Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Dolaskom Osmanlija na Balkan svi oni koji su presli na religiju Islam sigurno su promjenili i svoja stara imena i prezimena i uzeli muslimanska. Mogu li se ta stara imena i prezimena naci negdje u nekim otomanskim spisima, da vidimo kako su se ljudi prije prelaska na Islam zvali i prezivali?
Naravno da može. Postoje historijski radovi na tu temu.
Evo jedna pučka predaja:
Spoiler
Show
Magdalenina krijepost a i vanjština pritezale su susjedne momke; no kako ona ne htjede nikako da znade za ženidbu, odluci suplemenjak Frano Božic da upotrebi silu, u kojoj ga namjeri, rekao bih, potpomagala svakolika rodbina i kršcanska i muslimanska, dapace — kako se cini — i Magdalenina majka Angjelija. Desna ruka ovog momka bijase rogjeni mu brat muslimanske vjere imenom Mustaj, sin poglavitoga age onog podrucja, u velike uplivnog kod samog bosanskog beglerbega. Kad Magdalena na lijepe ne htjede udati se za Božica, Mustaj zasnuje otmicu, koju i izvede uz pripomoc sedmero Muslimana. Jednog dana, bijaše to 1624. godine, pošalje Angjelija kcerku Magdalenu k tetki u obližnje selo, oko kojega bijaše Mustaj postavio busije. Dok je tetka zašla u bašcu, a djevojka ostala sama kod skladišta za sijeno, naskoce otmicari Muslimani, zacepe joj usta te ju silom odvedu u opredijeljenu kucu, jednu talijansku milju udaljenu od sela Jekšaka.
http://www.infobiro.ba/article/568398
Za ovu temu iz žitija BOŠNJAČKE SVETICE svete Magdalene/Franice relevantnije je ovo:
Pisani se izvori po svojoj ortografji ne podudaraju u pogledu roditelja Magdaleninih. Talijansko žice nazivlje Magdalenina oca Miho Venosovic i Vuknasovic, dok ga druge isprave zovu Auksanovic, Vokasanovic. Zbog ove nesuglasice u izvorima obratili smo se na velec. o. Franju Frankovica gvardijana u Sutjeski, koji nam je javio, da pametari u Jelaškama znadu, da je tu bila „stara familija Vuksanovic, no da se sada zovu Božic od djeda Bože“. Po tome, kao što i po samim pisanim izvorima mislimo, da se Magdalenina porodica zvala Vuksanovic ili Vuknasovic. Jedna isprava nazivlje našu junakinju sa pridjevkom Pereš; a to bi jamcilo, da je Magdalenin otac bio Miho Pereš od plemena Vuksanovic. Jedan dio ovog plemena ostao je u katolicanstvu, te je od njega bio i Franjevac Martin Brguljanin, kojega naši izvori nazivlju Magdaleninim stricem; drugi dio bijaše poprimio muslimansku vjeru. A u tom baš i leži prvi romanticni zapletaj Magdalenina života. Od Miha Pereša-Vuksanovica i Angjelije Bogdienic rodila se mjeseca jula 1606. godine
Dolaskom Osmanlija na Balkan svi oni koji su presli na religiju Islam sigurno su promjenili i svoja stara imena i prezimena i uzeli muslimanska. Mogu li se ta stara imena i prezimena naci negdje u nekim otomanskim spisima, da vidimo kako su se ljudi prije prelaska na Islam zvali i prezivali?
Nije istina. Mnogi su ostavili patronimska i matronimska prezimena.
Ivanković, Marić, Klarić, ..... Ivan, Mara i Klara nisu sigurno muslimanska imena.
Dolaskom Osmanlija na Balkan svi oni koji su presli na religiju Islam sigurno su promjenili i svoja stara imena i prezimena i uzeli muslimanska. Mogu li se ta stara imena i prezimena naci negdje u nekim otomanskim spisima, da vidimo kako su se ljudi prije prelaska na Islam zvali i prezivali?
Nije istina. Mnogi su ostavili patronimska i matronimska prezimena.
Ivanković, Marić, Klarić, ..... Ivan, Mara i Klara nisu sigurno muslimanska imena.
Moja je porodica recimo dobila prezime po mjestu odakle je pobjegla u Bosnu nakon Karlovackog mira. Jedan krak porodice je sacuvao prezime koje je imao dok je zivio u priobalju (prezime je ascare italijansko - nasli smo isto prezime na Siciliji). Zanimljivo je da je naselje u Bosni gdje su zivjeli po prezimenu dobilo nastavak ic, a prezime se sacuvalo sa samoglasnikom na kraju.
Osnovni problem je što su do 18. vijeka bili rodovi/plemena/klanovi, a kasnije dolazi do ubrzanijeg rasta gradova i odseljavanjem od rodova i češćih popisa stanovništva i tada se ustaljuju prezimena.
