Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Naučna otkrića, edukacija, školstvo, univerziteti, fakulteti...
Post Reply
Jeremija_Lesina
Posts: 161
Joined: 12/05/2021 11:48

#51 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Jeremija_Lesina »

studentica123 wrote: 03/06/2021 22:03 imam ja jedno pitanje, odnosno šta vi mislite.
Npr ako se ne daj Bože usvoji ahaha, da li ako sad nismo postigli prosjek 8, gubimo budzet odmah u oktb kad stupa na primjenu, ili valjda bi trebala tek od okt da vaze takva pravila, odnosno to da nam naglase, pa ako ne postignemo u sljedećoj godini, da nas onda tek maknu sa budzeta. :zoka:
Ajoj , sasvim trivijalna stvar. Ako imaš upisano 6 iz matematike na etf , ili 6 iz anatomije na medicini...jednostavno poništiš (u septembru) pa polažeš za višu ocjenu da nabiješ prosjek i upadneš na budžet.

To ova Komisija dobro zna, oni su se inače ispisivali sa društvenih fakulteta što su im bili preteški, pa nabijali prosjeke na medicini i tehnici.
:izet:
studentica123
Posts: 19
Joined: 26/05/2021 18:19

#52 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by studentica123 »

Jeremija_Lesina wrote: 04/06/2021 12:07
studentica123 wrote: 03/06/2021 22:03 imam ja jedno pitanje, odnosno šta vi mislite.
Npr ako se ne daj Bože usvoji ahaha, da li ako sad nismo postigli prosjek 8, gubimo budzet odmah u oktb kad stupa na primjenu, ili valjda bi trebala tek od okt da vaze takva pravila, odnosno to da nam naglase, pa ako ne postignemo u sljedećoj godini, da nas onda tek maknu sa budzeta. :zoka:
Ajoj , sasvim trivijalna stvar. Ako imaš upisano 6 iz matematike na etf , ili 6 iz anatomije na medicini...jednostavno poništiš (u septembru) pa polažeš za višu ocjenu da nabiješ prosjek i upadneš na budžet.

To ova Komisija dobro zna, oni su se inače ispisivali sa društvenih fakulteta što su im bili preteški, pa nabijali prosjeke na medicini i tehnici.
:izet:
ma da, nije kao da iz tih predmeta jedva i 6 dobije, ali koga briga od njih :?
Jeremija_Lesina
Posts: 161
Joined: 12/05/2021 11:48

#53 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Jeremija_Lesina »

Cijeli ovaj spin o 'studentskoj izvrsnosti' mogu prihvatiti kao težnju za popravljanjem kvaliteta studentskog znanja pod 2 uslova:

- Da predlagač Zakona izvrši detaljnu analizu po fakultetima, koliki broj studenata bi u tekućoj (i recimo 3 prethodne akademske godine) ostvario benefit studiranja na budžetu po ovim uslovima, i da to predoči javnosti.

- Da kreatori Nacrta, kako rekoše - referentni akademski kadar, prilože svoje indekse kojima dokazuju da su u svakoj godini studija imali prosjek iznad 8, i redovno davali godine - isključivo na UNSA. Dodatno, 'akademici' koji su završili studij na fakultetima (odsjecima) na kojima se visok prosjek postiže relativno lako (a to se neoborivo može dokazati statistički), prilože i svjedodžbe iz srednje škole.

Jer, o mjeri izvrsnosti bi trebali odlučivati oni koji su u toku svojih studija i sami bili izvrsni (pa makar i po vlastitom kriteriju), a ne mediokriteti.

Usput, koja je to nagrada za izvrsnost? Šta su to dobili Značke i Povelje Univerziteta tokom i nakon studija, kao nagradu i stimulans za izvrsnost? Kako će se to poboljšati? O tome ne vidim niti najmanju naznaku. Osim da će briljantni biti oslobođeni participacije. (neki od njih bi to bili i na Cambridge-u)

Ovdje se pokušalo ići logikom privatnih Univerziteta. Najbolje stipendiramo, ostali nek plate. Ovaj broj 'najboljih' na zahtjevnim studijima će se reducirati do te mjere, da će biti lakše dobiti stipendiju na kvalitetnom privatnom univerzitetu u inostranstvu, nego budzetsko finansiranje na UNSA. I sve to ne bi bilo sporno da nije jedne bitne razlike...UNSA nije privatna institucija, svaki uposleni koji radi u granicama kantona izdvaja novac za njegov rad. Dakle, studente stipendiramo mi - građani, a ne Vlada kantona, pa bi se trebali ponešto i pitati.
User avatar
kabal1337
Posts: 7809
Joined: 11/02/2012 21:08
Location: DIY
Vozim: Destroy it yourself

#54 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by kabal1337 »

Bit ce tipicno kao i svake godine. Zakon ce da se usvoji, u cilju punjenja budzeta, i zastite profesora kako bi mogli da ne rade nista. Da ne pricamo o plagijatima samih profesora.

Hajka ce se dici 10 tak dana prije upisa u novi semestar, gdje ce se i novinari oglasiti.
KolikoJeSati
Posts: 37
Joined: 12/06/2021 11:56

#55 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by KolikoJeSati »

...
Last edited by KolikoJeSati on 09/07/2021 10:41, edited 1 time in total.
H323
Posts: 72
Joined: 18/06/2021 10:51

#56 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by H323 »

https://www.klix.ba/vijesti/bih/husic-m ... /210619002

Svašta, donosi zakon kojim se 80% studenata tehničkih fakulteta trajno skida s budžeta i zbunjena je reakcijama studenata.
Last edited by H323 on 19/06/2021 13:16, edited 1 time in total.
User avatar
dystopia
Posts: 1337
Joined: 26/10/2020 12:16
Location: Utopia

#57 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by dystopia »

H323 wrote: 19/06/2021 12:59 https://www.klix.ba/vijesti/bih/husic-m ... /210619002

Svašta, donesi zakon kojim se 80% studenata tehničkih fakulteta trajno skida s budžeta i zbunjena je reakcijama studenata.
Više.

Čak su se i profesori počeli oglašavati protiv ovog zakona.

Neki Naši profesori (tehnički fakultet) su nam otvoreno rekli da ako izađemo na proteste, i oni će sa nama.
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#58 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Bosanac sa dna kace »

dystopia wrote: 19/06/2021 13:02
H323 wrote: 19/06/2021 12:59 https://www.klix.ba/vijesti/bih/husic-m ... /210619002

Svašta, donesi zakon kojim se 80% studenata tehničkih fakulteta trajno skida s budžeta i zbunjena je reakcijama studenata.
Više.

Čak su se i profesori počeli oglašavati protiv ovog zakona.

Neki Naši profesori (tehnički fakultet) su nam otvoreno rekli da ako izađemo na proteste, i oni će sa nama.
S kojim pravom ona pravo na bespltano skolovanje, koje mi svi gradjani BiH finansiramo putem poreskih davanja i nameta, naziva stipendiranjem? Pa nisu ministarstva Kantona Sarajeva privatna svojina iz kojih se daje nekim studentima stipendija, vec sluzbe koje su tu radi gradjanki i gradjana.
Uredu je da se ogranici studetnima da nakon 8 ili 10 semestra moraju placati 50% skolarine u narednom semestru, pa onda ako ne poprave prosjek da placaju puni iznos.
Cuj stipendiranje, a u od svakog nam zalogaja uzima 17%, da ne pominjem na stotine parafiskalnih nameta privrednicima...
dystopia wrote: 19/06/2021 13:02 Čak su se i profesori počeli oglašavati protiv ovog zakona.

