Popularna nauka

[n+1]

[n+1]

Evo nam Sabina objavila knjigu. Dobre kritike ima.

[sinuhe]

James Gleick The Information: A History, A Theory, A Flood
https://www.amazon.com/Information-Hist ... 1400096235
Odlicna knjiga. Od africkih tonalnih jezika i komunikacije bubnjevima do Claude Shannona. Spomenut i Avdo Medjedovic

[Laplace]

Od svih knjiga koje sam pročitao u vezi astronomije i astrofizike, najbolji uvid u kompleksnije, suptilnije procese razvoja Univerzuma od njegovog saomog začetka (ako se izuzme nešto što se ne može objasniti bez teorija velikog ujedinjenja, a vezano je za Veliiki prasak, za koji se smatra da se zapravo nikada nije ni dogodio) i teorije nastanka i evolucije Higsovog polja kroz primjer "Meksičkog šešira" mi je pružila knjiga Inflatorni Univerzun od Alana Guta. Ako imate neko elementarno znanje iz fizike, neće vam biti nešto naročito teško isprariti more primjera, iako jedino bi neki mogli imati problema sa terminologijom, jer se ipak radi o akademskoj knjizi.

U globalu nju bi smjestio ispred nekih dostupnih knjiga popularne nauke koje trenutno imam na polici (Kaku, Grin, Hokking, pa recimo i Hajzenberg, Bor - jer su se više bavili filozofijom, ali sa malim izuzetkom Linde.a, zauzetog istim pitanjem oko inflatorne kosmologije i fizike čestica. Fantastična knjiga, samo je više prošarana formulama), i koje su više prilagođenije masama, što je u jednu ruku dobro, međutim, one dosta kaskaju kada je posrijedi iznošenje konkretnijih primjera.

Dobro je što ne postoji bilo kakav konsenzus po pitanju trenutnog stanja u Univerzumu, jer je po prirodi sve podložno haosu i nasumičnostima.

Moja neka preporuka je da su knjige Karla Rovelija u jednu ruku interesarnije od knjiga Mičia Kakua. Mene je posebno fascinirala knjiga "Poredak vremena", ako naletite na nju, nemojte tek tako prođi pored nje.

Jedna knjiga za kojom trenutno tragam mi je trenutno van dometa, a jako bi je volio pomno pročitati, naslov joj je "Euklidov prozor" od Leonarda Moldinova.

Euklidov prozor mi je odneku poznat. Ili je imam negdje kod kuće ili sam je vidio u knjižari Kultura u Sarajevu.

P.S. Da, ima je u Laguni: https://www.laguna.rs/n263_knjiga_eukli ... aguna.html

[SmokingMan]

Od svih knjiga koje sam pročitao u vezi astronomije i astrofizike, najbolji uvid u kompleksnije, suptilnije procese razvoja Univerzuma od njegovog saomog začetka (ako se izuzme nešto što se ne može objasniti bez teorija velikog ujedinjenja, a vezano je za Veliiki prasak, za koji se smatra da se zapravo nikada nije ni dogodio) i teorije nastanka i evolucije Higsovog polja kroz primjer "Meksičkog šešira" mi je pružila knjiga Inflatorni Univerzun od Alana Guta. Ako imate neko elementarno znanje iz fizike, neće vam biti nešto naročito teško isprariti more primjera, iako jedino bi neki mogli imati problema sa terminologijom, jer se ipak radi o akademskoj knjizi.

U globalu nju bi smjestio ispred nekih dostupnih knjiga popularne nauke koje trenutno imam na polici (Kaku, Grin, Hokking, pa recimo i Hajzenberg, Bor - jer su se više bavili filozofijom, ali sa malim izuzetkom Linde.a, zauzetog istim pitanjem oko inflatorne kosmologije i fizike čestica. Fantastična knjiga, samo je više prošarana formulama), i koje su više prilagođenije masama, što je u jednu ruku dobro, međutim, one dosta kaskaju kada je posrijedi iznošenje konkretnijih primjera.

Dobro je što ne postoji bilo kakav konsenzus po pitanju trenutnog stanja u Univerzumu, jer je po prirodi sve podložno haosu i nasumičnostima.

Moja neka preporuka je da su knjige Karla Rovelija u jednu ruku interesarnije od knjiga Mičia Kakua. Mene je posebno fascinirala knjiga "Poredak vremena", ako naletite na nju, nemojte tek tako prođi pored nje.

Jedna knjiga za kojom trenutno tragam mi je trenutno van dometa, a jako bi je volio pomno pročitati, naslov joj je "Euklidov prozor" od Leonarda Moldinova.

