PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA

[n+1]

Pa uzevši u obzir da pravopisnu normu dokazuješ ONLINE RJEČNIKOM, da, apsolutno.

Na zalost, bosanski pravopis nije objavljen on-line, pa nemam link. A i da jeste, jedan od posljednjih je bio onaj bruka-od-pravopisa Senahida Halilovica. Ne znam sto je o ovoj rijeci imao reci ovaj lakrdijas i nije me briga, nakon sto sam samo letimice bacio pogled.

Ali gotovo sam siguran da ces ga naci u pravopisu srpsko-hrvatskog hrvatsko-srpskog jezika iz 1989. Za Ridjanovicev novi pravopis iz 2020 ne znam, ali bih se mogao kladiti da je ugledni profesor imao sta reci i o ovome.

Ako ti imas kakav link, postavi, nece ti ruka otpast.

Pa dobro, uzevši u obzir da si kategorički tvrdio kako se pravopis ne slaže sa mnom, čovjek bi rekao da možeš citirati makar jedan pravopis koji je taj oblik normirao. Imam pred sobom Halilovićev pravopis, Gramatiku bosanskog jezika (grupa autora), i Rječnik bosanskog jezika (grupa autora). Oblik "obadvije/obadvojica" nije prepoznat čak ni kao riječ bosanskog jezika, a kamoli kao pravopisna norma.

Srpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski pravopis je irelevatan, ne samo zato što tema nosi naziv "Pravopis bosanskog jezika", nego zato što taj pravopis više nije preovladavajuća norma ni u srpskom, odnosno hrvatskom jeziku. Ali sam bacio oko na Klajnov rječnik jezičkih nedoumica, te on također isključivo prihvata oblik "oba".

[drugodtvogdruga]

Pravopisna norma ne postoji, to ti ne kontas.

Čudna izjava za nekoga ko je na temu došao da pita da li je nešto u skladu s pravopisom.

Da, prije sedam dana sam trazio odgovore i iste sam nasao par dana kasnije.

[Avetinho]

Na zalost, bosanski pravopis nije objavljen on-line, pa nemam link. A i da jeste, jedan od posljednjih je bio onaj bruka-od-pravopisa Senahida Halilovica. Ne znam sto je o ovoj rijeci imao reci ovaj lakrdijas i nije me briga, nakon sto sam samo letimice bacio pogled.

Ali gotovo sam siguran da ces ga naci u pravopisu srpsko-hrvatskog hrvatsko-srpskog jezika iz 1989. Za Ridjanovicev novi pravopis iz 2020 ne znam, ali bih se mogao kladiti da je ugledni profesor imao sta reci i o ovome.

Ako ti imas kakav link, postavi, nece ti ruka otpast.

Pa dobro, uzevši u obzir da si kategorički tvrdio kako se pravopis ne slaže sa mnom, čovjek bi rekao da možeš citirati makar jedan pravopis koji je taj oblik normirao. Imam pred sobom Halilovićev pravopis, Gramatiku bosanskog jezika (grupa autora), i Rječnik bosanskog jezika (grupa autora). Oblik "obadvije/obadvojica" nije prepoznat čak ni kao riječ bosanskog jezika, a kamoli kao pravopisna norma.

Srpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski pravopis je irelevatan, ne samo zato što tema nosi naziv "Pravopis bosanskog jezika", nego zato što taj pravopis više nije preovladavajuća norma ni u srpskom, odnosno hrvatskom jeziku. Ali sam bacio oko na Klajnov rječnik jezičkih nedoumica, te on također isključivo prihvata oblik "oba".

Socijalni eksperiment s duboko politickom pozadinom. Halilovicev pravopis je pamflet partijskog aparatcika koji je uletio u trenutku vakuma i koji se pokusava sada nametnuti kao autoritet i osnova bosanskog jezika. Ovo moze vidjeti svako ko samo baci pogled na njegov buckuris.

