Pčelarstvo

[splinter]

Ok. Puno sreće u daljem pčelaranju.

Hvala. Ako popratiš nekad takmičenja pčelara, zapazit ćeš da pčelari Krajine odnose zlatne medalje, ne samo u BiH nego i šire ...

Ne pratim, ali je to opće poznata stvar za Krajinu Mene med zanima sa stručne strane kao zdrava namirnica ali kroz aspekte zdravstvene ispravnosti istoga i svijesnosti pčelara o potrebi pridržavanja svih mjera još od košnice pa sve do kasnije krajnjeg proizvoda - meda.
Mislim da bi se redovnom kontrolom meda na prisustvo toksina koji proizvode Clostridium Botulinum mogla spustiti granica upotrebljivosti meda na djecu i ispod godinu dana starosti.
Također zanima me i koliko klimatske promjene utiču na život pčela i njihovu otpornost i proizvodne mogućnosti. Pored pretjerane uotrebe herbicida to će biti najveći izazovi u pčelarstvu narednih 15-20 godina sigurno.

[Chloe]

Kad kažete med od kadulje recimo, to je ustvari većinom kadulja ? Kako se to uopće utvrđuje?

Pčele lete na svašta.

U Pravilniku o medu i drugim pčelinjim proizvodima ima tačno koja biljka koliko mora imati zastupljenih polenovih zrnaca da bi se mogao nazvati sortnim/monoflornim ( utvrđuje se analizom ) za kesten je 85%, bagrem 20 % itd. ima još nekih vrsta kojima su tačno određen procenat, a sve biljke koje se ne nalaze u Pravilniku, minimalno moraju imati 45 %, tako nešto.

[dacha bosanac]

Ovo me zanima, ne med. Išla bih sa lavandom i kaduljom. Ne znam kako to u našim krajevima ide.
Kadulja mi je cvjetala u periodu kad i bagrem, lavanda je trenutno u najačem cvatu kad i kesten.
Kako izbjeći da se miješaju, je li dovoljno plantažu lavande dići gdje nema kestene, a kadulju gdje nema bagrema?

Ja sebi sama radim dizajn, tj. Planiram danas s tim početi, da iskočim iz standardnih etiketa udruženja.

Par pitanja za vas :
Kako radite kontrolu higijensko zdravstvene ispravnosti meda? Imate li s nekim određenim subjektom uspostavljenu saradnju?

- Radio prošle godine, prošao sve. Ove nisam jer mi kažu da skoro niko ne donosi med na analizu, a kažu da nije ni obavezno.

Da li radite kontrole kemijskog sastava meda?

- Nosio med, međutim stalno mi daju izgovore da su u gužvi. Dao im svoj broj, rekoh javite kada ste slobodni, a oni ni mukajet. Znam da je jednom jedan inspektor kupio med od nas i sve prošlo kako treba. Nek lijepo uvedu svima da je to obavezno, pa da svi radimo. Nema da jedan radi, a drugi ništa i da onda pored toga obara cijenu meda.

Da li vršite kontrolu društava na američku gnjiloću obzirom da je zakonom obavezno ?

- Ne. Udruženje u kojem sam u RS-u kao ni ministarstvo to ne traži. Kada budu tražili uradiću. Ja za sada nisam imao ništa od tih gnjiloća, a i sekcija slobodno da dođe i pregleda.
Usput,sve što treba da se uradi mora u oba entiteta da bude isto za sve pčelare, pa kom obojci tom i opanci.

Aplicirate li za kantonalne ili federalne ili entitetske poticaje i kakva su iskustva?

- entitetski da i uredno dobijamo kada imamo preko 50 košnica.

