Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

[Jeremija_Lesina]

Ne da mi ovdje postaviti link, pa moram ovako, kopirano sa depoa:

I dok članovi Odjeljenja humanističkih nauka i profesori sa Filozofskog fakulteta potenciraju problematične nove uslove za izbore u nastavna zvanja, članovi OPMN-a smatraju je veći problem to što se pokušava od javnog univerziteta (UNSA) napraviti privatni, na kojem bi studenti plaćali studij umjesto da studiranje bude besplatno

U javnosti se već duže vrijeme vodi diskusija o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Tim povodom juče je sastanak organizovalo i Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH, na kome je razmatram Nacrt ZVO-a.

I dok članovi Odjeljenja humanističkih nauka i profesori sa Filozofskog fakulteta potenciraju problematične nove uslove za izbore u nastavna zvanja, članovi OPMN-a smatraju je veći problem to što se pokušava od javnog univerziteta (UNSA) napraviti privatni, na kojem bi studenti plaćali studij umjesto da studiranje bude besplatno.

U nastavku prenosimo jednoglasni stav Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u kome se od Skupštine Kantona Sarajevo traži da se ovaj prijedlog Zakona odbaci... A evo i zašto:

- Smatramo da Skupština Kantona Sarajevo na sjednici planiranoj 8. jula 2021. godine treba odbaciti prijedlog nacrta Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine smatra da će, ako se usvoji ovakav zakon, to negativno utjecati na razvoj kako prirodno-matematičkih, tako i tehničkih i medicinskih nauka u Bosni i Hercegovini.

Konkretno, članom 31., stavovi (5) i (6), predviđeno je da studenti koji imaju prosjek manji od 8,0 odnosno 8,5 moraju plaćati školarinu. Ovim se javni univerzitet pretvara u privatni jer bi preko 80% studenata plaćalo školarinu.

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu će se naći pred zatvaranjem jer bi tada većina studenata upisivala privatne univerzitete.

Konkretno, prema podacima studentske službe PMF-a, od 1180 studenata upisanih u ljetni semestar akademske 2019/2020. godine samo 84 studenta ima veću prosječnu ocjenu od 8,5, a samo 236 studenata je sa prosječnom ocjenom većom od 8,0. Pretpostavljamo da je situacija slična i na fakultetima iz grupacija tehničkih i medicinskih nauka.

Uz predloženi Zakon, nauka i obrazovanje u BiH nemaju budućnost!

Nužno je besplatno obrazovanje na javnim univerzitetima da bi se obrazovali mladi kadrovi koji bi bili nosioci razvoja države.

Apelujemo na poslanike Skupštine KS da ne prihvate ponuđeni prijedlog Zakona. Također apelujemo na studente da se organizuju i insistiraju na besplatnom javnom obrazovanju - navodi se u saopštenju OPMN-a ANUBIH.



(** No links ** PORTAL/ad)

[Horke]

Evo otvorila. Pise najtrazenija zanimanja. Otvorila i liste. Diplomirani farmaceut uopste nema na spisku. Diplomirani elektrinzinjeri nisu trazeni. Politolozi jesu, komunikolozi isto.



Ali bas...

Liste su jedine zvanične koje postoje. Za njihovu interpretaciju u cjelini (što je uradio neki ovlašteni službenik na nivou cijele zemlje) treba nešto malo škole i elementarne logike. Naravno, možemo o ličnim iskustvima, ali bojim se da ona neće biti mjerodavna. Također, ovdje se u određena zanimanja ubrajaju i svršenici privatnih fakulteta, koje niko normalan ne zapošljava. Ali, taman tako...školujmo politologe i komunikologe, bez njih smo donji, upravo kako novi zakon i predviđa.

Ne govorim o licnim iskustvima. Na svaki oglas koji raspisemo javi se vise diplomiranih faraceuta, skoro svi sa biroa.

Nebitno. Poenta je da je po mom licnom sudu besmisleno praviti kvote. Prvo sto u BiH nema deficitarnog kadra, osim doktora specijalista, ali prakticno je nevjerovatno da ih igdje ima.

Mozda je utopijski, ali ja smatram da se svako treba skolovati u onoj oblasti koja mu lezi i samo tada moze biti uspjesan. Recimo imate ljudi kojima kad objasnjavate neke jednostavnije tehnicke forme imate osjecaj da mu pricate kineski. A sa djecom recimo izvrsno rade.

Ili da banaliziram totalno, zamislite situaciju da su kipari deficitaran kadar i treba da ga upise neko ko od plastelina ne zna napraviti jaje.

[Bosanac sa dna kace]

Ekonomski fakultet u Sarajevu obavještava javnost da je na jučer održanoj sjednici, Vijeće fakulteta otvorilo proces formulisanja primjedbi na Nacrt zakona o visokom obrazovanju.