Neki Naši profesori (tehnički fakultet) su nam otvoreno rekli da ako izađemo na proteste, i oni će sa nama.
Mozes da zamislis, i oni se konacno oglasili, a poso im zavisi od ovog zakona!!! Koji likovi!!! :shock: :shock: :shock:
User avatar
Prpa.ba
Posts: 10878
Joined: 15/08/2006 21:34
Location: Podrucje pod Upravom OHR-a

#59 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Prpa.ba »

Prednacrt zakona na stranu, ali zaista mi nije jasna kritika na ispravno nazivanje stvari pravim imenom. Studenti kojima troskove studija sufinansira Kanton Sarajevo i jesu stipendirani od Kantona Sarajevo, na nacin da im se stipendija uplacuje direktno na konto troskova studiranja visokoskolskoj ustanovi na koju su se upisali u skladu sa uslovima stipendije (na rang listama "upali na budzet").

Kuknjava na poreze koje nam drzava uzima ne mijenja cinjenicu da "upad na budzet" nije ustavom garantovano pravo, vec benefit koji se studentima obezbjeduje voljom Skupstine Kantona Sarajevo.

Voljom istog zakonodavca se moze tu stipendiju preformulisati u npr. beskamatne studentske kredite koji se otpisuju nakon 10 godina rada u struci u BiH, a ne da sufinansiramo Njemacke poslodavce. I slicno.

Slabo razumijevanje koncepta sufinansiranja troskova studiranja najboljim studentima i jeste razlog zasto studenti misle da je budzet bogom dano pravo, a zakonodavac da je u pitanju zakonska kategorija oko koje moraju plesati.

Zakonodavac ima pravo i ukinuti "upad na budzet", pa otvoriti poziciju "Stipendije u svrhu sufinansiranja troskova studija" sa istovijetnim iznosom. Pa na konkursu upadaju svake godine najbolji studenti, ima i linija za deficitarna zanimanja da nam se tehnicari ne sekiraju oko prosjeka i slicno. :mrgreen:
H323
Posts: 72
Joined: 18/06/2021 10:51

#60 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by H323 »

Nije mnogo štošta bogom dano, mogu naravno sutra i odlučiti da zatvore kompletan Univerzitet, što ne znači da nije idiotski potez i da se ne treba buniti.
Jeremija_Lesina
Posts: 161
Joined: 12/05/2021 11:48

#61 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Jeremija_Lesina »

Prpa.ba wrote: 19/06/2021 23:50 Pa na konkursu upadaju svake godine najbolji studenti, ima i linija za deficitarna zanimanja da nam se tehnicari ne sekiraju oko prosjeka i slicno. :mrgreen:
Šta upisuju potencijalno najbolji studenti od kako postoji UNSA je činjenica koja se zbog 'politicke korektnosti' ne spominje. Tako da 'deficitarna zanimanja' nipošto ne treba podržati, bar ne na taj način.

​Kad te za 15 godina u poluraspadnutoj sali bez krova, preciznih instrumenata, struje i vode umjesto hirurga dočeka šaman, a umjesto anesteziologa dežurni hipnotizer (uspavaće te čuvenim "tvoji kapci su teški...") možda se zapitaš o cijeni lažne izvrsnosti.
Last edited by Jeremija_Lesina on 21/06/2021 12:40, edited 1 time in total.
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#62 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Bosanac sa dna kace »

H323 wrote: 20/06/2021 02:06 Nije mnogo štošta bogom dano, mogu naravno sutra i odlučiti da zatvore kompletan Univerzitet, što ne znači da nije idiotski potez i da se ne treba buniti.
Upravu si nije stosta Bogom dano...Ali eto kad se Zakonodavac odkuci zatvoriti kompletni Univerzitet u Sarajevu nema da se bunimo, vec ima da dubimo na glavi od srece!
Horke
Posts: 513
Joined: 20/11/2019 13:43

#63 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Horke »

Bosanac sa dna kace wrote: 19/06/2021 18:21
dystopia wrote: 19/06/2021 13:02
H323 wrote: 19/06/2021 12:59 https://www.klix.ba/vijesti/bih/husic-m ... /210619002

Svašta, donesi zakon kojim se 80% studenata tehničkih fakulteta trajno skida s budžeta i zbunjena je reakcijama studenata.
Više.

Čak su se i profesori počeli oglašavati protiv ovog zakona.

Neki Naši profesori (tehnički fakultet) su nam otvoreno rekli da ako izađemo na proteste, i oni će sa nama.
S kojim pravom ona pravo na bespltano skolovanje, koje mi svi gradjani BiH finansiramo putem poreskih davanja i nameta, naziva stipendiranjem? Pa nisu ministarstva Kantona Sarajeva privatna svojina iz kojih se daje nekim studentima stipendija, vec sluzbe koje su tu radi gradjanki i gradjana.
Uredu je da se ogranici studetnima da nakon 8 ili 10 semestra moraju placati 50% skolarine u narednom semestru, pa onda ako ne poprave prosjek da placaju puni iznos.
Da bi govorio o poreskim nametima morao bi malo dublje poznavati materiju. Svi finansijski nameti su tacno specificirani i ne odvaja se od svih za obrazovanje.

Gdje je to zagarantovano pravo na besplatno fakultetsko obrazovanje?
Ako je tako, zasto su studenti do sada sutili i prihvatili redovni n budzetu i redovni samofinansirajuci. Onda su svi na budzetu, jer svi mi to placamo (aha, al u Limburgu).
Ni u onom socijalizmu, kojeg svi uzimamo u usta kad bi nesto dzabaluka, nije fakultetsko obrazovanje bilo besplatno. Upravo ovo sto Prpa kaze, davani su krediti, koji su se najboljim studentima umanjivali ili otpisivali i koji su vracani po dobitku posla. Odbijalo se od plate za studentski kredit, tvoj studentski kredit. Ne znaci da si time finansirao besplatno obrazovanje.
Sidjite sa tog lezihljebovickog oblaka i borite se za kvalitet obrazovanja. I da, ovaj zakon upravo to indirektno trazi. Da se profesori bave validnim naucno-istrazivackim radom, time unapredjuju znanja koja ce prenjeti na studente. A sad su se sveli na seoske ucitelje.
megaribi1
Posts: 763
Joined: 21/09/2016 21:51

#64 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by megaribi1 »

Horke wrote: 21/06/2021 13:17
Bosanac sa dna kace wrote: 19/06/2021 18:21
dystopia wrote: 19/06/2021 13:02

Više.

Čak su se i profesori počeli oglašavati protiv ovog zakona.

Neki Naši profesori (tehnički fakultet) su nam otvoreno rekli da ako izađemo na proteste, i oni će sa nama.
S kojim pravom ona pravo na bespltano skolovanje, koje mi svi gradjani BiH finansiramo putem poreskih davanja i nameta, naziva stipendiranjem? Pa nisu ministarstva Kantona Sarajeva privatna svojina iz kojih se daje nekim studentima stipendija, vec sluzbe koje su tu radi gradjanki i gradjana.
Uredu je da se ogranici studetnima da nakon 8 ili 10 semestra moraju placati 50% skolarine u narednom semestru, pa onda ako ne poprave prosjek da placaju puni iznos.
Da bi govorio o poreskim nametima morao bi malo dublje poznavati materiju. Svi finansijski nameti su tacno specificirani i ne odvaja se od svih za obrazovanje.

Gdje je to zagarantovano pravo na besplatno fakultetsko obrazovanje?
Ako je tako, zasto su studenti do sada sutili i prihvatili redovni n budzetu i redovni samofinansirajuci. Onda su svi na budzetu, jer svi mi to placamo (aha, al u Limburgu).
Ni u onom socijalizmu, kojeg svi uzimamo u usta kad bi nesto dzabaluka, nije fakultetsko obrazovanje bilo besplatno. Upravo ovo sto Prpa kaze, davani su krediti, koji su se najboljim studentima umanjivali ili otpisivali i koji su vracani po dobitku posla. Odbijalo se od plate za studentski kredit, tvoj studentski kredit. Ne znaci da si time finansirao besplatno obrazovanje.
Prisustvo nastavi i ispitima bilo je besplatno. Ali kredit je služio za pokrivanje drugih troškova, poput hrane, smještaja i literature.
Ono što se i tada plaćalo su bili vanredni studij i postdiplomski studij.

