Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

[hame07]

Pozdrav svima. Imam jedno pitanje.. Kako uskladiti stanje na ziroračunu u finansijama i sa izvodom.. u finansijama mi jedno stanje, a na izvodu drugo.. Tacnije, 989 KM finansije, na izvodu 980 KM, greška je po početnim stanjima, i to su vuce duzi niz godina.. I jos nesto, kako bi se proknjizilo da j suprotno stanje, izvod veci nego sto je u finansijama..
Lijep pozdrav

[dinoo1898]

Pozdrav svima. Imam jedno pitanje.. Kako uskladiti stanje na ziroračunu u finansijama i sa izvodom.. u finansijama mi jedno stanje, a na izvodu drugo.. Tacnije, 989 KM finansije, na izvodu 980 KM, greška je po početnim stanjima, i to su vuce duzi niz godina.. I jos nesto, kako bi se proknjizilo da j suprotno stanje, izvod veci nego sto je u finansijama..
Lijep pozdrav

Zatraži ios od banke, i po IOS-u otpiši tih 9,00 KM na rashod prethodnog perioda na konto 591. Iznos je mizeran za bilo kakve ozbiljnije aktivnosti

[EliasVeskot]

Ne znam kome da postavim pitanje jer mi nije jasno slijedece:
Po zakonu se sva roba naplacuje u BAM, medjutim paypal recimo ne moze naplatiti u BAam vec u EUR. Vidim da neke firme imaju opciju naplate preko paypala pa me zanima kako su to rijesili obzirom da je nemoguce naplatiti isti iznos zbog konverzije, ali i same naplate u stranoj valuti

[Dr. Kuca]

Pretvoris u BAM.

[Atena]

Ako se neko upoznao sa novim zakonom o PIO:
Radnik je u starosnoj penziji i bio je na određeno angažovan u firmi do 15.06.2018.godine i osiguran regularno. E sad po novom zakonu ne može penzija i posao zajedno, ili jedno ili drugo, pa je već sada za mjesec mart dobio rješenje o obustavljanju penzije jer je u radnom odnusu. Ii to je O.K. Naveli su da će javiti u RH da ovustave i njihov dio penzije. I to je O.K. Međutim u rješenju stoji da ne može penziju pokrenuti ponovo najmanje 6 mjseci od rješenja. Pitanje: odakle im ova ideja, ima li to u zakonu(pravilnik kanda još nije donešen) , da li je to regularno obzirom da će radnik 15.0.6 da prekine radni odnos? U rješenju stoji mogućnost žalbe.

znam da je pitanej pravne prirode, ali i računovođe prate ove zakone.

[Dr. Kuca]

Pa pogledaj zakon o radu. Ako pise u zakonu onda je tako.

[anchor85]

Pozdrav, imam jedno malo komplikovano pitanje. Strana firma je u Sarajevu imala predstavništvo, koje je preregistrovano u d.o.o. U toku djelovanja predstavništva kupovana je određena oprema (kompjuteri i namještaj) lokalno, u Sarajevu. Sada strana firma želi sve to da proda novoosnovanoj firmi u Sarajevu. Rekli su mi da ne možemo raditi prodaju jer bi u tom slučaju morali platiti carinu i PDV (ponovno), kao da kupujemo iz inostranstva pa uvozimo, te da nam je najbolje da nam fakturišu iznajmljivanje opreme na korištenje. Da li je to tako ili nam oni ipak mogu to prodati bez plaćanja carine i PDV-a?

[pinkman]

Ne znam kome da postavim pitanje jer mi nije jasno slijedece:
Po zakonu se sva roba naplacuje u BAM, medjutim paypal recimo ne moze naplatiti u BAam vec u EUR. Vidim da neke firme imaju opciju naplate preko paypala pa me zanima kako su to rijesili obzirom da je nemoguce naplatiti isti iznos zbog konverzije, ali i same naplate u stranoj valuti

Potpisi Ugovor sa PikPay koji radi zajedno za UniCredit ili uzmi Raiffeisen e-pay, pa ces tako moci naplacivati klijentima preko kreditne kartice. Njihov sistem za prihvat kartica integrises na adresi tipa pay.example.net.

Na taj URL saljes klijente da izvrse uplatu, isto kao da imas web shop. Novac ti lijeze na tvoj racun u banci.