Generalan zaključak je da nastavnici Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dijele duboku zabrinutost brojnih kolega sa Univerziteta u Sarajevu kao i studenata zbog negativnih implikacija koje će ovaj Zakon imati za javno visoko obrazovanje u Kantonu Sarajevo, ali i šire.

"Nastavnici Ekonomskog fakulteta su posebno zabrinuti zbog odsustva plana razvoja i jačanja javnog obrazovanja kao temelja razvoja bilo kojeg društva. Dalje, nejasna je osnovanost formiranja Vijeća za obrazovanje i nauku, te zabrinjava paralelizam institucija koji će se tim Vijećem ostvariti. Prijedlog nacrta značajno urušava akademsku autonomiju po brojnim osnovama uz istovremeno pretjerano liberaliziranje osnivanja i rada privatnih visokoškolskih ustanova te uvođenje ekonomskih principa nepoznatih u javnom visokom obrazovanju širom svijeta. Nedovoljno je regulisano osnivanje privatnih visokoškolskih ustanova kao i dislociranih odjeljenja", kaže se u saopćenju.

U domen uslova za izbor u akademska zvanja, navodi se u saopćenju, uvodi se pravna nesigurnost uz ozbiljnu opasnost od derogiranja državnog Okvirnog zakona o visokom obrazovanju. Konačno, Nacrt zakona o visokom obrazovanju se zapravo samo marginalno bavi samim obrazovnim procesom i položajem studenata.

"Svojim dosadašnjim radom i djelovanjem u lokalnoj ali i međunarodnoj zajednici, pionirskim poduhvatima u oblasti visokog obrazovanja u BiH, te svjetskim akreditacijama i priznanjima Ekonomski fakultet u Sarajevu je pokazao svoje opredjeljenje ka visokom kvalitetu nastavnog i naučnog rada i djelovanju u skladu sa vodećim svjetskim praksama. Stoga Ekonomski fakultet u Sarajevu poziva sve uključene strane da prvo definišu javne politike koje će visoko obrazovanje usmjeriti u pravcu dugoročnog razvoja, pa tek onda da pristupe kreiranju zakonskog okvira koji će podržati implementaciju takvih politika. Samo tako možemo ostvariti dugoročne pozitivne efekte koje priželjkujemo", navode u saopćenju.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/ekonoms ... /210707054

[addem]

Zakon ce doživjeti debakl. Ministrica i Damir budale ispadoše teške. Ima li neko ko podrzava ovo.

[atma]

Je li poenta da su vrtići skupi, ili je kao fakultet jeftin, ne shvatam

Poenta je da su školarine na fakultetima niske.

cjelodnevni boravak u državnom vrtiću je 160 KM, poludnevni, 120 KM.

Cijene koje si naveo su ekvivalentne cijenama školarine za "studente na budžetu". To je subvencionirana cijena koju država na ovaj ili onaj način dopunjava vrtiću. Stvarna ekonomska cijena vrtića je bliža cijenama koje su u privatinim vrtićima (300+ KM). Ali, i sa takvom cijenom, školarina na nekim fakultetima je niža.

pa argument ti je na nivou “ hamo vidi mu glave”

Možeš li objasniti? Ako ne vidiš logiku u primjedbi da je cijena visokoškolskog obrazovanja niža od cijene predškolskog, pitanje je ko se ovdje druži sa Hamom....


Osnovni problem je što su kod nas fakulteti socijalne ustanove. Da se djeca zanimaju nečim da ne misle o tome kako nemaju posla i da se ne bune i protestuju. Nego po deceniju studiraju na račun države, budu diplomirani politolozi, žurnalisti, i ini akademski gradjani a kad se pridruže desetinama i stotinama istih takvih na biroima, već će biti "skuhani", i nece se buniti. Samo nek je penzija redovna da mogu od roditelja uzicati za kafu i cigare...
Isto je tako sa naučnim osobljem na fakultetima. Ušuškani u državni pos'o i dobre plate, sad se našli buniti što novi zakon od njih traži da pokažu tu svoju "naučnu vrijednost".

[Jeremija_Lesina]

Vidi se da smo društvo fukare. Samo o novcu.

A meni je opet ponižavajuće da izvanredne studente koji na najzahtjevnijim studijima daju godinu za godinu stavljaju u neki..peti saf, Ko biva nisu dovoljno dobri da ih društvo podrži. To je, iznad svega, statusno pitanje. I uvreda za svakog bivšeg, sadašnjeg i budućeg studenta tehnike, medicine...i još nekih studija..pa i za one studente koji bi ove sulude uslove glatko ispunili.

Što se tiče Haminog druga, za nadriznanstvenike što guraju ovu prevaru (da bacimo šibicu) on je - akademik!

[H323]

Je li poenta da su vrtići skupi, ili je kao fakultet jeftin, ne shvatam

Poenta je da su školarine na fakultetima niske.

cjelodnevni boravak u državnom vrtiću je 160 KM, poludnevni, 120 KM.

