Pozitiva BH ekonomije

Ekonomija, biznis, dionice, posao, (ne)zaposlenost...

Moderator: anex

User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#26 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

PRERASPODJELA KARATA: Tuzlanski Bingo preuzeo Interex! Naredni cilj-slovenački Tuš!

Francuska trgovinska kuća „Intermarche“, vlasnik trgovinskog lanca „Interex“, definitivno se povlači s tržišta BiH, a cijeli lanac njihovih maloprodajnih objekata preuzima tuzlanski poduzetnik Senad Džambić, vlasnik brzorastućeg trgovinskog lanca „Bingo“

Image

Talas krupnih promjena na regionalnom tržištu maloprodaje snažno je zapljusnuo i BiH. Neke krupne promjene već su se desile, no tek će uslijediti najkrupnije. U nerednih mjesec-dva, prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, maloprodajni lanac Bingo, u vlasništvu tuzlanskog poduzetnika Senada Džambića, preuzet će 25 maloprodajnih objekata francuskog lanca Intermarche, koji u BiH posluje pod nazivom Interex, a šuška se da je vlasnik Binga zainteresiran i za preuzimanje dvadesetak maloprodajnih objekata Tuša u vlasništvu slovenačkog poduzetnika Mirka Tuša.

Dogovor o preuzimanju mreže maloprodajnih objekata Interexa praktično je okončan, i još se samo čeka formalna odluka Konkurencijskog vijeća BiH o dopuštenoj koncentraciji. Vrijednost akvizicije drži se u tajnosti, no u poslovnim krugovima kruži informacija da je Džambić francuskim vlasnicima platio oko 30 miliona eura i da je približno toliko spreman platiti i slovenačkom vlasniku „Tuša“ koji je zapao u ozbiljne finansijske probleme.

Maloprodajni lanac Bingo iz Tuzle snažno se širio proteklih nekoliko godina otkako se počeo oslanjati na investicioni kapital EBRD-a, a s novim proširenjem trgovinske mreže, definitivno će se pozicionirati kao drugi najveći trgovinski lanac u BiH, odmah iza vodećeg Konzuma i Mercatora, koji odnedavno posluju pod jednim krovom. Maloprodajni lanac Bingo obuhvata nekih 100 objekata različitog formata smještenih u 40 općina oba entiteta, a s pridodatom mrežom Interexovih, a moguće i Tušovih maloprodajnih objekata, bit će prisutan u svim većim gradovima i općinama BiH i nametnut će se kao vodeći trgovinski lanac u BiH.
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#27 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Posao za 70 radnika: B&H Stainless gradi proizvodnu halu u Tuzli

Firma B&H Stainless d.o.o., osnovana krajem 2007. godine u Lukavcu, jedna je od vodećih firmi u Bosni i Hercegovini koja se bavi opremanjem hotela, restorana, picerija, kafića, pekara, mesnica sa profesionalnom opremom za kuhinje šankove i sve vrste enterijera sa vlastitom proizvodnjom, uslugama i servisiranjem, te vrši usluge sječenja, probijanja, prosjecanja i savijanja sa CNC mašinama.

Za manje od sedam godina postojanja kompanija je svojim kvalitetnim proizvodima stekla visok rejting u Bosni i Hercegovini.

Njen vlasnik i direktor je Sanel Karabegović, koji je iskustvo i znanje u proizvodnji opreme od inoxa stekao u Italiji gdje je punih 18 godina radio u maloj tvornici koja pravila opremu od inoxa.

U razgovoru za portal eKapija.ba ističe da je njegov rad i stručnost bio zapažen od strane vlasnika, pa je 8 godina bio direktor fabrike koja je zapošljavala 70 radnika. Međutim, odlučio se vratiti u BiH i otvoriti sličnu firmu.

Tako sada ova kompanija zapošljava 30 radnika i prema njegovim riječima, nema šta ne može napraviti od inoxa.

"U lukavačkoj poslovnoj zoni, proizvodi se oprema za hotele, restorane, kafiće, bolnice, kompletna neutralna oprema za ugostiteljstvo – šankovi, roštilji, ograde od inoxa, medicinska oprema i to sve po po HACCP sustavu", priča nam Karabegović.

Posebno ističe da su kod pružanja usluga od prvog momenta sa klijentom kako bi pomogli u projektovanju objekta, radeći pritom sa vrhunskim domaćim arhitektama kao što su Amir Vuk Zec i Sanel Teskeredžić. Također, pored projektovanja kuhinje rade projektovanje svih mikrolokacija u objektu (struja, voda, plin itd.), te na taj način uveliko olakšavamo posao klijentu.

Iako smatra da ambijent za privrednike u našoj zemlji može biti bolji, generalno je zadovoljan učinkom u protekloj godini.

"Nastavili smo sa opremanjem vrhunskih restorana i hotela, a jedan od njih je Sushi bar u Sarajevo City Centru što nam je bio poseban izazov. Također, učestvali smo u opremanju prve bečke slastičarne u Sarajevu Aida, gdje se nalaze naše vitrine i šankovi, ali i Garden City u Konjicu te Hotel Bristol sa kompletnim vešerajem, kuhinjom, šankovima, vitrinama", ističe on.

Rejting koji su stekli ne žele da izgube. Naprotiv, uskoro kreću sa velikom investicijom odnosno gradnjom vlastite proizvodne hale u kojoj će zaposliti još radnika.

"Iduće godine započinjemo gradnju hale u Tuzli od 6.000 kvadrata za koju imamo idejno rješenje, a trenutno radimo na glavnom projektu. Upravo u njoj će se preseliti dvije proizvodnje iz Italije, zahvaljujući čemu će biti uposleno još 70 osoba. Osim toga, hala će biti opremljenja najnovijom tehnologijom, uključujući nove prese i ultra robote, tako da ćemo u roku od dvije godine biti jedna od najjačih firmi u sektoru inoxa", optimističan je Karabegović, ističući da se ne boje velikih investicija zahvaljujući znanju i stručnosti koje posjeduju.

Inače, kompanija B&H Stainless prati svjetsku scenu i sarađuje s mnogim firmama iz inostranstva. Tako su njeni partneri najpoznatije evropske firme koje rade sa inoxom, poput Angelo Po, Emmepi kuhinje, Eurfrigor ledomati, Omniwash perilice za čaše, Pizza Group – oprema za picerije, zatim firma Sirman koja pravi mesoreznice, Frigomehanika – gotovi šankovi i vitrine, Starmix – mješalice za tijesto itd.
http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/pos ... ad-image-0
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#28 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

U Maglaju sve više posla za tekstilnu struku

Muhamed Hrnjić, vlasnik firme "HM Promet“ u Maglaju, danas za sebe može reći, ne samo da je uspješan poduzetnik već i da spada među najpoželjnije poslodavce u svojoj općini.

Mala porodična firma počela je proizvodnju 1996. godine, dok danas broje 326 zaposlenica, među kojima se nađe i pokoji muški kolega. Ova tekstilna industrija bavi se većinom proizvodnjom tekstila za automobilsku industriju, zaštitne opreme i radnih uniformi. U firmi se proizvodi po narudžbi kupaca, a kompletan asortiman izvozi se u Njemačku. Među krajnjim korisnicima njihovih proizvoda su Mercedes, BMV, Kia motors, Nissan, kao i veliki trgovinski lanci kojima šiju radne uniforme.

