Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
kv99 wrote:i vasa teorija je da takvi ljudi rasipaju pare ne glupe i nepotrebne projekte jer im se moze ?
Da, upravo zbog toga. Oni da su morali pozajmiti pare za to i unistiti ljudima zivotni standard, ne bi nikad rovili.
Da su drugovi svu tu silnu lovu ulozili na edukaciju stanovnista mozda devedesetih ne bi bilo onoliko koljaca.
Sarajevo nije imalo bazen da valja a frajer pravi podzemni aerodrom, pa gdje to veze s mozgom ima?
Opet da te pitam : da li si ikada u svome zivotu upoznao nekog sveda ili svicarca ? Da li izgledaju kao narod koji baca oko sebe pare bez plana ili potrebe ?
I pogrijesio si u svome navodu npr Svedska je i te kako pozajmljivala pare , pogotovo 70 -ih i 80 -ih godina i zato je upala u onako duboku ekonomsku krizu pocetkom 90-ih. O tome se danas izucava u svim ekonomskim institucijama u vecini svijeta, od ekonomskih univerziteta , banaka , vlada i sl ( tj svako ko imalo strucno prilazi ovoj danasnjoj krizi ) a ako te ne zanima citanje tih analiza mozes procitati vrlo interesantan clanak o tome ,mislim da je bio u New York Times.
P.S Zlocini 90-ih nisu bili zbog slabe edukacije vec zbog dobrog koristenja svih onih preduslova koje daje jedna drzava a koje je Milosevic imao na raspolaganju za planiranje genocida.
Da se odmaknemo od ove teme o Svedskoj i Svici jer ode u trolanje poenta je da se ovdje kritikuje ne samo gradnja tih projekata vec i ljudi koji su dali direktivu da se gradi zasnovano na danasnjim politickim , vojnim i ekonosmkim preduslovima umjesto tadasnjim. Zaboravlja se ili namjerno negira da su tada bili potpuno drugi preduslovi ( politicki, vojni, ekonomski ) u zemlji a i okolini pa i globalno i da je iz tadasnje perspektive bilo potpuno logicki da se to gradi.
jefferson wrote:Jeidno sto mogu izvuci iz tvojih postova je da si vrlo mlad. Cekaj jos malo, pa ce sve doci na svoje.
Mozda malo istorija svejtska iz tog doba ti pomogne pa dobijes odgovore na pitanja koja postavljas, jer ti si vec zauzeo stav, i pokusavas ubjediti forumase koji imaju malo vecu kilometrazu nego ti.
Kilometrazu u cemu? Pa ti si odrastao guseci se u smogu, sumpor dioksidu, ubandecis se kad udahnes cistog
zraka, i imas volju opravdavati izgradnju nekih blesavih stvari od kojih niko ziv nije imao koristi.
Znas li ti koliko su filtera na dimnjake u zeljezeri mogli nabaciti za pare koje su skrhali u podzemni aerodrom?
Samo potvrdjujes moju poentu.
A evo da ti malo pomognem.
Kada je SFRJ usla u projekte u Bihacu i Pristini kao i Konjicu, to su bili objekti u ravni sa objektima u SAD i SSSR-u. Kada su razne zemlje pocele godinama nakon toga da grade svoje bunkere pogodi ko je zaradio hljeb gradeci njima jer znaju? Hidrogradnja, ZGP itd.
Tako isto je neko mogao reci: ah sta ce nam pilotska skola u mostaru i zadru, lakse je bilo slati pilote u SSSR ili SAD pa nek se skoluju. E pa kada smo iskolovali kadar onda smo debelo naplacivali ostalima da se skoluju kod nas, ukljucujuci italijane, otprilike cijelu afriku, austrijance itd, itd.
Da bi nesto znao napraviti moras prvo sagraditi.
Ti imas problem sa razumjevanjem ulozeno-dobiveno!
kv99 wrote:Da se odmaknemo od ove teme o Svedskoj i Svici jer ode u trolanje poenta je da se ovdje kritikuje ne samo gradnja tih projekata vec i ljudi koji su dali direktivu da se gradi zasnovano na danasnjim politickim , vojnim i ekonosmkim preduslovima umjesto tadasnjim. Zaboravlja se ili namjerno negira da su tada bili potpuno drugi preduslovi ( politicki, vojni, ekonomski ) u zemlji a i okolini pa i globalno i da je iz tadasnje perspektive bilo potpuno logicki da se to gradi.