No da se vratimo na taj sporni član zakona. Na ETF, gdje radim, nema puno studenata koji na prvoj godini ostvare prosjek preko 8. Od oko 300 upisanih, takvih bude oko 15. Situacija se popravi kasnije, ali sada se mora ostvariti 8,5 u toku druge godine (opet vrlo teško) da se pređe na treću a to je već završna godina prvog ciklusa. Možemo očekivati dvije posljedice: veći broj studenata koji će se odlučiti za privatne fakultete sličnog usmjerenja jer će se školarina svakako plaćati i veći pritisak na profesore da daju više ocjene studentima koji su blizu prosjeka 8, što može biti nepravda prema ostalim.
Jeremija_Lesina
Posts: 161
Joined: 12/05/2021 11:48

#65 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Jeremija_Lesina »

[quote=Horke] Upravo ovo sto Prpa kaze, davani su krediti, koji su se najboljim studentima umanjivali ili otpisivali i koji su vracani po dobitku posla. Odbijalo se od plate za studentski kredit, tvoj studentski kredit. Ne znaci da si time finansirao besplatno obrazovanje.
[/quote]

Potpuno netacno - skolovanje je bilo besplatno tj bez skolarine. Studentski krediti su davani studentima cije porodice nisu mogle izdrzati troskove zivota studenta- domovi, hrana, knjige i sl. Stipendije je davala privreda kadrovima koji joj trebaju, uz odredjene uslove i mogucnost zaposljavanja nakon diplomiranja.

Osim ako se radi o vanrednim studentima...to stvarno ne znam.

Cisto istine radi, i bez ambicije da pravim bilo kakvo poredjenje.
Jeremija_Lesina
Posts: 161
Joined: 12/05/2021 11:48

#66 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Jeremija_Lesina »

Prestize me megaribi1.

S tim da je u posljedicama izostavio onu najtezu - pojacan odlazak ponajboljih studenata na studij u inostranstvo. I posljedicno smanjenje kvaliteta te naposljetku propadanje Univerziteta ili njegovih vitalnih dijelova.
User avatar
Bloo
Globalna šefica
Posts: 50325
Joined: 16/01/2008 23:03
Location: Korriban

#67 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Bloo »

Preuzeto sa nomad.ba
Hadžiabdić: Sloboda zakona
21. juna 2021.
Muhamed Hadžiabdić

O Zakonu o visokom obrazovanju i reakcijama

Kao član komisije koja je radila na izradi Prijedloga Zakona o visokom obrazovanju (ZVO), a kao reakciju na pismo objavljeno u javnosti i upućeno od grupe profesora i asistenata, iznosim svoje mišljenje o ZVO i kritikama Prijedloga ZVO, kao moj prilog javnoj raspravi.

Sloboda je centralno pitanje svakog pojedinca i društva. Način na koji se odgovori na ovo pitanje određuje mjeru uspjeha i neuspjeha. Nema ničega originalnog ni novog u našem neuspjehu da napravimo društvo koje će biti zasnovano na minimumu pravde i racija, a bez čega ne može biti ni napretka a, bogami, ni boljeg života. Pitanje slobode i naš odnos prema tom pitanju se opet jasno ukazao u komentarima o Prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju, posebno kroz pismo grupe profesora i asistenata. Ljudi iz akademije bi trebali da su posebno osjetljivi na pitanje slobode jer je oni konzumiraju u njenoj najvažnijoj formi, slobodi mišljenja i stvaranja. Da je to tako sa akademskom zajednicom u Kantonu Sarajevo, novi zakon bi bio dočekan sa olakšanjem i odobravanjem. Ali jok. Umjesto pitanja slobode i odnosa Prijedloga Zakona prema ovom pitanju, grupa profesora u svome pismu javnosti počinje sa pitanjem dualnog obrazovanja (kao nešto nije tu uredu vizavi EU), da bi se brzo prešlo na ono što ih stvarno muči, a to su kriteriji za izbor u akademska zvanja. Šta je to uvažene profesore toliko uznemirilo u Prijedlogu Zakona? Radi se o jednoj rečenici koja glasi: „…naučni rad objavljen u publikaciji indeksiranoj u referentnim citatnim naučnim bazama podataka najvišeg međunarodnog ranga…“

Ovo najvišeg međunarodnog ranga je prelilo čašu profesorima. Valjda je trebalo pisati najvišeg kantonalnog ranga. Da ne bih smarao čitatelje detaljima, publikacija može biti i na maternjem jeziku a da bude klasificirana najvišim međunarodnim rangom, posebno ako se radi o velikim jezicima. Hrvatska i Srbija imaju nekoliko časopisa indeksiranih u priznatim bazama, a neki od njih su i na maternjim jezicima. Zašto BiH nema više časopisa najvišeg međunarodnog ranga, a ima ih nekoliko (npr. Bosnian Journal of Basic Medical Sciences) je pitanje i za potpisnike gorepomenutog pisma.

Ključni razlog zaostajanja bh. univerziteta je mala i nedovoljna naučno-istraživačka aktivnost i pasivnost akademske zajednice uljuljkane u nepostojanje ozbiljnih kriterija za izbor, odsustvo naučne evaluacije i poređenja sa drugima kao jednog od najvažnijih alata moderne nauke. Samo kao primjer navodim da je UNSA, kao najveći i najstariji univerzitet u BiH, lošije rangiran na relevantnim listama od puno manjih univerziteta sa kraćom tradicijom poput Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci, Univerziteta u Nišu, a da poređenje sa Univerzitetom u Beogradu i Sveučilištem u Zagrebu i ne spominjemo.

Pozivi da se za naše naučnike definišu neka druga pravila igre, da mi definišemo neki naš sistem vrednovanja i evalucije naučnog rada (uspjeha) je, ustvari poziv, da se postojeće stanje produži, a ono se odlikuje jednom ogromnom komocijom u kojoj tvoj naučni doprinos ocjenjuje tvoj kolega iz susjednog ureda. Moderna nauka, najuspješniji ljudski poduhvat, počiva na primjeni naučne evaluacije i vrednovanja. Taj jednostavan alat vrijedi jednako i u Indiji, Kini, Rusiji, Amerikama kao i Evropi, nezavisno od vlada, budžeta, jezika, običaja. Pozivanje na neke regulative EU komisije u pitanjima akademske izvrsnosti, što je navedeno u pismu kao jedan od argumenata, je skoro simpatično. Da su EU i druge komisije i vlade odlučivale o tome kako će se evaluirati naučni rad i doprinos, nauka bi davno propala.

