PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA

[cLo]

samo sto nije "kad" nego "ako"

ako moradnem

hadžo moja jeste ispravno, moradnem je svršeni vid glagola "morati".
samo jeste dosta učestaliji futur - budem morao.

[hadzinicasa]

samo sto nije "kad" nego "ako"

ako moradnem

hadžo moja jeste ispravno, moradnem je svršeni vid glagola "morati".
samo jeste dosta učestaliji futur - budem morao.

ti rijeci, ja brojeve a na raspust cemo u Kraljevu Sutjesku

tnx, lecnuh se kad me isprvise danas. reko' zaboravih mi u mene maternji. kadono nisam Bogu hvala
imas sladoled.

[Connaisseur Karlin]

Ne bih se ja upustala u raspravu zasto je nesto ovako ili onako, nisam jezicar, samo jezikara

ma neka smo, to ide zajedno sa jezickim dilemama

[Connaisseur Karlin]

imam pitanje:

budem morala
moradnem

bila sam u ubjedjenju da je oboje ispravno, pa me ispravise da je samo "budem morala" ispravno.

lingvisti? iko?

ispravno

obadvdoje je neispravno !!!

[hadzinicasa]

imam pitanje:

budem morala
moradnem

bila sam u ubjedjenju da je oboje ispravno, pa me ispravise da je samo "budem morala" ispravno.

lingvisti? iko?

ispravno

obadvdoje je neispravno !!!

nisam te razumjela.

[Connaisseur Karlin]

Fun fact

Eto na hrvstskom

Ahaaaa. Pa da, znači, kod nas je to usvojeni nakaradni narodni vokativ.

piupiu , mozda bi trebalo biti Alahe

Dodavanjem sufiksa -e na osnovu koja završava na k, g, h, c, z, dobivamo palataliziranu alomorfnu osnovu.

[Connaisseur Karlin]

imam pitanje:

budem morala
moradnem

bila sam u ubjedjenju da je oboje ispravno, pa me ispravise da je samo "budem morala" ispravno.

lingvisti? iko?

ispravno

obadvdoje je neispravno !!!

nisam te razumjela.

nisam ni ja pazljivo procitala , moja greska

ali je ispravno oboje ; budem morala , moradnem

ne znam, zasto, ali sam , iz meni nepostnatog razloga, pomislila a si pitala dva pitanja , vani 32 C

[hadzinicasa]

sve 5 i meni je danas stupid day.

[piupiu]

Fun fact

Eto na hrvstskom

Ahaaaa. Pa da, znači, kod nas je to usvojeni nakaradni narodni vokativ.

piupiu , mozda bi trebalo biti Alahe

Dodavanjem sufiksa -e na osnovu koja završava na k, g, h, c, z, dobivamo palataliziranu alomorfnu osnovu.

Prva palatalizacija k,g,h prelazi u č, ž, š... ispred e i i; znači - Allah u Allaše.

Ali vokativ koji se koristi je "AllahU".

[Connaisseur Karlin]

Ahaaaa. Pa da, znači, kod nas je to usvojeni nakaradni narodni vokativ.

piupiu , mozda bi trebalo biti Alahe

Dodavanjem sufiksa -e na osnovu koja završava na k, g, h, c, z, dobivamo palataliziranu alomorfnu osnovu.

Prva palatalizacija k,g,h prelazi u č, ž, š... ispred e i i; znači - Allah u Allaše.

Ali vokativ koji se koristi je "AllahU".

oh da, podsjetila si me,pise se uvijek sa dva ll

[piupiu]

piupiu , mozda bi trebalo biti Alahe

Prva palatalizacija k,g,h prelazi u č, ž, š... ispred e i i; znači - Allah u Allaše.

Ali vokativ koji se koristi je "AllahU".

oh da, podsjetila si me,pise se uvijek sa dva ll

Ma joooj, ko će upratiti sve. Da mi samo neko hoće objasniti taj vokativ 'hu'.

[Porodice Foht]

Mozda Halilovic kao predani sin kladanjskih visoravni zeli pravopisom ne oskrnaviti vlastito ime Boga i ja mu tu ne bih prigovorio niposto. Mozda ima slicnih primjera i u hebrejskom za Jahve i slicno. AllahU u vokativu je posve ok, po meni.

