Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
duh_sa_sjekirom wrote: ↑07/03/2022 13:29
Znači li ovo da, ukoliko uposlenik ne želi u penziju, poslodavac nema zakonske mogućnosti da ga natjera?
Poslodavac raskine ugovor i raspiše konkurs a taj se uposlenik javi?
Piše upravo obratno: radnik ide u penziju, osim ako se ne dogovori sa poslodavcem o produženju saradnje. Dakle, ako poslodavac nema interesa, ide u penziju.
Piše da uposlenik MORA podnijeti zahtjev.
Šta ako ga ne podnese?
duh_sa_sjekirom wrote: ↑07/03/2022 13:50
Piše da uposlenik MORA podnijeti zahtjev.
Šta ako ga ne podnese?
Mozda je zabuna sto sam napisao "da bi se islo u penziju" mora se podnijeti zahtjev. Pod tim mislim da bi ostvarila prava "iz penzije" - dobio penziju i zdravstveno.
Prekid radnog odnosa je u vezi sa navrsenim stazom i godinama starosti. Ne pise u zakonu kada ostvari, ode, dobije penziju.
Poslodavac samo raskida ugovor o radu zbog navrsenog staza i godina starosti. To nema veze sa penzijom. Penzija se dobija u drugom postupku.
duh_sa_sjekirom wrote: ↑07/03/2022 13:50
Piše da uposlenik MORA podnijeti zahtjev.
Šta ako ga ne podnese?
Mozda je zabuna sto sam napisao "da bi se islo u penziju" mora se podnijeti zahtjev. Pod tim mislim da bi ostvarila prava "iz penzije" - dobio penziju i zdravstveno.
Prekid radnog odnosa je u vezi sa navrsenim stazom i godinama starosti.
Poslodavac samo raskida ugovor o radu zbog navrsenog staza i godina starosti. To nema veze sa penzijom. Penzija se dobija u drugom postupku.
Ok.
Znači, ako sam dobro razumio:
Uposlenik može ostati i nakon ispunjavanja uslova, samo ako se tako dogovori s poslodavcem.
Ako poslodavac to ne želi, ne postoji zakonski osnov za nastavak rada, nakon ispunjavanja uslova?
duh_sa_sjekirom wrote: ↑07/03/2022 14:03
Ok.
Znači, ako sam dobro razumio:
Uposlenik može ostati i nakon ispunjavanja uslova, samo ako se tako dogovori s poslodavcem.
Ako poslodavac to ne želi, ne postoji zakonski osnov za nastavak rada, nakon ispunjavanja uslova?
Pa to pise u zakonu o radu.
Ako se na radnika odnosi zakon o radu. Posto je kantonalna ustanova mozda se odnosi neki drugi propis. Ali, ovako iz glave - on moze samo biti restriktivniji da ne ostavlja taj element dogovora sa poslodavcem.
duh_sa_sjekirom wrote: ↑07/03/2022 14:03
Ok.
Znači, ako sam dobro razumio:
Uposlenik može ostati i nakon ispunjavanja uslova, samo ako se tako dogovori s poslodavcem.
Ako poslodavac to ne želi, ne postoji zakonski osnov za nastavak rada, nakon ispunjavanja uslova?
Pa to pise u zakonu o radu.
Ako se na radnika odnosi zakon o radu. Posto je kantonalna ustanova mozda se odnosi neki drugi propis. Ali, ovako iz glave - on moze samo biti restriktivniji da ne ostavlja taj element dogovora sa poslodavcem.
Hvala. Tako sam i pretpostavljao.
Zbunjivalo me ono da uposlenik (ne)mora podnositi zahtjev
pozz,imam pristupni kod za pristup sudskim predmetima,ali ne mogu otvoriti sve dopise koji se nalaze pod stavkom dokumenti u tom postupku,zna li neko nešto više o tome?
kakavdanakneiskustvu wrote: ↑22/03/2022 13:37
pozz,imam pristupni kod za pristup sudskim predmetima,ali ne mogu otvoriti sve dopise koji se nalaze pod stavkom dokumenti u tom postupku,zna li neko nešto više o tome?