[EliasVeskot]

Ne znam kome da postavim pitanje jer mi nije jasno slijedece:
Po zakonu se sva roba naplacuje u BAM, medjutim paypal recimo ne moze naplatiti u BAam vec u EUR. Vidim da neke firme imaju opciju naplate preko paypala pa me zanima kako su to rijesili obzirom da je nemoguce naplatiti isti iznos zbog konverzije, ali i same naplate u stranoj valuti

Potpisi Ugovor sa PikPay koji radi zajedno za UniCredit ili uzmi Raiffeisen e-pay, pa ces tako moci naplacivati klijentima preko kreditne kartice. Njihov sistem za prihvat kartica integrises na adresi tipa pay.example.net.

Na taj URL saljes klijente da izvrse uplatu, isto kao da imas web shop. Novac ti lijeze na tvoj racun u banci.

Jasno mi je za PIKPAY, pitam na koji nacin naplacuju LEGALNO sa paypal?

[laly]

Ima li neki racunovodja da mi objasni sljedece:
Kako se tretira zakup inostrane domene sa stanovista poreza po odbitku?

[Ricken]

Ima li neki racunovodja da mi objasni sljedece:
Kako se tretira zakup inostrane domene sa stanovista poreza po odbitku?

Član 38 stav 1 u tački "e" kaže da se naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine oporezuje porezom po odbitku, a obračunava se po isplati.

Članom 61 Pravilnika, stavovi 1 i 2 je pojašnjeno da ukoliko je izmirenje naknade učinjeno za korištenje nepokretne i pokretne imovine bez obzira gdje s eimovina nalazi smatra se oporezivom naknadom iz člana 38 Zakona.

Ako je dobavljač iz zemlje sa kojom imamo ugovor, treba primjeniti odredbe ugovora. U principu u dosta ugovora koje imamo se korištenje industrijske opreme tretira kao autorska naknada koja se oporezuje po isplati po stopi iz ugovora. Ipak ugovor treba isčitati detaljno, jer iako su svi naši ugovori OECD model, ima varijacija.

[tako to]

Pozdrav i hvala unaprijed na odgovoru, ako ima neko ko zna. Kolega, koji je strani državljanin želi otvoriti doo u BiH. Razgovarao sa računovođom u ZeDo kantonu i u Sarajevu. U ZeDo kažu da može on biti direktor uz ugovor o managementu, dakle da ne stupa u pravi radni odnos, ali da firma mora imati još jednog uposlenika kojem će se uplaćivati doprinosi.
U Sarajevu kaže da može ovo isto, ali da čak ne treba ni taj jedan uposlenik. Ali nije mi baš djelovao 100% siguran ovaj računovođa... Znači doo samo sa direktorom, koji radi po ugovoru o managementu i nije u pravom radnom odnosu, bez drugih uposlenika. Malo mi je čudno da je različit zakon u dva kantona u Federaciji. Zna li iko tačno trenutno stanje ili ima neki link na zakon koji ovo pokriva? Koliko sam shvatio, ovo su neke novije promjene u zakonu o poslovanju doo.
Hvala!

[high_volume]

Pozdrav i hvala unaprijed na odgovoru, ako ima neko ko zna. Kolega, koji je strani državljanin želi otvoriti doo u BiH. Razgovarao sa računovođom u ZeDo kantonu i u Sarajevu. U ZeDo kažu da može on biti direktor uz ugovor o managementu, dakle da ne stupa u pravi radni odnos, ali da firma mora imati još jednog uposlenika kojem će se uplaćivati doprinosi.
U Sarajevu kaže da može ovo isto, ali da čak ne treba ni taj jedan uposlenik. Ali nije mi baš djelovao 100% siguran ovaj računovođa... Znači doo samo sa direktorom, koji radi po ugovoru o managementu i nije u pravom radnom odnosu, bez drugih uposlenika. Malo mi je čudno da je različit zakon u dva kantona u Federaciji. Zna li iko tačno trenutno stanje ili ima neki link na zakon koji ovo pokriva? Koliko sam shvatio, ovo su neke novije promjene u zakonu o poslovanju doo.
Hvala!

"Uredbom o uslovima koje je preduzeće odnosno drugo pravno lice dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrovane djelatnosti", Službene novine Federacije BiH broj 15/98 propisani su uslovi koje u pogledu najmanjeg broja zaposlenih radnika mora ispunjavati preduzeće odnosno drugo pravno lica da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano.
Po ovoj Uredbi, a u skladu sa Zakonom o radu iz 2016. godine, prema kojem direktor ne mora biti prijavljen u sistem PIO, najmanje jedan radnik mora biti prijavljen, a u zavisnosti od djelatnosti preduzeća, i više, do 15 u građevinarstvu, npr.

Ova Uredba je potpuno besmislena i odnosi se i na nevažeći zakon o radu i na nevažeću Klasifikaciju zanimanja, ali nikad nije ukinuta. Inspekcijama je poznata...