Nego, vratimo se pitanju slobode i Prijedlogu Zakona. Sadašnji zakon i zakoni koji su mu prethodili su svi odreda odisali neslobodom. Njihova osnovna karakteristika je bila da su imali ogroman broj članova, sa regulacijom tako detaljnom, za nebitna pitanja, da je ni jedna praksa ne bi mogla zadovoljiti, ali zato sa potpuno mutnim definicijama u regulisanju važnih pitanja, sa 40 (da, četrdeset, četiri nula) kaznenih odredbi, i konačno sa gotovo neograničenom vlašću Države kao vrhovnim arbitrom i tumačem nejasnih i često kontradiktornih članova zakona. Ovim je država vrlo efikasno uspostavila kontrolu nad akademskom zajednicom, koristeći alate inspekcije koja je imala ovlasti da obara odluke senata i fakultetskih vijeća kad i kako je htjela. Oholost državnog aparata koje je takav zakon iznjedrio je dostigao fantastične forme. U nemogućnosti da formiraju ikakav smislen odgovor na ovu uzurpaciju, akademska zajednica se okrenula borbi jednih protiv drugih, kao izraz nemoći i nesnalaženja. Prijave inspekciji – profesora protiv kolega, protiv matičnih fakulteta, studenata protiv profesora, zaposlenika protiv univerziteta – je postala svakodnevnica, a međuljudski odnosi na fakultetima neizdrživi. Inspektori, sve odreda ljudi bez iskustva rada u akademiji, nerijetko bez značajnih uspjeha u svojim skromnim karijerama, osim učlanjenja u pravu stranku u pravo vrijeme, su vedrili i oblačili sivim prostorom akademije u Kantonu. Ovakav sistem je iznjedrio posebnu vrstu lažnih ljudi koji su se vrtoglavo peli akademskom ljestvicom, sve to bogato naplatili iz budžeta i lažnih projekata, ugurali svoju djecu, rođake i prijatelje na fakultete, osnivali nove fakultete sa ciljem da se otvori još mjesta za popuniti, često ih se može vidjeti u tv emisijama kako hinje ozbiljnost i stručnost a sve glumatajući, mašući rukama i glavama. Ti i takvi sebe smatraju nekom intelektualnom elitom, povlaštenom klasom koju ne treba provjeravati nikakvim objektivnim kriterijima – upravo jer oni kao “njeguju” i “štite” nacionalnu kulturu, jezik, istoriju, identitet … Čime? Verbalnom ekvilibristikom od koje, evo decenijama, nema nikakvog hajra. Naprotiv.

Prijedlog Zakona je, iako daleko od savršenog, uklonio barem taj duh neslobode iz zakona. Rad inspekcije se sveo na ono što treba biti, na provjeru procedura a nikako na obaranje odluka senata, upravnih odbora i vijeća. Četrdeset kaznenih odredbi je sveo na osam. Kafkijanske procedure je potpuno ukinuo. Ovo ga čini daleko boljim od sadašnjeg zakona.

Pitanje akademskog napredovanja ne treba i ne može da bude samo puko kvantificiranje broja članaka u relevantnim naučnim časopisima. Ono je svuda gdje se ozbiljno izvodi, proces sagledavanja uspjeha kandidata u cjelini. Uspjeh u nastavi je jasno naznačen u zakonu i treba ga uzeti u obzir. Na kraju, odluku ne može donijeti nikakva formula ni mašina, već živi živcati ljudi uzimajući u obzir sve ono što čini totalitet rada i djelovanja u akademiji. Ali je verifikacija naučnog doprinosa kandidata preduvjet za razmatranje svih drugih aspekata rada. Bez toga, akademsko promovisanje nema nikakvog smisla i vodi propadanju akademske zajednice usljed negativne selekcije.

Realnost života prevazilazi svaki zakon. Očekivanja da će zakon trajno i definitivno riješiti bilo šta je opasna iluzija. Zakon, međutim, može postaviti neke vrijednosti kao centralne i promovisati ih u društvu kroz njegovu praksu. Sloboda mišljenja i stvaranja je suprotna slobodi evaluiranja i ocjenjivanja. Prva vodi odgovornosti, stručnosti i znanju, a druga nazadovanju, propadanju i gluposti. Potpisi na pismo kojim se Prijedlog Zakona kritikuje zbog uvođenja prakse naučne verifikacije (a ne zaboravimo i na dualno obrazovanje) jasno upućuju na izvore i dubinu krize u akademskoj zajednici. Ta kriza će se početi rješavati kada naučna evaluacija bude norma a ne prisila, otvorenost prema svijetu praksa a ne floskula, i kada sloboda mišljenja i stvaranja budu vrijednosti ispred svih drugih.
H323
Posts: 72
Joined: 18/06/2021 10:51

#68 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by H323 »

„Otprilike, njegovi naučni članci su više citirani nego od svih naučnika zajedno koji rade na Univerzitetima u Bosni i Hercegovini“, jedna je od rečenica napisanih u slavu novog gradonačelnika Splita, Ivice Puljka. Isti autor u svečanom tonu je nastavio: „I kad smo kod nauke, naravno ona je mjerljiva. Mjeri se brojem objavljenih članaka u svjetskim bazama, brojem citata vaših rezultata i slično. Takve stvari sakupljaju i obrađuju računari sa svojim algoritmima, te se objavljuje na web stranicama poput google scholar, scopus i slično. Sve ostalo je nerelevantno.“

Autor citiranih rečenica nam ovdje nije važan jer u ovom kontekstu nije važan toliko on koliko sindrom akademskog baljezganja legitimiranog profesorsko-doktorskim titulama. Taj sindrom zajednički je mnogima, pogotovo onima iz akademije koji usput obavljaju i ulogu influensera na društvenim mrežama, i citirane rečenice nam služe tek za njegovu ilustraciju.
http://www.prometej.ba/clanak/osvrti/fr ... nosti-4875

Autor je inače jedan od potpisnika tog pisma.
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#69 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Bosanac sa dna kace »

Ne znam sta podrctati kao bitno, ali evo pokusacu...
Degradacija humanističkih nauka i humanističkih vrijednosti u Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju
O nekim aspektima Nacrta Zakona o visokom obrazovanju usvojenom u Skupštini Kantona Sarajevo
Nacrt Zakona o visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Nacrt) koji je 3. juna 2021. godine usvojen u Skupštini Kantona Sarajevo izazvao je brojne, uglavnom negativne reakcije u javnosti. Te reakcije su potekle iz dijela akademske zajednice i studentske populacije. No, čitalac ovih redova koji je u ponedjeljak 14. 6. 2021. gledao emisiju “Polis” na Televiziji Sarajevo i slušao ministricu Meliku Husić-Mehmedović sada je sigurno zbunjen. Naime, ministrica je u toj emisiji rekla da je Nacrt “potekao iz akademske zajednice”, što bi podrazumijevalo da su sve članice univerzitetâ na području Kantona Sarajevo delegirale po jednog predstavnika koji je zastupao stavove vijeća tih članica, što nije tačno. Komisiju koja je učestvovala u kreiranju Nacrta imenovala je Vlada Kantona Sarajevo, a predstavnici Komisije u radu na Nacrtu nisu zastupali stavove institucija u kojima su zaposleni nego vlastite stavove, što je samo po sebi diskutabilno, bez obzira na njihova inostrana iskustva, koja su bila primarni kriterij izbora u Komisiju, sudeći po riječima ministrice u toj emisiji. Ovdje se otvaraju i druga pitanja: da li se takvim opredjeljenjem članovi akademske zajednice koji nisu studirali po bijelom svijetu dovode u podređeni položaj spram svojih kolega sa inostranim iskustvima, no, to je tema koja zaslužuje poseban elaborat.

Ono što je izazvalo veliku buru u akademskoj zajednici jest činjenica da se novim Nacrtom od članova akademske zajednice zahtijeva objavljivanje u “međunarodnim bazama najvišeg ranga” (WoS, Scopus), i to u časopisima iz prve i druge kvartile. Moje su kolege i kolegice u više osvrta već istakle neutemeljenost ovakvih zahtjeva i razloge za to, naročito ističući da su to komercijalne baze koje se zasnivaju na pretplati. No, ja ću se osvrnuti na primjenjivost ovog zahtjeva u naučnom području kojim se bavim, a to je lingvistika bosanskog jezika. Naime, u Bosni i Hercegovini, u trenutku dok pišem ovaj tekst, ne postoji nijedan lingvistički časopis koji je bilo u ovim bazama bilo u spomenutim kvartilama. Čak ni Južnoslovenski filolog, jedan od najstarijih slavističkih časopisa na ovim prostorima i šire (izlazi od 1913. godine), nije u ovim bazama i kvartilama, s razlogom. Za nas je u slavistici relevantnije objaviti rad u slavističkom časopisu ili zborniku nego u nekom časopisu na engleskom jeziku, koji je u ovim bazama i kvartilama, jer prva kvartila ustvari sugerira da je vaš časopis dostupan široj javnosti, a to je moguće samo ako je on na engleskom jeziku. U slavističkim zbornicima komisija Međunarodnog komiteta slavista (učestvujem u radu dvije takve komisije) predstavljeni su radovi slavista iz slavenskih zemalja i zemalja u kojima postoji tradicija proučavanja slavenskih jezika (Njemačka, Austrija, Švicarska). Ti su radovi na svim slavenskim jezicima te se pitam ko će mi dokazati da je za mene relevantnije objaviti članak na engleskom jeziku nego u takvom zborniku, a bavim se bosanskim jezikom, u Bosni i Hercegovini, koja je centar za njegovo istraživanje.

