pravni savjet

[sefket_ramadani]

pozdrav svima


da ne otvaram novu temu, pa da pitam ovdje

u zgradi imam garazu, ispred koje se parkiraju stanari, pa zbog toga imam problem, ne mozes gospodi objasnit da se ne parkiraju, jer ne mogu izaci iz garaze kad mi volja. Dakle, da li je legalno/dozvoljeno staviti parking barijeru, npr kao na slici ispod



zahvaljujem

[1Dante1]

Bez dozvola, nije legalno. Pisalo se po forumu procedura, ali ni sam znak zabrane parkiranja koji postaviš ne podliježe zakonu dok ne dobiješ od institucija dozvolu.

Kod mene su za parkiranje ispred garaže dobili samo kada su u potpunosti blokirali pristup. Ako sam se mogao provuci nisu pisali kazne

[holowey]

bio je slucaj forumasa cija garaza je bila pored skole... sarali, parkirali ispred, itd.

koliko se sjecam, iz opstine su mu rekli da ne smije nista slucno staviti ispred svoje garaze...pogledsj, ima tema o ovome....

[Dzontra_Volta]

pozdrav svima


da ne otvaram novu temu, pa da pitam ovdje

u zgradi imam garazu, ispred koje se parkiraju stanari, pa zbog toga imam problem, ne mozes gospodi objasnit da se ne parkiraju, jer ne mogu izaci iz garaze kad mi volja. Dakle, da li je legalno/dozvoljeno staviti parking barijeru, npr kao na slici ispod



zahvaljujem

Legalno, bez dozvole, nije, ali ako su komšije šupci, onda budi i ti bezobrazan i poatavi.

[broj dva]

Zna li neko postoji li neka institucija gdje se mogu uložiti žalbe na banku/bankovne usluge ili se moram obratiti samoj banci na koju se namjeravam žaliti?

Edit lijepi Google, našao ))

[Proposition Joe]

Zna li neko postoji li neka institucija gdje se mogu uložiti žalbe na banku/bankovne usluge ili se moram obratiti samoj banci na koju se namjeravam žaliti?

Edit lijepi Google, našao ))

Agencija za bankarstvo.

Bankama samo ovom agencijom i prijavama prijetiti treba.

[black_noke]

Ako moze neko dati savjet, kuca ima vise suvlasnika, nije etazirano nista. Osoba koja zivi na drugom spratu zeli renovirati krov o svom trosku jer prokisnjava, znaci bez ostalih suvlasnika.

Trebaju li neki potpisi ili dozvola?

[Dzontra_Volta]

Ako moze neko dati savjet, kuca ima vise suvlasnika, nije etazirano nista. Osoba koja zivi na drugom spratu zeli renovirati krov o svom trosku jer prokisnjava, znaci bez ostalih suvlasnika.

Trebaju li neki potpisi ili dozvola?

Ako je samo zamjena pokrova, za to ne treba dozvola, ali trebaš saglasnost suvlasnika, jer je krov zajednička imovina.
Ako se mijenja i konstrukcija krova, onda treba dozvola.

[kuli1961]

Ako moze neko dati savjet, kuca ima vise suvlasnika, nije etazirano nista. Osoba koja zivi na drugom spratu zeli renovirati krov o svom trosku jer prokisnjava, znaci bez ostalih suvlasnika.

Trebaju li neki potpisi ili dozvola?

Ako je samo zamjena pokrova, za to ne treba dozvola, ali trebaš saglasnost suvlasnika, jer je krov zajednička imovina.
Ako se mijenja i konstrukcija krova, onda treba dozvola.

