POLJOPRIVREDA

[bach]

Poljoprivredni proizvodi jedini imaju prođu na domaćem tržištu koje je jadno prezasićeno.
No, nikad se neću složiti da je poljooprivreda strateška grana za našu državu. 7% na kupusu ili 25% na struji, šta više donosi?
Prokleti stranci...



Za-dru-ga(r) je sve

Griješiš.

Tržište hrane u BiH veće je od milijardu maraka. Svi ljudi moraju jesti nešto svaki dan. Sve što se proizvede u BiH od hrane može se prodati...

[Eborg]

Naravno, samo što mi uvozimo krompir, papriku i paradajz. Moramo uvoziti ananas, limun, banane i sl. a vala to ne moramo da imamo strateški plan razvoja poljoprivrede i uzimanja tržišnog kolača u vlastitoj zemlji.

[Toto]

Agroforestry ima veliku perspektivu u BiH.

[Last December]

Agroforestry ima veliku perspektivu u BiH.

Šta je agroforestri?

[Ci-Nick]

Ima li urban farming ikakve sanse u Seheru i diljem bih urbanizacje?
Selo nam je podivljalo i stustilo u migracije. Nema nam druge vec i poljoprivredu urbanzirati.
Sve je vise urbanog prostora prazno, pa velim: da se kakav sicar ubere ...
Nauka kaze da ima tehnologija koje omogucavaju da se u stakleniku na betonu ubere 8 zetvi godisnje .. nema oranja, kopanja, frezanj i ostalih seljackih poslova .. haman sve hortikulturno -ko fitnes dodje ...

Kazu da je voda iz sarajevskog vodovoda dusu dala za aquaponic sisteme .. i jes bolje da ribe tovimo onim hajvancicima i planktonima iz vodovoda vec da sebe trujemo.

Pratio sam par dokumentaraca na tu temu i zaključak je da je takva proizvodnja preskupa.
Cijena kg povrća uglavnom preko 5 eura. Jer ipak treba amortizovati objekat, naplatiti energiju, rad,... ali to ne znači da naša brda trebaju biti ovako zapuštena. Nedavno bio u Njemačkoj i kud god se osvrneš iskorišteno i obrađeno zemljište.
Brda uz rijeke su vinogradi i voćnjaci a eto nama se ništa ne isplati.

[Toto]

kalkulacije iz tih dokumentaraca su pravljene na bazi zapadnih normativa i troskovnika ...
kod nas bi to moglo biti drukcjie ..
ne tvrdim da bi se sve isplatilo i kod naas ali bi se nesto moglo pronaci

takodje treba dobro poznavati poljoprivredne tehnike i tehnologije koje se mogu profitno organizovati u urbanim zonama

kod nas u urbanim zonama imas hiljade kvadratnih metara zapustenih podrumskih prostorija u napustenim kasarnama, fabrikam, drzavnim objektima u kojjima se mogu gajiti gljive ... sva infrastruktura postoji,,, nista se ne treba vele investirati u objekte .. samo obrtna srestva za reprodukciju ...
proizvodi se za lokalno trziste.. ne treba pakeraj .uberes i odmah gonis na trzite koje ti je na prackomet ... ako trebaju hladnjace ne trebaju ti sopstvene jer u gradovima ih ima na stotine nedovoljno isoristenih .. sve ove "pogodnosti" mogu uticati na troskove i cijene ..
pogledaj cijene gljiva bukaovaca i sheetakea na zapadnom tristu pa ce biti jasno zasto bi stare fabrcke hale u gradovima mogli preorganizovati u urbane farme za uzgoj gljiva kao na slici


urban farming je veoma cesto i platforma za socijalno poduzetnistvo koje organizuju lokale vlasti da bi rasteretili socijala davanja i pogurali lokalno trziste rada ..
posto je kod nas drzava vlasnik prostora u propalim fabrikama neka
sa tim vlasnistvom bude dionicar u "fabrikama gljiva" ... dionice uvjek moze prodati ali zato ima vise poreskih obaveznika, vise radnih mjesta, vecu potornju itd,,,

poljoprivredni tehnolozi znaju da se u plasteniku/stakleniku na betonu moze organizovati proizvodnja rasadnog materijala i cvijeca u osam ciklusa/zetvi na godinu .. treba znanje, dosta fizickog rada i poduzetnosti ali treba i neko sa vizijom ko ce u tome vidjeti perspektivu za zajdnicu ..