Za Klajnov rjecnik: rjecnik ne moze "prihavatiti iskljucivo" oblik rijeci, moze ga samo iskljucivo odbaciti. To je ocigledno u pojavi novih rijeci, koje u rjecnicima nisu niti navedene (i ne mogu biti), kao i u paralelnim oblicima koje rjecnik jednostavno nije zabiljezio. Nije da ovdje tvrdim kako je "obadva" nova rijec, nego mislim da je slucajna omaska u Klajna.

Sto se tice srpsko-hrvatskog, taj jezik je de facto bosanski. Bosanski nije nastao u martu 1992 kad su nas zasuli granatama i poceli gaziti tenokvima JNA, pa smo odjednom sa stranog srpsko-hrvatsko presli na davno zaboravljeni maternji bosanski. U stvari moze se (ako treba) argumentovano dokazati da je srpsko-hrvatski jezik nezgrapno imenovan bosanski jezik, upravo zato sto podjednako tretira sve varijante , i istocne i zapadne i orijentalne, kao i posudjenice iz okoline i sire.

Interesantno oko Klajna. Na 117. stranici (prije stranice sa rijeci "oba") je paragraf o imenima koja zavrsavaju na -o, u kome je "kodificirano" kako ta imena mogu imati dvojaku promjenu po padezima, o cemu je upravo bila diskusija malo ranije.

Narucio sam Ridjanovicev pravopis. Taj ce za mene biti presudan, jer to je covjek koji je zivot posvetio jeziku i koji je jedan od malog broja ljudi koji znaju o cemu govore kad je jezik u pitanju.

[n+1]

Pa dobro, uzevši u obzir da si kategorički tvrdio kako se pravopis ne slaže sa mnom, čovjek bi rekao da možeš citirati makar jedan pravopis koji je taj oblik normirao. Imam pred sobom Halilovićev pravopis, Gramatiku bosanskog jezika (grupa autora), i Rječnik bosanskog jezika (grupa autora). Oblik "obadvije/obadvojica" nije prepoznat čak ni kao riječ bosanskog jezika, a kamoli kao pravopisna norma.

Srpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski pravopis je irelevatan, ne samo zato što tema nosi naziv "Pravopis bosanskog jezika", nego zato što taj pravopis više nije preovladavajuća norma ni u srpskom, odnosno hrvatskom jeziku. Ali sam bacio oko na Klajnov rječnik jezičkih nedoumica, te on također isključivo prihvata oblik "oba".

Socijalni eksperiment s duboko politickom pozadinom. Halilovicev pravopis je pamflet partijskog aparatcika koji je uletio u trenutku vakuma i koji se pokusava sada nametnuti kao autoritet i osnova bosanskog jezika. Ovo moze vidjeti svako ko samo baci pogled na njegov buckuris.

Za Klajnov rjecnik: rjecnik ne moze "prihavatiti iskljucivo" oblik rijeci, moze ga samo iskljucivo odbaciti. To je ocigledno u pojavi novih rijeci, koje u rjecnicima nisu niti navedene (i ne mogu biti), kao i u paralelnim oblicima koje rjecnik jednostavno nije zabiljezio. Nije da ovdje tvrdim kako je "obadva" nova rijec, nego mislim da je slucajna omaska u Klajna.

Sto se tice srpsko-hrvatskog, taj jezik je de facto bosanski. Bosanski nije nastao u martu 1992 kad su nas zasuli granatama i poceli gaziti tenokvima JNA, pa smo odjednom sa stranog srpsko-hrvatsko presli na davno zaboravljeni maternji bosanski. U stvari moze se (ako treba) argumentovano dokazati da je srpsko-hrvatski jezik nezgrapno imenovan bosanski jezik, upravo zato sto podjednako tretira sve varijante , i istocne i zapadne i orijentalne, kao i posudjenice iz okoline i sire.

Interesantno oko Klajna. Na 117. stranici (prije stranice sa rijeci "oba") je paragraf o imenima koja zavrsavaju na -o, u kome je "kodificirano" kako ta imena mogu imati dvojaku promjenu po padezima, o cemu je upravo bila diskusija malo ranije.

