25
- Location: Bec, Austrija
- Contact:
#24
Ja se izjasnjajem kao Bosanac, da mozda pratis moje psotove ovdje, vidjela bi to. Moja "kritika" uopce nije gledana iz nacionalne perspektive, nego uglavnom bas radi toga kritikujem ove bespotrebne igre prisvajanja oko Hasanaginice. Ja se kratko receno protivim bosnjakovanju i hrvatovanju da to tako nazovem.gladna sam wrote:prvo je li uslov studiranje nekog faxa koji je u "polju hasanaginice" dalje, sama cinjenica da su poslali mailove, kojim su skrenuli paznju na kardinalnu gresku govori dovoljno o njihovoj zainteresovanostiMaksim wrote:I ja sam iz Beca, i ja sam student i znam sto je fakt a sto je ono sluzbeno. Mnogi od ovih "pobunjenika" niti se interesuju za znacaj Hasanaginice, niti ju razumiju niti studiraju nesto blizu polju kojem pripada Hasanaginica. Svatko zloupotrebljava ovu divnu baladu koju je mozda cak i sama Fatima Arapovic-Pintorovic napisala. Jedni je svrstavaju u bh. (citaj bosnjacku) knjizevnost, drugi u hrvatsku zato sto se odvija u Hrvatskoj. Nikad kraja primitivizmu. Kad odes na hrvatsku wikipediju, proticat ces da se radi o hrvatskoj baladi. Tekst je apsolutni isti kao onaj na bosanskoj wikipediji, samo da na bosanskoj pise da se radi o bosnjackoj baladi.gladna sam wrote: poslije ove uvodne recenice covjek bi zakljucio da nisi bio priseban u trenutku kad si ju pisao
ko je spomenuo da su se digli studenti bosnjaci imas li dokaz
digli su se bosanci i hercegovci
patetican si i zalim te...^toliko o guranju nacionalnih predznaka
nama svima je zasmetalo sto su nesto bosanskohercegovacko prisvojili i to je jedini problem bio..a kao sto vidis i iz cro mission to the OSCE doslo je izvinjenje zaa "nenamjerno" svojatanje
povrsnost je najgora stvar koju susrecem cesto ovdje
oni ljudi s kojima sam komunicirala i koji su slali mailove ni u jednom redu svog texta nisu napisali bosnjacka, nego bosanka....
meni je sasvim dovoljno to sto su iz misije priznali gresku i dali se na ispravljanje iste
dalje, sto se vikipedije tice tu mozes naci i podatak da su cetnici bili nekad casna garda kralja..bla bla bla
ovo je jako ruzna konstatacija, glede protesta iskljucivo BOSNJACKIH studenata
da se i ti osjecas bosancem vjerovatno bi im poslao mail, a ne bi kacio akciji neke nebulozne nacionalne predznake
sto se tice hasanaginice, sam sadrzaj iste govori kome pripada....
I btw, posto vidim da si veoma bosanski orijentirana, onda bi trebala znati da Hasanaginica kad se radi o njenoj drzavnoj pripadnosti ne pripada BiH.
Gandalf:
Nisam ja taj koji je izjednacio bosanskohercegovacko sa bosnjackim nego sam krenuo paznju na uvod na bosanskoj wikipediji u kojem se to pokusava uciniti. I tvoja ocjena da je sto sam ja napisao jadan i patetican pokusaj da se svi velikani bh. knjizevnosti sa ne-bosnjackim imenima svrstavaju u srpsku i hrvatsku knjizevnost je jadna i pateticna. Kratko, pretjerana. Ja nisam ni Hrvat, ni Srbin ako mislis da sam toboze hrvatski ili srpski nacionalist. Uh, jesi osjetljiv.
Plus, cisto strucno bi trebao da znas da ne postoje bosnjacka imena kako ih ti dozivljavas. No, to je druga tema i sigurno necu ulaziti jos i u to.
-
prleitihi
- Posts: 4131
- Joined: 24/01/2007 16:44
- Location: laktaši
#25
IMA LI "HASANAGINICA" VLASNIKA?
