Moderator: anex
Nije receno manje plate vec manja primanja.use your illusion wrote:Zna li mi neko objasniti kako funkcionise u praksi ovo vezano za oporezivanje toplog obroka...zar se topli obrok ne isplacuje odvojeno od plate...kako ce radnicima biti manje neto plate ako je topli obrok manji od ovog oporezivog iznosa ???
Iznos toplog obroka preko 1% prosjecne plate ce se oporezovat.Manje ce zakidat drzavu bizMismeni koji su preko toplog obroka isplacivali ljudima skoro isto kao i redovnu platu a to sto oni kukaju da ce bit manja primanja radnicima i krive drzavu je cisto spinovanje.Da je njima stalo do radnika nikad ne bi tolike tople obroke isplacivali i tako ih zakidali za penziju kasnije.use your illusion wrote:Zna li mi neko objasniti kako funkcionise u praksi ovo vezano za oporezivanje toplog obroka...zar se topli obrok ne isplacuje odvojeno od plate...kako ce radnicima biti manje neto plate ako je topli obrok manji od ovog oporezivog iznosa ???
Ti isti privatnici se neće počešati i isplatiti će samo ono za što nemoraju platiti porez. Ako je prošli mjesec isplatio kao topli 350 KM, ovaj će mjesec platiti 175 KM. I eto manje primanje za radnika. Poslodavac nema nikakvu obavezu da to kompenzira sa povećanjem plate, jer naknada za ishranu nije plata. Nema tu zakidanja države, država će dobiti poreze i doprinose koji su joj i do sada uplaćivani, a zaplatiti će radnici, njihova primanja, opća potrošnja i kupovna moć. Neko ko je primao 500 KM plate i 380 KM toplog ili 880 KM će od ovog mjeseca dobijati 690 KM. Ljudima sa takvim primanjima je to udar od 21% na ukupan dohodak. Mnogo je takvih pogotovo van Sarajeva koje će ovojako pogoditi, i to u onom najrealnijem proizvodnom sektoru u koji nam se politika zaklinje. Ovde jedino privatnici dobijaju jer će imati manje troškove i veću dobit.Pogotovo strani kapital koji će tu dobit transferirati vani. Ali dobro, to je nama naša Agenda dala.Mohamad Sissoko wrote:Iznos toplog obroka preko 1% prosjecne plate ce se oporezovat.Manje ce zakidat drzavu bizMismeni koji su preko toplog obroka isplacivali ljudima skoro isto kao i redovnu platu a to sto oni kukaju da ce bit manja primanja radnicima i krive drzavu je cisto spinovanje.Da je njima stalo do radnika nikad ne bi tolike tople obroke isplacivali i tako ih zakidali za penziju kasnije.use your illusion wrote:Zna li mi neko objasniti kako funkcionise u praksi ovo vezano za oporezivanje toplog obroka...zar se topli obrok ne isplacuje odvojeno od plate...kako ce radnicima biti manje neto plate ako je topli obrok manji od ovog oporezivog iznosa ???
Znam ljude imaju 450 km platu a jos 350 topli obrok...
Znam isto tako firme koje isplacuju 8 km po danu topli i ovo ih uopste nece zahvatit i ne kukaju i izvlace se na jeftine populizme.
Poslodavci posluju u sistemu gdje je dostupnost radne snage velika, pa samim tim i cijena rada je mala. Konkretno za doprinose i poreze kroz platu faktički poslodavac plaća 74% isplaćene plaće fondovima i poreznim organima. Na isplaćeno primaje od KM 1.000 poslodavac će platiti i državi 736 KM. Pošto cilj poduzetništva nije isplata plata radnicima, niti punjenje budžeta, nego maksimizacija profita, onda neznam kako neko ozbiljan može reći da opterečenja nisu velika. Onog trenutka kad nebude profita, poslodavac će staviti ključ u bravu i sve radnike poslati na biro, pa nek im ti isti fondovi osiguravaju šta ih spada.Da se razumjemo sporazum je bio da će se smanjiti % neoporezivog toplog, ako se ukinu doprinosi na platu. To su doprinosi na teret poslodavca (10,5%), od kojih radnik nema ništa, već isključivo budžeti za audije i slične stvari, koji su nepoznati bilo gdje u svijetu. Tih doprinosa nema ni u RS. U RS je zbog toga manje opterečenja plaća, pa se može desiti da kapital ode u susjedni entitet. Mislim nemože se priča svesti na mrske poslodavce, a objektivno oni su ti koji guraju zaposlenost i fondove. Ko misli da može biti poslodavac, bujrum. Vidimo šta se deševa kad je država poslodavac, stečaji, protesti i sl.Armin2013 wrote:Ma kakva briga za radnicima, da se oni brinu za radnike prijavljivali bi ih na punu platu (neću ni spominjat na crno što rade) pa da se radnik može nadat i kakvoj takvoj penziji, a s druge strane bi se borili sa državom da se smanje porezna opterećenja, samo nisam baš siguran da su ona velika kako se kuka. (Čast izuzetcima, ako ih ima). Koji je to radnik jeo za 18,00 KM danas, ako ima 3,00 KM na dan puna kapa. Zato nam i jesu prazni fondovi, a da svi osiguraju ranike pa makar na minimalac onda bi se imalo prostora da se smanje porezna opterećenja. Jah usput, nemamo mi kontrolu nad našim poreznim sistemom, nama je kako kaže MMF. A ako hoćemo kredit država mora garantovat da će vratit a kako da to ostvari kroz povećanje poreskih opterećenja.