Za vrijeme naše posjete novootvorenom postrojenju HM Prometa, imali smo priliku sagledati kako se odvija izrada radnih košulja i jakni. Objektom dominira ogromna proizvodna hala u kojoj su smještene sve etape proizvodnje. Nakon što od naručioca dobiju dizajn i krojne slike, pristupa se krojenju i rezanju, te se iskrojeni komadi platna peglaju. Slijedi šivanje u etapama tokom kojih se sastavljaju određeni elementi, te vezenje logotipa i postavljanje dugmadi, drikera ili drugih vrsta kopči. Sašiven odjevni predmet odlazi na obradu tokom koje se ručno skidaju končići koji vise ili uklanjaju druge nepravilnosti. Slijedi kontrola prema unaprijed zadanim kriterijima koju obavljaju tekstilne tehničarke. Na kraju, proizvod se podvrgava još jednom djelimičnom peglanju, da bi se na kraju slagao i pakirao u ambalažu. Sedmično ova tvornica isporuči 15.000 do 16.000 komada sašivenih artikala.

Hrnjić nam otkriva na koji način je od male porodične manufakture uspio proširiti proizvodnju do današnjih razmjera:

"Ja sam još 2002. godine dobio jedan kredit USAID-a koji je predstavljao podsticaj da kompanija stane na noge. Taj sam kredit tada dobro opravdao i nakon toga je firma rasla. To se prepoznalo. Kada sam se ponovo obratio USAID-u za novi kredit, oni su mi to pružili. Zahvaljujući tome uspijevamo da zaposlimo nove radnike i prekvalifikujemo ih po potrebi. Svim privrednicima bih poručio da urade isto, jer evo, pogledajte kako se danas ovdje dobro radi“, pokazuje nam ponosni vlasnik svoju proizvodnu halu.

Ovdje vladaju dobri radni uvjeti. Svi su zaposlenici prijavljeni, a nakon probnog rada od tri mjeseca sklapaju se dugoročni ugovori. Prosječno zarade oko 500 KM. Obično se radi osmosatno radno vrijeme, ali kada je potrebno stići rokove, ne gleda se na sat. U sklopu radnog vremena je polusatna pauza za doručak. Proizvodna hala je osvijetljena dnevnim svjetlom, odnosno adekvatnom zamjenskom rasvjetom, dobro je prozračena, a zimi je toplo. Mašine na kojima se proizvodi su savremene i sigurne, a, kako su nam potvrdile i zaposlenice, povrede na radu, poput uboda iglom, veoma rijetko se dešavaju. Tokom cijelog trajanja radnog vremena, od 7:00 do 17:00, mašine neprekidno rade, uz samo jedan izuzetak. U 12:00 sati mašine se isključuju jer tada sve radnice i radnici u isto vrijeme imaju pauzu za kafu. Klepet mašina tada zamijene muzika i smijeh.

Ništa nije teško kada je plaća redovna, a firma sigurna


U proizvodnoj hali zadržavamo se pokraj dvije radnice pred kojima stoji gomila od stotinjak prugastih košulja. Upućuju nas u tajne svog posla – one rade na doradi proizvoda, a trenutni zadatak im je zakopčavanje košulja prije nego što će se slagati i pakirati. Pitamo bole li ih prsti od stotina dugmića. Priznaju da pomalo bole, a i da nije lako sve radno vrijeme gledati u crveno-bijele pruge koje „plešu pred očima'“.

Ipak, ne žale se, naprotiv, hvale svoj posao. Binasa Omić nam kaže kako je plaća redovna, a odnosi unutar kolektiva kolegijalni. Koristila je petnaest dana godišnjeg odmora, a kada se razboli, može koristiti bolovanje. Njena mlađa kolegica Selma Kulačić u ovoj firmi je već četiri godine, a zaposlila se već s devetnaest. Rodom je iz Nemile, ali, kaže, nije joj bilo teško da se zbog posla preseli.

Još jedna od onih koji su zbog zaposlenja došle živjeti u Maglaj je Mirela Hadžić. Ona s neskrivenim zadovoljstvom ističe da je prezadovoljna što je dobila posao za koji se školovala.


U petak sam dobila diplomu, a u ponedjeljak počela raditi. Tražili su tekstilne tehničare, a ja sam imala tu školu. Bez problema sam došla iz Žepča u Maglaj jer mi je bilo stalo do posla. Na početku sam putovala, ali sam se u međuvremenu preselila ovdje, a potom i udala“, priča nam ova mlada žena, jedna od dvadesetak koje su u ovu firmu došle iz susjedne općine Žepče. Kada je pitamo šta bi preporučila svojoj generaciji, Mirela je jasna:

“Svakome bih preporučila da se usudi napraviti taj prvi korak. Nemojte sjediti kući i govoriti kako nema posla. Posla ima za one koji hoće da rade“.

Prekvalifikacija, ali i obrazovanje za budućnost


Do sada u Maglaju nije bilo dovoljno tekstilnog kadra. Stoga je Hrnjić sklopio sporazum sa Srednjom mješovitom školom da se svake godine po jedan razred usmjeri u ovaj resor. Za one koji nemaju adekvatnu naobrazbu, kompanija je uz pomoć USAID-a osigurala tromjesečnu prekvalifikaciju. Tako su brojne frizerke, trgovkinje ili papirničarke (s obzirom na to da je Maglaj grad u kojem se godinama proizvodi natron) danas postale tekstilne radnice.

Nihada Mujaković u ovoj firmi trenutno provodi prve sedmice radnog staža u životu. Na birou je bila petnaest godina, s obzirom na to da je, kao ratna generacija, bila uskraćena za redovno obrazovanje.

"Osnovnu sam nekako i završila, mada su i tu skraćivali godine, ali srednju nisam uspjela. Šta ću, sjedi kod kuće, rađaj djecu. Sad su veliki, sin je prvi srednje, a kćerka sedmi razred. A ja konačno dobila posao“, počinje svju priču. Upravo je završila tromjesečnu obuku u ovoj tvornici, te je obučena za rad na mašini za šivanje. Pitamo je kakvi su joj prvi utisci:

"Više od očekivanog. Ranije nisam imala priliku, a i bojala sam se pomalo. Kad sam došla, nisam znala uključiti mašinu. Ništa strašno, našla sam se u ovom poslu. Ali bilo je i onih koji nisu uspjeli. Poručila bih svima da budu uporni. Treba voljeti svoj posao, interesovati se za njega, a onda dođe i plata“, ponosno ističe gospođa Mujkanović.

Na kraju posjete ovom dinamičnom i uspješnom radnom kolektivu, direktor Hrnjić nam otkriva svoj kratkoročni poslovni plan – do juna 2015. "HM Promet“ u Maglaju zaposlit će 350 novih radnika koji će u međuvremenu biti prekvalificirani kroz proces rada. Do tada će biti otvorena i nova krojnica, koja će dnevno krojiti 4.500 komada. Dosadašnja ukupna investicija, koja podrazumijeva i izgradnju objekta, nabavku strojeva te ulaganja u razvoj iznosi 5 miliona KM.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/u-ma ... /141003041
User avatar
Entropio
Posts: 8030
Joined: 21/11/2010 21:49
Vozim: njemackog premiuma
Horoskop: TDI

#29 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Entropio »

.
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#30 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Novo na bh. tržištu: Praškasti proizvodi iz fabrike Almy Zenica

Početkom 2014. godine na tržištu Bosne i Hercegovine se pojavila robna marka Baumy, nastala kao rezultat uspješnog poslovanja kompanije ALMY d.o.o. Zenica.