Ovo pitanje sam shvatio u kontektstu stvarnih prava na zajedničkim dijelovima zgrade, a ne u kontekstu propisa o gradjenju.
Krov zgrade, kao i stubište, zajednički dijelovi instalacija (voda, kanalizacija, struja, grijanje, kablovska instalacija- internet/CaTV) su zajednička svojina, na kojoj stanari imaju to pravo. Udio u zajedničkoj svojini se ne odredjuje, ali je udio odrediv. Zajednička svojina može prerasti u susvojinu, to se radi diobom.
Etažna svojina (svojina nad stanom u zgradi), bez obzira što u konkretnom slučaju, kako forumaš piše, zgrada nije etažirana i zajednička svojina nad krovom i instalacijama čine kondominijum.
Da predjemo na stvar:
Krov je element zajedničkih dijelova zgrade i ujedno konstruktivni element zgrade. I pokrov krova (crijep, lim, tegola) spada u zajedničke dijelove zgrade
Radovi na krovu- renoviranje- kako piše forumaš- se smatraju tekućim održavanjem. Prethodno, forumaš treba da pojasni šta smatra pod pojmom "renoviranje". Radovi na krovu se mogu smatrati i intervencijom nakon prirodne nepogode.
Pošto se ne radi, barem tako pretpostavljam, o zgradi, jer forumaš piše- kuća, a ne zgrada (kao oblik kolektivnog stanovanja), mjerodavan je Zakon o stvarnm pravima FBiH/RS, ovdje F BiH.
Suština je sljedeća- zajedničar izvršava svoja prava na stvari ZAJEDNO sa ostalim zajedničarima. To znači da on ne može sam da vrši radove na krovu, ako ostali nisu sa tim saglasni. Ali, on to može, uz uslov da mu ostali zajedničari daju saglasnost/ovlašćenje za te radove.
Tako nastale troškove snose svi zajedničari.
ZSP izričito odredjuje da je za poslove redovnog upravljanja (održavanja) potrebna saglasnost natpolovičnog broja suvlasnika.
Zaključak je: jedan suvlasnik (tj vanknjižni etažni vlasnik) ne može sam preduzimati te radove ako se natpolovična većina protive.
Ukoliko svi ili većinski broj suvlasnika ipak da saglasnost/ovlaštenje, svi etažni vlasnici su dužni da snose troškove. Ukoliko o ovome nema saglasnosti, a jedan etažni vlasnik je spreman da ipak da o svom trošku izvrši radove na krovu, tada u ovlaštenju bi trebalo da stoji da se on odriče prava potraživanja troškova preko njegovog suvlasničkog dijela.
E sad, vrsta radova: zakoni u oblasti gradjevinarstva poznaju rekonstrukciju i sanaciju. Rekonstrukcija može biti (pored ostalog) radovi sanacije kojom se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu uticati na stabilnost objekta. Sanacija su radovi na oštećenom objektu (starost, prirodna nepogoda i sl), kojim se objekat dovodi u stanje prije oštećenja.
Pitanje gradjevinske dozvole je materija zakona i samo njime se uredjuje da li za neke (i koje) radove treba ili ne treba dozvola. U važećem zakonodavstvu NE VIDIM da za promjenu krovnog pokrivača ne treba gradjevinska dozvola. Prema tome, i za promjenu krovnog pokrivača, neophodna je gradjevinska dozvola. Ima to logike- npr. umjesto lima ili tegole, želi se staviti crijep. Odmah se javlja pitanje da li postojeća krovna konstrukcija može izdržati crijep.

[Dzontra_Volta]

Ako moze neko dati savjet, kuca ima vise suvlasnika, nije etazirano nista. Osoba koja zivi na drugom spratu zeli renovirati krov o svom trosku jer prokisnjava, znaci bez ostalih suvlasnika.

Trebaju li neki potpisi ili dozvola?

Ako je samo zamjena pokrova, za to ne treba dozvola, ali trebaš saglasnost suvlasnika, jer je krov zajednička imovina.
Ako se mijenja i konstrukcija krova, onda treba dozvola.