E sad, pošto postavljaš neka stručna pitanja, što se ne bi predstavio (ne moraš po imenu i prezimenu)? Tražiš odgovore na neka pitanja pa je valjda red da znamo ko nas pita (ako imaš neku "titulu").
Sa druge strane ja mislim da je sve ovo još uvijek nakaradno uređeno jer po meni niko ne radi posao kako treba.
Prije svega, svako registrovano udruženje bi moralo da svojim pčelarima dostavi šta to moraju da urade (ovo što si gore naveo). Sve to bi moralo da bude pod moranjem za svakoga ko je u nekom udruženju i da niko ne može da zaobiđe te stvari. Dok god to nije tako uređeno od strane prije svega, države, pa onda entiteta, svako će da radi šta hoće. Da ne pominjem i peripetije oko apifa za one koji žive u jednom entitetu, a pčele mu u drugom, kao i neke druge stvari oko lažiranja zbog poticaja itd.

[Sid the sloth]

Hvala. Ako popratiš nekad takmičenja pčelara, zapazit ćeš da pčelari Krajine odnose zlatne medalje, ne samo u BiH nego i šire ...

Ne pratim, ali je to opće poznata stvar za Krajinu Mene med zanima sa stručne strane kao zdrava namirnica ali kroz aspekte zdravstvene ispravnosti istoga i svijesnosti pčelara o potrebi pridržavanja svih mjera još od košnice pa sve do kasnije krajnjeg proizvoda - meda.
Mislim da bi se redovnom kontrolom meda na prisustvo toksina koji proizvode Clostridium Botulinum mogla spustiti granica upotrebljivosti meda na djecu i ispod godinu dana starosti.
Također zanima me i koliko klimatske promjene utiču na život pčela i njihovu otpornost i proizvodne mogućnosti. Pored pretjerane uotrebe herbicida to će biti najveći izazovi u pčelarstvu narednih 15-20 godina sigurno.

Postoji li neka privatna laboratorija/ustanova gdje se moze odnijeti med da odradi sve moguce kontrole, cisto zbog sebe da znamo kakav med kupujemo?

[Chloe]

E sad, pošto postavljaš neka stručna pitanja, što se ne bi predstavio (ne moraš po imenu i prezimenu)? Tražiš odgovore na neka pitanja pa je valjda red da znamo ko nas pita (ako imaš neku "titulu").
Sa druge strane ja mislim da je sve ovo još uvijek nakaradno uređeno jer po meni niko ne radi posao kako treba.
Prije svega, svako registrovano udruženje bi moralo da svojim pčelarima dostavi šta to moraju da urade (ovo što si gore naveo). Sve to bi moralo da bude pod moranjem za svakoga ko je u nekom udruženju i da niko ne može da zaobiđe te stvari. Dok god to nije tako uređeno od strane prije svega, države, pa onda entiteta, svako će da radi šta hoće. Da ne pominjem i peripetije oko apifa za one koji žive u jednom entitetu, a pčele mu u drugom, kao i neke druge stvari oko lažiranja zbog poticaja itd.

Preko poljoprivrednog ili veterinarskog zavoda kod nas se mogu slati uzorci za analizu, ali je cijena nešto od 150-200 KM, međutim organizovanjem takmičenja, certificiranu komisiju plaćamo, jeftinije bude a obavezni su sve pristigle šifrirane uzorke analizirati. Ko je u Udruženju (bar kod nas) mora poslati uzorke.

Prije mjesec dana u Krupi su bila dva slučaja američke gnjiloće, uredno prijavljeno po Pravilniku, tako i odrađeno sve kako se nalaže. Znači ljudi su sve zapalili, sveeee, od ključa pa dalje, zakopano sa određenom količinom kreča i šta znam šta je još obavezno, hvala Bogu s tim nemam iskustva.

[dacha bosanac]

Preko poljoprivrednog ili veterinarskog zavoda kod nas se mogu slati uzorci za analizu, ali je cijena nešto od 150-200 KM, međutim organizovanjem takmičenja, certificiranu komisiju plaćamo, jeftinije bude a obavezni su sve pristigle šifrirane uzorke analizirati. Ko je u Udruženju (bar kod nas) mora poslati uzorke.