ne trebaju, traktori, freze, kombajni umjetna dubriva, demagozi, snobovi, manageri, PR prdimahovine

Poljoprivreda je stratska djelatnot kod onih koji teze da budu bogati, siti i razvijeni..
poljoprivreda i proizvodnja hrane je kod takvih druga izvozna grana, poslije IT sektora..

[Toto]

Agroforestry ima veliku perspektivu u BiH.

Šta je agroforestri?

imas na netu sve do u detalje i to od uglednih naucnika i univerziteta iz ovog domena ..
ali ukratko
suma je vrlo mocan sistem/fabrika na cijem izlazu mozes imati veliki broj poluproizvoda i proizvoda .. jedan od poluproizvoda/proizvoda je i hrana .. ne mora biti samo hrana za covjeka ... moze biti i hrana za zivotinje koje covjek tovi u i oko sume, hrana za kucne ljubimce ...

neke sume mogu dati i vise od 5 proizvoda/zetvi godisnje
recimo kestenova suma daje: med, plod kestena, drvo, biomasu, meso, gljive ..
moze jos i vise proizvoda ako znas organizovati 4D poljoprivredu..
dobar trgovac moze prodat i kisik kojeg suma proizvodi..
suma je i veliki "proizvodjac" vode koja je sve vise na cijeni..

bagremova suma je opet cudo ... jedno te isto stablo mozes pilat/sjeci 3 puta svakih 10-14 godina a sa 1 hektara bagrema pcelice mogu ubrat 400-800 kg meda ..

da bi odrzavao sumu ne trebaju pesticidi kao za njivu, pa samo sa tog aspekta hrana kojoj je suma porijeklo hamn ima organic certifikat ..

suma je prirodo staniste i veliki proizvodjac proteina

trzite hrane za kucne ljubimce EU, koja nam je na prackomet, je tesko haman milijardu € godisnje .. suma proizvodi hranu za akvarijumske ribice, reptile, ptice

vecina riblje hrane i koncentrata za tov peradi koristi GMO kukuruz, soju itd .. pa je i meso iz tog tova kontaminirano sa GMO ....
bogata trzista koja hoce i masno placaju 100% free GMO hranu hoce da se zivotinje tove zdravom hranom ... ..
tov ribe nije radno intezivan pa je stepen iskoristenja radne snage mali ..ribari koji hoce da imaju organic tov u sumama pored ribogojilista otvaraju farme za tov puzeva, kaifornijskih glista, insekata kojima hrane ribu .. tako otvaraju nove radne centre u svom sistemu, podizu stepen iskoristeja rade snage, povecavaju prihode, profite itd i imaju organski product


60% BiH je pod sumom. Istina znatan dio su niske sume, koje nemaju trzisne vrijdnost ..
samo na operacijama zamjene niskih suma visokim ili medonosnim sumama moze se generisati posla u multimilionskom iznosima..zaposliti stotine ljudi i proizvesti tone i tone hrane organskog kvaliteta ...

[Ci-Nick]

Potencijala ima kad bi bilo pameti, volje i interesa vlastodržaca.
To što spominješ Agroforestry, slučajno ili namjerno tek sada se otkriva da je biljna raznovrsnost najbolja zaštita i da livadi i šumi nisu potrebni pesticidi da bi opstali. Monokulture su slabe, posebno ove nove sorte.
Stare sorte voća i povrća imaju bolju genetiku i otpornije su na bolesti.
Samo da iskoristimo potencijal nazagađenog tla i voda i mi bi mogli živjeti mnogo bolje.
Sva nizinska područja Europe sa intenzivnom poljoprivrenom proizvodnjom su zagađena i ne samo tlo nego i voda pa su količine nitrata kao posljedica đubrenja zemljišta uglavnom iznad graničnih vrijednosti.