U principu bi se svi podnesci stranaka, zapisnici i sudska rješenja morali moći otvoriti. Ono što nije dostupno za pregled su interne sudske naredbe vezane za npr. donošenje spisa, pomjeranje evidencija i sl. Ako problem potraje uvijek se može na sudu tražiti fizički uvid u spis.
kakavdanakneiskustvu wrote: ↑22/03/2022 13:37
pozz,imam pristupni kod za pristup sudskim predmetima,ali ne mogu otvoriti sve dopise koji se nalaze pod stavkom dokumenti u tom postupku,zna li neko nešto više o tome?
U principu bi se svi podnesci stranaka, zapisnici i sudska rješenja morali moći otvoriti. Ono što nije dostupno za pregled su interne sudske naredbe vezane za npr. donošenje spisa, pomjeranje evidencija i sl. Ako problem potraje uvijek se može na sudu tražiti fizički uvid u spis.
Istovremeno ne moze- litispendencija podrazumijeva istovjetnost tuzbenog zahtjeva, stranaka i cinjenicnog osnova. Ako tuzitelj smatra da mu je jedan pravni osnov trazbine "tanak", moze u jednom predmetu traziti tu istu trazbinu po drugom pravnom osnovu. Vazno je naglasiti da sud nije vezan pravnom kvalifikacijom koju je tuzitelj naveo (pravilo iura novit curia), niti je navodjenje pravnog osnova u tuzbi obavezan element tuzbe.
Medjutim, iako moze biti sporno, ne vidim prepreku da se nakon pravosnaznog okoncanja jedne parnice po jednom pravnom osnovu, pokrene druga, za istu trazbinu ali po drugom pravnom osnovu. To nece biti res iudicata.
kuli1961 wrote: ↑25/03/2022 21:56
Istovremeno ne moze- litispendencija podrazumijeva istovjetnost tuzbenog zahtjeva, stranaka i cinjenicnog osnova. Ako tuzitelj smatra da mu je jedan pravni osnov trazbine "tanak", moze u jednom predmetu traziti tu istu trazbinu po drugom pravnom osnovu. Vazno je naglasiti da sud nije vezan pravnom kvalifikacijom koju je tuzitelj naveo (pravilo iura novit curia), niti je navodjenje pravnog osnova u tuzbi obavezan element tuzbe.
Medjutim, iako moze biti sporno, ne vidim prepreku da se nakon pravosnaznog okoncanja jedne parnice po jednom pravnom osnovu, pokrene druga, za istu trazbinu ali po drugom pravnom osnovu. To nece biti res iudicata.
Aha...aha... Znači mora se završiti jedan spor...da bi se mogao pokrenuti drugi...To me je zanimalo.
Da ne bih otvarao zasebnu temu - postaću to ovdje.
Ovako, imam prijatelja koji je došao u vrlo nezgodnu situaciju, ni kriv, ni dužan.
Prije nekoliko dana je dobio poziv da se javi u policiju u svojstvu svjedoka po pitanju "Puštanja u promet i prodaje narkotika".
Kao ozbiljan čovjek, prvo je doživo šok, a zatim i neprijatnost na poslu, jer su se mnoge njegove kolege iznenadile da bi on mogao biti povezan sa takvom vrstom prljave rabote.
Da skratim: dao je izjavu dvojici inspektora FUP-a zbog činjenice da nosi isto ime kao neka od mušterija tipa kojem je vještačen mobitel i pronađen rokovnik sa imenima mušterija. Drugo nisu imali ništa da povežu sa njim. Niti brojeve telefona, niti inicijale prezimena.
Inspektori su bili drski i direktni u smislu da su se po pitanju prodaje njemu obraćali ne sa "da li ste" ili "postoji li indicija", već sa "kupovao si tad i tad", "dug je toliki i toliki", što je van svake pameti. Čovjeku koji nikada nije privođen u policiju, niti je registovan kao uživalac opojnih droga, te nema niti jednu krivičnu prijavu, doveden je u situaciju da se pravda policijskim inspektorima za nešto što nema veze.
Niti ga mogu dovesti u vezu sa osumnjičenim, niti poznaje osumnjičene.
