Počela je izgradnja mega energetskog projekta "Južni tok". Njemu je prethodila realizacija projekta "Sjeverni tok" kojim je ruski prirodni gas konektovan na tržiše sjeverne Evrope, prije svega Njemačke. Kada "Južni tok" bude okončan, on će u potpunosti izmjeniti realnost naših prostora. Gazprom planira jedan krak plinovoda izgraditi u Republici Srpskoj, sa namjerom izgradnje plinskih elektrana za proizvodnju električne energije. U novoj standardizaciji izvora energije, prirodni gas se ne smatra fosilnim gorivom, i bit će izuzet iz penala koji će se primjenjivati na emisije Co2 za termoelektrane na lignit i naftu, a što će ih učiniti tržišno nekonkurentnim i neodrživim. Istovremeno u USA i Kanadi u toku je svojevrsna energetska revolucija koju implementiraju američke gasne kompanije putem eksploatacije gasa iz škriljaca, odnosno "shale gas", zbog čega su USA već danas postale najveći proizvođač prirodnog gasa na svijetu. Gas u Americi nikada nije bio jeftiniji, oko 3 $ po kubnom metru. Kada Amerikanci, kroz godinu ili dvije, na osnovu ogromnog bogatstva koje predstavljaju njihove rezerve gasa iz škriljaca, okončaju svoju energetsku reformu tranzicije sa uglja na prirodni gas, okrenut će se velikom tržišnom poduhvatu izvoza prirodnog gasa putem LNG terminala prema Evropi i Aziji. Kada Amerikanci agresivno napadnu tržište, sa samo jednim ciljem, da uzmu što više tržišta, onda će cijene gasa padati i u Evropi i čitavom svijetu. Priorodni gas je energent budućnosti i period dominacije uglja je okončan. Tranzicija će trajati ali prva posljedica ove energetske revolucije, bit će da se neće više raditi termolektrane na ugalj, već samo i isključivo, termoelektrane na prirodni gas.SOFIJA - Izgradnja bugarskog dijela plinovoda Južnog toka koju dijelom financira velika ruska tvrtka Gazprom, počela je u četvrtak, priopćili su bugarska vlada i ruska tvrtka na tiskovnoj konferenciji u Sofiji.
"Počela je izgradnja bugarskog sektora. Riječ je o najvećem investicijskom projektu u Europi koji je presudan za energetsku sigurnost čitavog europskog kontinenta", rekao je izvršni direktor Gazproma Aleksej Miller.
Spajanje prve cijevi plinovoda na bugarskom teritoriju, u Rasovu na sjeverozapadu zemlje, prenosilo se na zaslonu tijekom tiskovne konferencije održane u sjedištu bugarske vlade, u nazočnosti premijera Plamena Orešarskog i Alekseja Millera.
Bugarski ogranak Južnog toka, dug 540 km, stajat će 3,5 milijarde eura, rekao je izvršni direktor Gazproma.
Financiranje će preuzeti Gazprom, bez financijskih jamstava bugarske vlade, rekao je Orešarski, pošto su u četvrtak u Sofiji potpisana dva protokola o financiranju.
Gazprom je pristao da se treće zemlje mogu koristiti bugarskim ogrankom ako to žele, sukladno europskom zakonu, izvijestio je bugarski ministar za energetiku Dragomir Stojnev. Ruska tvrtka je sve dosad bila suzdržana u vezi s time.
Rusko-talijanski projekt Južni tok, kojega je izgradnja službeno počela u prosincu 2012., povezivat će Rusiju s Bugarskom na duljini 3.600 km a zatim će preko Srbije, Mađarske i Slovenije ići prema zapadnoj Europi. Također je predviđena i izgradnja ogranka prema Hrvatskoj.
Imat će kapacitet 63 milijarde prostornih metara na godinu.
Gradnja ogranka kroz Srbiju treba početi "do kraja godine", dodao je Miller. Prve isporuke plina Bugarskoj Južnim tokom planirane su u prosincu 2015
Europska investiciona banka (EIB), vodeća institucija za razvoj Europske unije, odlučila je obustaviti finansiranje termoelektrana na ugalj, zbog postizanja evropskog ambicioznog cilja o smanjenju stakleničkih plinova do 2030. godine.
EIB je izjavila da nove i renovirane termoelektrane na ugalj neće biti kvalifikovane za finansiranje, izuzev onih koje emituju manje od 550 CO2/kWh, što standard koji klasnične termoelektrane neće moći postići.
Termoelektrane na ugalj koje bi mogle postići ovaj standard su one koje proizvode i toplotu za toplane, komercijalno grijanje ili pripremu biomase. EIB također planira dodatno pooštrenje standarda za emisije ispuštene iz termoelektrana na ugalj i prirodni gas.
Novi standardi 'predstavljaju novi korak u evropskoj borbi protiv klimatskih promjena te pozicionira bankare ispred političara u smislu opipljivih akcija', izjavila je Ingrid Holmes iz okolišnog think-tanka E3G.