[SmokingMan]

Kornišoni su poprilično traženi na tržištu,onaj ko ima 2-3 dunuma obradive zemlje za početak bilo bi mu dovoljno za pokretanje malog biznisa.

PS:ovaj urban farmig je jako dobra ideja.

[Toto]

Potencijala ima kad bi bilo pameti, volje i interesa vlastodržaca.
To što spominješ Agroforestry, slučajno ili namjerno tek sada se otkriva da je biljna raznovrsnost najbolja zaštita i da livadi i šumi nisu potrebni pesticidi da bi opstali. Monokulture su slabe, posebno ove nove sorte.
Stare sorte voća i povrća imaju bolju genetiku i otpornije su na bolesti.
Samo da iskoristimo potencijal nazagađenog tla i voda i mi bi mogli živjeti mnogo bolje.
Sva nizinska područja Europe sa intenzivnom poljoprivrenom proizvodnjom su zagađena i ne samo tlo nego i voda pa su količine nitrata kao posljedica đubrenja zemljišta uglavnom iznad graničnih vrijednosti.

Volje ima na selima i njivama. Ima i pameti, samo je lose prerasporedjena. Nauka nama skoro pola stoljeca nije sisla sa asfata na njivu. Drugi dio truhne na biroima.
Sunjamo se oko EU, pa bi trebali paziti da nas politika ne unesreci kako je Hrvatska uradila svojoj poljoprivredi. Trebali bi slijediti modele i put Poljske.
Dok je Slavonija opoustjela Poljska je revitalizirala mnoge ruralne zajednice. Ima nekoliko godina broj stanovnika na poljskim selima raste 1% godisnje i najvise se vracaju mladi.

[bach]

Potencijala ima kad bi bilo pameti, volje i interesa vlastodržaca.
To što spominješ Agroforestry, slučajno ili namjerno tek sada se otkriva da je biljna raznovrsnost najbolja zaštita i da livadi i šumi nisu potrebni pesticidi da bi opstali. Monokulture su slabe, posebno ove nove sorte.
Stare sorte voća i povrća imaju bolju genetiku i otpornije su na bolesti.
Samo da iskoristimo potencijal nazagađenog tla i voda i mi bi mogli živjeti mnogo bolje.
Sva nizinska područja Europe sa intenzivnom poljoprivrenom proizvodnjom su zagađena i ne samo tlo nego i voda pa su količine nitrata kao posljedica đubrenja zemljišta uglavnom iznad graničnih vrijednosti.

Volje ima na selima i njivama. Ima i pameti, samo je lose prerasporedjena. Nauka nama skoro pola stoljeca nije sisla sa asfata na njivu. Drugi dio truhne na biroima.
Sunjamo se oko EU, pa bi trebali paziti da nas politika ne unesreci kako je Hrvatska uradila svojoj poljoprivredi. Trebali bi slijediti modele i put Poljske.
Dok je Slavonija opoustjela Poljska je revitalizirala mnoge ruralne zajednice. Ima nekoliko godina broj stanovnika na poljskim selima raste 1% godisnje i najvise se vracaju mladi.

Slavonija je katastrofa u svakom smislu. Šta je ono ljudi moji...Pusta sela, pusti gradovi, centar Osijeka izgleda kao Sarajevo 1996...

Od poljoprivrednik kultura uzgajau ISKLJUČIVO pšenicu, kukuruz i repicu...Nigdje plastenika, nigdje profitabalnih kultura kao što su kornišoni, aronija, bijeli luk, lješnjak, maline...Dok Bosna luduje za malinama, u Hrvatskoj ih skoro nikako nema...