[DEMONIKA]

9

Ne razumijem zašto bi se u prevodu izdanja s engleskog na bosanski jezik nazivi gradova za koje imamo nazive u našem jeziku ostavili na engleskom. Nailazim na primjere slične ovom Cologne u nekoliko prevoda u izdanju iste izdavačke kuće.

jer se nazivi država, gradova, ličnih imena, ulica, ostavljaju u njihovom izvornom stanju
prevesti Cologne u Keln
isto da tražiš da se Beograd prevede u Whitetown

u svakom slučaju, bio to Cologne ili Köln, to nije prijevod na bosanski, nego ime grada

Da li bi se po toj logici ostavilo i Vienna u prevodima s engleskog na naš jezik i Beijing? Ovo drugo sam čini mi se i viđala opet u nekim prevodima iste izdavačke kuće. Zašto se i Beograd ne bi ostavio Belgrade u prevodu na naš jezik jer mu je to naziv na engleskom koliko i Cologne Kölnu?

moguće da ovisi i o vremenu kada su knjige napisane, pa autori koriste imena koja su u tom vremenu bila nazivi gradova, a pevoditeljima nije baš stalo da se bave istraživanjem, pa prevedu po znanju i one nepoznate ostave onakve kakve ih nađu u knjigama.
Prijevodi knjiga su čudo.
Čitati jednu te istu knjigu na srpskom i na hrvatskom prijevodu, zna biti uznemiravajuće

[dobar osjecaj]

Prijevodi knjiga su čudo.
Čitati jednu te istu knjigu na srpskom i na hrvatskom prijevodu, zna biti uznemiravajuće

Nedavno sam istovremeno kupila dva razlicita izdanja/prevoda istog romana s engleskog u izdanju izdavackih kuca iz BiH i Crne Gore. Jedno za sebe drugo za poklon. Ovo sto sam poklonila je imalo tako ljepse, tako sadrzajnije recenice. Poredila sam recenice samo jedne stranice i bilo mi je nevjerovatno kolika je razlika u prevodu. Neke recenice uopste nisu imale isto znacenje.

[piupiu]

Prijevodi knjiga su čudo.
Čitati jednu te istu knjigu na srpskom i na hrvatskom prijevodu, zna biti uznemiravajuće

Nedavno sam istovremeno kupila dva razlicita izdanja/prevoda istog romana s engleskog u izdanju izdavackih kuca iz BiH i Crne Gore. Jedno za sebe drugo za poklon. Ovo sto sam poklonila je imalo tako ljepse, tako sadrzajnije recenice. Poredila sam recenice samo jedne stranice i bilo mi je nevjerovatno kolika je razlika u prevodu. Neke recenice uopste nisu imale isto znacenje.

Pošto ponekad nešto prevedem, i namučim se k'o Isus na križu, stvarno imam ogromno poštovanje prema prevodiocima. Prevodjenje je, zapravo, i samo stvaralački čin, prevodilac jednostavno mora neke pasuse napisati i osmisliti u duhu jezika na koji prevodi. Jako podcijenjena profesija.

[ExNihilo]

Na videima ispod Zoran Stanojević, inače prevodilac prvog i vjerovatno najboljeg prevoda Gospodara prstenova na naše jezike, priča o prevođenju Gospodara, ali i prevođenju uopće.

Vrijedi pogledati, iznimno rječit i obrazovan čovjek.

O prevođenju LOTR



O prevođenju uopće. Od 4:10

[Connaisseur Karlin]

Prijevodi knjiga su čudo.
Čitati jednu te istu knjigu na srpskom i na hrvatskom prijevodu, zna biti uznemiravajuće

Nedavno sam istovremeno kupila dva razlicita izdanja/prevoda istog romana s engleskog u izdanju izdavackih kuca iz BiH i Crne Gore. Jedno za sebe drugo za poklon. Ovo sto sam poklonila je imalo tako ljepse, tako sadrzajnije recenice. Poredila sam recenice samo jedne stranice i bilo mi je nevjerovatno kolika je razlika u prevodu. Neke recenice uopste nisu imale isto znacenje.

Pošto ponekad nešto prevedem, i namučim se k'o Isus na križu, stvarno imam ogromno poštovanje prema prevodiocima. Prevodjenje je, zapravo, i samo stvaralački čin, prevodilac jednostavno mora neke pasuse napisati i osmisliti u duhu jezika na koji prevodi. Jako podcijenjena profesija.

predivno receno, a upravo interpretacija sadrzaja je vazna, a tad je vec potrebno znanje o povijesti jezika i knjizevnosti odredjenog jezicnog podrucja

[dobar osjecaj]

Prijevodi knjiga su čudo.
Čitati jednu te istu knjigu na srpskom i na hrvatskom prijevodu, zna biti uznemiravajuće

Nedavno sam istovremeno kupila dva razlicita izdanja/prevoda istog romana s engleskog u izdanju izdavackih kuca iz BiH i Crne Gore. Jedno za sebe drugo za poklon. Ovo sto sam poklonila je imalo tako ljepse, tako sadrzajnije recenice. Poredila sam recenice samo jedne stranice i bilo mi je nevjerovatno kolika je razlika u prevodu. Neke recenice uopste nisu imale isto znacenje.

Pošto ponekad nešto prevedem, i namučim se k'o Isus na križu, stvarno imam ogromno poštovanje prema prevodiocima. Prevodjenje je, zapravo, i samo stvaralački čin, prevodilac jednostavno mora neke pasuse napisati i osmisliti u duhu jezika na koji prevodi. Jako podcijenjena profesija.