Kada izraziš u procentu to dođe tih cca 74% al na koju platu, koliko u drugim "normalnim" zemljama košta jedan radnik, možda kod njih jesu porezi i doprinosi 50% (lupam) al na koju osnovicu. Ja se slažem da kod nas ima glupih poreza tj. poreza od kojih pare idu ko zna gdje i da to u konačnici ide na teret radnika i slažem se da treba smanjit, to je sve ok. Hoću da kažem da to nije baš onako kako poslodavci prikazuju, i nemam je ništa protiv poslodavaca bar je sad demokratija može ko hoće bit poslodavac pa bujrum. Al se ježim kad čujem te priče kako jedva opstaju eto moraju radniku smanjit primanja da bi preživjeli a sve se vozaju nova auta, kupuje se apartmani, skupa ljetovanje i tako to. I nije to maksimizacija profita nego prokletost daj meni što više šta me briga može li radnik dogurat do 1-vog sa 400 KM. I još nešto ova je država odlična za biznis, zamisli da si u uređenom sistemu pa nisi isplatio svoje obaveze na vrijeme pa ti odmah kuca inspekcija, a nje kao kod nas svu su zakoni tu al koga briga radi šta hoćeš i kako hoćeš, radiš sedam dana u sedmici kada pitaš za godišnji kao da si mu ubio nekog.Ricken wrote:Poslodavci posluju u sistemu gdje je dostupnost radne snage velika, pa samim tim i cijena rada je mala. Konkretno za doprinose i poreze kroz platu faktički poslodavac plaća 74% isplaćene plaće fondovima i poreznim organima. Na isplaćeno primaje od KM 1.000 poslodavac će platiti i državi 736 KM. Pošto cilj poduzetništva nije isplata plata radnicima, niti punjenje budžeta, nego maksimizacija profita, onda neznam kako neko ozbiljan može reći da opterečenja nisu velika. Onog trenutka kad nebude profita, poslodavac će staviti ključ u bravu i sve radnike poslati na biro, pa nek im ti isti fondovi osiguravaju šta ih spada.Da se razumjemo sporazum je bio da će se smanjiti % neoporezivog toplog, ako se ukinu doprinosi na platu. To su doprinosi na teret poslodavca (10,5%), od kojih radnik nema ništa, već isključivo budžeti za audije i slične stvari, koji su nepoznati bilo gdje u svijetu. Tih doprinosa nema ni u RS. U RS je zbog toga manje opterečenja plaća, pa se može desiti da kapital ode u susjedni entitet. Mislim nemože se priča svesti na mrske poslodavce, a objektivno oni su ti koji guraju zaposlenost i fondove. Ko misli da može biti poslodavac, bujrum. Vidimo šta se deševa kad je država poslodavac, stečaji, protesti i sl.Armin2013 wrote:Ma kakva briga za radnicima, da se oni brinu za radnike prijavljivali bi ih na punu platu (neću ni spominjat na crno što rade) pa da se radnik može nadat i kakvoj takvoj penziji, a s druge strane bi se borili sa državom da se smanje porezna opterećenja, samo nisam baš siguran da su ona velika kako se kuka. (Čast izuzetcima, ako ih ima). Koji je to radnik jeo za 18,00 KM danas, ako ima 3,00 KM na dan puna kapa. Zato nam i jesu prazni fondovi, a da svi osiguraju ranike pa makar na minimalac onda bi se imalo prostora da se smanje porezna opterećenja. Jah usput, nemamo mi kontrolu nad našim poreznim sistemom, nama je kako kaže MMF. A ako hoćemo kredit država mora garantovat da će vratit a kako da to ostvari kroz povećanje poreskih opterećenja.