Prije mjesec dana u Krupi su bila dva slučaja američke gnjiloće, uredno prijavljeno po Pravilniku, tako i odrađeno sve kako se nalaže. Znači ljudi su sve zapalili, sveeee, od ključa pa dalje, zakopano sa određenom količinom kreča i šta znam šta je još obavezno, hvala Bogu s tim nemam iskustva.

Vidi, to bi moralo na državnom nivou da bude obavezno za sve. Udruženja moraju da dobiju instrukcije da svojim pčelarima to stave pod moranje ako pčelari hoće da prodaju med. U suprotnom ako nas uhvate bez toga i svih ostalih papira, da plaćamo kazne. Ali je problem što mi nemamo državu koja će to da uredi kako treba, kao i za sve ostale stvari koje su nam u državi nakaradne.

[Chloe]

Preko poljoprivrednog ili veterinarskog zavoda kod nas se mogu slati uzorci za analizu, ali je cijena nešto od 150-200 KM, međutim organizovanjem takmičenja, certificiranu komisiju plaćamo, jeftinije bude a obavezni su sve pristigle šifrirane uzorke analizirati. Ko je u Udruženju (bar kod nas) mora poslati uzorke.

Prije mjesec dana u Krupi su bila dva slučaja američke gnjiloće, uredno prijavljeno po Pravilniku, tako i odrađeno sve kako se nalaže. Znači ljudi su sve zapalili, sveeee, od ključa pa dalje, zakopano sa određenom količinom kreča i šta znam šta je još obavezno, hvala Bogu s tim nemam iskustva.

Vidi, to bi moralo na državnom nivou da bude obavezno za sve. Udruženja moraju da dobiju instrukcije da svojim pčelarima to stave pod mora je ako pčelari hoće da prodaju med. U suprotnom ako nas uhvate bez toga i svih ostalih papira, da plaćamo kazne. Ali je problem što mi nemamo državu koja će to da uredi kako treba, kao i za sve ostale stvari koje su nam u državi nakaradne.

Nisam znala npr. da vi možete aplicirati bez potvrde o američkoj gnjiloći, i da je uslov 50 društava, a kod nas je 20.

Kakvi smo mi - takva nam je država ....

[dacha bosanac]

Nisam znala npr. da vi možete aplicirati bez potvrde o američkoj gnjiloći, i da je uslov 50 društava, a kod nas je 20.

Kakvi smo mi - takva nam je država ....

Pa to ti pričam. To je problem. Koliko znam ni u nekim kantonima u Federaciji ti ta potvrda ne treba. To sve iz korjena treba mijenjati. Treba gasiti i udruženja koja se ne drže pravila. Ali onda bi se i te kako smanjio broj pčelara.

[splinter]

E sad, pošto postavljaš neka stručna pitanja, što se ne bi predstavio (ne moraš po imenu i prezimenu)? Tražiš odgovore na neka pitanja pa je valjda red da znamo ko nas pita (ako imaš neku "titulu").
Sa druge strane ja mislim da je sve ovo još uvijek nakaradno uređeno jer po meni niko ne radi posao kako treba.
Prije svega, svako registrovano udruženje bi moralo da svojim pčelarima dostavi šta to moraju da urade (ovo što si gore naveo). Sve to bi moralo da bude pod moranjem za svakoga ko je u nekom udruženju i da niko ne može da zaobiđe te stvari. Dok god to nije tako uređeno od strane prije svega, države, pa onda entiteta, svako će da radi šta hoće. Da ne pominjem i peripetije oko apifa za one koji žive u jednom entitetu, a pčele mu u drugom, kao i neke druge stvari oko lažiranja zbog poticaja itd.

Preko poljoprivrednog ili veterinarskog zavoda kod nas se mogu slati uzorci za analizu, ali je cijena nešto od 150-200 KM, međutim organizovanjem takmičenja, certificiranu komisiju plaćamo, jeftinije bude a obavezni su sve pristigle šifrirane uzorke analizirati. Ko je u Udruženju (bar kod nas) mora poslati uzorke.