Narucio sam Ridjanovicev pravopis. Taj ce za mene biti presudan, jer to je covjek koji je zivot posvetio jeziku i koji je jedan od malog broja ljudi koji znaju o cemu govore kad je jezik u pitanju.

Malo je smiješno da nazivaš Halilovićev pravopis "socijalnim eksperimentom s duboko političkom pozadinom", samo da bi se onda pozivao na srpsko-hrvatsku normu kao autoritativnu, mada je ta norma upravo socijalni eksperiment bez premca, nastala na političkoj i ideološkoj premisi.

Svaka je jezička norma istovremeno i politički čin, uvijek i svugdje. Oni koji to uspijevaju primijetiti samo u slučaju Halilovića čine to, najčešće, upravo iz političkih razloga.

[Avetinho]

Malo je smiješno da nazivaš Halilovićev pravopis "socijalnim eksperimentom s duboko političkom pozadinom", samo da bi se onda pozivao na srpsko-hrvatsku normu kao autoritativnu, mada je ta norma upravo socijalni eksperiment bez premca, nastala na političkoj i ideološkoj premisi.

Svaka je jezička norma istovremeno i politički čin, uvijek i svugdje. Oni koji to uspijevaju primijetiti samo u slučaju Halilovića čine to, najčešće, upravo iz političkih razloga.

Da razumijes koliko je Halilovicev pravopis politicki pamflet, ne treba ici dalje od Haliloviceve postavke da je bosanski jezik jezik Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Nakon citanja Halilovicvog pravopisa, ja sam siguran da moj jezik kojim govorim nije Halilovicev bosanski jezik.

[HelaS]

Malo je smiješno da nazivaš Halilovićev pravopis "socijalnim eksperimentom s duboko političkom pozadinom", samo da bi se onda pozivao na srpsko-hrvatsku normu kao autoritativnu, mada je ta norma upravo socijalni eksperiment bez premca, nastala na političkoj i ideološkoj premisi.

Svaka je jezička norma istovremeno i politički čin, uvijek i svugdje. Oni koji to uspijevaju primijetiti samo u slučaju Halilovića čine to, najčešće, upravo iz političkih razloga.

Da razumijes koliko je Halilovicev pravopis politicki pamflet, ne treba ici dalje od Haliloviceve postavke da je bosanski jezik jezik Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Nakon citanja Halilovicvog pravopisa, ja sam siguran da moj jezik kojim govorim nije Halilovicev bosanski jezik.

Tako je

[drugodtvogdruga]

Uzainat ili uzainad

Koja verzija je pravilna? Mogu li se obe koristiti? Gledo sam obe po portalima.

[dr_Evil]

Uzainat ili uzainad

Koja verzija je pravilna? Mogu li se obe koristiti? Gledo sam obe po portalima.

Rijec je inat, onda mora biti t zadnje. Definitivno se kod nas kaze uzainaT. Sa D nikad nisam cuo, ali nisam ni strucnjak

Mada je vjerovatno rijec U inat , a da je u narodu uzainat @drugodtvogdruga

[dr_Evil]

Izgleda da pravopis.ba kaze da je rijec inat/inad ok sam cu sebi pojesti post iznad. Ali nikad nisam cuo "inad". Za pretpostavit da je turcizam inad koji je u nas postao inat, kao sto je i sve ostalo sa d preslo u t.

[Avetinho]

Turcizm su u nas rijeci koje su dosle "preko" turske, ali ne moraju nuzno biti porijekla iz turskog jezika. Inat ili Inad je turcizam arapskog porijekla.

Uz inat (razdvojeno) ili za inat je pravilno, ali zainaditi se se pise zajedno. Ja licno nisam cuo da neko kaze "inad", uvijek "inat".

Ovo sve po neprevazidjenom remek-djelu Abdulaha Skaljica, TURCIZMI U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU iz 1966.