U BiH postoji tržiše poljoprivednih proizvoda...Uzgojiš tonu kornišona, odvučeš u otkupnu stanicu i dobiješ lovu i svi sretni...U Hrvatskoj seljak nema kome prodati jer kompletan lanac trgovine drže strani trgovački laci i Konzum...A Todorića boli spolni organ za slavonske seljake...On bijeli luk uvozi iz Kine, grah iz Kazahstana, gljive iz Holandije, krastavce iz Španije...

Što se tiče BiH, dešava se paradoks da ljudi sa sela dolaze u grad, traže da se smjeste u državnu službu, dok ljudi iz gradova koji imaju para kupuju za male pare zemlju po selima, podižu nasade lješnjaka, smilja, bijelog luka, malina...

[Last December]

Poljoprivreda je otišla u qrac. Nema više smisla baviti se profesionalno tim zanimanjem. Državu boli qrac kad nevrijeme povije sve. Evo ove godine i mraz i led i suša, dogodine poplava. Juče vjetar odnio krovove sa kokošinjaca. Stočarstvo i mljekarstvo u minusu. Jednostavno političare boli kita jer što je manji integritet oni imaju veću kontrolu. stanje haosa odgovara bandi.
Svaka sljedeća godina je sve gora, nikakvog napretka nema apsolutno. Nove egzotične kulture ne daju željene rezultate, uglavnom se ispostavilo da su zaradili jedino prodavci sadnica i sjemenskog materijala dok je proizvodnja u minusu.
Poljoprivreda bez kvalitetne politike ne može prdnut i rezultati propadanja se vide iz godine u godinu.
Dok god je ovo ovako bilo kakva poljoprivreda će bit samo preživljavanje za male proizvođače. Za one velike isto samo još više brige.

[bach]

Poljoprivreda je otišla u qrac. Nema više smisla baviti se profesionalno tim zanimanjem. Državu boli qrac kad nevrijeme povije sve. Evo ove godine i mraz i led i suša, dogodine poplava. Juče vjetar odnio krovove sa kokošinjaca. Stočarstvo i mljekarstvo u minusu. Jednostavno političare boli kita jer što je manji integritet oni imaju veću kontrolu. stanje haosa odgovara bandi.
Svaka sljedeća godina je sve gora, nikakvog napretka nema apsolutno. Nove egzotične kulture ne daju željene rezultate, uglavnom se ispostavilo da su zaradili jedino prodavci sadnica i sjemenskog materijala dok je proizvodnja u minusu.
Poljoprivreda bez kvalitetne politike ne može prdnut i rezultati propadanja se vide iz godine u godinu.
Dok god je ovo ovako bilo kakva poljoprivreda će bit samo preživljavanje za male proizvođače. Za one velike isto samo još više brige.

Drzava nesto duradi, je li tako?

[zippoo87]

da se upisem u temu,jer mi je ova tema srodna i ove godine sam krenuo sa uzgojem kornisona,trenutno ga berem
cijena i plasman su jos zimus dogovoreni
imam i aroniju isto...uskoro pocinje prva berba,imam i zainteresovanih kupaca,ovako po 1-2-3 kg...tako da ocekujem da cu prosati pevu berbu,iako to nece biti puno,mozda 20-30 kg ,jer im je ovo tek cetvrta godina vegetacije a treca kako su posadjene

[Toto]

Poljoprivreda je otišla u qrac. Nema više smisla baviti se profesionalno tim zanimanjem. Državu boli qrac kad nevrijeme povije sve. Evo ove godine i mraz i led i suša, dogodine poplava. Juče vjetar odnio krovove sa kokošinjaca. Stočarstvo i mljekarstvo u minusu. Jednostavno političare boli kita jer što je manji integritet oni imaju veću kontrolu. stanje haosa odgovara bandi.
Svaka sljedeća godina je sve gora, nikakvog napretka nema apsolutno. Nove egzotične kulture ne daju željene rezultate, uglavnom se ispostavilo da su zaradili jedino prodavci sadnica i sjemenskog materijala dok je proizvodnja u minusu.
Poljoprivreda bez kvalitetne politike ne može prdnut i rezultati propadanja se vide iz godine u godinu.
Dok god je ovo ovako bilo kakva poljoprivreda će bit samo preživljavanje za male proizvođače. Za one velike isto samo još više brige.