[laly]

Moze li neko od racunovodja samo da mi potvrdi...
Ako firma DOO proda npr. 1 racunar drugom pravnom licu ( izda A4 fakturu) da li to spada u veleprodaju ili maloprodaju?

[high_volume]

Moze li neko od racunovodja samo da mi potvrdi...
Ako firma DOO proda npr. 1 racunar drugom pravnom licu ( izda A4 fakturu) da li to spada u veleprodaju ili maloprodaju?

Nisam računovođa, ali ovako na prvu, radi se o veleprodaji. Takva transakcija zavisi i od registracije objekta iz kojeg je izvršena trgovina. U svakom slučaju mora biti izdan fiskalni račun.

Zanimljivo, u BiH ne postoji norma za izdavanje "velikih" računa, A4 forme npr. Neko čak može izdati i veliki račun A3 veličine, ili i A5 Jeste da je besmisleno, ali niko ne brani

[Armin2013]

Moze li neko od racunovodja samo da mi potvrdi...
Ako firma DOO proda npr. 1 racunar drugom pravnom licu ( izda A4 fakturu) da li to spada u veleprodaju ili maloprodaju?

Prodato je drugom Pravnom licu, znači veleprodaja.

[pinkman]

Recimo da firma razvije software koji ce dalje iznajmljivati za odredjeni mjesecni ili godisnji iznos. Pretpostavimo da je 5 programera svaki dan, puno radno vrijeme, radilo taj software, te i dalje razvija jer to nikad ne prestaje. Odrzavanje, dodavanje novih mogucnosti i slicno.

Buduci da nisam racunovodja, zanima me kako se taj software prikazuje u aktivi - kao nematerijalna imovina? Sta je sa amortizacijom i vijekom trajanja jer se svaki dan ulaze novac u daljnji razvoj.

[PRO165]

Kao informatičar ja bih uradio ovako: Kada softver bude za ekplataciju spreman sve troškove razvoja prenio na vrijednost softvera. Buduće troškove prikazivao kao troškove održavanja. Bruto peofit bi bio razilka između prihoda i troškova i vrlo jasno izražen.

Kao knjigovođa sam se uhvatio za glavu. Po našem zakonu nije dozvoljena (barem ne jednostavno) revalorizacija. Dozvoljeno je: ugradnja novog dijela, tj funckonalnosti pa se to može (zavisno od vrijednost) samo za sebe amortizovati. Prva stvar koja meni pada ovdje na pamet je, kako ćeš razgraničiti troškove stvarnog razvoja, troškove tekućeg održavanja i kao treće kako ćeš napraviti rezervaciju sredstava za otklanjanje nedostatak izazvanih tvojom greškom (bug-om ili previdom ili neznanjem). Kad dođemo do ovih razgraničenja možemo razmišljati o vrijednosti koja će se amortizovati.

Kao poduzetnik, malo mi miriše da želiš razviti nešto i onda to isto prodati nekom većem igraču. U tome slučaju zaboravi na pojam knjigovodstvene vrijednosti nematerijalne imovine. Sa stanovišta poduzetnika/investitora bitan mi je samo profit i rast prohoda i profita u razumnom vremenskom roku da se moja investicija otplati.

Stopa amortizacije na softver ti je 33,3% godišnja tj vijek trajanja je 3 godine.
Međutim amortizacija počinje teći od stavljanja sredstva u upotrebu. Ti recimo možeš razvijati 6 mjeseci prije prve prodaje / upotrebe, tek tada se knjiži kao softver a do tada sredstvo u pripremi.

[kazo]

Imam par laganih pitanja Pogodjen retroaktivnim naplacivanjem poreza kao i mnogi freelanceri, trenutno sam u procesu otvaranje obrta (62.01 Računarsko programiranje). Na drugoj temi su potvrdili da kao obrtnik mogu fakturisati uslugu firmi u drugoj drzavi, jer IT djelatnosti spadaju u usluge.

1. Zanima me kada budem pravio A4 fakturu, sta unosim u opis, naziv djelatnosti koju sam registrovao ili ono sto sam radio? Npr.
62.01 Računarsko programiranje ili programiranje android aplikacije (naziv usluge koju sam pruzio)

2. Sta treba pisati na fiskalnom racunu?
62.01 Računarsko programiranje ili mogu upisati uslugu koju sam pruzio?

3. Ukoliko na fiskalnom racunu i A4 fakturi moram upisati 62.01 Računarsko programiranje. Mogu li napraviti A4 memorandum i na njemu napisati izrada android aplikacije?

Uglavnom klijentu nista nece znaciti, ako mu fakturisem "Računarsko programiranje". Moram negdje dodati i uslugu koju sam pruzio.

