Posao za OHR: Ilegalna HZ HB dala Hrvatskoj 30 brana itd?

[Sting]

FEDERACIJA BIH OPTUŽUJE HEP ZA ILEGALNO KORIŠTENJE BUŠKOG JEZERA

Ministar prostornog uređenja i okoliša Federacije Bosne i Hercegovine Ramiz Mehmedagić optužio je Hrvatsku elektroprivredu (HEP) da protuzakonito koristi kapacitete Buškog jezera u Hercegovini za proizvodnju električne energije tvrdeći kako Hrvatska i BiH nikada nisu na pravi način regulirale kontrolu nad ovom najvećom umjetnom akumulacijom u Europi.

U izjavi koju je u utorak prenijelo sarajevsko 'Oslobođenje',
Mehmedagić je ustvrdio kako je svako poslovanje HEP-a na području
Buškog jezera nezakonito dok Hrvatska i BiH ne potpišu ugovor o
imovinskim odnosima.

Ugovor kojim se HEP-u prepušta korištenje hidroenergetskih potencijala
Buškog jezera potpisale su 1996. godine vlasti nekadašnje Hrvatske
Republike Herceg-Bosna ustupivši na taj način Hrvatskoj pravo na
uporabu više od 30 brana, crpnih postaja, kanala i mostova izgrađenih
na teritoriju BiH, točnije njenih općina Livno i Tomislavgrad.

Projekt Buškog jezera zajednički su 70-ih godina 20. stoljeća izvele
tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj izgrađena
hidroelektrana 'Orlovac', dok je na teritoriju BiH izgrađena
akumulacija na površini od oko 40 četvornih kilometara.

Ugovorom iz 1996. godine Herceg-Bosna je prepustila HEP-u pravo
eksploatacije vode iz Buškog jezera odrekavši se dijela profita
dobivenog od proizvedene struje.

HEP je preuzeo obvezu izmirivanja naknade vlastima BiH za uporabu
potopljenog zemljišta na teritoriju te države.

Ramiz Mehmedagić tvrdi kako se na taj način zapravo povrijedio
integritet BiH te da će postojeći ugovor s HEP-om sigurno biti
poništen čim dvije države reguliraju imovinske odnose.

'U međuvremenu možemo konstatirati kako Hrvatska koristi dijelove
zajedničke imovine u BiH dok se našoj državi istodobno osporava pravo
na raspolaganje imovinom u RH', kazao je Mehmedagić.

Sličnog je mišljenja i federalni ministar energetike i industrije Izet
Žigić koji je ocijenio kako upravljanje Buškim jezerom predstavlja
teret u odnosima između dvije države.

Vlada Federacije BiH, kazao je Žigić, čak je utemeljila posebnu
stručnu skupinu koja je trebala svakog mjeseca podnositi izvješće o
mjerama koje se poduzimaju na rješavanju ovog problema no niti jedan
takav dokument do danas nije sačinjen.

Slične probleme oko tumačenja prava na korištenje hidroenergetskih
potencijala izgrađenih u vrijeme zajedničke države BiH ima i u
odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom.

Elektroprivrede s druge strane Drine tako godinama koriste struju iz
elektrana Bajina Bašta i Zvornik, a pri tom BiH čak ne plaćaju ni
naknadu za potopljeno zemljište.

Vlasti u Beogradu istodobno vrše pritisak na BiH da pristane na
izmjene granične crte na mjestima gdje su sagrađene hidroelektrane
nudeći razmjenu teritorija kako bi preuzeli i nadzor nad
akumulacijima.

Vlasti BiH do sada su takve prijeldoge odlučno odbijale.

Hina

Ma ljudi ovdje se ne treba puno zajebavati nego visoki Ashdown treba ponistiti sve i jedan ugovor koji je i onako potpisala firma Tudjman&Tudjman.


Nego vidi bande iz Srbije? Njima u akumulaciono jezero treba pustati balvane dok god ne pocnu placati za koristenje akumulacije?

O pomjeranju granica poslati ih u tri pizde materine kad god to spomenu.