Prije mjesec dana u Krupi su bila dva slučaja američke gnjiloće, uredno prijavljeno po Pravilniku, tako i odrađeno sve kako se nalaže. Znači ljudi su sve zapalili, sveeee, od ključa pa dalje, zakopano sa određenom količinom kreča i šta znam šta je još obavezno, hvala Bogu s tim nemam iskustva.

Pa nisam nikakav inspektor, sve je ok Ali sam ranije poslom a i strukom bio vezan za problematiku. Sad malo manje, prešaltao sam se na mikrobe.
Znam koliko je oblast proizvodnje hrane animalnog porijekla osjetljiva i koliko ćemo to sada osjetiti u ovoj općoj krizi obzirom na neuređenost.
Također znam koliko se pčelari teško snalaze u svemu jer su izazovi sve veći a nema neke velike potpore što sa stručne strane, što sa sa neke materijalne.
@Chloe je dosta upućena i vidim da radi školski sve .

@Sid the sloth Postoji nekoliko ali je to skupo raditi u privatnoj režiji. Vremenom se podigla svijest i samih pčelara o značaju kontrola ali bez pomoći države teško će se postići napredak. Ipak uvijek postoje cerificirani proizvođači koji provode većinu ovih mjera pa bi posao kupovine meda trebao biti olakšan.
Puno sreće svima koj se bave proizvodnjom meda i da nam pčele budu što zdravije a med što ispravniji.

[dacha bosanac]

@splinter ma neka si i inspektor, meni to ne smeta samo je lijepo da znamo kome dajemo odgovore. Evo, ja ti odgovorno tvrdim da u jednom kantonu (kada sam prošle godine nosio med na analizu) kažu da rijetko ko od pčelara donosi med na ispitivanje. Usput, na do sam problem oko tih nalaza i to kažem da nema u većini udruženja ni u Federaciji ni u RS-u. Ja sam se npr. pčelarstvom počeo baviti zbog svoje porodice, a ne zbog prodaje meda. Mene više sada interesuje pčela i njeno zdravlje, a med je tu samo dodatna stvar. Ja imam inspektora za hranu iz jednog kantona koji kupuje naš med već duže godina i zbog nas je prestao da ga kupuje na drugim mjestima. Sumnjam da on jede sve i svašta
Ali ponavljam, sve se mora urediti na nivou države i stati na kraj javašlucima.

[Chloe]

@dacha bosanac, nije ni bitno ko je. Bar meni. Pita, imamo mogućnost odgovoriti ili ne. A vidiš koliko dugo smo i ti i ja na forumu, a nismo znali kako kod koga funkcioniše pčelarstvo.

Vezano za Udruženja pčelara, kod nas je ozbiljno shvaćeno pčelarstvo, njegovo razvijanje i promocija. Predsjednik udeuženja, sekretar, zavisno ko preuzme brigu evidentiranja, pazi da svaki član ispoštuje Pravilnike. Nema smisla da 60 % pčelara ozbiljno i odgovorno radi, temelji na kvaliteti svoje proizvode i onda da neki bahati, ili željni brze zarade ( mada takvi brzo imaju gubitke društava, razumjet ćeš na šta mislim) narušavaju ugled i dovode u pitanje kvalitet i ispravnost meda svih pčelara.
Kako je u drugim udruženjima ne znam. Kod nas je sad za sad po ps-u, pa budemo vidjeli dalje.

[fortaleza]

pratim

[splinter]

Mi još nismo utvrdili cijenu, tj. udruženje, jedni su da ostaje cijena od lani, 20 KM bagrem, 25 KM kesten a drugi da se formiraju nove cijene.

Ulaganja su velika, reporomaterijal je sve skuplji. U poređenju sa lani, katasrofa je al' godina je "rodna" , tako da ipak trebamo biti zadovoljni.

Ove godine sam prvi put sama pravila pogače i nije zamenariv iznos koji sam "ušparala" s tim da nisam svoj rad i trud računala,
obzirom da sam išla na velike količine, kako inflacija raste "ušparani" iznos raste.

Zanima me imaš li ti med od lavande ili kadulje, ako ne, znaš li nekog ko ima?