Riječ je o praškastim proizvodima, kao što su boje, fasade, ljepila, malteri, glet masa, kao i o podlogama i disperzijama.

"Svi proizvodi nastali su u novootvorenoj fabrici u Zenici, otvorenoj početkom godine i gdje je trenutno uposleno 10 radnika. Pored praškastih materijala i poludisperzija, u ponudi imamo i valjke i četke, koje smo brendirali", kaže u razgovoru za naš portal Adnan Kubat, komercijalista u kompaniji Almy Zenica.

Svoje nove proizvode predstavili su i na zeničkom sajmu ZEPS, gdje su svi zainteresovani imali priliku da bolje upoznaju marku Baumy. No iako su relativno novi na tržištu, već su našli put do kupaca zahvaljujući svojoj kvaliteti.

Kubat priča da ih vesela i šarena ambalaža, ali prije svega kvalitet izdvaja u odnosu na konkurenciju. No nerijetko im se desi da kupac dođe sa papirićem, na kojem piše ime njihovog proizvoda, tražeći ga kao njemačkog. Jednostavno, neki od njih još ne mogu vjerovati da ovako dobar proizvod može biti napravljen u BiH.

Sajam u Zenici su iskoristili kao priliku da upoznaju nove kupce, da prošire tržište... Inače, robnu marku Baumy možete naći u Almy maloprodajama (Zenica, Zavidovići, Nemila). Mada svoje proizvode imaju u Intermerkuru Sarajevo, IGM-u Visoko...

Praškasti proizvodi iz nove fabrike Almy Zenica rade se na novim mašina, koje troše manje energije, a time imaju i povoljniju cijenu. Kompletna proizvodnja je automatizovana u modernoj proizvodnoj hali površine 1500m2.

Kubat ističe da im je plan u narednom periodu da plasiraju proizvod širom BiH i da pokušaju da ga izvezu van naših granica.

http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/nov ... ad-image-0
User avatar
Hajlac
Posts: 5867
Joined: 15/02/2012 15:08
Location: Chris Hedges!

#31 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Hajlac »

strong69 wrote: Evo i jedna lijepa prica iz oblasti poljoprivrede. Farma Spreca kod Kalesije. Godinama je bila u stecaju iako je prezivjela rat i postratne potrese. Nakon toga farmu koja je bila u stecaju kupuje je sarajevska mljekara Milkos. Danas farma zaposljava oko 80 radnika i ima preko 1500 grla ukupno. U firmu je investirano oko 17 miliona KM. 100% domaci investitor.
Mlijeko ide u sarajevski pogon Milkosa ili negdje bliže tipa u Tuzlu?
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#32 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Voćar iz Zvornika putem turskog kredita zaposlio 45 povratnika

Zadruga i kompanija Voćar promet bave se otkupom, preradom i prodajom voća i povrća i osim stalno zaposlenih veliki broj kooperanata, malih proizvođača voća i povrća s ovog područja na ovaj način imaju stabilne izvore prihoda.

Zahvaljujući turskom kreditu izgrađen je novi pogon koji se prostire se na 5.000 m², te ima kapacitet za proizvodnju oko 100 staklenki u minuti. Voćar je prepoznatljiv po proizvodnji krastavca kornišona kojeg uglavnom izvoze u Njemačku.

"Naš cilj je godišnje prerađivati oko 7.000 tona voća i povrća. Zadruga je u jednom trenutku trebala izgraditi hladnjaču i tada su nam pomogla povoljna sredstva iz turske linije koja smo uzeli u BBI banci. U budućnosti planiramo daljnje proširenje kapaciteta, te uvođenje dodatne proizvodne linije za proizvodnju ajvara, marmelada, džemova i pekmeza", kaže Fahrudin Delibajrić, direktor Zemljoradničke zadruge Voćar.

Novi pogon Voćar prometa već sada ima ugovoren plasman za većinu svoje proizvodnje. Polovina proizvodnje plasirat će se u zemlje u regionu - Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju.

"Sredstva iz turske linije veoma su povoljna i pomogla su nam u našim planovima rasta i razvoja. Glavni ciljevi ovog projekta su da se sirovina proizvedena na ovom području odmah i preradi, da se dodatno uposle novi i postojeći kooperanti, poveća kapacitet i konkurentnost, te bolje zadovolje potrebe kupaca. Satisfakciju nam predstavlja i to što zahvaljujući ovoj zadrugi i sada fabrici Voćar ljudi koji su se vratili u Zvornik i okolna mjesta sada imaju i zaposlenje", pojašnjava Delibajrić.

Voćar iz Zvornika dobar je primjer održivog razvoja, te kako se uz rad i trud mogu ostvariti dobri poslovni rezultati.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/voca ... /141008043
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#33 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Voćar Brčko: Bosanske šljive prelivene čokoladom i u hrvatskom Kauflandu

Smoki i čips Timi, čajna peciva Tini, oblatne i praškasti proizvodi Tima, bosanske šljive prelivene čokoladom, žitne pločice Kroky.... Sve ove proizvode vjerovatno konzumirate često, a da ne znate da ih sve proizvodi jedna domaća kompanija. Riječ je o Voćaru iz Brčkog.

Voćar je fabrika koja posluje skoro 25 godina, a osnovna djelatnost joj je prije rata bila proizvodnja svježih i suhih šljiva kao i proizvodnja drvene ambalaže za voće i povrće. No nakon '95 godine počinju sa proizvodnjom oblatni pod nazivom TIMA, te tako BiH dobija prvi put svog domaćeg proizvođača oblatni.

Danas se u njihovom asortimanu nalazi 160 proizvoda, među kojima su flipsi, kikiriki, raznovrsni čipsovi, začini, a rade i proizvodnju šećer kocke, keksa, čajnih peciva, punjenog vafla.

Godišnje proizvodu preko 1000 tona raznih vrsta prehrambenih namirnica, a preko 35% svoje proizvodnje izvoze.

"Pored domaćeg tržišta imamo i izvoz za zemlje Evropske Unije, a izvozimo cjelokupni asortiman. Najviše naših proizvoda ide u Sloveniju. Radimo sa velim trgovačkim lancima, tako da svoj interes i svoju budućnost vidimo isključivo u izvozu", kaže za eKapija.ba Esed Mujić, direktor firme Voćar d.o.o. Brčko, koja je bila jedan od izlagača na nedavno završenom sajmu ZEPS u Zenici. Tako će se ovih dana njihov proizvod šljive prelivene čokoladom naći na policama Kauflanda u Hrvatskoj.

Mujić smatra da je bh. tržište prilično siromašno, a kupovna moć naših ljudi veoma niska.