Ovo pitanje sam shvatio u kontektstu stvarnih prava na zajedničkim dijelovima zgrade, a ne u kontekstu propisa o gradjenju.
Krov zgrade, kao i stubište, zajednički dijelovi instalacija (voda, kanalizacija, struja, grijanje, kablovska instalacija- internet/CaTV) su zajednička svojina, na kojoj stanari imaju to pravo. Udio u zajedničkoj svojini se ne odredjuje, ali je udio odrediv. Zajednička svojina može prerasti u susvojinu, to se radi diobom.
Etažna svojina (svojina nad stanom u zgradi), bez obzira što u konkretnom slučaju, kako forumaš piše, zgrada nije etažirana i zajednička svojina nad krovom i instalacijama čine kondominijum.
Da predjemo na stvar:
Krov je element zajedničkih dijelova zgrade i ujedno konstruktivni element zgrade. I pokrov krova (crijep, lim, tegola) spada u zajedničke dijelove zgrade
Radovi na krovu- renoviranje- kako piše forumaš- se smatraju tekućim održavanjem. Prethodno, forumaš treba da pojasni šta smatra pod pojmom "renoviranje". Radovi na krovu se mogu smatrati i intervencijom nakon prirodne nepogode.
Pošto se ne radi, barem tako pretpostavljam, o zgradi, jer forumaš piše- kuća, a ne zgrada (kao oblik kolektivnog stanovanja), mjerodavan je Zakon o stvarnm pravima FBiH/RS, ovdje F BiH.
Suština je sljedeća- zajedničar izvršava svoja prava na stvari ZAJEDNO sa ostalim zajedničarima. To znači da on ne može sam da vrši radove na krovu, ako ostali nisu sa tim saglasni. Ali, on to može, uz uslov da mu ostali zajedničari daju saglasnost/ovlašćenje za te radove.
Tako nastale troškove snose svi zajedničari.
ZSP izričito odredjuje da je za poslove redovnog upravljanja (održavanja) potrebna saglasnost natpolovičnog broja suvlasnika.
Zaključak je: jedan suvlasnik (tj vanknjižni etažni vlasnik) ne može sam preduzimati te radove ako se natpolovična većina protive.
Ukoliko svi ili većinski broj suvlasnika ipak da saglasnost/ovlaštenje, svi etažni vlasnici su dužni da snose troškove. Ukoliko o ovome nema saglasnosti, a jedan etažni vlasnik je spreman da ipak da o svom trošku izvrši radove na krovu, tada u ovlaštenju bi trebalo da stoji da se on odriče prava potraživanja troškova preko njegovog suvlasničkog dijela.
E sad, vrsta radova: zakoni u oblasti gradjevinarstva poznaju rekonstrukciju i sanaciju. Rekonstrukcija može biti (pored ostalog) radovi sanacije kojom se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu uticati na stabilnost objekta. Sanacija su radovi na oštećenom objektu (starost, prirodna nepogoda i sl), kojim se objekat dovodi u stanje prije oštećenja.
Pitanje gradjevinske dozvole je materija zakona i samo njime se uredjuje da li za neke (i koje) radove treba ili ne treba dozvola. U važećem zakonodavstvu NE VIDIM da za promjenu krovnog pokrivača ne treba gradjevinska dozvola. Prema tome, i za promjenu krovnog pokrivača, neophodna je gradjevinska dozvola. Ima to logike- npr. umjesto lima ili tegole, želi se staviti crijep. Odmah se javlja pitanje da li postojeća krovna konstrukcija može izdržati crijep.

Ja nisam shvatio da se mijenja krovni pokrivač, nego da se "renovira", pa sam pretpostavio da se stari crijep zamjenjuje sa novim ili stari lim sa novim limom i sl. Dakle da se ne mijenja vanjski izgled građevine.

Član 35. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH:
"Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utiču na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, zastakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnosti i odobrenjem za građenje."

[kuli1961]

Čitamo entitetski različite zakone
Da, riječ je o članu 35 stav 8 tog zakona. Ali ta norma daje pojam redovnog održavanja i sanacije oštećene gradjevine ("klasika" iz zakona- značenje izraza), a ne govori da li treba ili ne treba g.d. Istina, tumačenjem kraja tog stava "odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnosti i odobrenjem za građenje." , može se izvesti zaključak da za zamjenu samo pokrova ne treba g.d, ako se ne izlazi iz okvira u.s i g.d. Takodje, pravni osnov nepostojanja obaveze ishodjenja g.d je u članu 53. stav 2 zakona F BiH
Faktičko je pitanje da li se promjenom pokrova, naročito njegove vrste izašlo ili nije iz u.s i g.d., te da li se promjenom pokrova iz lakšeg u teži utiče na konstrukciju gradjevine.
Mnogo tih isprava mi je prošlo kroz ruke i u svakoj, kao bitan element krovne konstrukcije stoji vrsta krovnog pokrivača. To je jako bitno radi proračuna krovne konstrukcije- dimenzionisanje i načina izrade- stolica, ravna greda, kosnici ili kombinacija svih tih elemenata.