U miru - za mir, u ratu - za vratove… Jedino iz takvih nakaradnih koncepata kulture i knjizevnosti, kao svojine i kao atributa etnije-nacije, mogu dolaziti i sporovi o pripadnosti pojedinih pisaca ili djela ovoj ili onoj nacionalnoj knjizevnosti
Pise: Ivan LOVRENOVIC
Knjizevne i uopce kulturne cinjenice ne mogu u nas imati nikakvu vrijednost i "primjenu" same po sebi, nego samo ako mogu biti shvacene i upotrijebljene kao kolektivno etnicko vlasnistvo, u bukvalnom znacenju toga pojma: onako kako su vlasnistvo novac, konji, zemlja upisana u gruntovnicu, kafic… Iz takvoga shvacanja, zatim, dolazi dundjerisanje nacionalnih knjizevnih "korpusa" (corpus¸ oris, lat. - tijelo, a u vojnoj terminologiji - oruzana formacija). Samo korak odatle - eto nam nasih nacionalnih knjizevnosti - bosnjacke, hrvatske i srpske, kao precizno utvrdjenih, uredno postrojenih i uvjezbanih, do zuba naoruzanih korpusa. U miru - za mir, u ratu - za vratove… Jedino iz takvih nakaradnih koncepata kulture i knjizevnosti, kao svojine i kao atributa etnije-nacije, mogu dolaziti i sporovi o pripadnosti pojedinih pisaca ili djela ovoj ili onoj nacionalnoj knjizevnosti; ti sporovi, naime, nikada se ne odmjeravaju u knjizevno relevantnoj materiji (poetickoj, jezicno--stilskoj…), vec se iskljucivo vode u tipicno svojinskim terminima: ciji je ovaj pisac, cije je ono djelo.
Cijela nasa novija povijest puna je takvih pigmejski smijesnih i opakih svadja, u kojima su svojim "opredjeljivanjima" i "izjasnjavanjima" ulje na vatru nerijetko dolijevali i sami pisci, umjetnici, ne znajuci apstrahirati bestjelesno tijelo svoje umjetnosti od svojih privatno-gradjanskih potreba (i prohtjeva). Nisu, time, svjedocili nista novo pod suncem - samo otrcani paradoks zivota, da, naime, talenat ne bira kucu u kojoj ce prebivati.
Jedan od takvih "sporova" nedavno je, po tko zna koji put, osvanuo u novinama: cija je Hasanaginica? Ne znam hoce li se "anketa" razvijati dalje, a bilo bi dobro da nece, jer je vec i ovo malo sto je u njoj receno - sve nesporazum do nesporazuma.
Anketu je potaknuo napis u zagrebackom Globusu o pripremi premijere Alispahic-Horoziceve opere Hasanaginica, odnosno usputna tvrdnja autora teksta da je "originalna Hasanaginica pisana ikavicom, sto je svrstava u bastinu hrvatske knjizevnosti". "Originalna" Hasanaginica, naravno, nije pisana, nego kazivana ili pjevana, ili/i oboje, a gotovo je nemoguce govoriti o "originalnoj" verziji pjesme, ali pustimo sad to… Vec u Globusu se govori o "svojatanju", naravno, neopravdanom: po Globusovu autoru uradio je to Vuk Karadzic, "koji je pokusao slavno djelo smjestiti u srpsku knjizevnost".