Ili mozda ne znaju drugacije, posljedica danasnjeg obrazovnog sistema!
kada sam sluzio kao "plavac" JNA , a avijacija mi je inace hobi naslusao sam se prica o tome famoznome objektu , koji je mogao smjestiti i do 80 aviona sa ljudstvom i tehnikom sa svim zalihama do tri mjeseca bez kontakta sa vanjskim svijetom ( u slucaju atomsko-biolosko-hemijskoga napada )
i da moze izdrzati direktni atomski udar
Iracki bunkeri su gradjeni poslije tajne posjete delegacije Iracana davnih 80-tih Zeljavi
tako da se donekle taj objekat i isplatio , bar malo
bilo je u stampi da su Amerikanci 2003 trazili penzionisane inzenjere iz bivse SFRJ da im pomognu da nadju slabe tacke Irackih bunkera sa kojima su imali problema da ih uniste konvencionalnim bombama , jer su ih Jugosloveni gradili ( kao i u Libiji )
samo sa posebnom akreditacijom se ulazilo u taj podzemni grad , a piloti koji su sluzili na Zeljavi ili objektu 'Klek" kako se zvao tada u JNA zargonu su bili stroga elita, vidjeo sam ih par , mladi porucnici mrka pogleda i celicne discipline , odlicni piloti Mig -21
evo video tada toga strogo cuvanoga objekta o kojemu u se raspredale legende;
@simpo-del
cuj mrka pogleda i celicne discipline
takvi su bili na svim aerodromima, ne samo u Zeljavi
i nisu samo piloti bili takvi
proslost ovog objeka nije vise interesantna.. mene vise interesuje u kojoj mjeri su ga minirali bivsi korisnici i zasta bi ga mogli koristiti buduci korisnici.
teza da objekat nije u potpunosti miniran- vec da je to uradjeno samo sa ulazima- je jako vjerojatna. To otvara mogucnosti da se objekat rekostruise i stavi u novu namjenu. Jedna od tih namjena je skladistenje nuklearnog otpada. Ova namjena bi opravdala investicije u rekonstrukciju. Mozda Zeljava bude EU deponija nuklearnog otpada.
Objekat nije miniran u potpunosti, ali je neupotrebljiv. Pod objektom mislim na galerije u unutrašnjosti Plješevice. Ono što je u potpunosti uništeno je sistem ventilacije što je najvredniji dio ovog objekta.Piste su također minirane. Ako bi neko i pokušao sanirati oštećenja na pistama, ostaje pitanje kako ih koristiti zbog blizine granice sa RH.
Troškovi kompletne sanacije su ogromni i mislim da će ovaj objekat samo služiti za 'adrenalin' turističke obilaske (zbog zaostalih mina i nesigurne konstrukcije svoda
tuziti JNA-VJ-VS za unistavanje, odnosno uracunat i ovaj objekat u ukupnu masu kod raspodjele imovine SFRJ pa neka i oni preuzmu na sebe dio stete koju su sami prouzrokovali.
ali nema nista od toga vjerovatno.
zambaklija wrote:a onda poneki piloti su htjeli da nekom imponiraju pa su ponekad letjeli jako nisko,jednom je jedan papajzvan letač tako u niskom letu probio zvučni zid i popucala sva stakla na zgradama,frka živa bila od tada me morio san kako ti avioni bombarduju moj gradić i obistini se bog ti jaan...
Niko nije probijao zvučni zid, ali je zaista jako nisko proletio jedan pilot Bošnjak kada je radio prelet negdje za Srbiju (ustvari je radio prelet iračkog MIG-a koji je bio na Željavi poslije remonta). Tada je naš Bošnjo proletio u ravni svoga balkona pored nebodera u Harmanima .Malo nakon toga je vojska napustila Željavu. Davno je to bilo
demode wrote: Cak sam cuo i da je u onom brdu preko puta mosta na Vojkovicima bio sakriven jedan hangar.
Neka mi moderatori oproste što nisam odgovore stavio pod jedan post.
Tu nije bio sakriven nikakav hangar nego je u blizini bilo manje skladište kerozina za potrebe jedinica u Butmiru i Rajlovcu (startovanja Kraguja i Migova i za nekolicinu Gazela baziranih u Rajlovcu).