To nema nikakve veze sa promjenom vjeroispovijesti. Promjena vjeroispovijesti ne znači smrt sjećanja niti "kretanje od nule".
Dolaskom Osmanlija na Balkan svi oni koji su presli na religiju Islam sigurno su promjenili i svoja stara imena i prezimena i uzeli muslimanska. Mogu li se ta stara imena i prezimena naci negdje u nekim otomanskim spisima, da vidimo kako su se ljudi prije prelaska na Islam zvali i prezivali?
veliki broj ljudi jeste promijenio prezimena, ali daleko od toga da su svi, ima nebrojeno mnogo primjera prezimena koje nose i muslimanske i krscanske porodice
plus i sama upotreba prezimena je u nekim krajevima relativno novija pojava (19.vijek)
Ne, slabo se ko odrek'o svoje prošlosti.
Nije to tako crno-bijlo kao što nacionalističke historiografije predstavljaju.
Kroz deftere i ostale osmanske arhivske dokumente se mogu pratiti mnoge porodice (Hercegovići, Sokolovići, Predojevići, Svetacčki/Svetačkovići itd.) Takođe, iz osmanskih deftera vidimo kako su se pojedinci sjećali po 3-4 generacije unazad svojih predaka i bliskih rođaka. ALI, prezimena počinju ustaljivati negdje krajem 18. vijeka, a u 19. vijeku imamo to da.više generacija nosi isto prezime i da se sjećaju samo tog prezimena ili da su ranije imali neko drugo prezimen, i to je taj period kada se konačno prelazi sa tih rodovsko-klanskih odnosa na nove odnose pod okriljem domaćeg merkantalizma i domaće manufakture.
slazem se sa tobom i apsolutno ti je tacna konstatacija pogotovo za prezimena i pocetak njihove sire upotrebe
ja sam samo reagovao na to da su svi oni koji su presli na islam promijenili prezimena sto nije slucaj
promjena prezimena se radila i unutar "muslimanske" onomastike narocito po patronimima
kada se sinovi i unuci odredjenog covjeka odluce da nose prezime po njemu, pa npr potomci Zulfikar pase Cengica nose prezime po njemu i dosta je takvih primjera
kod mene je npr predak promijenio prezime prije nekih 200injak godina sa prezimena koje je bilo toponimsko (po jednom madjarskom gradu) na patronimsko
s druge strane, majcino prezime koje je takodjer toponimsko (takodjer po jednom madjarskom gradu) je ostalo isto evo vec preko 300 godina a to prezime su dobili nakon progona iz Madjarske tj nakon osmanskog povlacenja iz tih krajeva krajem 17.vijeka
Dolaskom Osmanlija na Balkan svi oni koji su presli na religiju Islam sigurno su promjenili i svoja stara imena i prezimena i uzeli muslimanska. Mogu li se ta stara imena i prezimena naci negdje u nekim otomanskim spisima, da vidimo kako su se ljudi prije prelaska na Islam zvali i prezivali?
Naravno da može. Postoje historijski radovi na tu temu.
Evo jedna pučka predaja:
Spoiler
Show
Magdalenina krijepost a i vanjština pritezale su susjedne momke; no kako ona ne htjede nikako da znade za ženidbu, odluci suplemenjak Frano Božic da upotrebi silu, u kojoj ga namjeri, rekao bih, potpomagala svakolika rodbina i kršcanska i muslimanska, dapace — kako se cini — i Magdalenina majka Angjelija. Desna ruka ovog momka bijase rogjeni mu brat muslimanske vjere imenom Mustaj, sin poglavitoga age onog podrucja, u velike uplivnog kod samog bosanskog beglerbega. Kad Magdalena na lijepe ne htjede udati se za Božica, Mustaj zasnuje otmicu, koju i izvede uz pripomoc sedmero Muslimana. Jednog dana, bijaše to 1624. godine, pošalje Angjelija kcerku Magdalenu k tetki u obližnje selo, oko kojega bijaše Mustaj postavio busije. Dok je tetka zašla u bašcu, a djevojka ostala sama kod skladišta za sijeno, naskoce otmicari Muslimani, zacepe joj usta te ju silom odvedu u opredijeljenu kucu, jednu talijansku milju udaljenu od sela Jekšaka.
