Povrtlarska / baštovanska proizvodnja kao sitna industrija

[Toto]

Tema Báščaje namjenjena: hobistima, tradicionalistima, gastroljubcima, hortkulturnjacima, poguzijama, ekscentricima, aksamlijama, etnoljubcima, i svima koji u njoj mogu da pronadju neki hajirlook.

Ova tema je namjenjena onima: koji na bazi povrtlarstva/ bastovanstva planiraju da zametnu samoodrziv i profitabilan poduzatnicki poduhvat/ biznis/sitnu industriju; hoce sebi I svojima obezbjediti radno mjesto I/ ili priliku za dopusnku dohodovnu aktivnost.

Povrtlrstvo je biljna proizvodjja fokusirana na povrtlarske kulture.

Povrlarstvo kao poslovni poduhvat/ biznis je specifican po tome sto daje priliku za odrziv I profitabilan bizis na manjim poljoprivrednim povrsinam I sa manjim obimom proizvodnje uz neke specificnsti.

[Toto]

Ova osobina povrtlarstva proizilazi iz specificnosti povrtlarskih proizvoda/kultura koje one imaju na trzistu ili nekim trzisnim nisama.

Njiva kao radni/profitni cenar moze maksimizrati profit samo ako je na njoj organizovana masovna produkcija I najcesce kao monokultura.

[Toto]

Ako se proizvodnja mora organizovati kao maloserijska proizvodnja i na manjim povrsinama onda se njivi mora pridodati neki drugi radni/profitni centar gdje ce bastovan moci upravljati/maksimizirati profit. Kod povrtlarstva je to u pravilu prodaja/trgovina/pijaca, a u nekim slucajevima I prerada. Znaci: nema profitabilnog I uspjesnog malog biznisa sa povrtlarstvom bez svog standa na pijaci /piljare/zelenare.

Na njivi se upravlja troskovima a na pijaci profitom. Ako mali biznismen ne stvori sebi priliku da upravlja troskovima I profitom onda tu nem odrziva biznisa.

[Toto]

ZAsto? Mali biznisi moraju imati konstantan/svakodnevan/heftican dotok svjezeg novca/kesa I mogucnost da upravljaju profitom. Tako ne ovisi od trgovca i kredita/mikrokredita i drugih monopola.

Nema profitabilosti ako se upravlja samo njivom.

Bastovan/povrtlar ne mora na svom standu plasirati sve sto proizvede. Neka proda onoliko koliko mu je potrebno obrtnog kapitala, za ono vijerme koliko traje prodaja u povrtlarskoj sezoni tj. 16-18 sedmica.

Posto je u bastovastvu relacija Njiva >>Pijaca obavezna, onda u pravilu znaci da poduzetnik mora organizovai sopstveni “unutrasnji transport” na toj relaciji tj distribuciju. A to opet znaci da poduzatnik ima mogucnost da organizujei dostavu I ili kucnu dostavu za neke klijente -koji mu ne dolaze na pijacu. Tako siri trziste, uvecava obim proizvodnje, prodaje itd.

Za povrtlare trzisna nisa mogu biti restorani, hoteli, piljari, manje granaplije, street food industrija: cevabdzijama treba mladi luk, burekdzijama treba spanjak, blitva itd..
Kad se ne ide na pijacu distribuira se ostalim klijentima.

Uz sopstvenu proizvodnju, prodaju I distribuciju poduzetnik mora organizovati sopsteno planiranje, organizaciju, marketing
Ako se nekome ucinilo da je ovaj niz obaveza prevelik: onda se treba zapitati je li on uopste za biznisa. Nema sustinske razlike izmedju uspjeana malog I velikog biznisa.

Za uvod je vazno reci sta povtlarstvo kao sitna industrija/biznis nije:
-proizvodnja na veliko;
-monokultura;
-proizvodnja za nepoznatog kupca;
-hobby;
-sezonski posao;
-za ljenjivce, snobove, depresivne, impresivne, tabijasuse…;
-samo za seljake;
-samo za profesionalce: agronome, hortkulturjake ..
-samo i jedino plastenicka proizvodnja.