Koliko si ove godine uplatio za osiguranje biznisa kojim se bavis?? Kako te drzava tjera da sadis/sijes egzoticne kulture koje ti slabo idu?

[Toto]

Slavonija je katastrofa u svakom smislu. Šta je ono ljudi moji...Pusta sela, pusti gradovi, centar Osijeka izgleda kao Sarajevo 1996...

Subvencije nisu garant uspjeha biznisa u poljoprivredi, a pogotovo nisu garant uspjeha tranznicije biznisa u trzisni model poslovanja..
Slavonija je imala veiki broj dobrih poljoprivrednika ali su oni bili nekonkurentki da ne kazem losi u poduzetnistvu.
Hrvatska je zanemarila cinjenicu da su poljoprivredicima trebala znanja i vjestine iz poduztenistva, tehno-ekonomike proizvodnje, modernog poslovanja i organizacije ..
vise je slavoncima trebalo znanje i vjestina vec subvencije i krediti ..
hvratska je imala dzabe pare od EU za dokvalifikaciji i prekvalifikaciju poljoprivrednika a samo na tome su mogli otvoriti stotine novih radnih mjesta ..

[zippoo87]

ja ne znam zasto vi pricate o hrvatskoj poljoprivredi...zar tema nije BiH
drzava mora pomagati,pripremiti kredite za masine,mehanizaciju,repromaterijal...mora na neki nacin pomoci...jer jedan samostalni poljoprivrednik da kupi osnovnu masinu za rad,treba mu 20 hiljada...a to je polovan traktor sa prikljuccima

ko ce dati kredit nezaposlenoj osobi i koja nema garancije za taj kredit ?

a da ne pricam o plasmanu proizvvedenog voca i povrca i za cijene
kod nas sve uvozno,bas sve

[Last December]

Poljoprivreda je otišla u qrac. Nema više smisla baviti se profesionalno tim zanimanjem. Državu boli qrac kad nevrijeme povije sve. Evo ove godine i mraz i led i suša, dogodine poplava. Juče vjetar odnio krovove sa kokošinjaca. Stočarstvo i mljekarstvo u minusu. Jednostavno političare boli kita jer što je manji integritet oni imaju veću kontrolu. stanje haosa odgovara bandi.
Svaka sljedeća godina je sve gora, nikakvog napretka nema apsolutno. Nove egzotične kulture ne daju željene rezultate, uglavnom se ispostavilo da su zaradili jedino prodavci sadnica i sjemenskog materijala dok je proizvodnja u minusu.
Poljoprivreda bez kvalitetne politike ne može prdnut i rezultati propadanja se vide iz godine u godinu.
Dok god je ovo ovako bilo kakva poljoprivreda će bit samo preživljavanje za male proizvođače. Za one velike isto samo još više brige.

Koliko si ove godine uplatio za osiguranje biznisa kojim se bavis?? Kako te drzava tjera da sadis/sijes egzoticne kulture koje ti slabo idu?

Bavim se poljoprivredom na mikro nivou, samo za sebe proizvodim i to vrlo uspješno, u plasteniku. Od egzotičnih kultura imam jedino batat (u prethodnom postu sam ciljao na kulture tipa paulovnija, godži, aronija i sl.). Batat se pokazao kao dobra zamjena žitnim kulturama u Slavoniji i za sad izgleda da im dobro ide.