http://www.infobiro.ba/article/568398
Za ovu temu iz žitija BOŠNJAČKE SVETICE svete Magdalene/Franice relevantnije je ovo:
Pisani se izvori po svojoj ortografji ne podudaraju u pogledu roditelja Magdaleninih. Talijansko žice nazivlje Magdalenina oca Miho Venosovic i Vuknasovic, dok ga druge isprave zovu Auksanovic, Vokasanovic. Zbog ove nesuglasice u izvorima obratili smo se na velec. o. Franju Frankovica gvardijana u Sutjeski, koji nam je javio, da pametari u Jelaškama znadu, da je tu bila „stara familija Vuksanovic, no da se sada zovu Božic od djeda Bože“. Po tome, kao što i po samim pisanim izvorima mislimo, da se Magdalenina porodica zvala Vuksanovic ili Vuknasovic. Jedna isprava nazivlje našu junakinju sa pridjevkom Pereš; a to bi jamcilo, da je Magdalenin otac bio Miho Pereš od plemena Vuksanovic. Jedan dio ovog plemena ostao je u katolicanstvu, te je od njega bio i Franjevac Martin Brguljanin, kojega naši izvori nazivlju Magdaleninim stricem; drugi dio bijaše poprimio muslimansku vjeru. A u tom baš i leži prvi romanticni zapletaj Magdalenina života. Od Miha Pereša-Vuksanovica i Angjelije Bogdienic rodila se mjeseca jula 1606. godine
Naravno da može. Postoje historijski radovi na tu temu.
Evo jedna pučka predaja:
Spoiler
Show
http://www.infobiro.ba/article/568398
Za ovu temu iz žitija BOŠNJAČKE SVETICE svete Magdalene/Franice relevantnije je ovo:
Pisani se izvori po svojoj ortografji ne podudaraju u pogledu roditelja Magdaleninih. Talijansko žice nazivlje Magdalenina oca Miho Venosovic i Vuknasovic, dok ga druge isprave zovu Auksanovic, Vokasanovic. Zbog ove nesuglasice u izvorima obratili smo se na velec. o. Franju Frankovica gvardijana u Sutjeski, koji nam je javio, da pametari u Jelaškama znadu, da je tu bila „stara familija Vuksanovic, no da se sada zovu Božic od djeda Bože“. Po tome, kao što i po samim pisanim izvorima mislimo, da se Magdalenina porodica zvala Vuksanovic ili Vuknasovic. Jedna isprava nazivlje našu junakinju sa pridjevkom Pereš; a to bi jamcilo, da je Magdalenin otac bio Miho Pereš od plemena Vuksanovic. Jedan dio ovog plemena ostao je u katolicanstvu, te je od njega bio i Franjevac Martin Brguljanin, kojega naši izvori nazivlju Magdaleninim stricem; drugi dio bijaše poprimio muslimansku vjeru. A u tom baš i leži prvi romanticni zapletaj Magdalenina života. Od Miha Pereša-Vuksanovica i Angjelije Bogdienic rodila se mjeseca jula 1606. godine
Kakve bošnjačke svetice? O čemu bulazniš ti?
O prve dvije rečenice iz teksta za kojeg ste link postavili, "bulaznim":
Dne 30. decembra 1670. umrije u Rimu u koludrickom samostanu sv. Siksta i Domenika Bošnjakinja Franica Slavonka, pravijim imenom Magdalena Pereš od plemena Vuksanovic. Njezino pobožno življenje u samom Rimu pobudilo je toliko uvaženje, da ju smatralo sveticom.
Bosanac sa dna kace wrote: ↑29/02/2024 10:41
Za ovu temu iz žitija BOŠNJAČKE SVETICE svete Magdalene/Franice relevantnije je ovo:
Kakve bošnjačke svetice? O čemu bulazniš ti?
O prve dvije rečenice iz teksta za kojeg ste link postavili, "bulaznim":
Dne 30. decembra 1670. umrije u Rimu u koludrickom samostanu sv. Siksta i Domenika Bošnjakinja Franica Slavonka, pravijim imenom Magdalena Pereš od plemena Vuksanovic. Njezino pobožno življenje u samom Rimu pobudilo je toliko uvaženje, da ju smatralo sveticom.
Tako je označava autor teksta što uopšte ne znači da je ona to i bila.
O prve dvije rečenice iz teksta za kojeg ste link postavili, "bulaznim":
Dne 30. decembra 1670. umrije u Rimu u koludrickom samostanu sv. Siksta i Domenika Bošnjakinja Franica Slavonka, pravijim imenom Magdalena Pereš od plemena Vuksanovic. Njezino pobožno življenje u samom Rimu pobudilo je toliko uvaženje, da ju smatralo sveticom.
Tako je označava autor teksta što uopšte ne znači da je ona to i bila.
Crkva proglašava svetce, nikako nacije.
Autor je označava onako kako je navedena u relevantim izvorima, prvo pročitajte ono o čemu raspravljate
Nigdje je nisam rekao da crkva ne proglašava svetce i svetice.
Kakve nebuloze se pisu!!!
Ne postoje muslimanska imena, niti se bilo gdje u Kuranu navodi nesto slicno. Takodjer, nikakve Osmanlije nisu osvojile Balkan.
Musliman = monoteista!
AncientOne wrote: ↑25/03/2024 13:01
Kakve nebuloze se pisu!!!
Ne postoje muslimanska imena, niti se bilo gdje u Kuranu navodi nesto slicno. Takodjer, nikakve Osmanlije nisu osvojile Balkan.
Musliman = monoteista!
narocito po patronimima