"Znači sa jedne strane kupovna moć građana je niska, a sa druge strane i sami smo doprinijeli tome. Razlog je što svijest naših građana još uvijek nije razvijena da mi ne kupujemo glavom, nego očima. Tako da imamo posljedice kao što je velika nezaposlenost", smatra naš sagovornik, te dodaje da treba raditi na podizanju svijesti građana da kupuju domaće proizvode.

Direktor Voćara kaže da imaju dobar odnos sa stranim trgovačkim centrima, ponekad bolji nego sa domaćim.

Proizvodni pogoni fabrike Voćar smješteni su na površini od 16.000 m2. Proizvodni dio obuhvata 3000 m2, skladišni 5000 m2 i ostatak čini poslovni krug fabrike.

Voćar je 2004. godine izgradio sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001 i sistem kontrole proizvodnje zdravstveno sigurne hrane HACCP. Tako da ova firma zadovoljava najveće evropske standarde.
http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/voc ... ad-image-0
Image
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#34 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Veliki uspjeh kompanije ElčyTex

Kompanija ElchyTex već 7 godina proizvodi HTZ opremu, autopresvlake i ambalaže za autosjedala za najzahtijevnije svjetske kupce.

Zapošljava 100 radnika, a nedavno je uz pomoć turske kreditne linije proširila proizvodnju i zaposlila novih 20 radnika. Kompaniju su osnovali Midhat i Mladen 2007. godine. Sa vrlo skromnim početnim kapitalom, ali jakim iskustvom u tekstilnoj industriji. ElchyTex-ovi pogoni smješteni su u nekada dobro poznatom krugu tekstilne fabrike Mahnjača, koja je prije rata zapošljavala 1.500 radnika.
Postoji jedan određen senzibilitet, ljudi koji su radili ranije, imali iskustva, sve je to doprinijelo da se krene u ovom pravcu , tekstilne industrije i da se proizvodnja zanovi, priča nam osnivač Mladen Ivešić.
Direktor Midhat Karamehmedović kaže da se su radili mnogo toga. Osnovna proizvodnja je bila radna odjeća, dakle uniforme počev od medicinskih pa do vatrogasnih.
I te narudžbe su uglavnom rađene za domaće tržište. Kasnije su počeli i izvoziti. Najprije kao kooperanti jedne njemačke kompanije s kojom su počeli izrađivati autopresvlake za Golf GTI, a onda su počeli šiti ambalaže za autopresvlake. Svojim kvalitetom uspjeli su osvojiti i najzahtijevnije svjetske proizvođače automobila.
Radimo sve vrste Audija A6, A8, Q5,Q7 i tu je još Porsche Panamera i Spider, ističe Ivešić.
A kada je riječ o izvozu, Karamehmedović kaže da je riječ o Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji i naravno Njemačkoj. Nešto smo radili za Švicarsku i dosta naravno za domaće tržište, pojašnjava Karamehmedović.
Danas dnevno mogu proizvesti 5.000 komada zaštitinih navlaka za autosjedala + 7.000 tzv. Antikvić – odnosno protivklizajućih dijelova za sjedišta. Sa rastom proizvodnje, rasla je i potreba za radnicima. Trenutno u ElchyTex-u radi 100 radnika.
Amela Šehić, radnica, kaže da joj je važno da ima posao.
Naša je firma, za omladinu. Mali je grad i većina ih je zaposlena. Kakva je situacija nama je dobro.
Kasema Ibrahimagić radi već dvije godine. Kaže da su uslovi dobri i da lijepo zarade.
Karamehmedović objašnjava da je 90 posto radnika došlo bez ikakvog predzanja, a da je Kompanija mi smo taj kadar obučila.
Neki od radnika u ElchyTex su došli sa biroa za zapošljavanje, a neki su radno mjesto dobili zahvaljujući turskom kreditu kojeg je plasirala BBI banka prije godinu dana. 23-godišnja Antonija Jakovljević je jedna od njih. Posao u ElchyTex-u je njeno prvo radno iskustvo.
Sa mnom je došlo još 20 kolega. Svi smo vrlo sretni što radimo jer u mjestu kao što je Žepče, nemate mnogo izbora da radite. Ovo gdje smo mi je vrlo dobro, plate su redovne i doprinosi plaćeni, ispričala je Jakovljević.
Kreditna linija iz Turske pomoću koje je ElchyTex proširio proizvodnju i broj radnika, do sada je omogućila otvaranje novih 5.700 radnih mjesta u fabrikama širom BiH. Na ovaj način olakšan je povratak i život u prijeratnim domovima za više od 6.500 ljudi.
http://www.tv1.ba/vijesti/ekonomija/188 ... cytex.html
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#35 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Turski kredit: Poljorad iz Travnika izvor prihoda za 50 zaposlenih i 1.200 kooperanata

Kompanija Poljorad iz Travnika koja se bavi proizvodnjom mliječnih i proizvoda biljnog porijekla osnovana je 1990. godine kao mali porodični biznis.
Danas je to kompanija koja ima 50 stalno zaposlenih i više od 1.200 kooperanata iz cijele BiH.


"Nije teško doći do ideje. Teško je pronaći incijalna sredstva za pokretanje ili širenje biznisa. U ovom našem projektu puno nam je pomogla turska linija i BBI banka jer smo dobili sredstva po veoma povoljnoj stopi. Turski kredit je šansa koju smo iskoristili na najbolji način i sada smo vodeća kompanija u ovom kraju", kaže Vahid Skrobo, direktor Poljorada.

Proizvodnju sira “Dimko” počeli su sa 50 litara mlijeka, a danas svakodnevno prerađuju 20.000 litara.

"Ponosan sam na činjenicu da svi zaposleni imaju plaće i doprinose uplaćene na vrijeme. Ali, osim stalno zaposlenih mi imamo i više od 1.200 kooperanata od kojih otkupljujemo ovčije i kravlje mlijeko i svježi kupus, od kojeg pravimo gotov proizvod, kiseli kupus. Sve sirovine su veoma kvalitetne, pa su i naši proizvodi vrhunske kvalitete", kaže Skrobo.

Bosanskohercegovački proizvodi nastali pod obroncima planine Vlašić, osim što se mogu naći u svim velikim trgovačkim centrima u BiH i regionu, Poljorad izvozi u Ameriku i Australiju.

"Ništa od svega ovoga ne bi bilo moguće da svekoliki trud i naš rad nije prepoznala i BBI banka koja nam je putem turskog kredita omogućila da proširimo biznis i nastavimo uspješno poslovati", zaključuje Skrobo.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/turs ... /141009027
Captain Ahab
Posts: 807
Joined: 17/08/2014 04:01

#36 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Captain Ahab »

U regiji broj zaposlenih jedino raste u FBIH, konstantno pada u Hrvatskoj i RS, Srbija isto negativna
Iako se posljednjih dana vode žestoke rasprave o broju zaposlenih u Hrvatskoj, usporedili smo broj zaposlenih u zemljama u regiji. Tako primjerice, prema javno dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja zadnjih godina bilježi rast broja zaposlenih. U RS i Srbiji isto kao i u Hrvatskoj, zaposlenost konstantno pada.

2006. godine zaposlenih u FBIH bilo je 392.865, a 2014. godine broj zaposlenih porastao je na 444.506, što je, s obzirom na sliku koja se stvara o FBIH, više nego dobar podatak.