Takodjer visoki Ashdown treba zajedno sa visokim OHR-om analizirati sve i jedan ugovor koji su spolni organi "HZ HB i Republike Sumske" potpisali sa Srbijom i Hrvatskoj jer kako vidimo ugovore su potpisavale firme Tudjman1Tudjman i Milosevic&Milosevic sto je protivno zdravom razumu i sto je ilegalno. Znaci visoki OHR treba reagirati i barem zaraditi nesto od silne love koja se upumpa u njegovo finansiranje. Znaci skuhati termoske kafe, uzeti plasticne case i plasticne tanjire u njih staviti par keksica i sjesti u konferencijsku salu i analizu ugovora koje su potpisale kompanije Tudjman&Tudjman i Milosevic&Milosevic.

Medjutim da bi oni i znali da ovo postoji trebaju nam one novinarske lisice iz Dana i ostalih SA, BiH novinski sranja koje se motaju ovuda i potajno citaju sta mudri ljudi pisu i kupe fazone. Znaci ajmo seronje upotrijebiti slobodno jedan copy/paste.

[Sting]

Poslanik Ante Colak otkriva kako je “Herceg-Bosna” krcmila svojinu BiH

Brane i kanali Buskog jezera u vlasnistvu Hrvatske

Tridesetak brana, pumpnih stanica, mostova, kanala i drugih objekata izgradjenih pocetkom 70-ih kao dio zajednickog projekta SRRBiH i SRH upisano je prije sadam godina u zemljisne knjige opcina Tomslav-Grad i Livno kao vlasnistvo HEP Zagreb, drzavnog preduzeca susjedne Republike Hrvatske, izjavio je za Oslobodjenje Ante Colak, poslanik HSS u federalnom Parlamentu. Pljacka drzavne imovine BiH pripremljena je pocetkom maja 1996. godine, samo dan prije nominalnog gasenja hrvatske paradrzavne tvorevine, kada je Ministarstvo prostornog uredjenja, graditeljstva i zastite okolisa HR “Herceg - Bosne” izdalo HEP-u rjesenje o upotrebi i dogradnji objekata izgradjenih na teritoriji BiH. Dvaput izigrani Godinu kasnije nasljednicima Bobanove paradrzave pomenuto je rjesenje posluzilo kao pravna podloga, ocito je, za nezakoniti i nemoralni cin upisa vrijednih hidroenergetskih objekta u vlasnistvo HEP-a. Federalni ministri prostornog uredjenja i energetike Ramiz Mehmedagic i Izet Zigic ustvrdili su za nas list da je vec i samo rjesenje HRHB o davanju na upotrebu hidroenergetskih objekata HEP-u nezakonit akt, buduci da je problem raspolaganja gornjim horizontima HE Orlovac (Busko jezero i niz drugih vodenih povrsina BiH) stvar medjudrzavnog ugovora o imovinskim odnosima izmedju BiH i RH.

Krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih zbog potapanja Buskog jezera iz dviju opcina iseljeno je 20 hiljada Hrvata. 40 posto energije proizvedene u RH nastaje kao rezultat djelovanja voda Buskog jezera

Colak tvrdi da je narod sa podrucja Livna i Tomislav-Grada ovim po drugi put izigran. Krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih zbog potapanja Buskog jezera iz dviju opcina iseljeno je 20 hiljada Hrvata, a onda su im vlasti HRHB oduzele i ono sto im je pripalo nakon raspada SFRJ, kaze. Cinjenicu da je BiH i njenim opcinama oduzeto ogromno bogatstvo potvrdjuje i podatak da 40 posto energije proizvedene u RH nastaje kao rezultat djelovanja voda Buskog jezera. “Potencijal ovog hidroenergetskog sistema je za 60 megavata veci od ukupnog potencijala HE Krsko”, tvrdi Colak, koji se jos od 2002. godine bori za ispravljenje nepravde prema stanovnicima dviju opcina. Nagrada za potapanje “Komunisticki funkcioneri iz Hercegovine, koji su 70-ih omogucili potapanje zemlje na podrucju dviju opcina dobili su stanove u Splitu i Zagrebu, a na slican nacin su vjerovatno nagradjeni i zvanicici HDZ koji su omogucili da se objekti sa Buskog jezera uknjize u vlasnistvo HEP-a”, kaze Colak.

HEP je voljom celnika HDZ postao vlasnikom i upravljacem hidroenergetskog kompleksa u BiH.

HEP je tako voljom celnika HDZ postao vlasnikom i upravljacem hidroenergetskog kompleksa u BiH. Pri tome u proteklih osam godina, koliko raspolaze Buskim jezerom, HEP je opcinama Tomislav-Grad i Livno rijetko uplacivao zakonsku naknadu za potopljeno zemljiste. A i kada je to cinio, novac je bio simbolican, nekoliko stotina hiljada maraka godisnje.

