Ovjera potpisa ?

Pravna pitanja, dileme, problemi... Razmijenite svoja iskustva.

Moderator: _BataZiv_0809

User avatar
Bosanski_kralj
Posts: 9205
Joined: 31/03/2007 00:07

#51 Re: Ovjera potpisa ?

Post by Bosanski_kralj »

kuli1961 wrote:
Bosanski_kralj wrote:Mene zanima zašto se traži da ovjerena kopija ne smije biti starija od šest mjeseci? Hajde razumijem ako sam originalni dokument ima ograničen rok važenja, ali npr. kopiram diplomu i ovjerim kopiju i kao ta ovjera nakon šest mjeseci ne vrijedi. Nema logike
Materija ovjere prepisa se regulise Zakoom o ovjeranju potpisa, rukopisa i prepisa, u oba entieta, a preteca mu je istoimeni Zakon SR BiH. Taj zakon ne sadrzi odredu u roku valjanosti ovjere prepisa (isprave). Ne znam da ijedan, bilo koji drugi zakon ista propisuje o roku vazenja ovjerenog prepisa. Ako grijesim, neka me neko ispravi.
Medjutim, ovjera prepisa ima znacenje da javni organ, nadlezan za ovjeru, svoim "pecatom i potpisom ovlascenog sluzbenika" tvrdi i jamci da taj prepis odgovara izvorniku- originalu. I NISTA VISE. Dejsto ovjerenog prpeisa isprave i originala je POTPUNO ISTO.
Medjutim u realnom zivotu postoje situacije u kojima moze doci do pitanja da li je neko cinjenicno stanje drugacije izmedju momenta kada je ovjeren prepis i momenta kada se na osnovu tog prepisa zahtijeva neko pravo ili dokazuje neka cinjneica.
No, kod cinjenica koje su u sustini nepromjenjive- kao sto si napisao- ovjera diplome nekog nivoa obrazovanja, nema logike a ni zakonskog osnova da se valjanost trajanja ovjerenog prepisa ogranici. Nemoguce je i blesavo da po isteku 6 mjeseci od ovjere kopije diplome, sada vazi- e vise nisi stekao to i to obrazovanje, a do prije 6 mjeseci- jesi. Kod krivicnog gonjenja je moguce drugacije...
Milsim da se tu radi o problemu šalteruša i "mozgova" koji u npr. konkursne uslove stave- prpeis, ne stariji o 6 mjeseci, za sve i svasta. bitka sa vjetrenjacama....
Čitao sam pomenute propise i također nisam nigdje našao da stoji taj rok od šest mjeseci. Ne znam od kud se to sve počelo masovno pojavljivati u našem pravu. Mislio sam da postoji još neki dodatni pravni propis koji reguliše striktno ovo pitanje.
hfaruk10
Posts: 45
Joined: 20/11/2015 15:08

#52 Re: Ovjera potpisa ?

Post by hfaruk10 »

Još je veća glupost da pribavljamo dokumente koje organi uprave mogu pribaviti po službenoj dužnost. Dakle, u zakonu o upravnom postupku FBiH navodi se:

Službena osoba koja vodi postupak obavezna je pribaviti po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi organ nadležan za rješavanje.

Na isti način postupit će službena osoba u pogledu činjenica o kojima službenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno poduzeće (društvo), ustanova ili drugo pravno lice.

dalje:
Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koja ima javne ovlasti, odnosno kod drugog pravnog lica, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit će ovu ispravu po službenoj dužnosti. Ti organi, institucije i pravna lica dužni su postupiti po traženju nadležnog organa.

U r. Srbiji imate da je u 2016 godini donesen Zakon o opštem upravnom postupku u kojem je navedeno da je obaveza organa uprave da za vas pribavlja isprave u postupku za koje on vodi evidenciju. Dakle, tumačeći odredbe upravnog postupka u FBiH, besmisleno je da recimo kada dođemo u opštinu da podnesemo zahtjev za dječji dodatak da sami pribavljamo:

-uvjerenje o državljanstvu za članove domaćinstva
-rodne listove

kad isti taj organ to može po službenoj dužnosti da izvrši.
high_volume
Posts: 5916
Joined: 09/06/2010 22:51

#53 Re: Ovjera potpisa ?