Šta će biti naredni korak: zahtjev da se knjige objavljuju samo na engleskom jeziku?

Treba li istaći da je bosanski jezik od najvišeg interesa za društvo, kao i sve nacionalne nauke. Ako mi u Bosni i Hercegovini ne brinemo o tim naukama, ko će? Susjedne zemlje?

Malobrojni časopisi u WoS-u i Scopusu iz Hrvatske i Crne Gore koji se bave lingvistikom nisu u prvoj kvartili, a postavlja se i pitanje šta će se desiti kada u te časopise počnu pristizati radovi lingvista iz Bosne i Hercegovine u većem broju nego dosad. Svaki časopis ima svoju uredničku politiku, od broja članaka koje objavljuje u jednom broju, omjera radova domaćih lingvista i lingvista iz drugih sredina itd., i sigurno je da je neće mijenjati zbog naših naučnih radnika. Pored ovog aspekta, treba razmisliti i o slici koja se na ovaj način šalje stranoj naučnoj javnosti, a koja ilustrira nemoć našeg Ministarstva da pomogne domaćim renomiranim časopisima u indeksiranju u traženim bazama. Sredstva koja domaći časopisi dobijaju po osnovu prijava na konkurse nisu dovoljna da osiguraju ni troškove štampanja a kamoli druge troškove te je njihovo redovno izlaženje svake godine dovedeno u pitanje.

I ne samo to: članom 135. Nacrta, stav 2, redovnom profesoru koji u ciklusima od sedam godina nije objavio tri rada u spomenutim bazama podataka odriče se pravo da bude šef katedre ili odsjeka, kao i pravo da bude mentor na trećem ciklusu (doktorskog) studija. Dakle, prema tom članu, redovnom profesoru koji nema tražene radove oduzima se mogućnost rukovođenja katedrom ili odsjekom, odnosno mogućnost mentorskog rada sa doktorandima, čime se indirektno poništava njegov akademski autoritet a ujedno poručuje da angažman u nastavi (vrlo često znatno većeg obima od onog koji je predviđen Zaknom), mentorski rad sa studentima svih ciklusa studija, naučnoistraživački rad (objavljivanje knjiga, kao i radova u časopisima i zbornicima koji nisu u navedenim bazama), učešće na konferencijama, kongresima, simpozijima itd. i njihovo organiziranje, učešće u projektima (domaćim i međunarodnim), da navedem samo neke od aspekata angažmana univerzitetskog profesora, nemaju nikakvog značaja budući da je sav naučni ugled i reputacija univerzitetskog profesora svedena na tri rada u spomenutim bazama. U neoliberalnom poimanju nauke i naučnog rada, kakvo se očito nastoji nametnuti Nacrtom, vrijednost univerzitetskog profesora bez ovih radova je ništavna, a profesor je roba, koja, ako nije dobro brendirana, propada na tržištu. Apsurdnost ovakvih postavki je jasna, ali je njihova opasnost tim veća što se sve ovo nastoji zamaskirati brigom o dobrobiti visokog obrazovanja.

U emisiji “Polis” ministrica Melika Husić-Mehmedović istakla je i da je prvi zadatak Ministarstva na čijem je čelu bio donošenje Zakona jer “Zakon ide prvi”. Na ovu ću izjavu odgovoriti slikovitim poređenjem: zamislite da gradite kuću od krova, ne od temelja, a upravo to bi radila ministrica, ekonomistica po struci, profesorica na Ekonomskom fakultetu. Reforme su potrebne, niko to ne osporava, ali one moraju biti postepene i postignute u dijalogu svih zainteresiranih strana, ne nametnute. Dodatni razlog za takav pristup je i činjenica da nema potrebe za tolikom žurbom jer je prethodni Zakon o visokom obrazovanju donesen u julu 2017. godine. Čime je motivirano obezglavljeno jurenje u novi Zakon već početkom ove godine, nakon tri i po godine od donošenja prethodnog? U našem slučaju, prvo treba osigurati infrastrukturu (tj. poboljšanje uslova za bavljenje naučnoistraživačkim radom), a onda, kao krunu svega, treba donositi zakon, ne obrnuto. Uostalom, tako su učinile i susjedne zemlje – prvo su poduzele korake na osiguranju infrastrukture za podizanje kvaliteta visokog obrazovanja pa su tek potom donosile prateće zakone.

Ne manje važan aspekt ovog Nacrta jest i otežavanje uslova za studiranje onima koji to žele, na prvom mjestu rigoroznijim kriterijima za dobivanje (i održavanje) statusa redovnog studenta. Zašto to činiti u zemlji koja, prema podacima iz studije Demografske i etničke promjene u Bosni i Hercegovini, čiji su autori i autorice članovi i saradnici Odjeljenja društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, ima 4,9% stanovništva bez ikakvog obrazovanja, 14,1% je bez osnovne škole, a 9,2% je nepotpunog osnovnoškolskog obrazovanja; u zemlji koja, u poređenju sa zemljama u regiji, po broju visokoobrazovanog stanovništva (stanovništva sa završenim prvim i drugim ciklusom studija) zaostaje iza Crne Gore i Hrvatske, koje bi mogla sustići za deset godina ako one ne bi nimalo napredovale. Zaista porazna slika, zar ne?! I u takvoj zemlji, onemogućavati i/ili otežavati uslove za studiranje čin je sa nesagledivim posljedicama po naš budući ekonomski i društveni razvoj, koji ujedno potvrđuje da predlagač ovakvog Nacrta nema dodira sa našom stvarnošću ali ni sluha za socijalnu situaciju većine ljudi.

Na kraju, nadajmo se da u kantonalnoj vladi postoji kritična masa političkih predstavnika koja neće dozvoliti ugrožavanje budućnosti Univerziteta u Sarajevu (u korist privatnih univerziteta) i ugrožavanje budućnosti mladih ljudi, koji su najvredniji resurs bilo koje države.
Amela Šehović, Prometej.ba

Autorica je redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

http://www.prometej.ba/clanak/osvrti/de ... vanju-4898
Horke
Posts: 513
Joined: 20/11/2019 13:43

#70 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Horke »

. Sredstva koja domaći časopisi dobijaju po osnovu prijava na konkurse nisu dovoljna da osiguraju ni troškove štampanja a kamoli druge troškove te je njihovo redovno izlaženje svake godine dovedeno u pitanje.
Pa ovo je smijesno. I zalosno.

O kakvim sredstvima pricamo? Kakvo crno stampanje? Strasno. Zaglavili smo u pedesetim proslog vijeka.

Vecina casopisa izlazi online i nije potebno nikakvo stampanje. Svi fakulteti imaju svoju web prezentaciju na koju mogu dodati i dio izdavastvo (nekoliko casopisa na UNSA bas tako i funkcionise), bez ikakvih dodatnih troskova. Polovinu plate profesori dobijaju za naucnoistrazivacki rad. U svim casopisima recenzenti rade pro bono, tj to je cast i referenca, o kakvim troskovima pricamo?

Zakon koji je na snazi u Hrvatskoj i Srbiji su daleko stroziji od ovog naseg u nacrtu, pa se tamo lingvisti ne pobunise i ne padose maticni jezici u zapecak. Kako oni uspjevaju objavljivati i biti konkurentni? Jos da napomenem da su plate univerzitetskih profesora u Srbiji manje nego nase.