Hrvatska u to razdoblju bilježi pad. Tako je, recimo, 2006. godine bilo zaposleno 1.477.876, a danas ih je zaposleno 1.361.510. U Srbiji je 2006. godine bilo zaposleno 2.025.627. Danas, ta je brojka osjetno manja. Naime, u Srbiji je 2014. godine bilo zaposleno 1.755.372 ljudi. U Republici Srpskoj, 2006. godine bilo je 248.139 zaposlenih. Prema najnovijim podacima, zaposleno je 238.000 osoba.

BiH u brojkama

• Prema Zakonu o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2014. godinu budžet iznosi 1,797 milijardi KM, od čega su ukupni prihodi za financiranje institucija 950 milijuna KM, a prihodi za servisiranje vanjskog duga 846,39 milijuna KM.

• Vanjski dug Bosne i Hercegovine iznosi oko 3,8 milijardi eura ili 7,6 milijardi KM (podaci Centralne banke BiH za drugi kvartal 2014.) Vanjski dug Hrvatske iznosi 46,6 milijardi eura, a vanjski dug Srbije 20,66 milijardi eura.

• Najniža mirovina u Republici Srpskoj iznosi 169 KM, a u FBiH iznosi 326,17 KM.

• Prosječna netto plaća u Federaciji BiH (za srpanj 2014.) iznosi 840 KM, a u RS (za kolovoz 2014.) 825 KM – pri čemu treba imati na umu da se u RS i topli obrok računa u plaću, a u FBiH ne.

• PDV u BiH iznosi 17 posto i jedna je od rijetkih zemalja koja ima jedinstvenu stopu PDV-a, ali i koja nije povećavala PDV u vremenu krize (što je većina drugih zemalja uradila).

• Prije poplava, bili su zemlja koja je prema podacima Svjetske banke bilježila najveći industrijski rast u Jugoistočnoj Evropi – 2,6 posto...
http://www.business.hr/ekonomija/u-regi ... -negativna
Captain Ahab
Posts: 807
Joined: 17/08/2014 04:01

#37 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Captain Ahab »

Namjenska industrija
U BNT-Fabrici mašina i hidraulike Novi Travnik u četvrtak je održana pres-konferencija povodom potpisivanja višemilionskog Ugovora o isporuci proizvoda iz vojnog programa ove firme, koji će rezultirati i otvaranjem značajnog broja novih radnih mjesta.

Direktor BNT-a Novi Travnik Atif Rosić kazao je da se radi o isporuci dvije vrste minobacača, čija vrijednost iznosi 10 miliona KM.

Naglasio je da je poseban značaj ugovora u tome što će do kraja naredne godine uz 294 već zaposlena u ovom preduzeću biti uposleno više od 200 novih radnika, jer sa postojećom radnom snagom ne bi mogli ispoštovati taj ugovor.

Pritom je naglasio da će i preduzeću "Zrak" iz Sarajeva kao kooperantu na ovom projektu biti potrebna nova radna snaga, odnosno da će biti napravljeni uvjeti za upošljavanje novih radnika.

Rosić je govorio i o drugim projektima na kojima BNT trenutno radi, odnosno na kojima će raditi u budućnosti.

"Prošle godine smo pristupili modernizaciji i izradi novog proizvoda, pa ćemo do polovine iduće godine imati dva nova proizvoda u oblasti artiljerijskog oružja za kojima je velika potražnja u svijetu, posebno u državama koje rade na modernizaciji svojih oružanih snaga. Već iza nove godine ćemo ući u dva ili tri razvojna projekta iz oblasti vojne proizvodnje, što stvara realne šanse da preduzeće u narednim godinama može nastavi svoju tradiciju u proizvodnji, opstanak i prijem novih radnika", naveo je Rosić.

Kazao je da vjeruje da će se sve planirano, što podrazumijeva kupovinu nove opreme i edukaciju kadra, moći postići uz pomoć Vlade Federacije BiH, koja je većinski vlasnik BNT-a, a koja je u proteklom periodu dala značajan doprinos razvoju namjenske industrije u Federaciji BiH.

Ministar u Vladi Federacije BiH Zukan Helez kazao je da je većinsko vlasništvo u preduzećima namjenske industrije bilo dovoljan motiv da Vlada Federacije pomaže ovoj grani industrije.

"Dosad smo najviše pomogli Igmanu iz Konjica i tu su vidljivi rezultati, sa 900 do 1.000 radnika koji rade u tri smjene, kao i Ginexu iz Goražda. Ove dvije firme sada su potpuno konkurentne na svjetskom tržištu namjenske industrije, a na dobrom putu je i BNT Novi Travnik, posebno nakon dolaska nove uprave na čelu sa Atifom Rosićem i Besimom Belegićem", istaknuo je Helez.

Kazao je da je njegov motiv da se angažuje kada je u pitanju BNT to što je jedini ministar u Vladi FBiH iz Srednjobosanskog kantona i zbog toga što u fabrikama namjenske industrije, u ovom slučaju u BNT-u, radi veliki broj demobilisanih boraca i članova porodica šehida i poginulih boraca.

Naglasio je da će Vlada Federacije BiH i dalje stajati iza BNT-a i drugih firmi namjenske industrije.

"Sada ćemo pomoći u realizaciji jednog manjeg programa u BNT-u koji podrazumijeva regulisanje grijanja jer je to jedan od osnovnih uvjeta za rad bez teškoća tokom zime. U narednom periodu ćemo staviti Razvojnu banku u funkciju i pomoći ovim ljudima. Najveća satisfakcija je zapošljavanje, a evo ovdje će biti zaposleno oko 200 novih radnika, kazao je Helez, saopćeno je iz BNT-Tvornice mašina i hidraulike Novi Travnik.
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#38 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Olip iz Travnika uz pomoć turskog kredita zaposlio 250 radnika

Proizvođač modne obuće iz Travnika – Olip, 1991. godine imao je samo 100-tinjak zaposlenih.
Danas je to proizvodni gigant koji zapošljava 1.170 radnika i više od 1.000 kooperanata.


"Nekada smo proizvodili 270 pari dnevno. Širenjem proizvodnih kapaciteta dostigli smo broj od 5.500 pari svaki dan. To je oko 1.700.000 pari godišnje i predstavlja realizaciju od oko 25 miliona eura. Modna obuća iz Travnika može se naći u cijelom svijetu, ali većinu proizvoda izvozimo u Njemačku i Englesku“, kaže Omer Kapa direktor Olipa.

U razvoju travničkog Olipa pomogla je i turska kreditna linija.

"Za izgradnju nove proizvodne hale uzeli smo veoma povoljna sredstva iz turske linije. Jedan dio sredstava implementiran je putem BBI banke. Zahvaljujući turskom kreditu zaposlili smo novih 250 radnika“, naglašava direktor Olipa.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/olip ... /141010132
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#39 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Energoinvest u Albaniji realizirao posao vrijedan 31 milion eura

Predstavnici Energoinvesta d.d. Sarajevo prisustvovali su puštanju pod napon dalekovodne linije, 110 kV Erseke – Permet u Republici Albaniji.

"Radi se o značajnom projektu za našu kompaniju, u ukupnoj vrijednosti od 31 milion eura. Osim dalekovodnih linija na jugu, Energoinvest u Albaniji realizira još jedan veliki projekat na sjeveru zemlje – dalekovod 400 kV u vrijednosti od 28,5 miliona eura", saopćili su iz Energoinvesta.