Euklidov prozor mi je odneku poznat. Ili je imam negdje kod kuće ili sam je vidio u knjižari Kultura u Sarajevu.

P.S. Da, ima je u Laguni: https://www.laguna.rs/n263_knjiga_eukli ... aguna.html

Pitao sam ih ima vremena, i rekli su da nema. Kada skoknem do Beograda, možda za novu, kupim je.

[n+1]

Penrose > Sabine > Michio

[Saian]

https://www.theringer.com/tech/2019/3/5 ... ry-ranking

From Double Rainbow Guy to the Ellen Selfie to the Dress, let’s take a pseudoscientific journey through the past nine years of internet history to determine the single best day to be online

[RtrnOfSalisbury]

Penrose > Sabine > Michio

ova ljepotica ima mahanje od mene i fala ti boze da je neko poceo kocit sirenje gluposti. plus, sto je konacno neko uvidio da se sreder prakticno zajebavo sa svojijem mackama i kutijama a raja se nafatala

[n+1]

Što mahanje?

Al' šta kaže Penrose, ništa ja vas ne kontam.

Našaketali Mičija, neugodno mi bilo gledati.

[RtrnOfSalisbury]

pozitivno mahanje i cjelov pride pokusava naci gresku u premisama ... iz kojih poslije svasta proizajde. zamisli nekog putujue u proslost i ne zakoci na vrijeme ili zakoci prerano i pogrijesi godinu ... isto tako u buducnost jos samo fali neki naucnik da izadje sa teorijom da u vremenu postoje i saobracajci i semafori
micun vole tv, jebatga, navadio se i ne silazi ... mora da je fin osjecaj vazit na tv a niko ti ne smije nista rec

[n+1]

It's notable how many of the superstar physicists from Newton and Einstein through to Feynman have been theoreticians. Experimental physicists - utterly essential, apart from anything else to temper the imaginations of the theoreticians (which is probably why there are so many wild theories in cosmology) - rarely penetrate the popular imagination. Because Suzie Sheehy is covering the development of experimental particle physics here, she doesn't include arguably the greatest experimental physicist of all time, Michael Faraday - but as well as, for example, Rutherford and Thomson, there are plenty of names here that will be unfamiliar, making this an important book in uncovering the practical difficulties that particularly the early experimenters faced.

[n+1]

[Truba]

citam ovo al dobrano nesto zastarjelo
1973
al je princip jelte isti

[sinuhe]

O tome pisu knjige ljudi tvojih godina. Kozmologija kao grana nauke jedva da je postojala 1973.
Tamna energija otkrivena 1998 ima vise veze sa sudbinom svemira.

[SmokingMan]

Ovdje možeš pronači sijaset detalja o Crni rupama, čak je i korisnije, ta knjiga je propustila decenije novih straživanja. Ako te interesuju smarajući detalji. A i možeš preskočiti sve pa na Zaključke.


https://www.aanda.org/

[Truba]

Moram priznat da se spominjr 1992 i 1996
Drugo dopunjeno izdanje...s 2 dodatka na predgovor gdje pise da su na pojedinim mjestima ubacene nove spoznaje

A knjiga je iz 2005 dakle opet zastarjelo

[proama]

Pozdrav, da li ima besplatnih knjiga online u pdf na ovu temu, ili gdje se mogu pronaći knjige za kupovinu u printanom formatu na engleskom ?

[n+1]

Evo lijep razgovor o nauci koji me naveo na razmišljanje zašto naizgled više nije moguće o nauci razgovarati na ovaj način. Kako i kada su ovakvi razgovori zamijenjeni napola ludim logorejama Michio Kakua, ili onim paćenikom Kraussom koji razgovor o nauci koristi kao mrkvu da ti kaže ono što mu je zaista na duši, a to je da nema boga.

Onda kontam da je zapravo problem u tome što više nema ovakvih voditelja, koji postavljaju prava pitanja, i znaju o čemu pričaju, jer su vjerovatno novinarsku karijeru posvetili baš ovim pitanjima. Danas kad upališ bilo koji razgovor o nauci imaš efektivno circle jerk nekolicine istih tipova i moderatora koji se smješka i uglavnom ne miješa u vlastiti posao.

ANYWAY, da se vratim na video.

Zanimljivo mi je da sagovornici pozdravljaju novu interpretativnu paradigmu razumijevanja nauke koja nastupa vjerovatno negdje s Kuhnom. I mada ne spominju Kuhna izravno, govore nadugačko o tome kako ne postoji "naučni metod", što je ideja koju je ovaj izložio u svojoj poznatoj knjizi dvije godine prije ovog razgovora.