Da bi otpoceli sitnu indusriju sa povrtlarstvom ne morate imati masinski park /traktore, freze, prskalice/ jer je sve to isplatinije iznajmiti.

AKo biznis uspije I prosiri proizvodnja na vece povrsine onda se mzoe razmisljati o sopstvenom masinskom parku. Tad se ima od cega vracat kredit itd.

Ne morate imati ni sopstveno zemljiste. Troskovi najma obradive zemlje u BiH su jako jako niski. Rentabilnije je iznajmljivati vec kupovati - ako se ne radi o okrupnjavanju vlastitog posjeda.

[Toto]

Povrtarska proizvonja kao poslovni system se jako uspjeno moze siriti I po dubini I po sirini dekompozicije sistema. Po dubini se moze prosirivati na vlastitu proizvodnju sjemenskog I rasadnog materijala, kako za reprodukciju, tako I za trziste.

Po sirini system se moze prosiriti na neke oblike prerade na bazi sopstvenig sirovina

Povrtlar cesto moze doci u sitiaciju da ima viskove, zbog rodne godine ili velike ponude na trzistu. Najvecu glupost koju poduzetnik moze da uradi: je da baca sopstveni proizvod u koji je mnogo investirano. To se ne bi trebalo radii iz obicnog poslovnog ponosa I poslovne etike..

[Toto]

Svaki plastenik se lako I jeftino moze redizajnirati u solarnu susaru pa ne bacati viskove pradajza, paprika, patlidzana itd

Vrhunski organizirani povrtlari I poduzatnici dizajniraju “suhi program” na bazi sopstvenih sirovina/poluproizvoda, tako da u svoju prodaju plasiraju samo proizvode prve klase -za koje postizu najvecu cijenu a drugu I trecu klasu odmah salju u sopstvenu preradu/susaru.

Suhi paradajz je vrhuska delikatesa u najcuvenijim kuhinjama; iznimno skup I cjenjen prozvod.
Nki povrtlari svu proizvodnju nekih kultura / bamje/ preusmjeravaju u “suhi program”, jer imaju veci profit.
Suseno povrce produzje prodajnu sezonu.[/quote]

[Toto]

kad mogu u Kaliforniji 'vako susiti na Suncu mogu vala i u Hercegovini

[radiostar]

ja sam vrlo zainteresovan za ovu vrstu aktivnosti
imam nesto malo zemlje na raspolaganju, ali jos se nisam dovoljno udubio u tematiku da bih znao tacno sta hocu

@Toto, hvala na trudu, nadam se da neces odustati od ove teme

[pemanapemani]

ZAsto? Mali biznisi moraju imati konstantan/svakodnevan/heftican dotok svjezeg novca/kesa I mogucnost da upravljaju profitom. Tako ne ovisi od trgovca i kredita/mikrokredita i drugih monopola.

Nema profitabilosti ako se upravlja samo njivom.

Bastovan/povrtlar ne mora na svom standu plasirati sve sto proizvede. Neka proda onoliko koliko mu je potrebno obrtnog kapitala, za ono vijerme koliko traje prodaja u povrtlarskoj sezoni tj. 16-18 sedmica.

Posto je u bastovastvu relacija Njiva >>Pijaca obavezna, onda u pravilu znaci da poduzetnik mora organizovai sopstveni “unutrasnji transport” na toj relaciji tj distribuciju. A to opet znaci da poduzatnik ima mogucnost da organizujei dostavu I ili kucnu dostavu za neke klijente -koji mu ne dolaze na pijacu. Tako siri trziste, uvecava obim proizvodnje, prodaje itd.

Za povrtlare trzisna nisa mogu biti restorani, hoteli, piljari, manje granaplije, street food industrija: cevabdzijama treba mladi luk, burekdzijama treba spanjak, blitva itd..
Kad se ne ide na pijacu distribuira se ostalim klijentima.

Uz sopstvenu proizvodnju, prodaju I distribuciju poduzetnik mora organizovati sopsteno planiranje, organizaciju, marketing
Ako se nekome ucinilo da je ovaj niz obaveza prevelik: onda se treba zapitati je li on uopste za biznisa. Nema sustinske razlike izmedju uspjeana malog I velikog biznisa.