Ceremoniji puštanja u pogon dalekovoda, pored direktora Energoinvesta Enesa Čengića i pomoćnika direktora za oblast inženjeringa Mersada Ramovića te njihovih zaposlenika u Albaniji, prisustovali su ministar energije i industrije u Vladi Albanije, Damian Gjinkuri, potpredsjenik Njemačke banke za obnovu i razvoj (KfW) Christoph Tiskens, generalni direktor Elektroprenosa Abanije, Engjell Zeqo, te predstavnici Ambasade Njemačke u Albaniji.

“Naši inženjeri, projektanti, monteri, radnici pokazuju da u vrlo teškim i zahtjevnim uslovima na jugu Albanije mogu uraditi kvalitetan posao, proizvod koji je vrhunski, a to na ovom projektu potvrđuju i albanske vlasti, ali i naši njemački finansijski partneri. Dobijeni poslovi, njihova uspješna realizacija, svrstali su Energoinvest kao lidera u elektroenergetici u ovom djelu Evrope. Potvrda tome je i upravo pristigla obavijest o dobijanju još jednog velikog projekta u regionu. Naime, Crnogorski elektroprenosni sistem dodijelio je Energoinvestu posao za izgradnju dalekovoda od 400 kV Čevo – Pljevlja u ukupnoj vrijednosti cca 29 miliona eura! Ovim je potvrđena i odlična međudržavna saradnja između Crne Gore i Bosne
i Hercegovine, a podršku su pružale aktuelne vlasti obje države", rekao je direktor Čengić.

Energoinvest zahvaljujući ugovorima koje realizira, te ovom novom u Crnoj Gori, omogućit će stabilno poslovanje kompanije, reference i otvaranje vrata za dobijanje novih poslova kako u regionu tako i na drugim tržištima. I pored ovih izuzetnih rezultata, i dalje veliki problem za kompaniju, nažalost, predstavlja rat u Iraku i Libiji, te nemogućnost naplate naših realiziranih ugovora, što otežava poslovanje, saopćili su iz Energoinvesta.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/ener ... /141015053
Megiddo
Posts: 396
Joined: 01/06/2014 23:37

#40 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Megiddo »

strong69 wrote:Image
Šta je ovo? Zasjedanje vijeća ministara BiH? :mrgreen:
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#41 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Bingo kupuje Interex

Bingo, najveći bh. lanac trgovina, uskoro bi trebao postati vlasnik Interexa.

O preuzimanju Interexa obaviješteno je i Konkurencijsko vijeće BiH koje mora odobriti kupoprodaju.

Ovu informaciju nam je potvrdio i Stjepo Pranjić, član Konkurencijskog vijeća BiH.

"Mogu samo reći da će ta transakcija biti odobrena Zakonom o konkurenciji BiH, a to znači da će biti analizirano tržište i da će iz te analize biti izveden zaključak da li dolazi do jačanja dominantne pozicije nakon čega će biti donesena odluka Konkurencijskog vijeća u smislu odobravanja predmetne transakcije, odnosno koncentracije", kazao je Pranjić za Klix.ba.

Nakon analize tržišta, Konkurencijsko vijeće trebalo bi donijeti pozitivnu odluku po ovom pitanju čime će Bingo definitivno postati vlasnik Interexa u našoj zemlji.

Iako niko nije potvrdio zvaničnu cijenu kupovine, spekuliše se o cifri od oko 30 miliona eura.

http://www.klix.ba/biznis/investicije/b ... /141027016
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#42 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Sarajevska mljekara Milkos: Deset godina od uspješne privatizacije

Sarajevska mljekara Milkos najstariji je proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH. Osnovana je 1953. godine, a tada je izgrađena donacijom UNICEF-a i bila je predviđena kao pomoć djeci Sarajeva u posljeratnim danima izgradnje zemlje.

Mljekara je osnovana kao samostalno preduzeće, potom je bila u sastavu IPK Sarajevo, a dugi niz godina i članica poslovnog sistema UPI Sarajevo.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je proizvodne pogone ove kompanije u industrijskoj zoni u Hadžićima, gdje smo razgovarali sa direktorom Adinom Fakićem.

S dipl. ing. prehrambene tehnologije Nedimom Hadžiomerovićem obišli smo proizvodne pogone mljekare, koja je u potpunosti automatizovana.

Uspješna privatizacija

Milkos je uspješno funkcionisao od osnivanja pa do početka rata 1992., kada je ušao u krizu iz koje nije izlazio do 2004. godine.

Upravo te godine privatizovala ga je kompanija Teloptic, koja je danas stopostotni vlasnik mljekare.

Teloptic se obavezao da će iz vlastitih sredstava izmiriti obaveze prema dobavljačima, da će zadržati svih 85 i dodatno uposliti nove radnike, što je ova kompanija i ispunila.

Od 2004. godine do danas Milkos je investirao oko 30 miliona KM u izgradnju novih građevinskih objekata, kupovinu nove najsavremenije opreme i uspostavljanje otkupne baze mlijeka.

Do danas je od privatizacije penzionisano 30 radnika, a trenutno je uposleno 140 većinom mladih radnika.

Mljekaru vodi mlad, stručan i obrazovan kadar iz oblasti mašinstva, elektrotehnike, prehrambene industrije i ekonomije.

Od 2007. na novoj lokaciji


Do 2007. godine mljekara je bila smještena na Pofalićima (preko puta Fabrike duhana Sarajevo).

"Prijašnja lokacija nalazila se veoma blizu centra grada, što je, uzevši u obzir posao kojim se mi bavimo - u krug preduzeća dnevno dođe dvadesetak cisterni sa mlijekom - bilo neprihvatljivo kako za grad, općinu, tako i za lokalno stanovništvo", rekao je Fakić.

Menadžment kompanije odlučio je da iz tog razloga potpuno novu mljekaru sa najsavremenijom opremom izgradi u industrijskoj zoni u Hadžićima.

Osnovnu liniju proizvoda Milkosa čine mliječni proizvodi i prerađevine od mlijeka: tetrapak mlijeko; sirevi i sirni namazi; pavlake, jogurti i kefir; te sokovi i voda.

U prosjeku ova mljekara dnevno proizvede oko 70.000 litara mlijeka dnevno (u ljetnom periodu 80.000, a u zimskom oko 60.000 litara).

Najtraženiji proizvodi u BiH su tetrapak mlijeko, zatim jogurti, kefir...

Farma "Spreča" u Kalesiji

Milkos i Teloptic su prije šest godina u Kalesiji izgradili najmoderniju i najopremljeniju farmu na Balkanu - farmu "Spreča".

Ova farma danas zapošljava oko 80 radnika.

Farma dnevno proizvede između 16.000 i 18.000 litara mlijeka, čime zadovoljava jednu trećinu ukupnih dnevnih potreba Milkosa, dok 1.500 farmera/kooperanata isporuči oko 40.000 litara mlijeka dnevno.

Fakić kaže kako danas u BiH oko 80 posto proizvođača mlijeka posjeduje do pet krava, a minimalan broj na farmi koji im može obezbjeđiti normalan život i zaradu je 20 krava.