Ali se iz razgovora također jasno vidi da postmodernizam (mada ga nigdje ne spominju) počinje nagrizati ideju nauke i istine kao takve. Njima se to čini kao naredne stepenica u evoluciji naučnog promišljanja i vjerovatno ne mogu ni zamisliti do čega će dovesti.

Ali možda najvažnije: pedeset godina poslije, sva pitanja koja postavljaju još uvijek su relevantna. Samo postmoderno shvatanje nauke više nije svježe, nego toliko buđavo, da skoro poželimo vratiti se u svijet pređašnjeg razumijevanja stvari. A nazad se ne može i ne treba, naprijed ne vidimo kuda.

[SmokingMan]

Pozdrav, da li ima besplatnih knjiga online u pdf na ovu temu, ili gdje se mogu pronaći knjige za kupovinu u printanom formatu na engleskom ?

Amazon je imao sjajan book shop kojeg je Bezos ugasio. Book depository, ne sjećam da nije bilo naslove kojeg nisi mogao naći, plus, besplatna pošiljka širom svijeta. Alternativa ti je Better World Books, mada tu fali ponude, ali možeš naći, nadam se, što te zanima. Free shipping ti je preko 15$.

https://www.betterworldbooks.com/

https://www.betterworldbooks.com/go/shipping

[H323]

Spoiler

Show

Evo lijep razgovor o nauci koji me naveo na razmišljanje zašto naizgled više nije moguće o nauci razgovarati na ovaj način. Kako i kada su ovakvi razgovori zamijenjeni napola ludim logorejama Michio Kakua, ili onim paćenikom Kraussom koji razgovor o nauci koristi kao mrkvu da ti kaže ono što mu je zaista na duši, a to je da nema boga.

Onda kontam da je zapravo problem u tome što više nema ovakvih voditelja, koji postavljaju prava pitanja, i znaju o čemu pričaju, jer su vjerovatno novinarsku karijeru posvetili baš ovim pitanjima. Danas kad upališ bilo koji razgovor o nauci imaš efektivno circle jerk nekolicine istih tipova i moderatora koji se smješka i uglavnom ne miješa u vlastiti posao.

ANYWAY, da se vratim na video.

Zanimljivo mi je da sagovornici pozdravljaju novu interpretativnu paradigmu razumijevanja nauke koja nastupa vjerovatno negdje s Kuhnom. I mada ne spominju Kuhna izravno, govore nadugačko o tome kako ne postoji "naučni metod", što je ideja koju je ovaj izložio u svojoj poznatoj knjizi dvije godine prije ovog razgovora.

Ali se iz razgovora također jasno vidi da postmodernizam (mada ga nigdje ne spominju) počinje nagrizati ideju nauke i istine kao takve. Njima se to čini kao naredne stepenica u evoluciji naučnog promišljanja i vjerovatno ne mogu ni zamisliti do čega će dovesti.

Ali možda najvažnije: pedeset godina poslije, sva pitanja koja postavljaju još uvijek su relevantna. Samo postmoderno shvatanje nauke više nije svježe, nego toliko buđavo, da skoro poželimo vratiti se u svijet pređašnjeg razumijevanja stvari. A nazad se ne može i ne treba, naprijed ne vidimo kuda.

Poprilično fin intervju, postavi ovakvih stvari više ako naletiš.

Zanimljiv dio nekad pred kraj: govori kako tadašnji autori univerzitetskog udžbenika pišu "nadamo se da će STR postati gradivo srednje škole". Da je Sprečo živ da ovo vidi...

Danas kad upališ bilo koji razgovor o nauci imaš efektivno circle jerk nekolicine istih tipova i moderatora koji se smješka i uglavnom ne miješa u vlastiti posao.

Nekad mi se čini da je to iz sličnih razloga kao što nema neko Hitchensovog kalibra da govori o religiji - njihove ideje ušle su u mainstream, kvalitet intelektualne konkurencije je opao, pa nema ni potrebe kvalitetno braniti ideje.

[sinuhe]

To na tragu Feynmana ili zasto ne Francisca Sanchesa od prije 500 godina.
https://philosophynow.org/issues/114/Ri ... of_Science

[_BataZiv_0809]

Dobra stranica @n+1

https://www.instagram.com/poreklo_reci?igsh=bTBzY2U0dG83cHNh

[Sanjarko]

citam ovo al dobrano nesto zastarjelo
1973
al je princip jelte isti

Pa sličnog sam razmišljanja kao u toj knjizi. Da će one usisavati svu materiju i onda jedna drugu u kanibalizmu, kojeg ima i među galaksijama. A onda neki novi veliki prasak ili mini prasak, nešto kao veliki prasak samo na mnogo manjem području svemira i snagom manjeg intenziteta.