[proama]

Pozdrav, ima li neko od pravnika da je otvorio administrativno pravni biro ?

[banjaluka078]

Kako se rješava situacija s ostavinom kad jedan od nasljednika ostalim nasljednicima nije poznat, u smislu ličnog poznavanja, i ne mogu doći do njega?

Prijateljev otac (ostavilac) je imao prethodni brak u kojem je rođeno dijete. Nakon razvoda, nije bilo kontakta s ocem i njegovom djecom iz sljedećeg braka. Otac o tome nikad nije htio govoriti, djeca (sada nasljednici) znaju da postoji polusestra, ali osim imena ne znaju ništa. Pri orijavi smrti su naveli i nju, jer ona jeste nasljednica, ne pokušavaju izbjeći da ona dobije svoj dio, ali im nije dostupna. Po nekim informacijama, negdje je u Skandinaviji.
Predmet je iz osnovnog suda proslijeđen notaru, koji je mog prijatelja obavijestio šta od papira da mu dostavi i da kontaktira ostale nasljednike da dođu određenog datuma. On nema pojma kako da postupi što se tiče kontaktiranja polusestre s kojom inače nema nikakav kontakt i ne poznaju se. Postoji li neki način da se nju traži službenim putem, nešto putem JMBG-a oca, nemam pojma? Ljudi bi samo da završe s ostavinom što prije i sa što manje komplikacija.

[pinkman]

Kako se rješava situacija s ostavinom kad jedan od nasljednika ostalim nasljednicima nije poznat, u smislu ličnog poznavanja, i ne mogu doći do njega?

Prijateljev otac (ostavilac) je imao prethodni brak u kojem je rođeno dijete. Nakon razvoda, nije bilo kontakta s ocem i njegovom djecom iz sljedećeg braka. Otac o tome nikad nije htio govoriti, djeca (sada nasljednici) znaju da postoji polusestra, ali osim imena ne znaju ništa. Pri orijavi smrti su naveli i nju, jer ona jeste nasljednica, ne pokušavaju izbjeći da ona dobije svoj dio, ali im nije dostupna. Po nekim informacijama, negdje je u Skandinaviji.
Predmet je iz osnovnog suda proslijeđen notaru, koji je mog prijatelja obavijestio šta od papira da mu dostavi i da kontaktira ostale nasljednike da dođu određenog datuma. On nema pojma kako da postupi što se tiče kontaktiranja polusestre s kojom inače nema nikakav kontakt i ne poznaju se. Postoji li neki način da se nju traži službenim putem, nešto putem JMBG-a oca, nemam pojma? Ljudi bi samo da završe s ostavinom što prije i sa što manje komplikacija.

Vjerovatno bi trebalo predloziti da se na oglasnoj ploci objavi poziv:

Pozivanje oglasom

Član 235

(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH".

(2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan način.

(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomoćnika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti.

(4) Nakon što istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže.

[banjaluka078]

Oglasnoj gdje, u osnovnom sudu koji je ostavinsku raspravu proslijedio notaru?

Vjerovatno bi trebalo predloziti da se na oglasnoj ploci objavi poziv:

Pozivanje oglasom

Član 235

(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH".

(2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan način.

(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomoćnika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti.

(4) Nakon što istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže.

[kakabanja213]

Kcerka moga brata ima 13 godina i zeli da ima nase drxavljanstvo. Zive u SAD i mama je amerikanka. Da li je moguce da dobije nase drzavljanstvi i koja bi procedura bila, odnosno koji je prvi korak?
Da li je ta procedura komplikovana, da li treba angazovati nekog advokata ili mogu to sam odraditi?

[kuli1961]

Kako se rješava situacija s ostavinom kad jedan od nasljednika ostalim nasljednicima nije poznat, u smislu ličnog poznavanja, i ne mogu doći do njega?