I da, ako nije tajna, kako se kreću kod vas cijene etiketa za tegle?

Najiskrenije, ne može sve da skače (mislim bukvalno na sve proizvode), a da med ostane isti. Nema to veze sa količinom, već sa, kao što rekoh, uloženim sredstvima, radom, cijenama svega što prati pčelarstvo. Rodio je i suncokret, ali je cijena ulja otišla skoro 5 puta više.
Mi smo zasadili lavandu i kadulju, ali još nisu dale svoje cvjetove i rod, pa ne vjerujem da ćemo imati tog meda do sljedeće godine, a mislim da jedino to treba tražiti po Hercegovini, ali ne znam gdje.
Naljepnice još nisam štampao, ali ću uskoro pa ti javim cijenu štampe, ali tu neće biti uračunat dizajn jer mi to radi kolega besplatno.

Šta mislite o zasadima Facelije (Phacelia tanacetifolia) u blizini pčelinajaka ako već posjedujete šta zemlje. Ne znam kakav je taj med ali sam čuo da je dosta zdrav pa mi izgleda zanimljivo pokušati s ovim. Sve više raje koristi ovu biljku. Trenutno je jedna od najpopularniji medonosnih biljaka. Vidim da su prinosi skoro 500 – 1 000 kg/ha meda, osim toga veže azot iz kisika i popravlja strukturu tla.
Ovdje u Sa posljednih par godina sve više ljuidi koje znam počinje sijati ovu biljku.

[Chloe]

Šta mislite o zasadima Facelije (Phacelia tanacetifolia) u blizini pčelinajaka ako već posjedujete šta zemlje. Ne znam kakav je taj med ali sam čuo da je dosta zdrav pa mi izgleda zanimljivo pokušati s ovim. Sve više raje koristi ovu biljku. Trenutno je jedna od najpopularniji medonosnih biljaka. Vidim da su prinosi skoro 500 – 1 000 kg/ha meda, osim toga veže azot iz kisika i popravlja strukturu tla.
Ovdje u Sa posljednih par godina sve više ljuidi koje znam počinje sijati ovu biljku.

Pitala sam ima li neko iskustva sa facelijom.
Istraživala sam je, jednogodišnja je biljka, medonosna, a ujedno je gnjojivo za zemlju, u nedostatku prirodnog/stajskog. Dvostruka korist.
Samo u mom kraju još nisam naišla na nekog da ju sije.

Oho, dopada mi se što je u Sa ima, dok se broj ljudi povećava, znači da je uspješno, laaaajkaaaam plaho...

Je li ti poznato ima li neko plantaže lavande ili kadulje, za pčele, samo me zanima Sa i okolina?

[dacha bosanac]

Najiskrenije, ne može sve da skače (mislim bukvalno na sve proizvode), a da med ostane isti. Nema to veze sa količinom, već sa, kao što rekoh, uloženim sredstvima, radom, cijenama svega što prati pčelarstvo. Rodio je i suncokret, ali je cijena ulja otišla skoro 5 puta više.
Mi smo zasadili lavandu i kadulju, ali još nisu dale svoje cvjetove i rod, pa ne vjerujem da ćemo imati tog meda do sljedeće godine, a mislim da jedino to treba tražiti po Hercegovini, ali ne znam gdje.
Naljepnice još nisam štampao, ali ću uskoro pa ti javim cijenu štampe, ali tu neće biti uračunat dizajn jer mi to radi kolega besplatno.

Šta mislite o zasadima Facelije (Phacelia tanacetifolia) u blizini pčelinajaka ako već posjedujete šta zemlje. Ne znam kakav je taj med ali sam čuo da je dosta zdrav pa mi izgleda zanimljivo pokušati s ovim. Sve više raje koristi ovu biljku. Trenutno je jedna od najpopularniji medonosnih biljaka. Vidim da su prinosi skoro 500 – 1 000 kg/ha meda, osim toga veže azot iz kisika i popravlja strukturu tla.
Ovdje u Sa posljednih par godina sve više ljuidi koje znam počinje sijati ovu biljku.