Za uvod je vazno reci sta povtlarstvo kao sitna industrija/biznis nije:
-proizvodnja na veliko;
-monokultura;
-proizvodnja za nepoznatog kupca;
-hobby;
-sezonski posao;
-za ljenjivce, snobove, depresivne, impresivne, tabijasuse…;
-samo za seljake;
-samo za profesionalce: agronome, hortkulturjake ..
-samo i jedino plastenicka proizvodnja.

Da bi otpoceli sitnu indusriju sa povrtlarstvom ne morate imati masinski park /traktore, freze, prskalice/ jer je sve to isplatinije iznajmiti.

AKo biznis uspije I prosiri proizvodnja na vece povrsine onda se mzoe razmisljati o sopstvenom masinskom parku. Tad se ima od cega vracat kredit itd.

Ne morate imati ni sopstveno zemljiste. Troskovi najma obradive zemlje u BiH su jako jako niski. Rentabilnije je iznajmljivati vec kupovati - ako se ne radi o okrupnjavanju vlastitog posjeda.

Odlična tema.

Samo bih dodao na ovo boldirano - nije isto kada imaš mali biznis u poljoprivrednoj industriji i recimo trgovini ili uslugama. Posebno je zeznuto na početku kada sam trebaš obavljati sve navedene korake.
Šta hoću reći - nije isto čitav dan biti na njivi i onda kasnije planirati marketing ili stajati u radnji i usput dumati o poslovnoj strategiji.

Druga stvar - podrška države kroz pozitivna zakonska rješenja.
Čevabdžija i burekdžija imaju izbor da odu na Hecu (pijaca na veliko u Sarajevu) i kupe mladi luk za 0,25 KM ili paradajz za 0,60 KM.

Govorim iz iskustva. Kada god sam surađivao sa malim trgovinama ili restoranima uvijek je cijena na Heci bila referentna.

Treća stvar - udruživanje malih poljoprivrednih gazdinstava. Nekoliko gazdinstava koja u prosjeku imaju od 1 do 5 duluma obradive površine planskim udruživanjem mogu biti konkurentni i ponuditi proizvode većim trgovačkim lancima.

[Toto]

ja sam vrlo zainteresovan za ovu vrstu aktivnosti
imam nesto malo zemlje na raspolaganju, ali jos se nisam dovoljno udubio u tematiku da bih znao tacno sta hocu

@Toto, hvala na trudu, nadam se da neces odustati od ove teme

Teško da ćeš na ovome forumu moći da saznas nešto iz ''struke'' Ti bi od toga trebao da kreneš.Samo znanjem možes izbjeći početne poteškoće.

Ovaj forum može poslužiti, za ono što @pema ističe: udruživanje, povezivenje i za upoznavanje i analizu tržišta (Sarajeva) kojeg ovaj forum uglavnom pokriva.
Moraš da se upoznas sa mikro- klimom, vremenima mrazeva;da li ćeš saditi/sijati rane ili kasne sorte itd.
Moraš zemlju pripremiti

[graue_maus]

[Toto]

Šta hoću reći - nije isto čitav dan biti na njivi i onda kasnije planirati marketing ili stajati u radnji i usput dumati o poslovnoj strategiji.

Proizvodni ciklus u jednoj sezoni se odvija 18-20 sedmica. U ostatku godine su znatno smanjene aktivnosti na njivi, pa ostaje vremena i za planiranje.

[Toto]

Treća stvar - udruživanje malih poljoprivrednih gazdinstava. Nekoliko gazdinstava koja u prosjeku imaju od 1 do 5 duluma obradive površine planskim udruživanjem mogu biti konkurentni i ponuditi proizvode većim trgovačkim lancima.

Bez udruživanja nema onoga drugog. Kako bi bilo najbolje da se udružuje? Po kom kriteriju?

[pemanapemani]

Šta hoću reći - nije isto čitav dan biti na njivi i onda kasnije planirati marketing ili stajati u radnji i usput dumati o poslovnoj strategiji.