[drugodtvogdruga]

Uzainat ili uzainad

Koja verzija je pravilna? Mogu li se obe koristiti? Gledo sam obe po portalima.

Rijec je inat, onda mora biti t zadnje. Definitivno se kod nas kaze uzainaT. Sa D nikad nisam cuo, ali nisam ni strucnjak

Mada je vjerovatno rijec U inat , a da je u narodu uzainat @drugodtvogdruga

Izgleda da pravopis.ba kaze da je rijec inat/inad ok sam cu sebi pojesti post iznad. Ali nikad nisam cuo "inad". Za pretpostavit da je turcizam inad koji je u nas postao inat, kao sto je i sve ostalo sa d preslo u t.

Nisam obracao paznju prije na ''d' dok nisam naletio nedavno par puta na portalima da koriste i 't' i 'd' ...

[Avetinho]

Neka obojica počivaju u miru, i akademik Halilović i prof. Riđanović. Zanimljivo je da su preminuli u tri sedmice.

U međuvremenu pročitao sam Riđanovićev Pravopis, i mogu drage volje podijeliti svoje oduševljenje ovdje. Svakom toplo preporučujem, jer je ne samo jedno od vrhunskih djela Bosanske lingvistike ikad napisno, nego je i stil kojim je napisao jako lijep. Knjiga je, na žalost, izdata u malom tiražu, iako ju je trebalo napraviti dostupnom svakom učeniku u Bosni i Hercegovini, kao i širokoj javnosti.

[uglavnomja]

Neka obojica počivaju u miru, i akademik Halilović i prof. Riđanović. Zanimljivo je da su preminuli u tri sedmice.

U međuvremenu pročitao sam Riđanovićev Pravopis, i mogu drage volje podijeliti svoje oduševljenje ovdje. Svakom toplo preporučujem, jer je ne samo jedno od vrhunskih djela Bosanske lingvistike ikad napisno, nego je i stil kojim je napisao jako lijep. Knjiga je, na žalost, izdata u malom tiražu, iako ju je trebalo napraviti dostupnom svakom učeniku u Bosni i Hercegovini, kao i širokoj javnosti.

ridjanovic je jako kritikovao halilovicev "pravopis", da se lijepo izrazim sta je rekao o njemu

[Avetinho]

Neka obojica počivaju u miru, i akademik Halilović i prof. Riđanović. Zanimljivo je da su preminuli u tri sedmice.

U međuvremenu pročitao sam Riđanovićev Pravopis, i mogu drage volje podijeliti svoje oduševljenje ovdje. Svakom toplo preporučujem, jer je ne samo jedno od vrhunskih djela Bosanske lingvistike ikad napisno, nego je i stil kojim je napisao jako lijep. Knjiga je, na žalost, izdata u malom tiražu, iako ju je trebalo napraviti dostupnom svakom učeniku u Bosni i Hercegovini, kao i širokoj javnosti.

ridjanovic je jako kritikovao halilovicev "pravopis", da se lijepo izrazim sta je rekao o njemu

Jeste.

[fast-and-the-curious]

Je li ispravno reći "prelaz" ili "prijelaz". Često viđam obje varijante.

[Tananarive]

Je li ispravno reći "prelaz" ili "prijelaz". Često viđam obje varijante.

ja govorim prelaza i sve konstrukcije sa "re", eh sad prelaz ili prijelaz, stremljenje ili strijemljenje, pregovaranje ili p"rije"govaranje.... mislim da je jasno, ganja se ekavica i gdje je nema....

[Tananarive]

....

[Avetinho]

Je li ispravno reći "prelaz" ili "prijelaz". Često viđam obje varijante.