Cijene koje si naveo su ekvivalentne cijenama školarine za "studente na budžetu". To je subvencionirana cijena koju država na ovaj ili onaj način dopunjava vrtiću. Stvarna ekonomska cijena vrtića je bliža cijenama koje su u privatinim vrtićima (300+ KM). Ali, i sa takvom cijenom, školarina na nekim fakultetima je niža.

Stvarna ekonomska cijena fakulteta je također veća od cijene samofinansirajućeg studija. Ja se u potpunosti slažem da bi trebalo više subvencionirati vrtiće, što je društveno korisno i za šta se valjda plaća porez, ali ne vidim kako je to argument za smanjenje subvenciranja studenata, to jeste masovno skidanje s budžeta i povećanje školarina.

Osnovni problem je što su kod nas fakulteti socijalne ustanove. Da se djeca zanimaju nečim da ne misle o tome kako nemaju posla i da se ne bune i protestuju. Nego po deceniju studiraju na račun države, budu diplomirani politolozi, žurnalisti, i ini akademski gradjani a kad se pridruže desetinama i stotinama istih takvih na biroima, već će biti "skuhani", i nece se buniti. Samo nek je penzija redovna da mogu od roditelja uzicati za kafu i cigare...

Meni je žao što tako razmišljaš, ali u stvarnosti niko od studenata ne leži 10 godina na nekoj nepostojećoj državnoj sisi u full pansionu u Nedžarićima. To ne postoji već 30+ godina.

Konkretno, prema podacima studentske službe PMF-a, od 1180 studenata upisanih u ljetni semestar akademske 2019/2020. godine samo 84 studenta ima veću prosječnu ocjenu od 8,5, a samo 236 studenata je sa prosječnom ocjenom većom od 8,0. Pretpostavljamo da je situacija slična i na fakultetima iz grupacija tehničkih i medicinskih nauka.

Hajde konačno neki brojevi, dakle 80% ispod 8.0, 7% iznad 8.5. Oko 950 studenata bi trebalo biti skinuto s budžeta, to je oko milion maraka po trenutnim cijenama.

[nivla]

u ovoj usranoj zemlji gdje je manje od 5% vss, fakultet bi trebao biti besplatan, ali jebiga hamo

[Chmoljo]

cjelodnevni boravak u državnom vrtiću je 160 KM, poludnevni, 120 KM.

Cijene koje si naveo su ekvivalentne cijenama školarine za "studente na budžetu". To je subvencionirana cijena koju država na ovaj ili onaj način dopunjava vrtiću. Stvarna ekonomska cijena vrtića je bliža cijenama koje su u privatinim vrtićima (300+ KM). Ali, i sa takvom cijenom, školarina na nekim fakultetima je niža.

Kao sto sam i napisao...

[Osim_13]

Kako stvari stoje, ministrica podnosi ostavku danas. Super im je ispala ova egzibicija.

[Jeremija_Lesina]

Član Komisije za izradu Nacrta zakona mudro zbori...

https://pressmedia.ba/vijesti/2021/08/0 ... -doraditi/

Ma to majstore....

[Horke]

Vedran Jakupovic je bio clan komisije? Koga je predstavljao? Ima li gdje spisak te komisije?

[Jeremija_Lesina]

https://www.klix.ba/vijesti/komisija-ko ... /210116011

[Guadalajara]

u ovoj usranoj zemlji gdje je manje od 5% vss, fakultet bi trebao biti besplatan, ali jebiga hamo

[cyprus]

U prethodnih nekoliko dana neki od vas su me javno pozvali na odgovornost. Obzirom da sam po prirodi odgovorna osoba, prihvatila sam to i informišem da sam danas premijeru Forti podnijela neopozivu ostavku. Bila mi je čast obnašati funkciju Ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade u prethodnih šest mjeseci. Bilo je izazovno graditi Ministarstvo od samog početka, složiti procese i organizaciju, proći kroz pitanje ustavnosti Ministarstva, te napraviti sjajan tim stručnjaka bez ijednog novog zapošljavanja. Izborili smo se za 3 miliona KM za NIR (prijedlozi su još u fazi evaluacije pod koordinacijom najcitiranijeg naučnika iz BiH akademika Kemala Hanjalića), produžili smo Kolektivni ugovor za UNSA i napravili funkcionalan, posvećen i profesionalan tim u Ministarstvu. Sigurna sam da su mnoga dobra iskustva ispred njih.


Najznačajnija stvar koja se kompletirala u ovih šest mjeseci jeste nacrt Zakona o visokom obrazovanju. Pozdravljam činjenicu da se inače uspavana akademska zajednica probudila, te su neki od njih jasno i glasno iznijeli svoje neslaganje sa Nacrtom. Drago mi je i da se studenti bore za stvari koje ih se tiču i da koriste sva sredstva da iznesu svoje, također, neslaganje. Neslaganje sa tekstom su iznijele i neke vladajuće političke partije.