Suština je u tome da je, iako kao svijedok, on sam po sebi suspektivan, jer je neko iz lokalne policije ciljao direktno u njega, to jeste da je imao motiv za to. Pošto se našoj policiji ne može vjerovati, jer je riječ o instituciji čije saobraćajne policajce možeš kupiti za kilu pečenja, dok za to vrijeme inspektori salutiraju ratnim profiterima i sumnjiviim tipovima, onda se prosječan građanin ove zemlje, koji gleda svoja posla i fokusiran je kako da preživi, mora zapitati sa kakvom to vrstom ljudi imamo posla, jer smo svi - po automatizmu - suspektivni. Nema nevinih, jer tvoje ime u bilo čijoj bilježnici sutra može postati predmet policajske istrage bez ikakve predhodne provjere.
Po tom pitanju me interesuje kakve su pravne norme i na koji se način može pojedinac iznjeti sa takvom vrstom sistemske nepravde.
Interesuju me samo mišljenje onih koji poznaju pravo i krivični zakon.
imam drugostupanjsku presudu kojom je potvrđena prvostupanjska presuda....na osnovu koje presude podnosim prijedlog za izvršenje...tj. za koju presudu trebam klauzulu pravomoćnosti i izvršnosti? pretpostavljam za prvostupanjsku, ali da provjerim
Ne znam da li i po sadasnjem ZIP, klauzula nije potrebna ako se izvrsenje trazi od iatog suda koji je donio prvostepenu.
U ZIP SFRJ je tako bilo uredjeno, sto je sasvim razumljivo.
da li je u RS bio Zakon kojima se prekinuo obračun zateznih kamata u dužničko-povjerilačkim odnosima zbog corone, odnosno stanja nesrece, kao u Federaciji
msm konkretno na članak 10.ZAKONA O UBLAŽAVANjU NEGATIVNIH EKONOMSKIH POSLjEDICA
Član 10
(Moratorij)
(1) Prekida se obračun zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima u periodu od 01.03.2020. godine do isteka tridesetog dana od dana prestanka nesreće.
(2) Prekida se prinudna naplata shodno odredbama propisa o unutrašnjem platnom prometu i propisa o Poreznoj upravi do narednog dana od dana prestanka stanja nesreće, odnosno do isteka 30 dana od dana prestanka stanja nesreće.
koja je razlika između poništenja rješenja i oglašavanja rješenja ništavnim u upravnom postupku?
pretpostavljam da je odnosi na članak 252. ZUP BiH - Poništavanje i ukidanje rješenja po pravu nadzora i čl. 256. Oglašavanje rješenja ništavnim..ali msm posljedica je ista.. poništavaju se sve pravne posljedice koje je to rješenje proizvelo?
NAvela si vise razlicitih procesnih situacija iz Glave XV ZUP FBiH- to su "narociti slucajevi ponistavanja, ukidanja i mijenjanja rjesenja" mnogi kazu -Vanredni pravni lijekovi, a oni to ipak nisu- samo je ponavljanje postupka vanredni pravni lijek:
1. ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora- ponistavanje znaci da se rjesenje uklanja iz pravnog poretka, kao da ga nije ni bilo, a ukidanje- pravne posljedice nastupjele do casa ukidanja ostaju na pravnj snazi, a od dana ukidanja to ukinuto rješenje ne proizvodi dalje pravne posljedice.
2. oglasavanje rješenja nistavim- takodje se rjesenje uklanja iz pravnog poretka, kao i vec proizvedene posljedice.
Razlika izmedju ponistenja i oglasavanje nistavim je u ovlastenim predlagacima, u rokovima, organima nadleznim za ponistenje ili oglasavanje nistavim i narocito - u zakonskim osnovima donosenja.
Kod ponistenja se, zavisno od vrste predmeta (materijalno pravne oblasti) moze desiti da se upravni postupak vodi ponovo, kod ukidanja- ne, jer nema svrhe, dok kod oglasavanja nistavim, opat zavisno od vrste mateirjalnopravnog odnosa, velika je vjerovatnoca da novog upravnog postupka nema, a obzirom na osnov oglasavanja nistavim, npr. stvar iz sudske nadleznosti- moguce je da je za sudski postupka u medjuvremenu nastupila zastara; neizvrsivo- samo po sebi nema novog postupka, krivicno djelo- isto. itd...