Evo šta u "Novom Bosanskom Pravopisu" o tome kaže prof. Riđanović:

Naš Bosanski Pravopis je uz riječi koje se u Bosni prirodno izgovaraju prelaz, prelom, prepis, prevod, i prevoj prihvatio kao pravilne i njihove Hrvatske oblike prijelaz, prijelom, prijepis, prijevod, i prijevoj, koji Bosanskom uhu zvuče potpuno strano. Može se reći da Halilović uvodi Hrvatske riječi u Bosanski kadgod postoji Hrvatski oblik srodan nekoj Bosanskoj riječi. Na taj način on, kao i hiljade nemislećih Bosanskih Muslimana koji ga slijepo slijede, daju do znanja cijelom svijetu da je, po njihovoj ocjeni, Bosanski jezik primitivan i inferioran u odnosu na Hrvatski, i da će ga preuzimanje Hrvatskih riječi učiniti "civilizovanim".

https://www.academia.edu/30951510/Midha ... C4%87i_dio

[fast-and-the-curious]

Je li ispravno reći "prelaz" ili "prijelaz". Često viđam obje varijante.

Evo šta u "Novom Bosanskom Pravopisu" o tome kaže prof. Riđanović:

Naš Bosanski Pravopis je uz riječi koje se u Bosni prirodno izgovaraju prelaz, prelom, prepis, prevod, i prevoj prihvatio kao pravilne i njihove Hrvatske oblike prijelaz, prijelom, prijepis, prijevod, i prijevoj, koji Bosanskom uhu zvuče potpuno strano. Može se reći da Halilović uvodi Hrvatske riječi u Bosanski kadgod postoji Hrvatski oblik srodan nekoj Bosanskoj riječi. Na taj način on, kao i hiljade nemislećih Bosanskih Muslimana koji ga slijepo slijede, daju do znanja cijelom svijetu da je, po njihovoj ocjeni, Bosanski jezik primitivan i inferioran u odnosu na Hrvatski, i da će ga preuzimanje Hrvatskih riječi učiniti "civilizovanim".

https://www.academia.edu/30951510/Midha ... C4%87i_dio

Nešto mi je teško ovo uzeti kao vjerodostojan izvor, s obzirom na to da gospodin nije savladao pravilo da se pridjevi na -ski, -ški i -čki izvedeni iz vlastitih imena pišu malim slovom.

[Avetinho]

Evo šta u "Novom Bosanskom Pravopisu" o tome kaže prof. Riđanović:



https://www.academia.edu/30951510/Midha ... C4%87i_dio

Nešto mi je teško ovo uzeti kao vjerodostojan izvor, s obzirom na to da gospodin nije savladao pravilo da se pridjevi na -ski, -ški i -čki izvedeni iz vlastitih imena pišu malim slovom.

Vjerodostojan je. Po Riđanovićevom Provopisu, pridjevi izvedeni iz vlastitih imena isto se pišu velikim slovom. Njegov argument je da se opšte imenice pišu malim slovom, po čemu i laik prepoznaje da se radi o opštim imenicama. Početnim velikim slovom pridjevi izvedeni iz vlastitih imena se na taj našin razlikuju od opštih.

U njegovom Prvopisu, poglavlje "Velika Slova", strana 144 pa nadalje, prof. Riđanović argumentovano ovo objašnjava. Na žalost, nisam uspio naći link za ovo on-line, a ne želim narušavati kopirajt prepisivanjem a i malo mi je mrsko prepisivati.

[Mate_Miso_Kovac]

S prijezirom gledam na izmišljotinu da se pridjevi na -ski i -čki pišu velikim slovom

[Avetinho]

S prijezirom gledam na izmišljotinu da se pridjevi na -ski i -čki pišu velikim slovom

Narvno, tako te učilo od malih nogu, i zbog inercije je teško prihvatiti čak i jednu tako očigledno pravilnu ispravku.

[fast-and-the-curious]

S prijezirom gledam na izmišljotinu da se pridjevi na -ski i -čki pišu velikim slovom

Narvno, tako te učilo od malih nogu, i zbog inercije je teško prihvatiti čak i jednu tako očigledno pravilnu ispravku.

Po čemu je pravilno? Zato što je tako i u engleskom jeziku ili zato što samo dotični smatra da je tako ispravno? Hajmo onda pisati i nazive dana i mjeseci velikim slovima, to su njihova imena pa zašto ne!