I nije istina da se po zakonu u nacrtu predvidja da se objavljuje u Q1 i Q2 casopisima. Samo da su casopisi u relevantnim bazama i to wos i scopus. Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#71 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Bosanac sa dna kace »

Horke wrote: 24/06/2021 09:07
. Sredstva koja domaći časopisi dobijaju po osnovu prijava na konkurse nisu dovoljna da osiguraju ni troškove štampanja a kamoli druge troškove te je njihovo redovno izlaženje svake godine dovedeno u pitanje.
Pa ovo je smijesno. I zalosno.

O kakvim sredstvima pricamo? Kakvo crno stampanje? Strasno. Zaglavili smo u pedesetim proslog vijeka.

Vecina casopisa izlazi online i nije potebno nikakvo stampanje. Svi fakulteti imaju svoju web prezentaciju na koju mogu dodati i dio izdavastvo (nekoliko casopisa na UNSA bas tako i funkcionise), bez ikakvih dodatnih troskova. Polovinu plate profesori dobijaju za naucnoistrazivacki rad. U svim casopisima recenzenti rade pro bono, tj to je cast i referenca, o kakvim troskovima pricamo?

Zakon koji je na snazi u Hrvatskoj i Srbiji su daleko stroziji od ovog naseg u nacrtu, pa se tamo lingvisti ne pobunise i ne padose maticni jezici u zapecak. Kako oni uspjevaju objavljivati i biti konkurentni? Jos da napomenem da su plate univerzitetskih profesora u Srbiji manje nego nase.

I nije istina da se po zakonu u nacrtu predvidja da se objavljuje u Q1 i Q2 casopisima. Samo da su casopisi u relevantnim bazama i to wos i scopus. Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
Je'l uospte znas kako se izdaje jedan naucni casopis iz drustvenih nauka u BiH, kao što je recimo Prilozi Instituta za Istoriju UNSA?
Je'l znaš koji je to proces i šta sve uključuje? Je'l misliš da je stavka, ionako umanjenog tiraža, jedina za koju se daju pare?
Opaska da smo zagalavili u pedesetim godinama prošlog vijeka samo zato što još uvijek i mi, kao i svugdje u svijetu, objavljujemo časopise iz društvenih nauka i u štampanom izadnju ne stoji. Malo se obavijesti o tome da niko nije ukinuo štampanje časopsisa na Harvardu, Oxfordu, u Njemačkoj, na Sorbonni itd... Tom logikom onda možemo teažiti da ukinemo i papirni novac pa da pređemo na online pare, ni fiskalen račune više da nam ne izdaju, nemoj slučajno da nam đe ostane fino pisani trag čega, i kina trebamo ukinuti, i opere, sve mi to sad možemo online od kuće, šta će nam to, podhinto dajte u proceduru, zaboga da ne zaglavimo u pedesetim godinama prošlog vijeka.
Horke wrote: 24/06/2021 09:07 Vecina casopisa izlazi online i nije potebno nikakvo stampanje. Svi fakulteti imaju svoju web prezentaciju na koju mogu dodati i dio izdavastvo (nekoliko casopisa na UNSA bas tako i funkcionise), bez ikakvih dodatnih troskova. Polovinu plate profesori dobijaju za naucnoistrazivacki rad. U svim casopisima recenzenti rade pro bono, tj to je cast i referenca, o kakvim troskovima pricamo?
Treba štampanje, niko ga nigdje nije ukino, sa štampanom verzijom dobija se konačna potvđena, tako reći ovjerena, verzija rada u online veziji se može manipulisati i čak podešavati radove na osnovu dnevno-političkih bivanja. Dakle još jednom da ponovim nisu ga ukinuli na top svjetskim univerzitetima nismo ni mi.
Ne, recezenti ti ne rade za džabe, pogotovo ne oni sa titulama.
Kao što ti rekoh dosta je tu troškova, budi slobodan da nazoveš Istorijski institut UNSA i raspitaš se koji su sve troškovi izdavanja jednog godišnjeg naučnog (ne novinarskog) časopisa kao što su njihovi Prilozi i Traganja.
Horke wrote: 24/06/2021 09:07Zakon koji je na snazi u Hrvatskoj i Srbiji su daleko stroziji od ovog naseg u nacrtu, pa se tamo lingvisti ne pobunise i ne padose maticni jezici u zapecak. Kako oni uspjevaju objavljivati i biti konkurentni? Jos da napomenem da su plate univerzitetskih profesora u Srbiji manje nego nase.
De da vidimo taj zakonu Hrvatskoj i Srbiji. Ne zaboravimo uporediti i stanje sa BiH, dok su te dvije zemlje ulagale u nauku, što podrazumijeva ulaganje i u društvene nauke, kod nas se svi trude se nauka uništi i svede na nivo Univerziteta u Travniku ili Burcha-ustanova za štampanje diploma visokog obrazovanja.
I ako hoćeš da znaš ni u Hrvatskoj a ni u Srbiji nije ukinuto štampanje naučnih časopisa.
Horke wrote: 24/06/2021 09:07I nije istina da se po zakonu u nacrtu predvidja da se objavljuje u Q1 i Q2 casopisima. Samo da su casopisi u relevantnim bazama i to wos i scopus. Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
Pa šta su WoS i Scopus?
Hajde reci mi šta su te dvije baze??? Koji su tu časopisi?
Horke wrote: 24/06/2021 09:07 Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
To jedini parametar naučno-istraživačkog rada? To vi trebate da odredite, vi koji proičitate jedino broušu vaših političkih poglavica!?
Hajde prvo se obavijesti ko je vlasnitk WoS i Scopusa pa onda pričaj o njima. Znaš li uopšte proceduru objavljivanja u časopisima koji su u WoS i Scopus bazama?
Zašto samo te dvije baze?
Zašto ne: CEEOL? Ebsco? Erihplus? International Medieval Bibliography? International Bibliography of Humanism and Renesseiance? ProQuest Philosophy Database? Modern Language Association International Bibliography? ProQuest? Index Islamicus? Korejska citatna baza? Kineska? Ruska? Japanska???? Itd , itd itd???
Last edited by Bosanac sa dna kace on 24/06/2021 13:31, edited 1 time in total.
User avatar
Bosanac sa dna kace
Posts: 9841
Joined: 27/06/2005 20:21
Location: ponutrače

#72 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Bosanac sa dna kace »

Evo ne mogu da nađem prof. Blagoja Govedaricu ni u WoS ni u Scopusu, čojk dopisnik Njemačkog arheološkog instituta, molim vas a nema rad u bazama kao što su WoS i Scopus!!! Pa kakav je to naučnik, kakav je to institut, još molim vas institut iz Njemačke!!! :shock: :?
Sudbina naše nauke više se ne može prepuštati entuzijastima i zanesenjacima, ili pojedinim političkim grupacijama
Prilog javnoj raspravi o prednacrtu Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

[Ovim putem htio bih da se pridružim aktuelnoj javnoj raspravi o prednacrtu Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Namjera mi je da iznesem primjedbe na neke bitne kriterije date u ovom prednacrtu, manje u nadi da ću time postići neke korisne izmjene, više iz potrebe da upozorim javnost na nerazumijevanje i ignoranciju koje Zakonodavac pokazuje u vezi sa subjektom, u ovom slučaju visokim školstvom i naukom čijem prosperitetu bi predloženi zakon trebalo da doprinese. Odmah ću reći da se moje primjedbe tiču odnosa ovog zakona prema humanističkim, a prije svega kulturnoistorijskim naukama u koje spada i moja struka arheologija, čije probleme dobro poznajem.