Proizvodni ciklus u jednoj sezoni se odvija 18-20 sedmica. U ostatku godine su znatno smanjene aktivnosti na njivi, pa ostaje vremena i za planiranje.

Proizvodni ciklus u plastenicima traje puno duže.
Jebi ga, iz iskustva, na području Sarajeva možeš imati dva ciklusa špinata i zelene salate (sjetva polovinom septembra i početkom decembra) i jedan - paprika, paradajz, patlidžan, buranija... Naravno, ako je godina nakaradna, onda idu dva ciklusa.
Ukratko, nema baš puno praznog hoda.

Udruživanje i kriteriji - Udruživanje do deset PPG-a (porodično poljoprivredno gazdinstvo) koji će se bazirati na tri/četiri kulture + dio sa različitim začinskim biljem.
Ne znam baš najbolje trenutnu situaciju, jer me euforija oko udruživanja popustila prije dvije tri godine, ali najbolja bi bila forma zadruge.
Danas imaš mogućnost da budeš nevladina organizacija ili da registruješ firmu. Zadruga bi bila nešto između i mogla bi biti rješena tako da poljoprivrednicima olakša određene birokratske zapreke.

[Toto]

Kolika bi bila najmanja ukupna površina zemljišta kojem bi raspolagala takva zadruga?

[pemanapemani]

Kolika bi bila najmanja ukupna površina zemljišta kojem bi raspolagala takva zadruga?

Minimalno 3 hiljade kvadrata plastenika (recimo, 10 malih poljoprivrednih gazdinstava sa po 300 m2 plastenika).

Ili 50 duluma na otvorenom (25 malih gazdinstava sa po 2 duluma)

Naravno, broj gazdinstava ne bi trebao biti ograničen, ali da bi registrovao poljoprivredno gazdinstvo, koliko sam upućen, moraš imati 300 m2 plastenika ili 2 duluma njive koju obrađuješ.

Mislim da je to minimalna obradiva površina sa kojom bi mogao biti konkurentan za suradnju sa nekim trgovačkim lancem na području jednog kantona.

[Toto]

Mnogo je važnije da zakonski minimumi mogu obzbjediti min. lični dohodak + država za jedno radno mjesto.

[Toto]

Da li zadruga ima pravo osnovati svoju kreditnu zadrugu za kreditiranje svojih članova?

[Toto]

Mogli bi FBIH i RS ovako.

Srbija i Hrvatska zajedno razvijaju organsku proizvodnju

Datum: 16.07.2017. Izvor: B92

Osječko-baranjska županija će u saradnji sa Severnobačkim i Južnobačkim okrugom u Vojvodini u naredne dve godine razvijati organsku proizvodnju.

Centar novih znanja i inovacija u ovoj vrsti poljoprivrede biće Istraživačko-razvojni centar u Selenči, saopštio je Centar za organsku proizvodnju Selenča (COPS).

Reč je o projektu „Organik bridž“ (Organic Bridge), koji su pripremili i implementiraće ga, sa hrvatske strane Grad Valpovo i organizacija „Tera tehnoplis“ iz Osijeka, a sa srpske strane Centar za organsku proizvodnju Selenča (COPS) i „Teras“ iz Subotice.

Njihov projekat jedan je od 24 odobrena u okviru prekograničnog programa Hrvatska-Srbija (Interreg IPA Cross-border Cooperation Programme Croatia-Serbia 2014-2020), koji su odabrani od ukupno 127 pristiglih projekata.

Projektna menadžerka COPS-a Biljana Viduka kazala je da je cilj projekta da doprinese unapređenju konkurentnosti Osječko–baranjske županije i Severnobačkog i Južnobačkog okruga kroz razvoj novih i unapređenje postojećih proizvoda, usluga i brendova u organskoj proizvodnji.

Projekat traje 24 meseca i realizovaće se kroz niz aktivnosti s obe strane granice, a COPS će, između ostalog, preneti iskustva i znanja partnerima iz Hrvatske kroz podršku u osnivanju sličnog centra u Valpovu, te kroz istraživanja, obuke i kreiranje brendova.