Što se tiče osiguranja, nemam potrebe za tim ali ono što znam je da pokrivaju samo dio vremenskih nepogoda. S druge strane 99% poljoprivrednika ne može da sebi priušti skupo osiguranje jer je puka bijeda. To je jedan začarani krug jer niko ti neće dati ništa ako si nezaposlen i nemaš čime da garantuješ. Kao što reče Zippo. Ljudi su se na nagovor drugih pokušavali okretati tim nekim egzotičnim vrstama ali kao što rekoh čak i ako je proizvodnja količinski i kvalitativno uspješna, loša politika je uništila bilo kakvu mogućnost plasiranja tog proizvoda. Političari ne rade ništa pozitivno za poljoprivredu nego je i sabotiraju zahvaljujući ektremnom veletrgovačkom lobiju i nikakvoj zaštiti od uvoza.
Poljoprivrednik je ostavljen na ledini da kisne na milost i nemilost svim vrstama gladnih hijena, kako domaćih tako i stranih.
Zahvaljujući stagnaciji poljoprivreda će još dugo godina biti zanimanje koje će omogućiti tek puko preživljavanje uz ogromna ulaganja rada i sredstava. S druge strane bez poljoprivrede se ne može i ona neće nestati ali će se svesti na hobi proizvodnju baš kao što ja upravo radim. Tek toliko da se ima "za salate".

Ko god je radio u poljoprivredi zna da je sve što sam napisao istina i da su prognoze ekstremno sumorne za ovaj sektor.
Najbrže propadanje se dešava upravo u stočarstvu i mljekarstvu i taj sektor se ekstremnom brzinom smanjuje. Broj proizvođača če da se svede na minimum i ostače samo oni sa preko 1000 grla jer je njima koliko toliko još islpativo. Kao i oni koji imaju nekakvu preradu. to su sve bogatije gazde. Svi ostali če spasti na dvije krave.

Biljna proizvdnja - jedino se još voćasrstvo drži i to jedva. Isti je slučaj kao i sa stočarstvom. Opstaju samo veliki koji imaju nekakvu preradu i hladnjače. Svi ostali zavise od milosti nakupaca i prodaju voće u bescjenje da ne propadne.

Sve u svemu, nažalost nema sreće ni budućnosti jer apsolutno nismo u stanju da ispratimo moderne trendove sa zapada gdje veliku ulogu takođe igra robotizacija koja dodatno pojeftinjuje proizvodnju dok mi muku mučimo sa plaćanjem sezonaca.

Volio bih da je drugačije ali nije.

[Toto]

ja ne znam zasto vi pricate o hrvatskoj poljoprivredi...zar tema nije BiH
drzava mora pomagati,pripremiti kredite za masine,mehanizaciju,repromaterijal...mora na neki nacin pomoci...jer jedan samostalni poljoprivrednik da kupi osnovnu masinu za rad,treba mu 20 hiljada...a to je polovan traktor sa prikljuccima

ko ce dati kredit nezaposlenoj osobi i koja nema garancije za taj kredit ?

a da ne pricam o plasmanu proizvvedenog voca i povrca i za cijene
kod nas sve uvozno,bas sve

ja ne znam zasto vi pricate o hrvatskoj poljoprivredi...zar tema nije BiH

tema je poljoprivreda a ne BiH ..
Poljoprivreda se moze posmatrati i kao biznis, poduzatnicki poduhvat a ne samo kao tehnologija uzgoja neke kulture ...

Zasto ne i Hr poljoprivreda kad Turska, Srbija, USA, HR, UK mogu biti teme na forumu ..

Nas ocekuje ulazak u EU i valjalo bi se pripremiti i koristiti hrvatska iskustva ... poljoprivreda je jedno od vaznih poglavlja u pregovorima..
onaj ko sad planira neki biznis u poljorivredi: valjao bi da jednim okom gleda u EU a Hr je u EU

biznisa sa malinama ne bi bilo da nije trzita EU ...