Kad pođete prema Bjelašnici iza okuke kod kafane, gdje je raskrsnica za kamp Butmir, pogledajte na lijevu stranu još uvijek stoji baraka u kojoj je bila 'prijavnica', barake-skladišta i par objekata u kojima je spavala straža.
helpdesk1 wrote:Objekat nije miniran u potpunosti, ali je neupotrebljiv. Pod objektom mislim na galerije u unutrašnjosti Plješevice. Ono što je u potpunosti uništeno je sistem ventilacije što je najvredniji dio ovog objekta.Piste su također minirane. Ako bi neko i pokušao sanirati oštećenja na pistama, ostaje pitanje kako ih koristiti zbog blizine granice sa RH.
Troškovi kompletne sanacije su ogromni i mislim da će ovaj objekat samo služiti za 'adrenalin' turističke obilaske (zbog zaostalih mina i nesigurne konstrukcije svoda
Kao aerodrom-neupotrebljiv.
Ideja sa gljivama možda, iako bih dobro razmislio o tome zbog NUS, krkih svodova, otrova, životinja...Gljive bi vjerovatno svijetlile u mraku .
Kako je nastao jedan od najvažnijih vojnih objekata Jugoslavije – aerodrom „Željava“ kraj Bihaæa.
U potrazi za najmeritornijim i najkompetentnijim odgovorom na ovo pitanje dospela sam najautentiènije liènosti, do samog glavnog projektanta graðevinskog dela i vodeæeg projektanta kompleksa podzemnih objekata aerodroma „Željava“ – 85-godišnjaka, diplomiranog inženjera Dragoslava Sobotke; inaèe svojevremeno jedrilièara sa A, B i C ispitom, motornog pilota, sekretara Akademskog aerokluba do II. svetskog rata, organizatora i struènog konsultanta na vazduhoplovnoj izložbi 1938. godine na starom Sajmištu u Beogradu, sekretara veæ legendarne Jedrilièarske škole na Zlatiboru pre II. svetskog rata (uèesnika NOR-a, pukovnika u penziji), èije sam kazivanje u celosti zebeležila:
„Moje zapoznavanje sa specijalnim zaštitnim objektima podzemnog tipa za potrbe Ratnog vazduhoplovstva datira od 1954. Godine, kada sam u sastavu vazduhoplovne vojne delegacije na èelu sa tadašnjem komandantom generalom Z. Utepiæem bio u poseti ratnom vazduhoplovstvu Švedske. Tada smo, izmeðu ostalog, pregledali jedan podzemni objekat sariejeg tipa za smeštaj aviona sa potrebnim prostorijama i instalacijama za mirnodopske i ratne potrebe, jedan podzemni rezervoar klasiènog tipa
skladištenje goriva i jednu podzemnu fabriku oružja „Bofors“. Sem toga, sa njihovim vojnim struènjacima su voðeni razgovori o raznim elementima zaštite podzemnih objekata od efekata udarnih talasa izazvanih klasiènim i nuklearnim napadnim sredstvima.
Komanda našeg Ratnog vazduhoplovstva je 1955. godine formirala komisiju koja je, razmotrivši taktièko-tehnièke uslove, predložila izradu projektnog programa i projektne dokumentacije za jedan objekat od buduæeg podzemnog kompleksa na vojnom aerodromu „Željava“ kraj Bihaæa.Za glavnog i vodeæeg projektanta u Birou za specijalno projektovanje Graðevinske uprave JNA sam odreðen ja – dipl.ing. Dragolav Sabotka.