"Najvažnije je za nas da investiramo u vlastitu farmu koja će nam biti polazna osnova za razvoj malih farmera. Taj način povezivanja farmera i prerađivača je veoma dobar, a mi im želimo omogućiti da kroz razvoj farme 'Spreča' teče i njihov razvoj. To znači da farma 'Spreča' uzgoji junice na vlastitom posjedu, proda ih farmerima po što povoljnijoj cijeni, a oni ih potom otplate mlijekom", naveo je Fakić.

Izvoz u EU je najveći problem

Fakić je naglasio da Milkos posjeduje halal i ISO certifikat 22000:2005.

Trenutno Milkos od 20 do 25 posto svojih proizvoda izvozi u zemlje CEFTA-e: Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju.

Najzastupljeniji je na tržištima Crne Gore i Makedonije, a nedavno je počeo i izvoz u Srbiju.

Međutim, nemogućnost plasmana proizvoda na tržište Evropske unije (EU) jedan je od najvećih problema sa kojima se susreće ova kompanija.

Inače, bh. mljekare još uvijek ne mogu izvoziti svoje proizvode u zemlje EU, jer BiH nije na vrijeme donijela potrebne pravilnike i osigurala efikasnu inspekcijsku kontrolu ovih proizvoda.

"Mi smo jedna od četiri mljekare kojima je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dalo odobrenje za izvoz u EU. Očekujemo da će i taj problem biti riješen do kraja ove godine", rekao je Fakić.

Brojna priznanja dokaz su kvaliteta


Milkos je do sada primio brojna priznanja kako u prijeratnom, tako i u poslijeratnom periodu.

Jedna takva nagrada ovoj je mljekari nedavno uručena u okviru 41. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajma šljive u Gradačcu.

Proizvodi Feta punomasni sir, Kefir 2,8% m.m. i Vajkrem zaslužni su što je Milkos dobio Zlatnu medalju ekstra klase.

"Mi smo mljekara koja ima 60-godišnju tradiciju. Imamo desetine takvih priznanja osvojenih u prijeratnom i poslijeratnom periodu. Nama je to postalo uobičajeno, jer smo svjesni da imamo kvalitetne proizvode", prokomentarisao je kratko Fakić.

Dodao je kako se Milkos svakodnevno nalazi pod nadzorom kantonalnog veterinarskog inspektora, koji uzima uzorke svježeg mlijeka, poluproizvoda i gotovog proizvoda i šalje ih na analizu u nezavisne laboratorije, koje potom utvrđuju njihovu ispravnost.

"Mi u ovih deset godina od okončanja privatizacije nismo imali nikakav problem koji bi utjecao na zdravlje potrošača", dodao je Fakić.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevs ... /141022097
Image
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#43 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Bingo otvara po jedan novi centar u Bugojnu i Goraždu

Najveći bosanskohercegovački trgovački lanac Bingo do kraja godine otvara dva velika centra

Riječ je o novim tržnim centrima koji će se prvo otvoriti u Bugojnu, a potom i u Goraždu, na prostoru od 10.000 kvadratnih metara. Centri će biti otvoreni do kraja 2014. godine, potvrđeno je za Klix.ba iz kompanije Bingo.

Trgovački lanac za narednu godinu planira realizaciju novih projekata i otvorenje novih tržnih centara. Novi projekti su trenutno u predugovornoj fazi, a o lokacijama novih centara javnost će biti pravovremeno obaviještena.

Također, za 14. novembar je zakazano otvorenje obnovljenog tržnog centra Bingo u Lukavcu, koji je pretrpio oštećenja usljed požara u julu mjesecu.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/bing ... /141107075
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#44 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Prevent u Potočarima: Novi pogoni i radna mjesta

Savjetnik za privredu u opštini Srebrenica Ćazim Salimović rekao je Srni da će do kraja novembra zvanično biti otvoren proizvodni pogon kompanije Prevent u Potočarima, gdje se probna proizvodnja obavlja već nekoliko mjeseci i zaposlenje je dobilo oko 70 radnika.

"Već u idućoj godini planirano je proširenje fabričkih kapaciteta, ali i proizvodnog programa i zapošljavanje još 40 radnika u tom kolektivu", istakao je Salimović.

On je naveo da se planiranom dinamikom izvode radovi na izgradnji hale za fabriku pomfrita, za šta su investitori iz BiH i Azerbejdžana obezbijedili oko sedam miliona KM.

Salimović precizira da ova fabrika treba da bude izgrađena i opremljena do sredine naredne godine, kada je predviđen njen početak rada.

"U toj fabrici zaposlenje će dobiti 45 radnika, dok će u drugoj fazi biti proširen proizvodni program i stvoreni uslovi za zapošljavanje još oko 20 radnika", rekao je Salimović.

On je najavio da će u idućem mjesecu biti položen kamen-temeljac i da treba da počnu planirani radovi na izgradnji objekta za novu fabriku metalske industrije u Skelanima u kojoj će biti zaposleno 20 radnika.

Lokacija za tu fabriku i još nekoliko mini pogona već je kupljena i tu treba du bude formirana mini industrijska zona. Salimović ističe da je potrebna dokumentacija za izgradnju fabrike pripremljena i sve saglasnosti dobijene.

Salimović tvrdi da već postoji tržište da će se metalni elementi koji se budu proizvodili u fabrici u Skelanima izvoziti u Njemačku.

http://www.klix.ba/biznis/privreda/prev ... /141110071
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#45 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

KONKURENCIJSKO VIJEĆE DALO SAGLASNOST
Spašeno 1000 radnih mjesta u BiH: Tuzlanski gigant kupio Interex, Bingo postaje vladar domaćeg tržišta!

Prvi Bingo hipermarket bit će otvoren u prostoru Interex-a u Novom Sarajevu, u Kolodvorskoj ulici

Prije nekoliko sedmica u javnosti se pojavila informacija da je najveći domaći trgovački lanac, Bingo iz Tuzle, Konkurencijskom vijeću BiH prijavio preuzimanje svih Interex-ovih tržnih centara. Kako ** No links ** Portal saznaje iz izvora bliskih tuzlanskom gigantu, danas je to i zvanično potvrđeno i Konkurencijsko vijeće BiH je ovu kupovinu odobrilo.

Ova informacija dolazi u trenutku kada na domaćem tržištu sve veći primat preuzima hrvatski Konzum, dok se istovremeno slovenačke kompanija Tuš povlači iz naše zemlje, ostavljajući ovdašnje dobavljače u dugovima i brojnim problemima, zbog čega je pokrenut i postupak pred Tužilaštvom BiH.