Zagovornici ekskluzivno bosnjackoga vlasnistva nad Hasanaginicom medju ucesnicima sarajevske ankete, pak, odbijaju i jedno i drugo svojatanje: "nikakvom se analizom ne moze dokazati da je Hasanaginica srpska ili hrvatska balada", a s druge strane, "nije moguce knjizevnom analizom dovesti u pitanje bosnjacki i tekst i kontekst ove pjesme", kaze jedan od njih. Drugi, pak, osvrce se na jezicni "hrvatski argument": "Pola alhamijado knjizevnosti je pisano ikavicom, nece nam valjda sad i alhamijado uzeti?" (Mogucnost, pak, da bi Hasanaginica bila tretirana kao srpska, ovaj ucesnik odbija posredno, citirajuci kako je navodno Alija Isakovic srpskim piscima rekao da, ako je Mesa Selimovic srpski pisac, onda najveci srpski roman pocinje s bismillom. Ni uz najbolju volju nisam u ovoj nedorecenoj dosjetki mogao pronaci nikakav valjan argument za Selimovicevo "bosnjastvo", kao ni protiv njegova eventualnoga "srpstva", osim ako autor ne postulira potpunu i ekskluzivnu istovjetnost pripadanja bosnjastvu i islamu s jedne strane, a apsolutnu inkompatibilnost izmedju srpstva i islama s druge strane. Siromasan nekakav islam bi to bio…)
Da je Hasanaginica bosnja cko-muslimanski "tekst i kontekst", cak na odredjen nacin amblematski, jasno je svakomu tko o juznoslavenskom knjizevnom i antropoloskom kompleksu ista mjerodavno znade. Moglo bi se otici i korak dalje, pa u blagom pretjerivanju reci: tko bi to negirao, negirao bi i samu mogucnost da se knjizevno i kulturoloski artikulira bosnjacko-muslimanski identitet.
Je li, medjutim, bas tako svetogrdna i knjizevno sasvim bezvrijedna ("nedokaziva") mogucnost da se Hasanaginica drzi u hrvatskom, pa i u srpskom knjizevnom i jezicno-knjizevnom kontekstu?
Nacin na koji su nastajale i nacin na koji su komunikacijski postojale pjesme usmene knjizevnosti naprosto ne zna za one razlike koje su mnogo kasnije proizvedene politickim putem, i koje danas dozivljavaju svoj karikaturalni klimaks u obliku bosansko-balkanskih etno-nacija predvodjenih svojim etno-partijama i svojim etno-liderima. Necu time da ono vrijeme proglasim boljim od ovoga, da "medjuetnicke" odnose kakvi su vladali onda proglasim idilicnim u odnosu na danasnje. Ne, mutatis mutandis, isto lose "nam" je bilo i onda kao i danas. Ali, obrasci i prostor jezicne, kulturne i imaginacijske komunikacije bili su homogeni. Danasnjim nacionalno-vjerskim cistuncima pred tom cinjenicom preostaje samo da ju retroaktivno "osude" i proglase izdajnickom!
Ikavski jezik i ikavska "poetika" kulturna su i kulturoloska cinjenica, koja podrazumijeva cijeli jedan nepregledni (i, nazalost, potpuno prezreni i nepoznati) arhipelag procesa, veza, uzajamnosti, ogromnu zapretanu memoriju cijeloga jednog potonulog svijeta - a da bi se mogla apsolvirati ubogim odsijecanjem: dovle je moje, odavde tvoje!
Sto tek reci za onu cudesnu jezicnu cesticu, onu zajednicku molekulu "sredisnjega juznoslavenskog jezika", bez koje bi toliko slavljeni i hvaljeni, u nebo uzdizani "narodni genij" (u svetri danasnje, medjusobno iskljucive politicke verzije) bio naprosto nemust! Govorim, naravno, o desetercu, cija prozodijska struktura i mnemotehnicka moc jednako uvjetuju i grade Hasanaginicu i Suickinju Maru, Kraljevica Marka i Aliju Djerzeleza, Senjanina Tadiju i Budalinu Talu…
Danasnji nasi nacionalni "mislioci" o svemu tomu, naravno, ne vole razmisljati, njima je lakse cijelu tu zamrsenu pricu pojednostaviti, falsificirati, jer ona opasno potresa obrazac nacionalnoga identiteta, kako ga oni dizajniraju: jasan, u se zagledan, od drugih odvojen, destilirano cist, apsolutan i nicim, nedajboze, natrunjen, statican i nepromjenljiv; sve tako, od Kulina bana, od stoljeca sedmog, od Save Nemanjica, do nasijeh dana…
Objavljeno u broju 130 DANA, 26. novembar / studeni 1999.
meni mrsko čitati..