Podzemni objekat je bio predviðen za smeštaj dve do tri pojaèane eskadrile aviona lovaèke avija-cije (sa dodatnim prostorom za regla-ment dva aviona) sa potrebnim prosto-rijama za komandu, pilote, vazduho-plovno-tehnièku službu, vazduho-plovno-tehnièka sredstva, municiju, gorivo, tehnièku i pijaæu vodu, sanita-rije i rezervni izvor
elektriène energije. Tokom izrade glavnog projekta investitor je zahtevao, da se u okviru prvobitnog objekta izrade još tri, i to: za smeštaj poveæanog broja aviona tj. jednog lovaèko-avijacijskog puka (lap) sastava 3 - 5 eskadrila i kompletnog osoblja uz poveæanje komfora u odnosu na raniji projekat, ureðaja i službi potrebnih za obezbeðenje života, rada i borbenih dejstava lap-a u uslovima klasiènog i nuklearnog rata – ujedno bi služili i kao novi izlaz i za aerodromsku kontrolu letenja (povezana liftom i šahtom s unutrašnjošæu objekta) sa meteo-stanicom.Objekat je lociran u podnožju planine Plješevice na istoènoj padini (prema Bihaæu), morfološki vrlo povoljnoj sa prirodnim uvalama za ulaze i sa grebenima koji ih razdvajaju. Masiv je sastavljen od kraških kreènjaka sa dosta prlina, pukotina i špilja i veæim brojem izvorišta (curkova) razlièitog intenziteta. Tokom izgradnje objekta angažovani su i speleolozi za snimanje špilja radi njihovog premašæavanja specijalnim konstrukcijama od armiranog betona. Veæu poteškoæu su predsavljale špilje, koje su zahvatale ceo profil galerije po dužini, širini i visini i do 20 m pri dnu otvora.Tri glavne podzemne galerije za smeštaj 58 aviona su meðusobno povezane u obliku slova M sa produženim srednjim krakom za reglament, odnosno za pregled i opravku dva aviona i dodatnom galerijom sa strane svodastog se oblika sa vertikalnim oporcima širine 15,40 m pri dnu i visine u temenu oko 10 m. Njihov slobodan profil je podešen prema dimenzijama aviona koje je dao investitor. Na prodorima galerije visina je poveæana za 2 m. Ostale prostorije za
razne namere i hodnici, izuzev kupole objekta, širine su 3 - 12 m. Ukupna dužina podzemnih tunela (galerija i pomoænih prostorija) je iznosila 3500 metara. Kompletan objekat ima 4 ulaza-izlaza, od kojih se srednji prvobitnog objekta koristi kao ulaz za avione i ljudstvo (u sluèaju napada preko ustave i degazacione komore), a ostala 3 se koriste za izlaz aviona. Svi su oni rulnim stazama povezani sa dve glavne poletno-sletne piste. Avioni su se unutar objekta razmeštali elektroakumulatorskim trgljaèima, a izvan objekta do i od PSS su se kretali
na sopstveni pogon. Svako mesto za parkiranje aviona je imalo istakaæ za punjenje aviona mlaznim gorivom. Predviðeni su svi životni i radni uslovi za namensko korisæenje objekta sa potpunom autonomijom za 30 dana; elektrièna, vodovodna i kanalizaciona mreža; dve rezervne dizel-elektriène centrale (jedna od 1000 kVA i druga od 625 kVA), skladišta ubojnih sredstava i rezervnih delova, skladište dizel i avionskog goriva sa razvodnom instalacijom po galerijama; prostor za dekontaminaciju aviona; 13 klima-komora sa specijalno zaštiæenim ventilacionim šahtovima (koji ujedno služe i kao rezervni izlaz na površinu terena), a postojali su i šahtovi za odpadni vazduh i za izduvne gasove agregata, kao i za instalaciju pogonskog goriva; protivpožarni sistem; stanica za dopunavanje avionskih i zemaljskih akumulatora; kuhinjsko-trpezarijski blok; ambulanta; spavaonice...
Prostorije u unutrašnosti objekta su bile sa 56 teških pancirskih vrata. Za signalizaciju, a u cilju praæenja i regulišanjakretanja i prilazima objektu, kao i u samom objektu, i za druge potrebe, objekat je bio opremljen odgovarajuæim signalnim ureðajima i ozviæen zvuænicima povezanim u 10 zvuænih krugova. Ovde je prvi puta kod nas, a zu predhodno provedena ispitivanja u institutu „Jaroslav Æerni“, primenjen tzv. „aqua-sistem“ za skladištenje mlaznog goriva na vodenom jastuku u 5 cilindriènih èeliènih rezervoara (svaki kapaciteta po 100 tona goriva), što je od posebnog znaèaja za bezbednost objekta od mogièeg požara i eksplozije. Otvor za osmatranje na prostoriji za kontrolu letenja je zaštiæena posebnim èeliènim kuplom za zaštitu od direktnih pogodaka mitrljeskih zrna i blizkih pogodaka raketi i bombi.