Tuš iza sebe ostavlja i gomilu radnika koji ostaju bez posla, a ista sudbina je čekala i uposlenike Interex-a, pošto se ovaj trgovinski lanac nalazio u nepremostivim gubicima i gotovo pred zatvaranjem. Tako je kupovinom Interex-a od strane domaćeg Binga spašeno blizu 1000 radnih mjesta, što se u u vrijeme strahovite ekonomske krize i dugogodišnje neimaštine u zemlji može smatrati pravim podvigom.
http://** No links **.ba/clanak/121695/spaseno-10 ... eg-trzista
User avatar
eluna
Posts: 12242
Joined: 06/05/2009 21:29

#46 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by eluna »

iz dna duše wrote:
M e m o wrote:mnogi kojima je u glavi socijalistički mentalitet bivših vremena ostao, ili ako su novije generacije "naslijeđen" od roditelja
ne mogu da prihvate da je Bosna tranzicijska zemlja, i da negdje lebdi između nakaradnog socijalizma i dolazećeg kapitalizma, očekujući valjda da odmah "s neba padnu" u najrazvijeniju fazu u kojoj su Švedska ili Njemačka i druge zemlje zapada koje su bile lokomotive
međutim, surova stvarnost je da se mora krenuti od početne faze, a to je prvobitna akumulacija kapitala, ono kroz šta su današnje gore spomenute moderne kap.zemlje prolazile prije 100 godina, kada su njihovi pradjedovi radili po 16 sati, onako kako opisuju filozofi Marks/Engels i ostali, da bi tek današnje generacije uživale polodove tog minulog rada njihovih predaka
a nama niko nije kriv što smo "protračili" to vrijeme u experimentu zvanom socijalizam, samoupravljanje i ostale gluposti te sada zaostajemo
@M e m o
Pitam ja tebe u ovoj bh pozitivi, što ti nabroja, i ja navedoh moj licni primjer, jesu li te firme zaista toliko pozitivne? je li jedna firma može biti svrstana u bh pozitivu ako radnicima kasne plate i po nekoliko mjeseci, kojima se isplacuje minimalaca, gdje radnik ne smije da se pobuni, jer dobija otkaz, gdje se doprinosi ne placaju...a istovremeno vlasnici i još par ljudi na vrhu imaju sve moguce povlastice i naravno redovnu platu i doprinose na punu platu.... Je li to bh pozitiva?
naravno da ne - ali radnici ćute, zašto se radnici ne bune???? kako neko može sebe ponižavati toliko da radi par mjeseci a da ne primi platu!?!? dozvoli - to je pitanje ličnog samopoštovanja i ljudskog dostojanstva - gdje je to sve nestalo!?!? nemojte mi reći da moraju tako jer nema posla - pogledajte samo koliko portala za traženje posla imamo, pa koliko oglasa tamo ima.

eto primjer sinkra - također vodeći proizvođać, veliki izvoznik, pobjede na sajmovima, itd. ... na par mjesta sam pisala ono što mi kolegica prenese koja tamo ima nekoga zaposlenog ....... ljudi iz uprave su totalni amateri kad je u pitanju organizacija proizvodnje, a nesigurnost radnika u svakom, pa i u fizičkom pogledu je van pameti ...... čovjeku je u rukama eksplodirala neka boca sa ljepilom i svo ljepilo mu izletilo u oči, i izgleda je ostao bez vida - a boca je pukla jer se ne čisti - pazi ovo: NIKAD se ne čisti!!!!! - a ne postoje rezervne i/ili zamjenske ..... pas mu mater - pa i svako maljoletno žensko zna da će joj se ljepilo u tubi stisnuti na vrhu i da neće moći da ga koristi ako to ne očisti a ovi kreteni vode industriju i drže boce pod pritiskom koje nikada ne čiste????? :-) :-) :-) :-) :-) :-) :-)

i "TO" neko kod nas zove uspješnom firmom!?!?! ..... ma gori smo mi kreteni koji to prihvatamo - treba naći vlasnika ili direktora svih firmi koje radnike drže kao robove i dobro ih nalemat

davno negdje klix je objavio da je supruga nekog biznismena, vlasnika firme, natjerala svoga supruga da živi par mjeseci sa platom koju daje svojim radnicima - e tu ženu zovem ličnošću i čovjekom, ovi naši nazovi biznismeni će svi redom prije ili poslije propasti
Drinski
Posts: 6344
Joined: 25/03/2014 10:24

#47 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Drinski »

M e m o wrote:KONKURENCIJSKO VIJEĆE DALO SAGLASNOST
Spašeno 1000 radnih mjesta u BiH: Tuzlanski gigant kupio Interex, Bingo postaje vladar domaćeg tržišta!

Prvi Bingo hipermarket bit će otvoren u prostoru Interex-a u Novom Sarajevu, u Kolodvorskoj ulici
Nameće mi se jedno pitanje, koje bih podijelio sa Vama.

Kada Senad sutra proda Bingo za masnu lovu strancima, ko će biti kriv: oni koji su hvalili Bingo "i gdje treba i gdje ne treba" (pa pomogli svojim parama razvoj Binga, odnosno time da ovaj "uvrne" više love) ili oni koji su kudili Bingo i "gdje treba i gdje ne treba" jer eto Bingo nije bio veca riba koja se ne da uloviti ?
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#48 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

Drinski wrote: Kada Senad sutra proda Bingo za masnu lovu strancima,
a otkud tebi info da će prodat :-)
ili si neka gatara pa ti se ukazalo u grahu
User avatar
M e m o
Posts: 821
Joined: 08/08/2014 09:27
Location: Tuzla

#49 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by M e m o »

eluna wrote:
i "TO" neko kod nas zove uspješnom firmom!?!?! ..... ma gori smo mi kreteni koji to prihvatamo - treba naći vlasnika ili direktora svih firmi koje radnike drže kao robove i dobro ih nalemat
dobro došla u zemlje tranzicije koje su u fazi prvobitne akumulacije kapitala
ne mogu se preskakat evolucijske stepenice pa imat odmah švedski, švicarski ili njemački kapitalizam, koji je DANAS praktički neki vid socijalizma
to buni neke od vas koji se još niste probudili iz socijalistčkog samoupravljanja
niko nam nije kriv što smo protraćili 50tak godina na gluposti druga Edvarda Kardelja i Tita i njihovih experimenata zvanih socijalistička utopija
Drinski
Posts: 6344
Joined: 25/03/2014 10:24

#50 Re: Pozitiva BH ekonomije

Post by Drinski »

M e m o wrote:
eluna wrote:
i "TO" neko kod nas zove uspješnom firmom!?!?! ..... ma gori smo mi kreteni koji to prihvatamo - treba naći vlasnika ili direktora svih firmi koje radnike drže kao robove i dobro ih nalemat
dobro došla u zemlje tranzicije koje su u fazi prvobitne akumulacije kapitala
ne mogu se preskakat evolucijske stepenice pa imat odmah švedski, švicarski ili njemački kapitalizam, koji je DANAS praktički neki vid socijalizma
to buni neke od vas koji se još niste probudili iz socijalistčkog samoupravljanja
niko nam nije kriv što smo protraćili 50tak godina na gluposti druga Edvarda Kardelja i Tita i nnjihovih experimenata zvanih socijalistička utopija
Iako se meni odmah postavlja pitanja kako ta pravila iz "prvobitne akumulacije kapitala" ne vaze i za poslodavce, nego samo za radnike (recimo tom privatnom poslodavcu ne pada na pamet da zivi u standardu tadasnjeg poslodavca), bitnije je sljedeće: u socijalizmu je vise bilo kapitalizma nego sada u poslovanju tih privatnika iz "prvobitne akumulacije kapitala".
M e m o wrote: ili si neka gatara pa ti se ukazalo u grahu
Koliko ja vidim, ti si grah i posadio, i pobrao i pojeo, pa on sada iz tebe progovara. :lol:
Post Reply