:D
U miru - za mir, u ratu - za vratove… Jedino iz takvih nakaradnih koncepata kulture i knjizevnosti, kao svojine i kao atributa etnije-nacije, mogu dolaziti i sporovi o pripadnosti pojedinih pisaca ili djela ovoj ili onoj nacionalnoj knjizevnosti
Pise: Ivan LOVRENOVIC
Knjizevne i uopce kulturne cinjenice ne mogu u nas imati nikakvu vrijednost i "primjenu" same po sebi, nego samo ako mogu biti shvacene i upotrijebljene kao kolektivno etnicko vlasnistvo, u bukvalnom znacenju toga pojma: onako kako su vlasnistvo novac, konji, zemlja upisana u gruntovnicu, kafic… Iz takvoga shvacanja, zatim, dolazi dundjerisanje nacionalnih knjizevnih "korpusa" (corpus¸ oris, lat. - tijelo, a u vojnoj terminologiji - oruzana formacija). Samo korak odatle - eto nam nasih nacionalnih knjizevnosti - bosnjacke, hrvatske i srpske, kao precizno utvrdjenih, uredno postrojenih i uvjezbanih, do zuba naoruzanih korpusa. U miru - za mir, u ratu - za vratove… Jedino iz takvih nakaradnih koncepata kulture i knjizevnosti, kao svojine i kao atributa etnije-nacije, mogu dolaziti i sporovi o pripadnosti pojedinih pisaca ili djela ovoj ili onoj nacionalnoj knjizevnosti; ti sporovi, naime, nikada se ne odmjeravaju u knjizevno relevantnoj materiji (poetickoj, jezicno--stilskoj…), vec se iskljucivo vode u tipicno svojinskim terminima: ciji je ovaj pisac, cije je ono djelo.
Cijela nasa novija povijest puna je takvih pigmejski smijesnih i opakih svadja, u kojima su svojim "opredjeljivanjima" i "izjasnjavanjima" ulje na vatru nerijetko dolijevali i sami pisci, umjetnici, ne znajuci apstrahirati bestjelesno tijelo svoje umjetnosti od svojih privatno-gradjanskih potreba (i prohtjeva). Nisu, time, svjedocili nista novo pod suncem - samo otrcani paradoks zivota, da, naime, talenat ne bira kucu u kojoj ce prebivati.
Jedan od takvih "sporova" nedavno je, po tko zna koji put, osvanuo u novinama: cija je Hasanaginica? Ne znam hoce li se "anketa" razvijati dalje, a bilo bi dobro da nece, jer je vec i ovo malo sto je u njoj receno - sve nesporazum do nesporazuma.
Anketu je potaknuo napis u zagrebackom Globusu o pripremi premijere Alispahic-Horoziceve opere Hasanaginica, odnosno usputna tvrdnja autora teksta da je "originalna Hasanaginica pisana ikavicom, sto je svrstava u bastinu hrvatske knjizevnosti". "Originalna" Hasanaginica, naravno, nije pisana, nego kazivana ili pjevana, ili/i oboje, a gotovo je nemoguce govoriti o "originalnoj" verziji pjesme, ali pustimo sad to… Vec u Globusu se govori o "svojatanju", naravno, neopravdanom: po Globusovu autoru uradio je to Vuk Karadzic, "koji je pokusao slavno djelo smjestiti u srpsku knjizevnost".