Ipak, tokom prethodnih nekoliko sedmica, zapanjila me je količina nepoznavanja materije, neprofesionalnosti, nekolegijalnosti, nespremnosti, konformizma, nerealne slike o sebi, a u nekim slučajevima grube bahatosti i ličnih uvrjedljivih napada. raznih. Mnoge neistine su izrečene i napisane, ali ću ovaj put adresirati samo neke koje se tiču Nacrta Zakona a koje su okupirale javni prostor.


1. (Ne)transparentan rad Komisije je najblaže rečeno, netačna konstatacija iznesena sa malicioznim predumišljajem. Ministar ima puno zakonom predviđeno pravo da donese nacrt zakona u proceduru. To može uraditi bez ikakve komisije, česta praksa je komisija od par članova, a ova Komisija je brojila čak 25 članova! Imenovala ju je Vlada KS. Ministrica nije bila član Komisije i nije intervenisala samoinicijativno nigdje u tekstu. Komisija je radila transparentno, na bazi donesenog pravilnika, sa sjednicama koje su imale audio snimanje, vrlo obimne zapisnike i svu prateću dokumentaciju, a članovi komisije su se glasanjem izjašnjavali o svakom pojedinačnom članu. Nakon kompletiranja teksta, otvoren je proces Javnih konsultacija (također često ignoriran u prethodnoj praksi). Sve pristigle komentare je Komisija (ne Ministrica) pregledala i očitovala se o njima. Nakon toga je Nacrt jednoglasno usvojen od strane Vlade KS i upućen ka Skupštini. Sve vrijeme je najavljivana javna rasprava sa mnoštvom dijaloga, webinara i javnih razmjena mišljenja kako bi se tekst unaprijedio nakon otvaranja iste. Napominjem da ona još nije ni započeta!


2. Insinuacija da predloženi Nacrt dovodi Univerzitet u Sarajevu u nepovoljan položaj je namjerno izvrtanje činjenica. Jedan od osnovnih ciljeva tokom izrade Nacrta je bio zaštititi Univerzitet u Sarajevu kao apsolutno najznačajniju instituciju visokog obrazovanja u Kantonu, ali i u BiH, omogućiti veću autonomiju te smanjiti prenormiranost koja je vodila ka povećanim inspekcijskim nadzorima na UNSA. Radi ilustracije, u izvještaju Kantonalne uprave za inspekcijske poslove prosvjetna inspekcija je u 2020. godini izvršila 505 nadzora na VŠU. Od toga 1 na SSST-u, 1 na IBU i 503 na UNSA! Veća autonomija je planirana upravo kroz Vijeće za visoko obrazovanje kako bi akademska zajednica sama sebi uređivala pravila i donosila podzakonske akte, a ne da joj iste nameće Ministarstvo, čemu se već godinama akademska zajednica protivi zaklinjući se u akademske slobode. A što se tiče insinuacija oko favoriziranja privatnih univerziteta, to je apsolutna laž koja me lično čak i najviše pogodila kao nekog ko duboko vjeruje u javno školstvo i godinama gradi javno visoko obrazovanje. Molim osobe koje su takve stvari izjavljivale da bolje pročitaju i uporede nacrt Zakona, trenutno važeći zakon i Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH, pa će valjda uvidjeti kakvu su neistinu su govorili. Nikada strožiji prijedlog za osnivanje novih VŠU nije ponuđen!


a. Važeći ZVO član 13. Visokoškolsku ustanovu može osnovati fizičko lice sa akademskim zvanjem redovnog profesora odnosno naučnog savjetnika ili pravno lice koje je u skladu sa zakonom registrovano da obavlja djelatnost u oblasti obrazovanja, i to nakon registracije u vremenskom trajanju od najmanje pet godina.


b. NACRT ZVO – Član 40. (1) Osnivač univerziteta može biti domaća visokoškolska ustanova registrovana za obavljanje djelatnosti u oblasti obrazovanja, i to nakon registracije u vremenskom trajanju od najmanje pet godina, ustanova registrovana za obavljanje djelatnosti u oblasti obrazovanja, i to nakon registracije u vremenskom trajanju od najmanje 10 godina ili strano pravno lice zajedno sa domaćom visokoškolskom ustanovom.
Sve sive zone koje su postojale (poput neriješenog pitanja o mogućnosti otvaranja dislociranih odjeljenja) su sada uređene i krajnje pooštrene.


a. Važeći ZVO - Član 13. (15) i (16) Dislocirana odjeljenja su dužna ispunjavati sve uslove postavljene za visoko{kolske ustanove osnovane u Kantonu Sarajevo i naučno-nastavno djelovanje u okviru Kantona Sarajevo mora predstavljati neovisnu cjelinu u odnosu na njihovo poslovanje izvan Kantona Sarajevo. Naučno-nastavne aktivnosti koje obavljaju u Kantonu Sarajevo mogu obavljati isključivo sa studentima koji su registrovani u Kantonu Sarajevo, pri čemu cjelokupni nastavni proces studenti moraju sticati isključivo u Kantonu Sarajevo.