Opcina Tomislav-Grad, samo po ovom osnovu, godisnje trabala dobijati od HEP-a 900 hiljada KM, a Livno oko 700 hljada maraka.

Colak tvrdi da bi Opcina Tomislav-Grad, samo po ovom osnovu, godisnje trabala dobijati od HEP-a 900 hiljada KM, a Livno oko 700 hljada maraka.

[Sting]

Da li će BiH vratiti u svoje vlasništvo jedan od najvećih energetskih potencijala u državi

Čelnici paradržave 'Herceg-Bosne' Hrvatskoj poklonili Buško jezero

Izet Žigić: I u Hvratskoj mora da se zna šta je vlasništvo BiH l Ante Čolak: Pljačka državne imovine BiH pripremljena je početkom maja 1996. godine, dan prije gašenja hrvatske paradržavne tvorevine l Ramiz Mehmedagić: Ovim prirodnim bogatstvom se može koristiti samo na osnovama koncesionog prava


Na narednoj sjednici Vlade FBiH, najvjerovatnije, pokrenut će se pitanje nad vlasništvom Buškog jezera kod Livna, odnosno spornog ugovora sa Hrvatskom elektroprivredom (HEP), prema kojem je su svi infrastrukturni objekti za opsluživanje Buškog jezera prenijeti u vlasništvo ove kompanije iz Hrvatske. U posjed te imovine HEP je, kako se tvrdi, došla na osnovu dozvole za korištenje, koju je u maju 1996. godine ovom preduzeću izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Hrvatske Republike Herceg Bosne (HRHB). Riječ je o tridesetak brana, pumpnih stanica, mostova, kanala i drugih objekata izgrađenih početkom 70-ih, kao dio zajedničkog projekta SR BiH i SR Hrvatske, koji su prije sadam godina u zemljišne knjige općina Tomslav-Grad i Livno upisani kao vlasništvo HEP Zagreb.