Ovde nepričamo o more još tu parafsikalnih nameta kradljive države i glomaznog aparata.
Zaključak: O radnicima se ne brinu i neće se brinuti poslodavci, već oni za koje radnici glasaju. Kapital je tu uvijek u prednosti, kad munije dobro, on ode, a onda tek nastaje dernek. Mislim da se razumjemo, ovo je odlično za poslodavce jer će smanjiti troškove poslovanja i povećati dobit. Tamo gdje je poslodavac strani kapital, veči iznos novca ode u strane zemlje po osnovu dobiti. Znači, treba razumjeti efekte nekih odluka, a ne razmišljati logikom jednog sistema u kojem odavno neživimo.
Evo obećao sam da ću se javiti sa informacijama vezanim za ovo pitanje. AKo se iko još sjeća. Početkom novembra dobio sam rješenje od Ministarstva finansija. Sve je prihvaćeno (odobreno) kako sam pisao ranije. Tako da ako neko ima istu situaciju u ovoj godini, slobodno upisati kada bude radio obračun.beeblebrox wrote:Druže nema prostor nego sam ja sabrao tih 45 KM sa već definisanim povratom za stambeni kredit, i sve zajedno upisao u polje 32.Clavis wrote:Svaka čast ako si istrajao u svom i pobjedio "sistem", al polja na obrascu su prilično određena, stvarno me ovo zbunjuje....
Evo dole obrasca pregledah ga nanovo par puta i ne vidim prostor
http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/o ... s_int2.pdf
Pitao još jednom kad sam predavao jel to ispravno, kaže čovjek jeste, samo dokaz sa biroa priloži.
Tako da....
Pozdrav,
Možeš se baviti svi djelatnostima koje imaš upisane u sudski registar, pod uslovm da ispunjavaš i neke dodatne uvjete koji mogu biti specifični za te djelatnosti, konkretno u tvom slučaju Zakon o trgovini. Ono što je bitno reći da jednokratna prodaja nije djelatnost, tj. da bi jednokratno stekao i prodao neku stvar, nemora značiti da obavljaš djelatnost. Uvesti možeš bilo šta ako imaš carinski broj, i dogovoriti sa špediterom odnosno transportom isporuku u mjestu kupca, po uvozu ako ga imaš. Nabavke neke pojedinačne stvari i njena brza prodaja se može smatrati i prodajom imovine.EliasVeskot wrote:Imam glupo pitanje,
Ako otvorim d.o.o. kojem je osnovna djelatnost racunarsko programiranje, a u statutu imam Xy djelatnosti zaokruzene, koji se uslov da se njima bavim. Evo, recimo mogu li uvesti I preprodati nesto preko web stranice, moram li imati skladiste I sl? Ili tipa proizvoditi nesto, ili za sve to moram otvarati drugu PJ?
Koga uopste da pitam ove stvari
Pa eto kroz radnu verziju zakona o doprinosima i porezu na dohodak možeš na najbolji način vidjeti, kako država planira vrlo zakonito smanjiti dohotke radnika.Armin2013 wrote:Ja se slažem s tobom oko svega, i to da država previše troši da treba smanjit, da treba pare vraćat u privredu, da podstiče proizvodnju kroz neke stimulacije npr oslobađanje poreza itd, sve je to ok, ali ide na živce ova kukljavina od strane privatnika zbog oporezivanj TO a svi znamo da su kroz to, bar većina, izvlačili pare iz firme, radnik te pare možda nije ni vidio. I treba stisnut Novalića da ispuni obećanja oko smanjenja nameta privredi. Sve je to ok.
A što se tiče stopa, većina radnika u privredi je prijavljana na minimalno recimo 430 KM x 74 % = 301 KM (430+301=731 KM), a šta da je minimalni propisan 1000 KM x 50% = 500 KM (1000+500=1500 KM)
Kako preživit sa 430 KM mjesec, a neću ni spominjat da napraviš kuću ili kupiš stan, i nemoj spominjat takvo tržište kad znamo kako gazde žive i njihova djeca, o tome ja govorim. Opet kažem čast izuzetcima.