b. Nacrt ZVO – Član 19. Odredbe ovog zakona i odluka Vlade koji se odnose na troškove postupka osnivanja visokoškolske ustanove primjenjuju se i u postupku odlučivanja po zahtjevu visokoškolskih ustanova koje nemaju sjedište na području Kantona Sarajevo za otvaranje dislociranih odjeljenja na području Kantona Sarajevo.
Na području Kantona Sarajevo može se dozvoliti rad dislociranih odjeljenja samo visokoškolskoj ustanovi koja ima sjedište izvan Kantona Sarajevo kojoj je dodijeljena bezuslovna akreditacija u skladu sa zakonom.


Dislocirana odjeljenja su dužna ispuniti sve materijalne i proceduralne uslove propisane za visokoškolske ustanove osnovane u Kantonu Sarajevo, uključujući i osnivanje, a naučno-nastavno/umjetničko-nastavno djelovanje u okviru Kantona Sarajevo mora predstavljati nezavisnu cjelinu u odnosu na njihovo poslovanje izvan Kantona Sarajevo.


3. Nije tačno da će studenti imati dodatna finansijska opterećenja. Više puta sam potencirala: „Školarina se nije i neće povećati! Broj studenata oslobođenih troškova studiranja se nije i neće smanjiti!“ (trenutno se stipendira oko 54% studenata, moja namjera je bila da to podignemo na bar 60%) Nejasno je kako se iz toga izvede zaključak da će studenti biti finansijski oštećeni? Namjera je bila da se pravednije uredi pitanje ko to ima pravo na oslobađanje od troškova studiranja, a ko ne. Ocjene iz srednje škole (kako je sada slučaj) ne smiju biti jedino mjerilo na bazi kojeg se stiče status koji vrijedi 3, 4, 5 ili čak 6 godina. Moramo vidjeti kakav uspjeh student ostvaruje tokom studija, te na bazi toga praviti pozitivnu selekciju za narednu godinu. Više puta sam pozvala i javnost i akademsku zajednicu i studente da tokom javne rasprave ponude bolje rješenje od predloženog prosjeka ocjena za pravedniju raspodjelu oslobađanja od školarina. Ali za konstruktivan dijalog potreban je partner spreman na dijalog, prijedloge i unapređenja. Moram naglasiti da sam dobila više stotina pisama od studenata, ne njihovih zvaničnih predstavnika, već studenata svih fakulteta i smjerova sa odličnim prijedlozima. Sigurna sam da se upravo tu krije najbolje rješenje za izmjene člana 31. koji treba da procentualno uredi broj studenata koji su oslobođeni od plaćanja školarine, jer prosjek nije dobro rješenje obzirom da je različit na fakultetima/grupacijama/odsjecima.


4. Nastavnici na Univerzitetu u Sarajevu će biti diskriminirani kod napredovanja u više zvanje u odnosu na univerzitete u Tuzli i Zenici – Poređenja radi, ukupni broj objavljenih članaka u jednoj od međunarodnih citatnih baza Scopus na Univerzitetu u Novom Sadu za 2020. godinu je 1.774, Univerzitetu u Rijeci 746, a Univerzitetu u Sarajevu 621 (o onim vodećim u susjednim zemljama nećemo ni govoriti). KS finansira UNSA sa 120 miliona KM godišnje, a svo akademsko osoblje prima pola svoje plate za naučno-istraživački rad. Iz budžeta se godišnje izdvaja oko 500.000 KM za pretplatu na baze podataka samo i isključivo za UNSA. Prema tome, naš naučni doprinos mora biti veći. Specifičnost pojedinih naučnih grana se treba uzeti u obzir, što je i planirano u podzakonskom aktu koji bi uslijedio i eksplicitno navedeno u članu 117. Nacrta. Od nastavnika se NE traži da objavljuju sve svoje radove isključivo na engleskom jeziku, ne navode se kvartili, niti obavezni faktor utjecaja časopisa. Pri tome u spomenutoj bazi Scopus u 2021. godini je registrovano preko 41.000 časopisa, iz apsolutno svih naučnih oblasti i svih mogućih tema, na svim svjetskim jezicima, uključujući i bosanski jezik (pogledati List of Scopus Indexed Journals 2021 na Scopus-Indexed-Journals.pdf). Naši nastavnici imaju obavezu prema društvu da unaprijede svoje istraživačke rezultate i da naše univerzitete učine vidljivijim na svjetskim rang listama. Dok se u našim akademskim krugovima pita „što će nama Šangajska lista, zar trebamo privlačiti kineske studente?“, naši susjedi uveliko je osvajaju, više na ShanghaiRanking's Academic Ranking of World Universities. Radi pojašnjenja, to je jedina zvanična rang lista svjetskih univerziteta od 1.000 najboljih, nijedan univerzitet i BiH nije se još nikada tu našao. Također, za više informacija o referencama akademskog osoblja, treba samo provjeriti njihovu citiranost na najprostijem Google Scholar pretraživaču. Tako se može uvjeriti da veoma glasni kritičari ovih rješenja imaju tek nekoliko citata, neko 6, neko 8, neko 20 i tako dalje, dodat ću za razliku od članova Komisije koja je pisala Nacrt.