Nadam se da sam uspio detaljno objasniti

[bude]

U zaglavlju fakture ces imati naziv firme/obrta pa mozes staviti i opis djelatnosti kojom se bavis, a stavke na fakturi i opis istih je slobodan, pogotovo kada su usluge u pitanju, preciziraj sta si tacno radio zbog kupca a to ce svakako biti nesto sto spada pod registrovanu djelatnost.
Obzirom da ce taj opis vjerovatno biti podugacak, na fiskalnom racunu je najbolje da stoji "Stavke po fakturi nn" gdje je nn broj fakture i onda bez obzira na broj stavki na fakturi, fiskalni racun ima samo tu jednu stavku koja ima cijenu ukupnog iznosa fakture, a na fakturi opet da stoji da je promet registrovan po fiskalnom racunu broj taj i taj, odnosno da postoji nesporna veza izmedju ovo dvoje.

[kazo]

U zaglavlju fakture ces imati naziv firme/obrta pa mozes staviti i opis djelatnosti kojom se bavis, a stavke na fakturi i opis istih je slobodan, pogotovo kada su usluge u pitanju, preciziraj sta si tacno radio zbog kupca a to ce svakako biti nesto sto spada pod registrovanu djelatnost.
Obzirom da ce taj opis vjerovatno biti podugacak, na fiskalnom racunu je najbolje da stoji "Stavke po fakturi nn" gdje je nn broj fakture i onda bez obzira na broj stavki na fakturi, fiskalni racun ima samo tu jednu stavku koja ima cijenu ukupnog iznosa fakture, a na fakturi opet da stoji da je promet registrovan po fiskalnom racunu broj taj i taj, odnosno da postoji nesporna veza izmedju ovo dvoje.

Hvala puno da detaljnom odgovoru. Jos jedno pitanje:
Ukoliko mi klijent da gotovinu, a trazi fiskalni racun. Kako to regulisati? Odnesem u banku polog novca i kasnije mu izdam fiskalni racun?

[bude]

U zaglavlju fakture ces imati naziv firme/obrta pa mozes staviti i opis djelatnosti kojom se bavis, a stavke na fakturi i opis istih je slobodan, pogotovo kada su usluge u pitanju, preciziraj sta si tacno radio zbog kupca a to ce svakako biti nesto sto spada pod registrovanu djelatnost.
Obzirom da ce taj opis vjerovatno biti podugacak, na fiskalnom racunu je najbolje da stoji "Stavke po fakturi nn" gdje je nn broj fakture i onda bez obzira na broj stavki na fakturi, fiskalni racun ima samo tu jednu stavku koja ima cijenu ukupnog iznosa fakture, a na fakturi opet da stoji da je promet registrovan po fiskalnom racunu broj taj i taj, odnosno da postoji nesporna veza izmedju ovo dvoje.

Hvala puno da detaljnom odgovoru. Jos jedno pitanje:
Ukoliko mi klijent da gotovinu, a trazi fiskalni racun. Kako to regulisati? Odnesem u banku polog novca i kasnije mu izdam fiskalni racun?

Sve isto kao i kada je bezgotovinsko placanje osim sto se na fiskalnom printeru/kasi izabere gotovina kao nacin placanja. Novac se polaze na racun isti dan ili najkasnije sutradan, odnosno prvi sljedeci radni dan.

[Ricken]

Pozdrav i hvala unaprijed na odgovoru, ako ima neko ko zna. Kolega, koji je strani državljanin želi otvoriti doo u BiH. Razgovarao sa računovođom u ZeDo kantonu i u Sarajevu. U ZeDo kažu da može on biti direktor uz ugovor o managementu, dakle da ne stupa u pravi radni odnos, ali da firma mora imati još jednog uposlenika kojem će se uplaćivati doprinosi.
U Sarajevu kaže da može ovo isto, ali da čak ne treba ni taj jedan uposlenik. Ali nije mi baš djelovao 100% siguran ovaj računovođa... Znači doo samo sa direktorom, koji radi po ugovoru o managementu i nije u pravom radnom odnosu, bez drugih uposlenika. Malo mi je čudno da je različit zakon u dva kantona u Federaciji. Zna li iko tačno trenutno stanje ili ima neki link na zakon koji ovo pokriva? Koliko sam shvatio, ovo su neke novije promjene u zakonu o poslovanju doo.
Hvala!