Hvala ti, ovo sasvim logicno zvuci, ja imam problem sto zelim sve po zakonu raditi,a imam dvije stvari koje su naizgled nespojive, a obje imaju potencijala, jedan je vec utaban posao programiranja,a druga je manja rucna proizvodnja predmeta od koze. Obrt ne dolazi u obzir ni u kojem obliku, iz vise razloga, na raspolaganju jedan prostor i novac za jednu firmu..Ricken wrote:Možeš se baviti svi djelatnostima koje imaš upisane u sudski registar, pod uslovm da ispunjavaš i neke dodatne uvjete koji mogu biti specifični za te djelatnosti, konkretno u tvom slučaju Zakon o trgovini. Ono što je bitno reći da jednokratna prodaja nije djelatnost, tj. da bi jednokratno stekao i prodao neku stvar, nemora značiti da obavljaš djelatnost. Uvesti možeš bilo šta ako imaš carinski broj, i dogovoriti sa špediterom odnosno transportom isporuku u mjestu kupca, po uvozu ako ga imaš. Nabavke neke pojedinačne stvari i njena brza prodaja se može smatrati i prodajom imovine.EliasVeskot wrote:Imam glupo pitanje,
Ako otvorim d.o.o. kojem je osnovna djelatnost racunarsko programiranje, a u statutu imam Xy djelatnosti zaokruzene, koji se uslov da se njima bavim. Evo, recimo mogu li uvesti I preprodati nesto preko web stranice, moram li imati skladiste I sl? Ili tipa proizvoditi nesto, ili za sve to moram otvarati drugu PJ?
Koga uopste da pitam ove stvari
Ako bi obavljao tu djelatnost prometa robe na trajnoj osnovi, onda se moraš uskladiti sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, a on zahtjeva ispunjenje između ostalog i različitih tehničkih uvjeta. Maloprodaju svakako nemožeš raditi bez maloprodajnog objekta, koji će ispunjavati uvjete iz zakona o trgovini, koji se tiču dijela zakona koji regulira maloprodaju.
Što se tiče proizvodnje, tu se treaš uskladiti sa zakonom koji regulira ono što želiš proizvoditi. Otvaranje poslovne jedinice zavisi od toga da li bi imao potrebu raditi proizvodnuju ili vršiti prodaju van registrovanog mjesta sjedišta.
Kao što rekoh ja sam za smanjenje nameta, ali svako ko se imalo razumje u te stvari zna da nema šanse da se nameti smanje iz dva razloga: budžet bi otišao u vraga (i sad ga popunjavaju iz kredita) i sve više je jasno da nama stranci donose propise.Ricken wrote:Pa eto kroz radnu verziju zakona o doprinosima i porezu na dohodak možeš na najbolji način vidjeti, kako država planira vrlo zakonito smanjiti dohotke radnika.Armin2013 wrote:Ja se slažem s tobom oko svega, i to da država previše troši da treba smanjit, da treba pare vraćat u privredu, da podstiče proizvodnju kroz neke stimulacije npr oslobađanje poreza itd, sve je to ok, ali ide na živce ova kukljavina od strane privatnika zbog oporezivanj TO a svi znamo da su kroz to, bar većina, izvlačili pare iz firme, radnik te pare možda nije ni vidio. I treba stisnut Novalića da ispuni obećanja oko smanjenja nameta privredi. Sve je to ok.
A što se tiče stopa, većina radnika u privredi je prijavljana na minimalno recimo 430 KM x 74 % = 301 KM (430+301=731 KM), a šta da je minimalni propisan 1000 KM x 50% = 500 KM (1000+500=1500 KM)
Kako preživit sa 430 KM mjesec, a neću ni spominjat da napraviš kuću ili kupiš stan, i nemoj spominjat takvo tržište kad znamo kako gazde žive i njihova djeca, o tome ja govorim. Opet kažem čast izuzetcima.
Druga je stvar što svaki normalan poslodavac, mrski privatnik zna, da dobri rezultati poslovanja zavise od zadovoljnog radnika, pa će gledati da još dodatno predviđena opterečenja za radnika prevale na svoj teret. Ali eto nesmiješ ni kukati.
Za sve oni što ćeš dobiti nazad. TJ refundacija, ne knjižiš na trošak nego na potraživanje. Tako da uplatu refundacije knjižiš tako što zatvoriš potraživanje koje si stvorio prilikom knjiženja te plate i PIA.SukiJr wrote:Ako može jedno pitanje dobili smo jednog volontera i neki dan je bila refundacija od 230 KM po osnovu programa zapošljavanja boraca 200km Plata i 30km doprinosi e sad kako je ovo najbolje proknjiziti ?
Za taj PIO i naknadu ne treba nikakav obrazac. i ne napisa iznad. Tih 200 Km nije plata nego naknada za topli obrok i prevoz. Tako da dobro pripazi poslije 31.12.2016 kada bude novi zakon o porezu na dohodak koliko će se moći isplatiti volonterima a da nije oporezivo.SukiJr wrote:Ako može još jedno pitanje vezano za ovo prethodno da li sad treba neki poseban obrazac popunjavati?