Post by high_volume »

Nakon što ovjeri dokument, njegov prepis ili potpis, općinska službenica fotokopira ili skenira taj dokument. Ima li pravo to raditi?
hfaruk10
Posts: 45
Joined: 20/11/2015 15:08

#54 Re: Ovjera potpisa ?

Post by hfaruk10 »

U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, kontrolor može bez pismene saglasnosti o korištenju ličnih podataka te osobe ako kontrolor vrši obradu ličnih podataka u skladu sa zakonom ili je obrada neophodna da bi se ispunile nadležnosti utvrđene zakonom;

Možda da pitate službenicu koja kopira isprave sa vašim podacima, na osnovu kojeg zakona to čini, jer se u protivnom radi o kršenju tajnosti ličnih podataka.

Ako je u pitanju samo ovjera, mislim da je u konkretnom slučaju učinjena povreda tajnosti ličnih podataka odnosno da se prilikom ovjere ne može kopirati ili skenirati ovjereni prepis u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Možda da obavijestite Agenciju za zaštitu ličnih podataka BiH i zatražite njihovo mišljenje.
User avatar
JThomas
Posts: 69048
Joined: 24/05/2008 15:01
Location: Sic semper tyrannis

#55 Re: Ovjera potpisa ?

Post by JThomas »

nikad u životu to nisam vidio, a nije da se nisam naovjeravao...
User avatar
Haris.ba
Posts: 24393
Joined: 08/09/2005 20:08

#56 Re: Ovjera potpisa ?

Post by Haris.ba »

Imaju neki sada aparati ko štampači, pa provlače kroz njih dokumente. E, šta rade - ne znam. Teta na šalteru je najjača.

Vidim da sada imaju elektronske baze gdje unose podatke sa dokumenata koji se ovjeravaju.

Šta i kako se radi sa tim podacima - ne znam.
kuli1961
Posts: 2366
Joined: 06/08/2014 09:47
Location: Banja Luka

#57 Re: Ovjera potpisa ?

Post by kuli1961 »

postoji vjerovatnoca viskoog stepena :D da takvo skeniranje/kopiranje nakon ovjere, predstvalja zabranjenu obradu ličnih podataka, suprotnu izuzecima od zabrane, propisanih članom 6 Zakona o zastiti licnih podataka

prosto receno: za koji djavo/vrag/q.. ce opstini "kolekcija" ovjerenih prepisa?
Vladimir RUS
Posts: 363
Joined: 11/05/2018 16:51

#58 Re: Ovjera potpisa ?

Post by Vladimir RUS »

Ne mogu da nadjem nigdje vijest na internetu. Gledao sam prije neki dan uzivo na N1 televiziji predstavnike Savjeta ministara kako pricaju nesto o elektronskom potpisu. Da li ko zna sta vise o tome? Da li je to sad to usvojeno i kada pocinje vaziti ako jeste?
high_volume
Posts: 5916
Joined: 09/06/2010 22:51

#59 Re: Ovjera potpisa ?

Post by high_volume »

Vladimir RUS wrote:Ne mogu da nadjem nigdje vijest na internetu. Gledao sam prije neki dan uzivo na N1 televiziji predstavnike Savjeta ministara kako pricaju nesto o elektronskom potpisu. Da li ko zna sta vise o tome? Da li je to sad to usvojeno i kada pocinje vaziti ako jeste?
Nakon 13 godina od usvajanja Zakona o elektronskom potpisu, u Bosni i Hercegovini počinje izdavanje kvalificiranih potvrda za elektronski potpis.
Kvalifikovani elektronski certifikat u BiH će izdavati slovenska kompanija Halcom.

"Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je stvorilo sve uvjete neophodne za provedbu Zakona o elektronskom potpisu, izrađen je i Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji koji je usklađen s EU legislativom i upućen je u parlamentarnu proceduru. Kompanija Halcom je dostavljenom prijavom ispunila sve uvjete za dobijanje statusa povjeritelja za izdvanje kvalificiranih elektronskih certifikata, a posebno uvjete za sigurnost i zaštitu zloupotrebe podataka, čime su stvoreni uvjeti za provedbu zakona za elektronski potpis", kazao je Saša Dalipagić.
https://www.klix.ba/biznis/bih-konacno- ... /191014094
Vladimir RUS
Posts: 363
Joined: 11/05/2018 16:51

#60 Re: Ovjera potpisa ?