Prijateljev otac (ostavilac) je imao prethodni brak u kojem je rođeno dijete. Nakon razvoda, nije bilo kontakta s ocem i njegovom djecom iz sljedećeg braka. Otac o tome nikad nije htio govoriti, djeca (sada nasljednici) znaju da postoji polusestra, ali osim imena ne znaju ništa. Pri orijavi smrti su naveli i nju, jer ona jeste nasljednica, ne pokušavaju izbjeći da ona dobije svoj dio, ali im nije dostupna. Po nekim informacijama, negdje je u Skandinaviji.
Predmet je iz osnovnog suda proslijeđen notaru, koji je mog prijatelja obavijestio šta od papira da mu dostavi i da kontaktira ostale nasljednike da dođu određenog datuma. On nema pojma kako da postupi što se tiče kontaktiranja polusestre s kojom inače nema nikakav kontakt i ne poznaju se. Postoji li neki način da se nju traži službenim putem, nešto putem JMBG-a oca, nemam pojma? Ljudi bi samo da završe s ostavinom što prije i sa što manje komplikacija.

U datoj situaciji, postojanje jednog od nasljednika je nesporno, tj poznato je da posotji. Zbog toga, nema potrebe da se bilo šta oglašava.
Ukoliko se radi o nasljedivanju na teritoriji Republike Srpske, mjerodavan je član 152. Z. o nasljedjivanju RS :

Član 152

Staralac zaostavštine

(1) Kada su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, kao i u ostalim slučajevima kada je to potrebno, sud će postaviti privremenog staraoca zaostavštine koji je ovlašćen da u ime nasljednika podnosi tužbu, naplaćuje potraživanja i isplaćuje dugove i uopšte da zastupa nasljednike.

(2) O postavljanju privremenog staraoca sud će obavijestiti organ starateljstva koji može postaviti drugog staraoca"

Slično se propisuje i članom 124 Z. o vanparničnom postupku:
Član 124

(1) Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud će oglasom pozvati lica koja polažu pravo na nasljeđe da se prijave sudu u roku od godine dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
(2) Oglas će se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan način.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomoćnika ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvršiti prema odredbama Zakona o parničnom postupku.
(4) Po isteku roka iz stava 1. ovog člana sud će raspraviti zaostavštinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima raspolaže."

Dakle, kada je postoanje nasljednika poznato, ali mu se ne zna prebivalište/boravište, postavlja se privremeni staratelj.
E sad, zakon kaze- "sud postavlja", a ostavinski postupak sprovodi notar. Pošto je za sprovodjenje ostavinskog postupka pored suda, nadležan i notar, moguće je da je i notar ovlašten, kao i što je i sud, da postavi privremenog staraoca tog nedostupnog nasljednika.
Medjutim, ne znam kako to u praksi funkcioniše-da li postavljanje stvarno vrše notari ili spis vraćaju sudu da on sprovede postupak, pa bi na tu okolnost trebalo pitati konkretnog notara- ko će postaviti privremenog staratelja i ko će dovršiti ostavinski postupak.

[banjaluka078]

@kuli1961 , hvala za odgovor.
Ostavina je iz Osnovnog suda u BL poslana notaru u Laktaše, iako je predmet ostavine u BL. Porodica ne zna zašto je sud tako odlučio.
Neko je iz notarske kancelarije samo nazvao prvog sa spiska nasljednika da izdiktira šta sve da im se dostavi i da on kontaktira ostale nasljednike.
Otići će on do notara svakako da mu još jednom skrene pažnju na to da je jedan nasljednik nedostupan porodici.

[kuli1961]

Ne vidim razloga da se BL predmet signira u rad u Laktaše- taj "random" princip raspodjele ne bih prihvatio- necu da se peglam putovanjem.
No, dobro, nekome to ne smeta.

[banjaluka078]

Ne vidim razloga da se BL predmet signira u rad u Laktaše- taj "random" princip raspodjele ne bih prihvatio- necu da se peglam putovanjem.
No, dobro, nekome to ne smeta.

Ma nema on pojma ni da ima opciju da ne prihvati. Ja sam se iznenadila da je otišlo na drugu opštinu, do sad nisam čula da se tako nešto dešava. Nama je sve rješavano u BL.