Za sada smo zasadili preko 150 sadnica bagrem - mađarski i obični), 25 evodija, oko 150 lavandi, kadulju, vrijesak, ruzmarin, 11 sadnica pitomog kestena. Valjda je to sve (plus neke voćke). Razmišljali smo i o faceliji, ali jednostavno ne znam kada. Juče smo nas 4 bili na pčelinjaku i riknuli smo koliko ima posla. Vidjećemo kako će se završiti ova sezona (moramo prodati dio šume gdje planiramo opet zasaditi bagrem, evodiju i sl. drveće. Problem sa facelijom je jer je jednogodišnja biljka, a ja baš i nemam toliko snage da se svake godine bakćem sa sadnjom iste.

[Chloe]

@dacha bosanac zar nije faceliju lakše sijati, na jesen parcelu orati i iduće godine na drugoj lokaciji sijati? Nema kopanja nikakvog...

Lavandu i kadulju imam samo oko kuće i u bašti par sadnica, u proljeće ih okopavam a poslije redovno plijevim korov oko njih... A kako ide sa plantažama održavanje?

[Chloe]

[Chloe]

[splinter]

Impresivno.

[Chloe]

Hvala @splinter to je mali pčelinjak, 40 društava. Impresivni su oni sa po 100 i više...

[splinter]

Hvala @splinter to je mali pčelinjak, 40 društava. Impresivni su oni sa po 100 i više...

Dovoljno za poticaja

[Chloe]

Hvala @splinter to je mali pčelinjak, 40 društava. Impresivni su oni sa po 100 i više...

Dovoljno za poticaja

Na to ne treba računati, ako bude - bude. Zadnji je bio općinski, na taj pčelinjak oko 180 KM. dvije vreće šećera

[Snake Eyes]

Dovoljno za poticaja

Na to ne treba računati, ako bude - bude. Zadnji je bio općinski, na taj pčelinjak oko 180 KM. dvije vreće šećera

Moze li malo informacija vezano za autenticnost meda? Vidim da pcelari daju pogacu, prave sirup ili sta vec da prehrane pcele u odredjenom periodu, da li je to nuzno i da li utice na kvalitet meda?

[Chloe]

Na to ne treba računati, ako bude - bude. Zadnji je bio općinski, na taj pčelinjak oko 180 KM. dvije vreće šećera

Moze li malo informacija vezano za autenticnost meda? Vidim da pcelari daju pogacu, prave sirup ili sta vec da prehrane pcele u odredjenom periodu, da li je to nuzno i da li utice na kvalitet meda?

Ako se radi ispravno, nema utjecaja na med, zato postoje analize. Ono što bih svakom preporučila da nauči par načina prepoznavanja meda, ako nemaju sigurnog pčelara kod kojeg nabavljaju.

A da svega ima, ima. Naš ne mentalitet takav, uvijek se nadju oni koji bi brzu i lahku paru.

[Snake Eyes]

Moze li malo informacija vezano za autenticnost meda? Vidim da pcelari daju pogacu, prave sirup ili sta vec da prehrane pcele u odredjenom periodu, da li je to nuzno i da li utice na kvalitet meda?

Ako se radi ispravno, nema utjecaja na med, zato postoje analize. Ono što bih svakom preporučila da nauči par načina prepoznavanja meda, ako nemaju sigurnog pčelara kod kojeg nabavljaju.

A da svega ima, ima. Naš ne mentalitet takav, uvijek se nadju oni koji bi brzu i lahku paru.

To me je zanimalo sta znaci to ako se radi ispravno a sta ako se radi pogresno. Razgovarao sam sa pcelarem kojem vjerujem i rekao mi je da kada bi htio bio bi u stanju da falsifikuje med koji bi prosao analizu na veterinarskom fakultetu.

Licno, kvalitet meda, koliko mogu, prepoznajem prema vise osobina: boji, zamucenosti, gustini, mirisu, okusu i osobini da se kristalizira.