Post by Vladimir RUS »

Znaci, nista jos od zakona. Tek treba da bude usvojen u parlamentu, ako sam dobro razumio?
-Ekser-
Posts: 218
Joined: 14/07/2009 14:10

#61 Re: Ovjera potpisa ?

Post by -Ekser- »

BROJNE MOGUĆNOSTI

Koje šanse za ekonomiju BiH i građane krije primjena digitalnog potpisa

R. D.

Image

Ilustracija: Shutterstock

Primjena elektronskog potpisa u našoj zemlji još uvijek je na klimavim nogama, iako su zakonske pretpostavke davno ostvarene. Poslovni sektor i građani na tome gube mnogo, ali vrijeme koje je pred nama trebalo bi donijeti napredak.

Digitalizaciju poslovanja privatni sektor treba prepoznati kao investiciju koja im može napraviti značajne uštede, a u brojnim slučajevima, mogu znatno proširiti svoje tržište, kaže za Klix.ba Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanja.

"Kao posljedicu pandemije vidimo da su nove kompanije, kao one za online narudžbu hrane, rasle nevjerovatnom brzinom, a to su upravo tržišni ponuđači koji su restoranima nudili da digitalizuju proces narudžbe i praćenja dostave hrane. Bilo bi dobro kada odluke o digitalizaciji poslovnih procesa u firmama kompanije ne bi bile reakcija na vanredne okolnosti ili pad poslovanja, već stalna investicija u rast preduzeća", kaže on.

S druge strane digitalizacija javne uprave znači olakšanje poslovanja, jer štedi vrijeme kompanijama, dodaje, a to vrijeme je novac, jer kompanije mogu preusmjeriti resurse u aktivnosti koje će donijeti profit.

"Digitalizacija je sjajan način da stanovnicima i preduzetnicima uštedimo vrijeme i novac, a samim uposlenicima u javnim institucijama će biti lakše raditi i raditi nadzor kada sistem bude jednostavan i automatizovan. To je ujedno i prilika da sve strane zaštitimo od korupcije, a što je opet otklanjanje još jedne značajne prepreke za ekonomski razvoj", smatra on.

Našu zemlju ništa ne koči na putu implementacije ovog zakona navodi dalje.

"Državni Zakon o elektronskom potpisu postoji iako je implementiran punih 12 godina nakon donošenja. Dakle, imamo Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, imamo uspostavljen registar ovjerilaca u kojem je za sada certificirana samo jedna kompanija. Uprava za indirektno oporezivanje bi trebala u prvom kvartalu ove godine postati certificirano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, čime ćemo dobiti i e-potpis državne institucije koji u potpunosti mijenja ručni potpis i pečat, a što je sjajan resurs za primjenu u drugim javnim sistemima", kaže on.

Ipak, državno zakonodavstvo je neophodno uskladiti s EU propisima, dodaje, a državni i entitetski nivoi vlasti su se u Zajedničkim socioekonomskim reformama za period 2019.-2022. godine na to obavezali, kao i na osiguranje interoperabilnosti sistema elektronskog potpisa u cijeloj zemlji.

"Sve susjedne države već dugo izdaju elektonske potpise i tu mnogo kasnimo. Zato i zaostajemo u digitaliziciji javne uprave. Sistemi uspostavljeni u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj nude različit obim e-usluga te su različite u pregledanosti i jednostavnosti korištenja, ali ako pogledamo listu servisa i usluga, naročito u Srbiji, jasno je da imamo mnogo da sustignemo i puno da naučimo. Ipak, digitalizacija društva i poslovanja nije jednodimenzionalan izazov. Ona osim digitalizacije javne uprave uključuje druge aspekte, a to su: povezanost, odnosno razvoj telekomunikacijske infrastrukture i regulacija tržišta; ljudski kapital – informacijska i finansijska pismentost, broj IKT stručnjaka u zemlji itd.; korištenje internet servisa – penetracija interneta, broj ljudi koji redovno koriste internet, kako ga koriste i da li ga koriste za online kupovinu, prodaju i korištenje usluga; te integracija digitalnih tehnologija u preduzećima. U nekim od ovih aspekata smo možda u prednosti u odnosu na zemlje regije, a u nekim sigurno zaostajemo", kaže on.