Konačno, žalim što nismo spremni napraviti progresivnije i bolje okruženje za razvoj visokog obrazovanja. Predloženi Nacrt je bio prva stepenica, koja je uz doradu tokom javne rasprave, trebala biti temelj na kojem bi se dalje gradila promjena kurikuluma i izgradnja kapaciteta nastavnih i istraživačkih. Očigledno je da nam je i ovako dobro, i da imamo Zakon kakav i zaslužujemo.


I odlazeći sa ovog mjesta, napominjem vas da je ovo izuzetno izazovan trenutak za visoko obrazovanje u Kantonu. Univerzitet u Sarajevu prolazi upravo kroz izuzetno zahtjevni proces integracije. Sada pozivam sve uključene i odgovorne osobe da pokažu ono što govore i odgovorno se postave prema UNSA da Univerzitet izađe jači.
Da zaključim, odlazim sa ovog mjesta nakon obezbjeđenog najvećeg ikada izdvajanja za budžeta KS od 3 miliona KM za nauku, nakon najveće podrške studentima u pandemiji sa izdvajanjem od 1,5 miliona KM u korona zakonu, nakon očuvanog budžeta UNSA od 120 miliona, te ostavljam spreman nacrt Zakona koji je austrijski ekspert za visoko obrazovanja i autor većine evropskih zakona ocijenio kao perspektivan, razvojni i evropski. Zakon je sada u proceduri i kakva god njegova budućnost bude, ja sam ispunila jedan od zahtjeva skupštinske većine. Odlazim mirna i zadovoljna postignutim. Svima nama želim sreću u procesima koji slijede.

Pričajte šta hoćete, ali meni svaka rečenica ovdje ima smisla... Našem visokom obrazovanju je zaista prijeko potrebno pomicanje letvice prema gore... Dok studente donekle i razumijem (ovo sa prosjekom 8 je zaista nesretno formulisano, ali svakom ko je pratio ovaj proces je bilo jasno cijelo vrijeme da to nije finalna odluka), ova reagovanja iz akademskih krugova su čista intencija da se nastavi drkanje kurca u hladovini na univerzitetu kao do sada...

Al don't worry, osnovo Kurtćehajić novu akademiju nauka i umjetnosti

[Prpa.ba]

Drustvo zasnovano na socijali, sadaci i promociji mediokritetstva moze ljestvicu spustati samo na nize, i to je kljucna greska ove ministrice. Mislila ona profesorsku sinekuru natjerati da uradi nesto u zivotu.. pih.

[H323]

Nije tačno da će studenti imati dodatna finansijska opterećenja. Više puta sam potencirala: „Školarina se nije i neće povećati! Broj studenata oslobođenih troškova studiranja se nije i neće smanjiti!“ (trenutno se stipendira oko 54% studenata, moja namjera je bila da to podignemo na bar 60%) Nejasno je kako se iz toga izvede zaključak da će studenti biti finansijski oštećeni?

Zato što se jedno priča, a drugo radi. Ne može se pričati "ostaje isti broj studenata na budžetu", a pisati zakon koji ih skida 80%, pa kad se digne frka reći samo "ma neće majke mi de ba". S druge strane, mislim da je ovo prvi put da je rekla da ne povećava školarine, a da nije naglasila da su one već pravo jeftine.

Ako joj nije jasno, a evidentno nije, i dobro je što je otišla.

[Chmoljo]

Drustvo zasnovano na socijali, sadaci i promociji mediokritetstva moze ljestvicu spustati samo na nize, i to je kljucna greska ove ministrice. Mislila ona profesorsku sinekuru natjerati da uradi nesto u zivotu.. pih.

Imala je jos jednu. Mislila je da ce neko cijeniti taj pokusaj da se ide nagore. Kao da nije znala sa kim ima posla.
Nece niko. Mi se ne zalimo sto je lose, nego sto nismo dio halke.

Super je taj entuzijazam sa kojim dodju da.nesto mijenjaju, al to ne jebe. Jebe upornost, prefriganost i debela koza. Ako nije to imala, nije se trebala upustati u to sve.

Eto ce sjajni student zahiragic upirati za reforme, a "ekspert" je u zzo za poslove upravnog odbora. Sa platom od dvijemilje. Vise nego, recimo, direktor Bjelava koji na brigu ima oko 100 djece u domu.