Objekat u celini je zaštiæen od svih kalibara konvencionalnih napadnih sredstava i od prizemne nuklearne eksplozije jaèine 20 kT. Razmak izmeðu ulaza-izlaza je projektovan tako, da je spreèeno istovremeno uništenje dva ulaza-izlaza, æemu doprinosi konfiguracija padine. Za smanjenje natpritiska udarnog talasa u ulaznim-izlaznimdelovima podsemnog objekta predviðene su specijalne armirano-betonske dijafragme sve do teških armirano-betonskih vrata na poèetku glavnih galerija, a same dijafragme su dimenzionisane prema avionima. Teška armirano-betonska vrata su smešteni u zasednim nišama sa strane galerija, u njih su ugraðeni protivudarni ventili, a sama vrata se zatvaraju na ruèni i elektrièni pogon. Temperatura i vlažnost su idealne, dok je u galerijama za avione i u nekim skladištima temperatura snižena do 18 °C iz praktiènih i ekonomskih razloga.
Po svojim konstrukcijskim osobinama i ureðajima kojim je bio opremljen podzemni objekat je obezbeðivao:
● potpuna autonomnost jedinica koja u njemu bazira,
● sigurnost i neprekidnost komandovanja borbenim dejstvima lovaèke i izviðaèke avijacije,
● neometano vazduhoplovno-tehnièko održavanje lap-a i pri uslovima intenzivnog dejstva neprijateljske avijacije,
● normalne uslove za bezbedan život letaèkog i tehnièkog sastava, kao i drugog ljudstva u neposrednoj blizini razmeštajne prostorije svojih jedinica.
Navedene osovine objekta su obezbeðivale vrlo visok itenzitet pripremanja jedinica za borbena dejstva i maksimalno moguæe naprezanje lovaèke avijacije.
Konfiguracija planine Plješavice, a naroèito njenog vrha, pružila je dobru mogiènost za protivvazdušnu zaštitu podzemnog objekta, kao i èitavog aerodroma. Treba naglasiti, da je kod izgradnje ovih objekata, prvi puta primenjen i novi sistem podgraðe ankerima i špricanim betonom sa i bez èeliène mreže, a po potrebi i sa èeliènim remenatama, koji se kasnije koriste bilo kao nosiva obliga, bilo kao njen satavni deo, a sve o zavisnosti vrste i kvaliteta stenske mase. Takoðe je prvi put primenjen sistem zahvatanja i sprovoðenja curkova vode i vlažnih mesta kanalom
ispod podne površine. A od svih ureðaja ugraðenih u podzemnom objektu impozantnih 95% je bilo proizvedeno u domaènim fabrikama tadašnje SFRJ.
Aerodrom je graðen do 1968. Godine, kada je sveæano otvoren i pišten u rad. Samo je nedostatak finansijskih sredstava odugovlaèio vremenski rok završetka radova na ovom grandioznom projektu.
demode wrote:To je tada bio vrh tehnologije kad se pravilo i koliko se nevaram da se u Zeljavi radi tajni projekat za raketno istrazivanje koje je Tito skupo platio Amerima te koji su ga koristili u osvajanje Mjeseca. Navodno, po nekoliko put, ima neki i strani dokumentarac o tome. Ono sto mi je interesantno je podatak koji sam nasao na jednoj internet stranici a sadrzi sve nesrece, sukobe i sl, ratnog zrakoplovstva JNA od '45 do '91. Jako interesantno koliko su aviona izgubili, daleko vise nego u svim ovim nasim ratovima i bombardovanjem NATO-a, a posebno pada u oci nesrece koje su se desavale u blizini Zeljave, gdje je zaplatilo vise MIG-ova, vecinom na zemlji. Pa i oko Sarajeva je bilo dosta ovih podzemnih hangara, sjecate se pored sportskog aerodroma da je bilo bruka hangara pokriveni zemljom i travom kao kucice teletabisa, a malim cestama povezani sa Aerodromom Sarajevo. Vdjecete da tamo ima dosta pravaca koje su se mogli koristiti kao piste. Cak sam cuo i da je u onom brdu preko puta mosta na Vojkovicima bio sakriven jedan hangar.
Dijelovi auto puta beograd-nis...
Nije to bilo bez veze, ali nije Stari racunao na nasu sklonost ka samounistenju... Tu nikakva infrastruktura ne pomaze...