Bezobzirna pljaČka BiH

Na takvu činjenicu ukazuje i poslanik HSS u federalnom Parlamentu Ante Čolak. Prema njegovim tvrdnjama, pljačka državne imovine BiH pripremljena je upravo početkom maja 1996. godine, samo dan prije nominalnog gašenja hrvatske paradržavne tvorevine, kada je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša HRHB izdalo HEP-u rješenje o upotrebi i dogradnji objekata izgrađenih na teritoriji BiH. Čolak je ubijeđen da je pomenuto rješenje poslužilo kao pravna podloga za protivzakonit čin upisa vrijednih hidroenergetskih objekta u vlasništvo državnog preduzeća iz druge države.
Federalni ministar prostornog uređenja Ramiz Mehmedagić kaže da ugovor HEP-om mora biti poništen, jer je to, ako ništa drugo, odluka nenadležnog organa, takozvane HRHB, koja nije bila nadležna za donošenje takvih odluka, jer su u pitanju koncesije i odnos između dvije države.
NerijeŠeno pitanje vlasniŠtva
Prema njegovim riječima, hidroenergetski potencijal Buškog blata je prirodni resurs BiH, a poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma Federacije BiH, i kao takav se može koristiti samo uz odobrenje i saglasnost nadležnih organa većeg bh. entiteta. S obzirom da je donesen Zakon o koncesijama u FBiH, ovim prirodnim bogatstvom se može koristiti samo na osnovama koncesionog prava zaključivanjem koncesionog ugovora između HEP-a i nadležnih organa FBiH. Prelaznim i završnim odredbama Zakona o koncesijama posebno je naglašeno da će sadašnji korisnici prirodnih resursa moći automatizmom, za narednih pet godina, steći koncesiono pravo, ali su dužni zaključiti koncesioni ugovor.
- Ukoliko je HEP izgradila određene objekte uz i na Baškom jezeru, takvi objekti mogu biti u vlasništvu HEP-a u vlasničko-pravnim odnosima koji se mogu ostvariti na način kako se objekti, koji su vlasništvo BiH, koriste u Hrvatskoj. Kako ovo pitanje između BiH i Hrvatske još nije riješeno, nameće se potreba da se ono riješi. Pitanje vlasništva već dugo čeka i kako Hrvatska namjerno odugovlači rješavanje ovog porblema, BiH ima pravo zaštititi svoje interese sredstvima i mjerama koji su joj na raspolaganju, kaže Mehmedagić.
On smatra da ovim pitanjem treba da se bave Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
- Mi se iz federalnog ministarstva prostornog uređenja i energetike, industrije i rudarstva uključujemo iz tog razloga što to osjećamo kao federalni problem, zbog toga što se Buško jezero nalazi na prostoru FBiH, da je zahvatilo ogroman prostor koji je potopljen, da su mnogi ljudi izvlašteni i iseljeni pirlikom potapanja i da je voda resurs BiH, koji se po Zakonu o koncesijama mora ugovoriti, bez obzira ko taj resurs koristi, kaže Mehmedagić.
Prema njegovim riječima, isti odnos, kao u slučaju Buškog jezera, svojevremeno je Jugoslavija imala sa Rumunijom oko Đerdapa. To je, kaže Mehmedagić, isti odnos koji će BiH uspostaviti i sa Srbijom, vezano za rudnik i hidroelektranu Zvornik, hidroelektranu Bajina Bašta...
- Moraju se uvažavati isti principi. Niko o tome do sada nije govorio samo zato što su Hrvati smatrali “Svejedno nam je, resurse koristi sestra Hrvatska pa šta” ili s druge strane Srbi smatraju “Sestra Srbija koristi resurse, pa šta”.
Međutim, BiH kao država mora zaštititi svoje interese na eksploataciji resursa i prirodnih pogodnosti koje ima, ako misli da bude ozbiljna država, kaže Mehmedagić, dodajući da je sada BiH suverena država, a države imaju pravo da među sobom ugovaraju odnose, ne da ih remete, da ih kvare, nego da ih samo preciziraju i da, u cilju dobrosusjedskih odnosa, računi budu čisti.
PoniŠtiti ugovor sa HEP-om
I federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Izet Žigić kategoričan je u tvrdnji da se ugovor sa HEP-om apsolutno treba poništiti, kao i sve posljedice i štete koje su tim ugovorom načinjene prema BiH.
- To ne znači da se sa Hrvatskom ne možemo dogovoriti, što je i naš princip, jer se vode nalaze na teritoriji BiH i bilo bi šteta da se zaustavi čitav projekt eksploatacije električne energije. Međutim, moraju se riješiti imovinski odnosi na kvalitetan način, količina struje i sve ono što takvi ugovori trebaju da sadrže. I u Hvratskoj mora da se zna šta je vlasništvo BiH, jer pitanje cijele imovine, naše imovine u Hrvatskoj, i mogućnost da s njom upravljamo nije do kraja riješena i na isti način trebamo posmatrati imovinu Hrvatske u BiH, kaže Žigić.
DrŽavno, ne eNtitetsko pitanje
Ministar Žigić vjeruje da će na prvoj narednoj sjednici Vlade bite razmatrana informacija vezana za Buško blato, kao i da će se Vijeću ministara BiH uputiti još jedan zahtjev da se ovaj problem rješava na međudržavnom nivou.
Ministarstvo na čijem je čelu će, dakle, proslijediti Federalnoj vlati omenutu informaciju, a ona će zauzeti stav o njoj. Žigić se nada da će taj stav biti u pravcu rješavanju ovoga problema i to na državnom nivou. Prema njegovom mišljenju, zbog značaja i u ekonomskom, ali i političkom smislu, s obzirom na odnose dvije države, ovo pitanje se ne može rješavati na entitetskom, nego na državnom nivou.
- Po istom principu treba rješavati i ostala slična pitanja, kao što je slučaj hidrocentrala i imovine na Drini sa Srbijom i Crnom Gorom. Ja to stavljam u isti kontekst neriješenih problema koje treba rješavati na državnom nivou, a ne na etnitetskom, jer entitetski nivoi nemaju mandat za to, naglašava ministar Žigić.
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, zbog formiranja Buškog jezera iz dvije opštine, Tomislav-Grad i Livno, iseljeno je 20 hiljada Hrvata. Prema riječima Ante Čolaka, koji se već više od dvije godine bori za ispravljanje ove nepravde, vlasti tadašnje Herceg Bosne oduzele su stanovnicima i ono što im je pripalo nakon raspada bivše Jugoslavije. Čolak tvrdi da 40 posto energije proizvedene u Hrvatskoj nastaje zahvaljujući Buškom jezeru, a da je potencijal ovog hidroenergetskog sistema za 60 megavata veći od ukupnog potencijala HE Krško.