[Horke]

Dakle ostajemo najnize na ljestvici. Mozda ispred Tutina. I Smedereva. Taman kako smo i zasluzili.

[Horke]

Nije tačno da će studenti imati dodatna finansijska opterećenja. Više puta sam potencirala: „Školarina se nije i neće povećati! Broj studenata oslobođenih troškova studiranja se nije i neće smanjiti!“ (trenutno se stipendira oko 54% studenata, moja namjera je bila da to podignemo na bar 60%) Nejasno je kako se iz toga izvede zaključak da će studenti biti finansijski oštećeni?

Zato što se jedno priča, a drugo radi. Ne može se pričati "ostaje isti broj studenata na budžetu", a pisati zakon koji ih skida 80%, pa kad se digne frka reći samo "ma neće majke mi de ba". S druge strane, mislim da je ovo prvi put da je rekla da ne povećava školarine, a da nije naglasila da su one već pravo jeftine.

Ako joj nije jasno, a evidentno nije, i dobro je što je otišla.

Ovo je bio nacrt zakona, ne konacna verzija. Koji dio u nacrt nije jasan? U emisiji na TVSA je rekla da se moze drugacije formulisati sufinansiranje, da ima predlizenih drugih modela, da ce javna rasprava trajati dva mjeseca, pozvala sve da daju prijedloge.

Samo, naucni milje UNSA je iskoristio sad studente da obori zakon i kao stalo mu do studenata. Njima je stalo samo do titule i dobre plate.

Da, dobro je sto je otisla. Nije budala da se bori sa nepotizmom i ljudima koji ne zele da rade. Sama je odlicno rekla, pitam se zasto sam iz komforne pozicije redovne profesorice prihvatila politicku arenu.

[Haris.ba]

Meni se svidja stav akademije da studiranje na UNSA treba da bude besplatno. To i jeste logicno. Kanton vlasnik zgrada, daje placu iz budzeta.

Naravno, uvesti smislena ogranicenja. Tipa, ako na birou ima tog zanimanja na pasja preskakala, besplatno ga mogu studirati samo redovni studenti sa visokim prosjekom. Medicinu npr.neka besplatno studiraju svi koji poloze prijemni u broju koji se upisuje.

Za neka deficitarna zanimanja bih uveo ne samo besplatno skolovanje, vec i pomoc u knjigama i slicno.

P.S.
Slusao sam ministricu danas. Mislio sam da ce na kraju reci povlacim ostavku. Ali, me razocarala. Nije materijal da se bori sa vjetrenjacama.

Ali, kada neko pita sto nema strucnjaka u vladama u drzavi neka se sjeti ove situacije. Neka nama cvekla i spinat ministra.

[Bloo]

Mozda je utopijski, ali ja smatram da se svako treba skolovati u onoj oblasti koja mu lezi i samo tada moze biti uspjesan. Recimo imate ljudi kojima kad objasnjavate neke jednostavnije tehnicke forme imate osjecaj da mu pricate kineski. A sa djecom recimo izvrsno rade.

A sta ako ne rade izvrsno sa djecom? Nemaju nikakvu drugu opciju u zivotu?

Ja sam na primjer studirala nesto sto mi se svidalo (a razmisljala sam o upisu na razne fakultete, cak i medicinski), a nije tehnicki fakultet, vec drustveni i to filoloski.
Ne svida mi se rad u skolstvu, te sam se fokusirala na prevodenje (fokus na pravo i ekonomiju) i rad u administraciji (tu naucis svasta - od racunovodstva, finansija, prava, IT support cak i "tehnickih" momenata) i vođenje projekata.
Medutim, povremeno prevodim i te "tehnicke momente". Da bih dobro i kvalitetno prevela, moram da poznajem materiju. Anyway, tvrditi da su svi drustveni fakulteti tipa jezika, politologije, filozofije karina (ne ti nuzno, vec odredeni forumasi) je besmisleno i vise puno je obrazlozeno zasto je tako.
Drustvo koje ne njeguje drustvene nauke je osudeno na propast jer se time (izmedu ostalog) utire i put ka totalitarnoj drzavi jedinki (ne gradana) koji nisu sposobni da razmisljaju vlastitom glavom niti imaju razvijeno kritičko razmišljanje.
Nesto poput ovoga:
https://pescanik.net/za-koga-rade-skole-u-srbiji/

Moratorij treba postojati ako postoji hiperprodukcija odredenog kadra. Takode treba i cijeniti neciji izbor.

[H323]

Zato što se jedno priča, a drugo radi. Ne može se pričati "ostaje isti broj studenata na budžetu", a pisati zakon koji ih skida 80%, pa kad se digne frka reći samo "ma neće majke mi de ba". S druge strane, mislim da je ovo prvi put da je rekla da ne povećava školarine, a da nije naglasila da su one već pravo jeftine.

Ako joj nije jasno, a evidentno nije, i dobro je što je otišla.