Haris Hamidović, šef sigurnosnog IT sistema pri MKF/MKD EKI i profesor na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Zenici kaže kako u 2021. godini nismo blizu realizaciji strateškog cilja ranije postavljenog da BiH treba postati digitalna država.

"U posljednje vrijeme i kod nas se često spominje pojam digitalna transformacija poslovanja. U biti radi se o pojmu koji se odnosi na stalnu primjenu digitalnih tehnologija usmjerenu ka osmišljavanju inovativnih poslovnih strategija i disruptivnih poslovnih modela, primjenu progresivnih koncepcija poslovanja, novih načina vođenja i upravljanja, kako bi se kupcima ponudili bolji proizvodi, usluge i naročito iskustva njihova korištenja. Pri tome se intenzivno koriste digitalne tehnologije kako bi se stvorila nova vrijednost za kupce, omogućilo nenadmašno iskustvo upotrebe poslovnoga modela, što bi trebalo rezultirati boljim poslovnim prihodima i općenito boljim rezultatima poslovanja", kaže on.

Kompanija može intenzivno koristiti digitalnu tehnologiju, a ne digitalno poslovati, odnosno ne biti u poziciji digitalno transformirati poslovanje.

"Digitalna transformacija poslovanja nastaje kada kompanija istodobno i u vrlo kratkom vremenskom razdoblju provodi korjenite promjene u svojim najvažnijim poslovnim aktivnostima poput strategije, strukture, poslovnih procesa, poslovnoga modela i organizacijske kulture. Radi se o velikoj promjeni tj. transformaciji načina poslovanja, organizacijske kulture i vrijednosti uz primjenu digitalnih tehnologija koje povezuju poslovne procese omogućujući konkurentsku prednost. Kompanije koje uspješno digitalno transformiraju svoje poslovanje uspjele su prilagoditi poslovni model i način funkcioniranja uvjetima digitalne ekonomije, što često ima za nagradu vodeću poziciju na tržištima i konkurentskome okruženju. Takve kompanije jednostavno rade one stvari koje drugi ne mogu ili ih rade na način koji stvara prednost nad konkurencijom", navodi on.

Prema Eurostatovom istraživanju, e-kupovina neprestano raste, a najveći porast ima među mladim korisnicima interneta. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u 12 mjeseci prije objave rezultata istraživanja 74% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristilo je internet (EU – prosjek 89%), od kojih je 28% kupilo ili naručilo robu ili usluge za privatnu upotrebu (EU – prosjek 64%).

"Bosna i Hercegovina ne smije ostati po strani globalizacijskih promjena, među koje spada i stvaranje modernog informacionog društva zasnovanog na intezivnom korištenju znanja i informacija, ali i informaciono-komunikacijskih tehnologija u sakodnevnom životu. Na nivou Bosne i Hercegovine donošeni su u prethodnom periodu strateški dokumenti na osnovu kojih bi se trebalo djelovati u pravcu razvoja informacionog društva na dobrobit svih građana", zaključio je.
User avatar
kica
Posts: 924
Joined: 10/03/2012 14:11

#62 Re: Ovjera potpisa ?

Post by kica »

vec 10 godina rade na digitalnom potpisu, ali nece od toga nista biti jos 10-20 godina.
high_volume
Posts: 5916
Joined: 09/06/2010 22:51

#63 Re: Ovjera potpisa ?

Post by high_volume »

kica wrote: 24/04/2021 10:50 vec 10 godina rade na digitalnom potpisu, ali nece od toga nista biti jos 10-20 godina.
Koliko košta jedna ovjera potpisa... toliko bi budžeti na lokalnim nivoima imali manje maraka :-)
Post Reply