Nista sporno. Krenula sam od pitanja zasto se ostavlja Cologne u prevodu na nas jezik na jednom primjeru prevoda i u nastavku rasprave spomenula kako mi se jedan prevod drugog djela ucinio znacajno boljim i kvalitetnijim od nekog drugog prevoda tog istog djela.
Postenije bi mozda bilo reci da su mi se subjektivno vise dopale recenice koje citam.

Ja postujem rad, tako i rad koji iziskuje prevodjenje. Po mojoj logici tragom razmisljanja o prevodu kao stvaralackom djelu, sasvim je prihvatljivo da mi se necije stvaralacko djelo ne dopada bez obzira na ulozeni trud. Ima i pisaca koji sigurno uloze neki ili znacaj trud u pisanje nekog djela pa to djelo ne bude nuzno kvalitetno ili po svacijem ukusu. Razlika u prevodu koju sam citala mi je privremeno izazvala zelju da nadjem izdanje s kojeg je prevedeno i uporedim recenicu jer se radilo o razlici tipa: osjecala se ushiceno/osjecala je strah. Semanticki su to toliko razlicita znacenja i to nije pitanje duha jezika.

[wewa]

kad smo kod prijevoda, od srca preporucujem zbirku norveskih bajki pod nazivom Istocno od sunca, zapadno od mjeseca, u izdanju Meandra, dostupno u Buybooku - knjiga kosta simbolicnih 4,95 KM a citajuci nemate utisak da se radi o stranoj kulturi uopste, toliko je stil prilagodjen nasem jeziku

https://klub.booksa.hr/knjige/proza/ist ... odne-bajke

vrhunac knjizevnog prevodilastva na bosanski jezik, za mene, je prijevod Kamenog spavaca Maka Dizdara, rad Francisa R. Jonesa s predgovorom Rusmira Mahmutcehajica - a izdanje koje je likovno oblikovao Dzevad Hozo je najdragocjenija knjiga koju posjedujem

sto se tice ovih razlika u prevodilackom pristupu, dobar primjer su knjige o Harryju Potteru - hrvatsko izdanje je tesko probavljivo nekome ko je citao original, jer su specificni nazivi i termini, iako kreativno prevedeni, prilicno rogobatni. o Martinovom petoknjizju ili Tolkienu da ne pricamo
tvrd je prevodilacki hljeb

[piupiu]

@wewa i ja imam tog Kamenog spavača, toliko je dobro preveden, da su me raja s engl govornog podrucja molila da im je naba im jer im je 'special'...

[Mate_Miso_Kovac]

Sto se tice ovih razlika u prevodilackom pristupu, dobar primjer su knjige o Harryju Potteru - hrvatsko izdanje je tesko probavljivo nekome ko je citao original, jer su specificni nazivi i termini, iako kreativno prevedeni, prilicno rogobatni. o Martinovom petoknjizju ili Tolkienu da ne pricamo
tvrd je prevodilacki hljeb

S obzirom na to da sam ogromni ljubitelj fantasya, ne mogu se sloziti. Algoritmovo izdanje Song of Ice and Fire serijala je vrhunski prevedeno. Stari prijevod Gospodara prstenova takodjer. Novi prijevod jeste čudan na prvu, al je u duhu prevodjenja Gospodara prstenova na druge jezike (npr. Njemacki, jer sto bi smo "Baggins" ili "Rivendell" prevodili kao "Bagins" i "RIvendel", kada u stilu njemackog prijevoda, kojeg je odobrio i sam Tolkien, a koji te rijeci prevodi kao "Beutlin" i "Bruchtal", mozemo prevesti komotno kao "Torbar" i "Razdol").
S druge strane, iste te fantasy knjige prevedene na srpski izgledaju i zvuče kriminalno i treba ih zakonom zabraniti

[geralt]

S druge strane, iste te fantasy knjige prevedene na srpski izgledaju i zvuče kriminalno i treba ih zakonom zabraniti

Za ASoIaF se mogu sloziti, a ima i drugih kriminalnih prevoda (Harry Potter ). No, prevod LotR-a Zorana Stanojevica treba da se na fakultetima poducava kao uzor vrhunski prevedene knjige.

[skambrljo]

imam pitanje:

budem morala
moradnem

bila sam u ubjedjenju da je oboje ispravno, pa me ispravise da je samo "budem morala" ispravno.

lingvisti? iko?

ispravno

obadvdoje je neispravno !!!

nisam te razumjela.

Ako budem morala
Ako moradnem uraditi to i to

Ispravno je oboje.

[Tempo]

ispravno

obadvdoje je neispravno !!!

nisam te razumjela.

Ako budem morala
Ako moradnem uraditi to i to

Ispravno je oboje.

jest u gluhoj bukovici.

[plain vanilla]

ispravno je i taoc jednina

tamo nije tema, ali ovdje moze
ne moze taoc
talac, citalac, posjetilac /taoci, citaoci, posjetioci