[Avetinho]

Narvno, tako te učilo od malih nogu, i zbog inercije je teško prihvatiti čak i jednu tako očigledno pravilnu ispravku.

Po čemu je pravilno? Zato što je tako i u engleskom jeziku ili zato što samo dotični smatra da je tako ispravno? Hajmo onda pisati i nazive dana i mjeseci velikim slovima, to su njihova imena pa zašto ne!

Prije nego što se previše zaglavim u diskusiji o temi u kojoj nisam ekspert nego samo amaterski duboki poštivalac jezika kojim govorim i na kojem pišem, hoću da potsjetim da nisam lingvista i da samo prenosim pravila zapisana u Pravopisu prof. Riđanovića, ali da se s tim pravilima moj osjećaj za Bosanski jezik duboko slaže.

Zašto ne uzeti za primjer Engleski jezik? Na stranu što je lingvistika u Engleza daleko razvijenija nauka nego u nas, očigledno je da naš jezik i Engleski koriste ista ostala pravopisna pravila interpunkcije u pisanom jeziku. Na primjer, počinjemo rečenice velikim slovima, pišemo imena velikim slovima, koristimo tačke, zareze, upitnike, uskličnike -- baš kao i u Engleskom.

Kad sam već kod riječi "Engleska", evo jedan primjer koji prof. Riđanović koristi da čak i laiku objasni začto vlastite pridjeve treba pisati velikim slovom.

Njegov argument je da je riječ "Engleska" skraćeni oblik od "Engleska država", država Engleza. Sumnjam da će iko ikada pomisliti da naziv Engleske države u stvari treba pisati kao "engleska", čak niti kao "engleska Država" ili "engleska država"; opšti je konsenzus "Engleska". Po prof. Riđanoviću, svi drugi pridjevi, uključujući pridjev u složenom paru s riječi "jezik" treba pisati kao "Engleski jezik", ili skraćeno, "Engleski". A još pri tom što složeni par "Engleski jezik" ne znači (suprotno od onog što Halilović u svom Pravopisu tvrdi) jezik stanovništva Engleske, nego je i preuzeo potpuno vlastito značenje koje je nemoguće pobrkati i sa čime drugim, tako da kad ga upotrijebimo bez druge riječi u paru "jezik", dakle samo "Engleski", odlično unutarnjim uhom za jezik shvatamo da se radi o jeziku kojim govore i stanovnici drugih država kao i oni koji ga koriste kao nematernji jezik. Time prof. Riđanović opravdava potrebu za ovom kategorijom riječi, vlastiti pridjev (koja postoji u drugim jezicima, ali ne u nas), koja slijedi ista pravila kao i vlastita imenica, tj. piše se velikim slovom.

[fast-and-the-curious]

Pravopis bosanskoga jezika - Halilović

"Pridjevi na -ski (-čki, -ćki, -ški) izvedeni od domaćih i stranih osobnih imena ili pridjeva na -ovl-ev, -in nastalih od osobnih imena označavaju opću osobinu i pišu se mal im početnim slovom: šekspirski (: Shakespeare), geteovski (: Goetheov), selimovićevski, hromadžićevski. "

Pravopis hrvatskoga jezika - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

"(...) Odnosni pridjevi na -ski/-ški/-čki izvedeni od osobnih i zemljopisnih imena:

danteovski, elizabetinski, kamijevski, krležijanski, matoševski, šekspirovski
južnoamerički, lički, osječki, sjevernoamerički, slavonskobrodski, španjolski, zagrebački"

Pravopis srpskoga jezika - Matica srpska

"(...) prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ški, -čki, npr. novosadski, beogradski, evropski, češki, niški, subotički, američki, kragujevački;"

Ovako piše u aktualnim pravopisima triju službenih jezika u BiH, ovako se izučava i u školama, fakultetima.
Dakle, pravila koja prof. Riđanović zagovara nisu uvriježena u svakodnevnom pravopisu bilo kojega jezika na ovim prostorima.