DRUGAČIJI KRITERIJI

Polazeći od toga, ubijeđen sam da novi zakon, ako se usvoji onako kako je predloženo, neće doprinijeti razvoju našeg visokog školstva i naše kuturnoistorijske nauke, nego će dovesti do njihovog nazadovanja. Naime, u članu 113 prednacrta Zakona, kao osnovni uslov za svaki stupanj akademskog napredovanja i valorizacije, navodi se obaveza objavljivanja određenog broja naučnih radova u časopisima koji su indeksirani kao referentni kod citatnih baza “najvišeg međunarodnog karaktera”. Nije eksplicitno navedeno o kojim bazama se radi, ali je očigledno da se misli na anglosaksonske baze Scopus, WOS, ERHI+ i dr. Uz to se traži i dokaz o visokoj citiranosti objavljenog rada koji daju te baze. Sve to se zahtijeva od univerzitetskih profesora i docenata, mada je jasno da oni te uslove ne mogu ispuniti u Bosni i Hercegovini iz prostog razloga što kod nas nema kulturnoistorijskih časopisa koji su indeksirani u tim bazama. Iz ove branše inače imamo veoma malo časopisa i oni većinom izlaze neredovno te ne ispunjavaju osnovne kriterije za indeksiranje u navedenim bazama.
Jedan od rijetkih kulturnoistorijskih časopisa u Federaciji Bosne i Hercegovine koji izlazi redovno i u kome domaći naučnici mogu objavljivati rezultate svojih istraživanja je Godišnjak/Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH koji takođe nije indeksiran u tim bazama. Razlog tome nije nedostatak naučnog kvaliteta radova koje objavljuje, već činjenica da su poštovani drugačiji kriteriji. Radovi koji se objavljuju u ovom časopisu su recenzirani od vrhunskih evropskih stručnjaka i njihov kvalitet je neosporan. Na tome ovaj časopis već punih pedeset godina gradi svoj internacionalni renome i svoju referentnost. Visoki kvalitet Godišnjaka prepoznali su i strani autori koji u njemu redovno objavljuju svoje radove. Navođenje radova objavljenih u renomiranim časopisima poput Godišnjaka je u srednjoevropskim okvirima uobičajena praksa dokazivanja visokog kvaliteta istraživačkog djelovanja jednog naučnog radnika. Smatram da nema nikakve potrebe da se taj provjereni način vrednovanja, iza koga stoje najznačajniji stručnjaci, nadomješćuje statistikom citiranosti bez izdiferenciranih kriterijuma, kakvu daju navedene anglosaksonske baze koje uz to uzimaju u obzir samo one časopise koji su kod njih indeksirani.
S druge strane, ako se već insistira na izvođenju referentnosti na osnovu tih citatnih baza, onda to zahtijeva određene preduslove o čijem obezbjeđivanju je Zakonodavac morao voditi računa prije uspostavljanja navedenih kriterija. Prije svega, bilo je neophodno osigurati finansijska sredstva i kadar za redovno publikovanje domaćih časopisa, čime bi oni stekli uslove za pristup navedenim citatnim bazama, a domaći naučnici dobili mogućnost referentnog objavljivanja u zemlji. U suprotnom, ako se usvoje ovi kriteriji, naši naučni radnici, odnosno visokoškolski nastavnici, bili bi primorani da traže izdavače u inostranstvu i da se prilagođavaju ne svojim, nego njihovim potrebama. U takvoj situaciji, domaći izdavači bi neminovno ostali bez kvalitetnih autora, što bi u krajnjoj instanci dovelo do gašenja preostalih kulturnoistorijskih časopisa u našoj zemlji.
Pretpostavljam da je ovaj problem manje izražen kod djelatnika u prirodnim naukama koji zbog globalne ujednačenosti predmeta istraživanja lakše mogu pobuditi spoljni interes i objavljivati svoje naučne radove u referentnim časopisima iz inostranstva. No, djelatniku iz okvira kulturne istorije koja je po prirodi stvari lokalno specifična, daleko je teže naći stranog partnera koji će biti zainteresovan za našu problematiku koju on malo, ili nimalo, poznaje i razumije. U tom slučaju bi naš naučnik, u trci za mogućnošću referentnog publikovanja i što većom citiranošću, morao pribjeći senzacionalizmu, tom tihom ubici nauke koji vodi srozavanju naučnih kriterija. Na kraju, u nedostatku domaćih naučnih glasila, sa naučnicima koji su, pritisnuti borbom za egzistenciju, usmjereni traženju stranih izdavača, naša kulturnoistorijska nauka bi izgubila identitet, s evidentnom perspektivom sve većeg potpadanja pod tuđe uticaje.
Stavljanjem kriterija citiranosti na prvo mjesto Zakonodavac je pokazao da slabo poznaje suštinu kulturnoistorijskih nauka koja se bitno razlikuje od onih prirodnjačkih. Jasno je da je svako senzacionalno otkriće u medicini produkt mukotrpnog dugogodišnjeg rada i nesumnjivi znak visokog kvaliteta naučnika koji su do njega došli te tu nivo citiranosti može biti i objektivan odraz kvaliteta. Međutim, u kulturnoistorijskim naukama, npr. u arheologiji, to uglavnom nije slučaj. Ovdje se senzacionalno otkriće odnosi na atraktivne nalaze do kojih se najčešće dolazi slučajno, često bez učešća stručnjaka koji onda takav nalaz naknadno dobije, opiše i objavi. Jedan takav članak će biti često citiran, mnogo češće nego neki neuporedivo kvalitetniji analitički rad, ali to više govori o atraktivnosti nalaza nego o visokom naučnom dometu objavljenog članka. Prema tome, kriterijum citiranosti kojim se mjeri brojnost, može biti primjenjljiv u prirodnim, ali ne i u kulturnoistorijskim naukama. Tamo bi takvo puko sumiranje citiranosti donijelo prevagu formalnog i neizdiferenciranog kvantiteta nad faktičkim kvalitetom, što sigurno nije cilj predloženog Zakona.

OZBILJNA SISTEMSKA RJEŠENJA

Time se ne isključuje korisnost indeksiranja u citatnim bazama sa anglosaksonskog područja. To su baze koje najkonsekventnije prate izlaznost časopisa, kontrolišu sistematičnost štampe i statistički obrađuju citiranost radova, na osnovu čega izvode njihovo rangiranje. Mada to, kako smo naveli, ne može biti odlučujući kriterijum za procjenu kvaliteta naučne djelatnosti, time se stimuliše sistematski rad i u znatnoj mjeri doprinosi preglednosti i kvalitetu naučne publicistike. Iz tog razloga postoji spremnost da se domaći časopisi koji imaju definisan izvor finansiranja indeksiraju u tim bazama. Ukoliko se zakon o visokom obrazovanju usvoji u predloženom obliku, to će biti i neophodno. Pri tome treba imati u vidu da anglosaksonske baze sistematski pospješuju objavljivanje na engleskom jeziku, te bi, ukoliko želimo domaćim naučnicima sačuvati pravo da pišu na maternjem jeziku, tekstovi morali biti štampani dvojezično. To bi opet povećavalo troškove štampe, što uglavnom prevazilazi postojeće mogućnosti naših izdavača.
Dakle, pitanje naučne publicistike, a samim tim i pitanje perspektive naše nauke i naučnika koje je ovim prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju čini se nehotice pokrenuto, ostaje i dalje neriješeno. Ako ima nešto pozitivno što se o aktuelnom prednacrtu Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo u ovom trenutku može reći, onda je to spoznaja da se sudbina naše nauke više ne može prepuštati entuzijastima i zanesenjacima, ili pojedinim političkim grupacijama, već se definitivno mora preći na ozbiljna sistemska rješenja koja podrazumijevaju obuhvatnu saradnju svih relevantnih faktora.
(Autor je urednik časopisa Godišnjak/Jahrbuch, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH i dopisni član Njemačkog arheološkog instituta)
Izvor: Oslobođenje 15. VI 2021.
https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/kolu ... ama-664747
Horke
Posts: 513
Joined: 20/11/2019 13:43

#73 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Horke »

Bosanac sa dna kace wrote: 24/06/2021 13:16
Horke wrote: 24/06/2021 09:07
. Sredstva koja domaći časopisi dobijaju po osnovu prijava na konkurse nisu dovoljna da osiguraju ni troškove štampanja a kamoli druge troškove te je njihovo redovno izlaženje svake godine dovedeno u pitanje.
Pa ovo je smijesno. I zalosno.