Ovo je bio nacrt zakona, ne konacna verzija. Koji dio u nacrt nije jasan? U emisiji na TVSA je rekla da se moze drugacije formulisati sufinansiranje, da ima predlizenih drugih modela, da ce javna rasprava trajati dva mjeseca, pozvala sve da daju prijedloge.

Nije nijedan dio nejasan, nego je od početka sporan konkretno član 31(6). Prvo se lagalo da je u pitanju zapravo nagrađivanje studenata , pa se prešlo na "ma hajde lako ćemo to". Evo danas reče da nas je više stotina poslalo mail s raznim upitima i prijedlozima, ne znam da je iko primio odgovor, ali helem nejse. Oprosti, ali ako se znalo da to nije dobro, i ako se vidjelo da to jednostavno ne odgovara realnom stanju i da se svi bune trebalo je odmah dati konkretnu i jaku izjavu da im je jasno da taj dio nije uredu i će to biti među prvim stvarima koje će se promijeniti. Ovako je na početku bilo ma pusti bune se loši studenti, a završilo s Ma hajde biće javna rasprava, možda ima i drugih modela, eto predložite vi bolje.

Samo, naucni milje UNSA je iskoristio sad studente da obori zakon i kao stalo mu do studenata. Njima je stalo samo do titule i dobre plate.

Dobro si, da nije naučnog miljea ne bi niko primijetio da mu se pooštravaju uslovi studiranja.

[Horke]

Mozda je utopijski, ali ja smatram da se svako treba skolovati u onoj oblasti koja mu lezi i samo tada moze biti uspjesan. Recimo imate ljudi kojima kad objasnjavate neke jednostavnije tehnicke forme imate osjecaj da mu pricate kineski. A sa djecom recimo izvrsno rade.

A sta ako ne rade izvrsno sa djecom? Nemaju nikakvu drugu opciju u zivotu?

Ja sam na primjer studirala nesto sto mi se svidalo (a razmisljala sam o upisu na razne fakultete, cak i medicinski), a nije tehnicki fakultet, vec drustveni i to filoloski.
Ne svida mi se rad u skolstvu, te sam se fokusirala na prevodenje (fokus na pravo i ekonomiju) i rad u administraciji (tu naucis svasta - od racunovodstva, finansija, prava, IT support cak i "tehnickih" momenata) i vođenje projekata.
Medutim, povremeno prevodim i te "tehnicke momente". Da bih dobro i kvalitetno prevela, moram da poznajem materiju. Anyway, tvrditi da su svi drustveni fakulteti tipa jezika, politologije, filozofije karina (ne ti nuzno, vec odredeni forumasi) je besmisleno i vise puno je obrazlozeno zasto je tako.
Drustvo koje ne njeguje drustvene nauke je osudeno na propast jer se time (izmedu ostalog) utire i put ka totalitarnoj drzavi jedinki (ne gradana) koji nisu sposobni da razmisljaju vlastitom glavom niti imaju razvijeno kritičko razmišljanje.
Nesto poput ovoga:
https://pescanik.net/za-koga-rade-skole-u-srbiji/

Moratorij treba postojati ako postoji hiperprodukcija odredenog kadra. Takode treba i cijeniti neciji izbor.

Bukvalnije i uze shvatanje neke metafore duze nisam vidjela. Haj jos samo reci da je nemoguce da kipar bude deficitaran kadar

[Horke]

Ovo je bio nacrt zakona, ne konacna verzija. Koji dio u nacrt nije jasan? U emisiji na TVSA je rekla da se moze drugacije formulisati sufinansiranje, da ima predlizenih drugih modela, da ce javna rasprava trajati dva mjeseca, pozvala sve da daju prijedloge.

Nije nijedan dio nejasan, nego je od početka sporan konkretno član 31(6). Prvo se lagalo da je u pitanju zapravo nagrađivanje studenata , pa se prešlo na "ma hajde lako ćemo to". Evo danas reče da nas je više stotina poslalo mail s raznim upitima i prijedlozima, ne znam da je iko primio odgovor, ali helem nejse. Oprosti, ali ako se znalo da to nije dobro, i ako se vidjelo da to jednostavno ne odgovara realnom stanju i da se svi bune trebalo je odmah dati konkretnu i jaku izjavu da im je jasno da taj dio nije uredu i će to biti među prvim stvarima koje će se promijeniti. Ovako je na početku bilo ma pusti bune se loši studenti, a završilo s Ma hajde biće javna rasprava, možda ima i drugih modela, eto predložite vi bolje.

Samo, naucni milje UNSA je iskoristio sad studente da obori zakon i kao stalo mu do studenata. Njima je stalo samo do titule i dobre plate.

Dobro si, da nije naučnog miljea ne bi niko primijetio da mu se pooštravaju uslovi studiranja.

Jesi li gledao emisiju Polis kad je gostovala sad vec bivsa ministrica?