[Proposition Joe]

Kcerka moga brata ima 13 godina i zeli da ima nase drxavljanstvo. Zive u SAD i mama je amerikanka. Da li je moguce da dobije nase drzavljanstvi i koja bi procedura bila, odnosno koji je prvi korak?
Da li je ta procedura komplikovana, da li treba angazovati nekog advokata ili mogu to sam odraditi?

Poprilično komplikovano. Preporuka advokat.

[kakabanja213]

Kcerka moga brata ima 13 godina i zeli da ima nase drxavljanstvo. Zive u SAD i mama je amerikanka. Da li je moguce da dobije nase drzavljanstvi i koja bi procedura bila, odnosno koji je prvi korak?
Da li je ta procedura komplikovana, da li treba angazovati nekog advokata ili mogu to sam odraditi?

Poprilično komplikovano. Preporuka advokat.

[kuli1961]

Kcerka moga brata ima 13 godina i zeli da ima nase drxavljanstvo. Zive u SAD i mama je amerikanka. Da li je moguce da dobije nase drzavljanstvi i koja bi procedura bila, odnosno koji je prvi korak?
Da li je ta procedura komplikovana, da li treba angazovati nekog advokata ili mogu to sam odraditi?

Pretpostavljam da se radi o ocu državljaninu FBiH. Ako je tako, shodno Zakonu o državljanstvu FBiH link:
https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/za ... ovine.html

uopšte ne bi trebalo ni smjelo biti komplikovano, jer dijete rodjeno na teritoriji SAD ispunjava uslov za sticanje državljanstva FBiH, time i BiH iz člana 5. stav 1. tačka d zakona- sticanje državljanstva FBiH porijeklom, tj.
Član 5

(Uvjeti za sticanje državljanstva Federacije porijeklom)

(1) Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine stiče državljanstvo Federacije porijeklom:

a) (nebitno)
b) (nebitno);
c) ako je jedan roditelj bio državljanin Federacije u vrijeme rođenja djeteta, a dijete je rođeno u inozemstvu, ako bi dijete inače bilo bez državljanstva; (ovo sam ostavio, jer ne znam da li je dijete dobilo državanstvo SAD po majci-ako jeste, ovaj uslov otpada)
d) ako je dijete rođeno u inozemstvu, a u vrijeme rođenja djeteta jedan od roditelja djeteta je bio državljanin Federacije, dok drugi roditelj nije bio državljanin Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu nadležnom organu za matične knjige u Federaciji, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavništvu Bosne i Hercegovine u inozemstvu za upis državljanstva Federacije u matičnu knjigu rođenih;


Prema ovom članu, bratova kćerka može dobiti državljanstvo FBiH, time i državljanstvo BiH bez problema.
Mislim da nije potrebna pomoć advokata. Rješava se tako što se prilikom dolaska u BiH, ponese internacionalni "rodni list" iz SAD- ili nacionalni, sa službenim prevodom na BiH jezike i (vjerovatno) ovjeren apostille pečatom, ode u opštinu rodjenja/boravišta oca u FBiH (npr. Sarajevo), dokaz o državljanstvu oca (ovo ne vidim kao nužno, jer je to činjenica koju ima opštinski organ, pa je stvar provjere po službenoj dužnosti; ili tom prilikom otac izvadi svoje uvjerenje o državljanstvu, vjerovatno će trebati nekakva pisana/ovjerena saglasnost majke- ni ovo mi nije logično da treba, ali naša birokratijae je suluda, pa navodim opreza radi), preda se zahtjev, uplati taksa (smiješna je) i čeka rješenje o upisu Knjigu državljana FBiH.
Ove konkretne detalje- koje i kakve sve isprave, kako glase i kako i čime se ovjeravaju- može provjeriti član porodice oca u konkretnoj opštinskoj službi oca i javiti ocu da pripremi onu ispravu koja je potrebna iz SAD. Naravno, može se angažovati i advokat za prikupljanje ovih informacija- koje i kakve isprave-, no nije neophodno, jer bi to značilo da i potpis oca na punomoći za advokata u BiH/FBiH mora biti originalan i ovjeren makar notarskom ovjerom u SAD-"notary public", kako se on zove u većem broju država SAD. Podrazumijeva se da ta punomoć mora biti originalna, ne može scan kopija, a to opet znači- šalji poštom preko "bare"...