Mislim da se ovdje dobro varas , znao je Stari i suvise dobor za nasu skolonst ka samounistenju i toga se je bojao vise nego vanjskog neprijatelja. Ali to je druga tema.
detroit-mercy wrote:
Mislim da se ovdje dobro varas , znao je Stari i suvise dobor za nasu skolonst ka samounistenju i toga se je bojao vise nego vanjskog neprijatelja. Ali to je druga tema.
brezbeli da je znao.. bio je dojadio bogu i narodu sa onim "cuvajte bratsvo i jedinstvo ko zjenice svoga oka..
demode je napisao/la:
Cak sam cuo i da je u onom brdu preko puta mosta na Vojkovicima bio sakriven jedan hangar.
Neka mi moderatori oproste što nisam odgovore stavio pod jedan post.
Tu nije bio sakriven nikakav hangar nego je u blizini bilo manje skladište kerozina za potrebe jedinica u Butmiru i Rajlovcu (startovanja Kraguja i Migova i za nekolicinu Gazela baziranih u Rajlovcu).
Kad pođete prema Bjelašnici iza okuke kod kafane, gdje je raskrsnica za kamp Butmir, pogledajte na lijevu stranu još uvijek stoji baraka u kojoj je bila 'prijavnica', barake-skladišta i par objekata u kojima je spavala straža.
Blizu sam stanovao i nesjecam se ni Kraguja, ni Migova a posebno Gazela. Mislim da su vecinom bili smjesteni Galebovi i Jastrebovi. Inace na internetu se gotovo nista nemoze naci o ovoj bazi pored Sarajeva za razliku od podzemih baza kao gore spomenuti u Zeljavi ili u Podgorici.
demode wrote:
Blizu sam stanovao i nesjecam se ni Kraguja, ni Migova a posebno Gazela. Mislim da su vecinom bili smjesteni Galebovi i Jastrebovi.
Slučajno sam sjedio u tim Migovima, Kragujima, a svaki dan sam gledao Gazele kako lete. Nisam siguran za naziv te helikopterske eskadrile iz Rajlovca, ali ako nekoga zanima mogu se raspitati. Kraguji su bili smješteni u kaponirima na Butmiru kod sportskog aerodroma, par Migova je bio u Rajlovcu i služili su kao nastavna sredstva za 'tehničku učionicu'. Čini mi se da su imali neke konstrukcijske greške i zbog toga nisu bili u letnom stanju. Bio je par Galebova također u Rajlovcu sa istom namjenom.
Ono što mnogi neznaju je da se '87/'88 u Rajlovcu pravila pista. Rađena je po standardima i kasnije je presvučena zemljom i travom. Izvježbano oko je može vidjeti na Google Map i ako se pažljivo zagleda trava je tamnija na tom mjestu. Koja joj je namjena bila neznam.
El_comadante wrote:bezveze potrošene pare od kojih je samo mali broj ljudi imao koristi a BiH, Hrvatska i ostale države nastale raspadom Yuge vračaju kredit danas. bolje da su pravili autoputeve, fabrike i ostale korisne stvari.
Mali broj ljudi imao koristi od slobode, nezavisnosti, mira...?
Nekada se na ovim prostorima nije smatralo pozitivnim kad se drzava naguzi da je jebe svaka bjelosvjetska susa i jos pri tome da joj titra osmjeh ponizne zahvalnosti na zvaljama...
Cime li vas hrane...
kad je gradjen nije bilo ni pomena o naguzivanju, dapace, mora da su se ameri i rusi valjali od smjeha kad su vidjeli kakva se sklamerija pravi podno pljesevice, ali tebi kao starom komunisti zamjena teza je ko vode se napiti...
Treba obrazovati se i čitati, prvo radi sebe a onda i da ne pričaš svašta na forumima.
Komunjare se nisu naguzivale nikome, istina. Tačnije napravile su sebi treći blok! Imali su stila.
Istina je i da su svi su propatili da to bude tako, a Željava je samo jedan od alata za postizanje cilja. I da, u svoje vrijeme je bio velika crvena tačka na vojnim mapama sa nekoliko upitnika. Ima još nekoliko takvih objekata, ali ponavljam bile su alat u službi politike.
I nisu se smijali ni ameri ni rusi, naprotiv.
Ali si bio poštovan i mogao si da radiš i da se osjećaš bolje nego danas
demode wrote:
Blizu sam stanovao i nesjecam se ni Kraguja, ni Migova a posebno Gazela. Mislim da su vecinom bili smjesteni Galebovi i Jastrebovi.