O kakvim sredstvima pricamo? Kakvo crno stampanje? Strasno. Zaglavili smo u pedesetim proslog vijeka.

Vecina casopisa izlazi online i nije potebno nikakvo stampanje. Svi fakulteti imaju svoju web prezentaciju na koju mogu dodati i dio izdavastvo (nekoliko casopisa na UNSA bas tako i funkcionise), bez ikakvih dodatnih troskova. Polovinu plate profesori dobijaju za naucnoistrazivacki rad. U svim casopisima recenzenti rade pro bono, tj to je cast i referenca, o kakvim troskovima pricamo?

Zakon koji je na snazi u Hrvatskoj i Srbiji su daleko stroziji od ovog naseg u nacrtu, pa se tamo lingvisti ne pobunise i ne padose maticni jezici u zapecak. Kako oni uspjevaju objavljivati i biti konkurentni? Jos da napomenem da su plate univerzitetskih profesora u Srbiji manje nego nase.

I nije istina da se po zakonu u nacrtu predvidja da se objavljuje u Q1 i Q2 casopisima. Samo da su casopisi u relevantnim bazama i to wos i scopus. Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
Je'l uospte znas kako se izdaje jedan naucni casopis iz drustvenih nauka u BiH, kao što je recimo Prilozi Instituta za Istoriju UNSA?
Je'l znaš koji je to proces i šta sve uključuje? Je'l misliš da je stavka, ionako umanjenog tiraža, jedina za koju se daju pare?
Opaska da smo zagalavili u pedesetim godinama prošlog vijeka samo zato što još uvijek i mi, kao i svugdje u svijetu, objavljujemo časopise iz društvenih nauka i u štampanom izadnju ne stoji. Malo se obavijesti o tome da niko nije ukinuo štampanje časopsisa na Harvardu, Oxfordu, u Njemačkoj, na Sorbonni itd... Tom logikom onda možemo teažiti da ukinemo i papirni novac pa da pređemo na online pare, ni fiskalen račune više da nam ne izdaju, nemoj slučajno da nam đe ostane fino pisani trag čega, i kina trebamo ukinuti, i opere, sve mi to sad možemo online od kuće, šta će nam to, podhinto dajte u proceduru, zaboga da ne zaglavimo u pedesetim godinama prošlog vijeka.
Horke wrote: 24/06/2021 09:07 Vecina casopisa izlazi online i nije potebno nikakvo stampanje. Svi fakulteti imaju svoju web prezentaciju na koju mogu dodati i dio izdavastvo (nekoliko casopisa na UNSA bas tako i funkcionise), bez ikakvih dodatnih troskova. Polovinu plate profesori dobijaju za naucnoistrazivacki rad. U svim casopisima recenzenti rade pro bono, tj to je cast i referenca, o kakvim troskovima pricamo?
Treba štampanje, niko ga nigdje nije ukino, sa štampanom verzijom dobija se konačna potvđena, tako reći ovjerena, verzija rada u online veziji se može manipulisati i čak podešavati radove na osnovu dnevno-političkih bivanja. Dakle još jednom da ponovim nisu ga ukinuli na top svjetskim univerzitetima nismo ni mi.
Ne, recezenti ti ne rade za džabe, pogotovo ne oni sa titulama.
Kao što ti rekoh dosta je tu troškova, budi slobodan da nazoveš Istorijski institut UNSA i raspitaš se koji su sve troškovi izdavanja jednog godišnjeg naučnog (ne novinarskog) časopisa kao što su njihovi Prilozi i Traganja.
Horke wrote: 24/06/2021 09:07Zakon koji je na snazi u Hrvatskoj i Srbiji su daleko stroziji od ovog naseg u nacrtu, pa se tamo lingvisti ne pobunise i ne padose maticni jezici u zapecak. Kako oni uspjevaju objavljivati i biti konkurentni? Jos da napomenem da su plate univerzitetskih profesora u Srbiji manje nego nase.
De da vidimo taj zakonu Hrvatskoj i Srbiji. Ne zaboravimo uporediti i stanje sa BiH, dok su te dvije zemlje ulagale u nauku, što podrazumijeva ulaganje i u društvene nauke, kod nas se svi trude se nauka uništi i svede na nivo Univerziteta u Travniku ili Burcha-ustanova za štampanje diploma visokog obrazovanja.
I ako hoćeš da znaš ni u Hrvatskoj a ni u Srbiji nije ukinuto štampanje naučnih časopisa.
Horke wrote: 24/06/2021 09:07I nije istina da se po zakonu u nacrtu predvidja da se objavljuje u Q1 i Q2 casopisima. Samo da su casopisi u relevantnim bazama i to wos i scopus. Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
Pa šta su WoS i Scopus?
Hajde reci mi šta su te dvije baze??? Koji su tu časopisi?
Horke wrote: 24/06/2021 09:07 Ako ne mogu u scopusu objaviti rad onda nisu n od naucnika.
To jedini parametar naučno-istraživačkog rada? To vi trebate da odredite, vi koji proičitate jedino broušu vaših političkih poglavica!?
Hajde prvo se obavijesti ko je vlasnitk WoS i Scopusa pa onda pričaj o njima. Znaš li uopšte proceduru objavljivanja u časopisima koji su u WoS i Scopus bazama?
Zašto samo te dvije baze?
Zašto ne: CEEOL? Ebsco? Erihplus? International Medieval Bibliography? International Bibliography of Humanism and Renesseiance? ProQuest Philosophy Database? Modern Language Association International Bibliography? ProQuest? Index Islamicus? Korejska citatna baza? Kineska? Ruska? Japanska???? Itd , itd itd???
Omg. Ali omg! Je li me ozbiljno pitas koji su casopisi u wos i scopus? Ozbiljno?
I wos i scopus broje casopise iz sva 4 kvartila, i zakon trazi da je casopis iz te baze podataka, niti da je q1, niti q2. Moze i q3 a i q4. Ako neko nije u stanju objaviti u q4, onda nemamo o cemu pricati.

I ne, vecina casopisa ne stampa svoje publikacije i ne mijesaj babe i zabe. Kakva pozorista i predstave online, kakvo ti sto. Malo manje patetike i relativiziranja. Ovdje pricamo o konkretnoj stvari i principimaobjavljivanja u naucnim casopisima. I popularni stampani mediji uveliko prelaze na elektronsko izdavanje, i smanjuju tiraz, a kamoli naucni casopisi, gdje uopste nema potrebe da se printa kompletan casopis, a nekog interesuje samo jedan clanak.

Gdje se to molim te placaju recenzije, hajde navedi mi nekog naucnog izdavaca koji placa recenziju?

A di su moji novci? 😂

I ko to mi? Ja nista nikom ne odredjujem, nisam ni clan komisije za izradu zakona, samo sam neko ko objavljuje i radi.

Cuj je li znam proceduru u objavljivanju u wos 😂😂😂

Strasno, ali prestrasno ko se sve bavi naukom i kako malo zna. Ali prestrasno.

I nemam se ja sta raspitivati kako funkcionise u Srbiji. Ja radim i sa Univerzitetom u Bg i sa Zagrebom.

Ono bilo bi lijepo kad nekom prigovatas da li objavljuje, sta govori brucosima, da bar znas sta ta osoba radi i njene reference.
Jeremija_Lesina
Posts: 161
Joined: 12/05/2021 11:48

#74 Re: Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Post by Jeremija_Lesina »

Nase visoko obrazovanje je u dubljim problemima nego sto sam misio :run:
Post Reply