Zagovornici ekskluzivno bosnjackoga vlasnistva nad Hasanaginicom medju ucesnicima sarajevske ankete, pak, odbijaju i jedno i drugo svojatanje: "nikakvom se analizom ne moze dokazati da je Hasanaginica srpska ili hrvatska balada", a s druge strane, "nije moguce knjizevnom analizom dovesti u pitanje bosnjacki i tekst i kontekst ove pjesme", kaze jedan od njih. Drugi, pak, osvrce se na jezicni "hrvatski argument": "Pola alhamijado knjizevnosti je pisano ikavicom, nece nam valjda sad i alhamijado uzeti?" (Mogucnost, pak, da bi Hasanaginica bila tretirana kao srpska, ovaj ucesnik odbija posredno, citirajuci kako je navodno Alija Isakovic srpskim piscima rekao da, ako je Mesa Selimovic srpski pisac, onda najveci srpski roman pocinje s bismillom. Ni uz najbolju volju nisam u ovoj nedorecenoj dosjetki mogao pronaci nikakav valjan argument za Selimovicevo "bosnjastvo", kao ni protiv njegova eventualnoga "srpstva", osim ako autor ne postulira potpunu i ekskluzivnu istovjetnost pripadanja bosnjastvu i islamu s jedne strane, a apsolutnu inkompatibilnost izmedju srpstva i islama s druge strane. Siromasan nekakav islam bi to bio…)
Da je Hasanaginica bosnja cko-muslimanski "tekst i kontekst", cak na odredjen nacin amblematski, jasno je svakomu tko o juznoslavenskom knjizevnom i antropoloskom kompleksu ista mjerodavno znade. Moglo bi se otici i korak dalje, pa u blagom pretjerivanju reci: tko bi to negirao, negirao bi i samu mogucnost da se knjizevno i kulturoloski artikulira bosnjacko-muslimanski identitet.
Je li, medjutim, bas tako svetogrdna i knjizevno sasvim bezvrijedna ("nedokaziva") mogucnost da se Hasanaginica drzi u hrvatskom, pa i u srpskom knjizevnom i jezicno-knjizevnom kontekstu?
Nacin na koji su nastajale i nacin na koji su komunikacijski postojale pjesme usmene knjizevnosti naprosto ne zna za one razlike koje su mnogo kasnije proizvedene politickim putem, i koje danas dozivljavaju svoj karikaturalni klimaks u obliku bosansko-balkanskih etno-nacija predvodjenih svojim etno-partijama i svojim etno-liderima. Necu time da ono vrijeme proglasim boljim od ovoga, da "medjuetnicke" odnose kakvi su vladali onda proglasim idilicnim u odnosu na danasnje. Ne, mutatis mutandis, isto lose "nam" je bilo i onda kao i danas. Ali, obrasci i prostor jezicne, kulturne i imaginacijske komunikacije bili su homogeni. Danasnjim nacionalno-vjerskim cistuncima pred tom cinjenicom preostaje samo da ju retroaktivno "osude" i proglase izdajnickom!
Ikavski jezik i ikavska "poetika" kulturna su i kulturoloska cinjenica, koja podrazumijeva cijeli jedan nepregledni (i, nazalost, potpuno prezreni i nepoznati) arhipelag procesa, veza, uzajamnosti, ogromnu zapretanu memoriju cijeloga jednog potonulog svijeta - a da bi se mogla apsolvirati ubogim odsijecanjem: dovle je moje, odavde tvoje!
Sto tek reci za onu cudesnu jezicnu cesticu, onu zajednicku molekulu "sredisnjega juznoslavenskog jezika", bez koje bi toliko slavljeni i hvaljeni, u nebo uzdizani "narodni genij" (u svetri danasnje, medjusobno iskljucive politicke verzije) bio naprosto nemust! Govorim, naravno, o desetercu, cija prozodijska struktura i mnemotehnicka moc jednako uvjetuju i grade Hasanaginicu i Suickinju Maru, Kraljevica Marka i Aliju Djerzeleza, Senjanina Tadiju i Budalinu Talu…
Danasnji nasi nacionalni "mislioci" o svemu tomu, naravno, ne vole razmisljati, njima je lakse cijelu tu zamrsenu pricu pojednostaviti, falsificirati, jer ona opasno potresa obrazac nacionalnoga identiteta, kako ga oni dizajniraju: jasan, u se zagledan, od drugih odvojen, destilirano cist, apsolutan i nicim, nedajboze, natrunjen, statican i nepromjenljiv; sve tako, od Kulina bana, od stoljeca sedmog, od Save Nemanjica, do nasijeh dana…
Objavljeno u broju 130 DANA, 26. novembar / studeni 1999.
meni mrsko čitati..
:D