Slučajno sam sjedio u tim Migovima, Kragujima, a svaki dan sam gledao Gazele kako lete. Nisam siguran za naziv te helikopterske eskadrile iz Rajlovca, ali ako nekoga zanima mogu se raspitati. Kraguji su bili smješteni u kaponirima na Butmiru kod sportskog aerodroma, par Migova je bio u Rajlovcu i služili su kao nastavna sredstva za 'tehničku učionicu'. Čini mi se da su imali neke konstrukcijske greške i zbog toga nisu bili u letnom stanju. Bio je par Galebova također u Rajlovcu sa istom namjenom.
Ono što mnogi neznaju je da se '87/'88 u Rajlovcu pravila pista. Rađena je po standardima i kasnije je presvučena zemljom i travom. Izvježbano oko je može vidjeti na Google Map i ako se pažljivo zagleda trava je tamnija na tom mjestu. Koja joj je namjena bila neznam.
Jastrebovi i Galebovi su projektovani da slijecu i uzlijecu i sa zemljanih pista. Takvih pista, kao u Rajlovcu, je bilo dosta po YU (jedna je bila i uz Titovu gimanziju i VI SOKO u Jasenici kod Mostara. Sve su imale namjenu rezervnih pista ili su sluzili kao heliodromi i sportski aerodromi.
Ta pista u Rajlovcu se moze odlicno upotrijebiti za sportske avione i jedrilicare ako je nije ko prerovio..
Da dopunim temu interesantnim snimcima
Evo ovaj čika pilot (Omer A.) i ovaj avion su 17. maja 1992. prošišali u visini 10-tog sprata bijelog nebodera kod pijace na Harmanima http://video.google.com/videoplay?docid ... G-23&hl=en#
kada je 'bežao' na Batajnicu sa Željave.To sam već spomenuo.
Kažu da je bio jedan od najboljih u Ex-Yu.
Snimak je sa probnog leta mislim na Plesu.
demode wrote:
Blizu sam stanovao i nesjecam se ni Kraguja, ni Migova a posebno Gazela. Mislim da su vecinom bili smjesteni Galebovi i Jastrebovi.
Slučajno sam sjedio u tim Migovima, Kragujima, a svaki dan sam gledao Gazele kako lete. Nisam siguran za naziv te helikopterske eskadrile iz Rajlovca, ali ako nekoga zanima mogu se raspitati. Kraguji su bili smješteni u kaponirima na Butmiru kod sportskog aerodroma, par Migova je bio u Rajlovcu i služili su kao nastavna sredstva za 'tehničku učionicu'. Čini mi se da su imali neke konstrukcijske greške i zbog toga nisu bili u letnom stanju. Bio je par Galebova također u Rajlovcu sa istom namjenom.
Ono što mnogi neznaju je da se '87/'88 u Rajlovcu pravila pista. Rađena je po standardima i kasnije je presvučena zemljom i travom. Izvježbano oko je može vidjeti na Google Map i ako se pažljivo zagleda trava je tamnija na tom mjestu. Koja joj je namjena bila neznam.
OK Migovi u Rajlovcu, ali na Butmiru sam ih vidio samo za vrijeme aeromitinga. Mislio sam samo na ove podzemne hangare na Butmiru i ako nisu ustvari podzemni vec zamaskirani.
Toto wrote:To otvara mogucnosti da se objekat rekostruise i stavi u novu namjenu. Jedna od tih namjena je skladistenje nuklearnog otpada. Ova namjena bi opravdala investicije u rekonstrukciju. Mozda Zeljava bude EU deponija nuklearnog otpada.
Uopste me ne bi iznenadilo da nekakav kreten pokusa ovu budalastinu sprovesti u djelo.
jefferson wrote:Ili mozda ne znaju drugacije, posljedica danasnjeg obrazovnog sistema!
specijala wrote:
Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.
od tada me morio san kako ti avioni bombarduju moj gradić i obistini se bog ti jaan... 
nego je u blizini bilo manje skladište kerozina za potrebe jedinica u Butmiru i Rajlovcu (startovanja Kraguja i Migova i za nekolicinu Gazela baziranih u Rajlovcu).
, znao je Stari i suvise dobor za nasu skolonst ka samounistenju i toga se je bojao vise nego vanjskog neprijatelja. Ali to je druga tema.