Naravno, sve se ovo može i u Ambasadi/Konzulatu BiH, kako i sam zakon kaže, ali traje jako dugo, vrlo je skupo i pitanje je gdje se A/K nalazi u odnosu na mjesto/državu stanovanja djeteta/roditelja

[kakabanja213]

Kcerka moga brata ima 13 godina i zeli da ima nase drxavljanstvo. Zive u SAD i mama je amerikanka. Da li je moguce da dobije nase drzavljanstvi i koja bi procedura bila, odnosno koji je prvi korak?
Da li je ta procedura komplikovana, da li treba angazovati nekog advokata ili mogu to sam odraditi?

Pretpostavljam da se radi o ocu državljaninu FBiH. Ako je tako, shodno Zakonu o državljanstvu FBiH link:
https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/za ... ovine.html

uopšte ne bi trebalo ni smjelo biti komplikovano, jer dijete rodjeno na teritoriji SAD ispunjava uslov za sticanje državljanstva FBiH, time i BiH iz člana 5. stav 1. tačka d zakona- sticanje državljanstva FBiH porijeklom, tj.
Član 5

(Uvjeti za sticanje državljanstva Federacije porijeklom)

(1) Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine stiče državljanstvo Federacije porijeklom:

a) (nebitno)
b) (nebitno);
c) ako je jedan roditelj bio državljanin Federacije u vrijeme rođenja djeteta, a dijete je rođeno u inozemstvu, ako bi dijete inače bilo bez državljanstva; (ovo sam ostavio, jer ne znam da li je dijete dobilo državanstvo SAD po majci-ako jeste, ovaj uslov otpada)
d) ako je dijete rođeno u inozemstvu, a u vrijeme rođenja djeteta jedan od roditelja djeteta je bio državljanin Federacije, dok drugi roditelj nije bio državljanin Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu nadležnom organu za matične knjige u Federaciji, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavništvu Bosne i Hercegovine u inozemstvu za upis državljanstva Federacije u matičnu knjigu rođenih;


Prema ovom članu, bratova kćerka može dobiti državljanstvo FBiH, time i državljanstvo BiH bez problema.
Mislim da nije potrebna pomoć advokata. Rješava se tako što se prilikom dolaska u BiH, ponese internacionalni "rodni list" iz SAD- ili nacionalni, sa službenim prevodom na BiH jezike i (vjerovatno) ovjeren apostille pečatom, ode u opštinu rodjenja/boravišta oca u FBiH (npr. Sarajevo), dokaz o državljanstvu oca (ovo ne vidim kao nužno, jer je to činjenica koju ima opštinski organ, pa je stvar provjere po službenoj dužnosti; ili tom prilikom otac izvadi svoje uvjerenje o državljanstvu, vjerovatno će trebati nekakva pisana/ovjerena saglasnost majke- ni ovo mi nije logično da treba, ali naša birokratijae je suluda, pa navodim opreza radi), preda se zahtjev, uplati taksa (smiješna je) i čeka rješenje o upisu Knjigu državljana FBiH.
Ove konkretne detalje- koje i kakve sve isprave, kako glase i kako i čime se ovjeravaju- može provjeriti član porodice oca u konkretnoj opštinskoj službi oca i javiti ocu da pripremi onu ispravu koja je potrebna iz SAD. Naravno, može se angažovati i advokat za prikupljanje ovih informacija- koje i kakve isprave-, no nije neophodno, jer bi to značilo da i potpis oca na punomoći za advokata u BiH/FBiH mora biti originalan i ovjeren makar notarskom ovjerom u SAD-"notary public", kako se on zove u većem broju država SAD. Podrazumijeva se da ta punomoć mora biti originalna, ne može scan kopija, a to opet znači- šalji poštom preko "bare"...

Naravno, sve se ovo može i u Ambasadi/Konzulatu BiH, kako i sam zakon kaže, ali traje jako dugo, vrlo je skupo i pitanje je gdje se A/K nalazi u odnosu na mjesto/državu stanovanja djeteta/roditelja

Hvala puno na detaljnom odgovoru.

[kuli1961]