"Uredbom o uslovima koje je preduzeće odnosno drugo pravno lice dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrovane djelatnosti", Službene novine Federacije BiH broj 15/98 propisani su uslovi koje u pogledu najmanjeg broja zaposlenih radnika mora ispunjavati preduzeće odnosno drugo pravno lica da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano.
Po ovoj Uredbi, a u skladu sa Zakonom o radu iz 2016. godine, prema kojem direktor ne mora biti prijavljen u sistem PIO, najmanje jedan radnik mora biti prijavljen, a u zavisnosti od djelatnosti preduzeća, i više, do 15 u građevinarstvu, npr.

Ova Uredba je potpuno besmislena i odnosi se i na nevažeći zakon o radu i na nevažeću Klasifikaciju zanimanja, ali nikad nije ukinuta. Inspekcijama je poznata...

Prema ustavu uredbe se donose u stanju vanrednih okolnosti i važe 6. mjeseci od datuma prestanka opasnosti i uredbe se donose uz neki zakona kao podzakonski akt. Mislim da je ova uredba donesena na bazi zakona o preduzećima iz 1998. godine jer je upućena i korištena od strane sudova prilikom registracije subjekata, tj. provjeravali su ispunjenost ovog uslova. Taj zakon više nije na snazi, pa ne vidim ni kako uredba može biti na snazi.

Međutim, praksa porezne uprave, koju oni komuniciraju javno, je da minimalno jedan uposlenik mora biti prijvaljen na puno osiguranje kod PIO. Na bazi čega ovaj stav temelje, nije mi poznato.

[high_volume]

Prema ustavu uredbe se donose u stanju vanrednih okolnosti i važe 6. mjeseci od datuma prestanka opasnosti...

Ovo me zanima, gdje, u kojem Ustavu piše?

[Ricken]

Prema ustavu uredbe se donose u stanju vanrednih okolnosti i važe 6. mjeseci od datuma prestanka opasnosti...

Ovo me zanima, gdje, u kojem Ustavu piše?

Odjeljak B Ustava FBiH:

Clan 9.
Vlada Federacije je ovlascena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slucaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogucnosti to uciniti. Svaka uredba imat ce snagu zakona i ne moze derogirati prava i slobode utvrdjene ovim ustavom. Svaka uredba prestat ce vaziti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da ce prestati vaziti odmah po ukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena. Uredba objavljena dok Federacija upotrebljava oruzane snage u skladu sa ovim ustavom ostat ce na snazi do petog dana slijedece sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje vaziti, osim ako ne bude potvrdjena ali ni u kom slucaju nece vaziti duze od sest mjeseci. Po isteku roka vazenje uredbe se ne moze produzavati, uredba se ne moze ponovo donositi niti djelimicno mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti.


Zakon o Vladi FBiH

Odjeljak V - AKTI VLADE

Clan 18.

Vlada Federacije, u ostvarivanju svojih ovlascenja utvrdjenim Ustavom Federacije, donosi uredbe sa zakonskom snagom, uredbe, odluke, rjesenja i zakljucke. Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom u skladu sa Ustavom Federacije.

Clan 19. Uredbom se uredjuju najvaznija pitanja iz nadleznosti Vlade Federacije, blize uredjuju odnosi za sprovodjenje zakona, osnivaju strucne i druge sluzbe Vlade i utvrdjuju nacela za unutrasnje ustrojstvo federalnih organa drzavne uprave. Odlukom se uredjuju pojedina pitanja ili propisuju mjere Vlade, daje saglasnost ili potvrdjuju akti drugih organa ili organizacija, te odlucuje o drugim pitanjima o kojima se ne odlucuje uredbom. Rjesenjem se odlucuje o imenovanjima i razrjesenjima, kao i o drugim pojedinacnim pitanjima iz nadleznosti Vlade. Zakljuckom se utvrdjuju stavovi o pitanjima od znacaja za provodjenje utvrdjene politike, uredjuju unutrasnji odnosi u Vladi i odredjuju zadaci federalnim organima drzavne uprave i sluzbama Vlade.

Uredba o minimalnom broju zaposlenih, član 5:


Član 5.
Preduzeće odnosno drugo pravno lice podnosi zahtjev nadležnom organu iz člana 108. stav 1. Zakona o preduzećima (Službene novine Federacije BiH, br. 2/95 i 8/96) sa potrebnim dokazima o ispunjavanju uslova za vršenje određene djelatnosti, u skladu sa ovom uredbom.

Član 108. Zakona o preduzećima 2/95:
Preduzeće može početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano na osnovu rješenja nadležnih organa o ispunjavanju
tekućih i drugih uslova propisanih za obavljanje te djelatnosti. Nadležni organi iz stava 1. ovog člana, dužni su izdati rješenje u roku od najviše 60 dana, računajući od dana podnošenja odgovarajuće prijave.