Imamo mnoge koji imaju stotine duluma neiskoristene zemlje a cucu na birou kao nezaposleni ..
ako nece da obrazdjuje zemlju nek proda ili da u zalog banci za kredit pa od tog zakurla biznis ..

drzava bi trebala da takve nauci kako da na bazi sopstvenih resursa generise biznis i samoazaposljavanje ..
a takvi bi trebali znati da od drzave nikada nece dobiti pare da zapocnu biznis ali bi znanje i vjestine sigurno dobili pa nek traze ono sto ce sigurno dobiti ..

[zippoo87]

nije problem osvrt na druge drzave i njihove primjere kao i na poredjenja,nego vi odoste na pricu samo o HR ,pa sam zato napisao
slazem se ja da nama HR treba biti primjer kako ne pregovarati o poljoprivredi,kada to dodje na red u pregovorima
slazem se i da je edukacija bitna i da se trebaju stalno organzovati neki edukativni seminari

ali danas bez mehanizacije i masina nema nista...a kod nas se 95% radi rucno ili sa nekim zastarjelim masinama,zato i jeste usitnjena proizvodnja
drugi problem su usitnjena zemljista,gdje se gubi ogromna kvadratura pocetne parcele,jer masine ne mogu obradjivati oko medja i ograda ,a to bi vec sada trebali katastri da rade i da okrupnjavaju parcele ali niko se time ne bavi sada

ja recimo imam podosta obradive zemlje ali je ja ne obradjujem licno,dam je drugom da obradjuje a cijena je mizerna ali eto,bitno je bar da neko obradjuje,da ne stoji neiskoristeno
dunum najbolje zemlje plodne se daje po 50 KM godisnje ,sto je bas mizerija ali eto

zadnjih par mjeseci sam nezaposlen i evo odabrao sam uzgoj kornisona preko ljeta,da se radi a i pokusa nesto zaraditi...posla ima i previse ali neka ,kornisoni su pravo zahtjevni
evo sada kisa sipa,ja moram ici brati....,najgore je sto je opala temperatura i usporio je rast kornisona,tako da ce mi znacajno umanjiti prihod za ovih par dana dok je kise i niskih temperatura

[Toto]

svaka cas drugar pa ne sjedis besposlen.. vec se hrves sa tim sto imas ..
kakve su sanse da se bavis povrtlarstvom, al da imas svoj stand a pijaci ???
da ne radis za nakupce

[zippoo87]

svaka cas drugar pa ne sjedis besposlen.. vec se hrves sa tim sto imas ..
kakve su sanse da se bavis povrtlarstvom, al da imas svoj stand a pijaci ???
da ne radis za nakupce

imam i aroniju,ove godine prvi plod daje
sto se tice standa i pijace,tesko to...a i ne proizvodim naveliko,radije bi se odlucio na plastenik,kada bi to htio
prosle godine mi je promakao ekstra velik plastenik za bagatelnu cijenu
evo par slika aronije,prije 2 dana sam joj uspio dozavrsiti sistem za navodnjavanje,nisam mogao naci sav materijal koji mi je trebao ,pa sam tek sada kompletirao a i nemam bas vremena ,jer se ganjam oko kornisona
tako da sam onaj dan kada je temperatura bila najvisa,cijeli dan proveo postavljajuci crijeva i vezice i sve ostalo...umro sam od vrucine

[Frankyee]

Koliko se krece cijena dunuma poljoprivredne zemlje ?

[Toto]

bogme ti nisi "seljak amater" vec si se odmetno u "sitnu industriju"..

[zippoo87]

haha @toto...nisam
sa selom imam veze kao i sa lanjskim snijegom :p
aroniju sam posadio prije 3 sezone a sada evo i prvi plodovi,veca kolicina

sto se tice cijene zemlje,prejeftina je ...dunum je od 30-70 KM godisnje,zavisno od zemlje i lokacije ...ovo mislim na koristenje ,ne na prodajnu cijenu