Osmanlije su ............

[nema me tamo]

Ma nema potrebe niti treba ulaziti u neku dublju diskusiju..
Samo ga pitaš ko je upravljao ko joj je bio muž i kad je pobjegla kome je ostavila bosnu u " amanet ".

Sreca nije se desilo prije 6 hiljada godina pa da je kroz maglu vec prije popisanih 5, 6.

[nema me tamo]

Reci mi ti koliki je mogao biti postotak muslimana u to vrijeme u vrijeme kad su naši lijepi Kotromanici držali ovo sve s našim lijepim ljiljanima i kad su nam turci poklali sve glavno u tadašnjoj kraljevini.Kad je ljepotica Katarina pobjegla u Rim i ostavila Bosnu crkvi u Vatikanu nisu to nikakva formirana mišljenja to su cinjenice za koje postoje dokumenti.

Eh sad što se tice mojih procenata da budem iskren ne znam koliko je bilo niti bilo ko zna tacan broj, al' recimo da lupam iz glave jer naravno da su muslimani bili bar malo mocni imali bi neku vlast, a nisu imali ništa zar ne?

Tako da moram biti debil i odgovarat oštro likovima koji misle da su muslimani bili ravnopravni evo smijem se sam sebi što pišem ovo, a pogotovo mi je smijesno kad vidim godinama unazad da postavljaju pojedinci slike viteza koji drži ljiljane na štitu i još to prihvata kao svoje..

ZAMISLI TO!

Ne može jedno s drugim jer ako to postaviš onda budi spreman da kazes da ti ne bi ime bilo koje ti je sad..
Daleko sam ja od cetnika jer bi se mogao neko javit i zamisli reci mi to prvo što mi je pola muške familije pobijeno u prvom safu što kaze Kejn u prvih 5 mjeseci rata.

[Kejn]

Pa ko vam je kriv što niste poslušali Jukića i Kneževića već Štrosmajera i Radića. Poslije hebanja nema kajanja

[nema me tamo]

Ne kaje se niko opet prije s bradonjama u rov nego s ovim.

[insomnia78]

[Dozer]

Zaista se ne bih upustao u diskusiju bazirano na totalno pausalnim, a pored toga i netacnim podacima.
Vec sam napisao da u Bosni do dolaska Osmanlija na ove prostore, sto je bilo nekad 1360-ih na prostor danasnje Srbije, u Bosni nije bilo muslimana.
I to je i sasvim logicno jer su upravo Osmanlije donijele islam ovdje. Samim tim, prije toga ga nije ni moglo biti.

Sto se pravoslavaca u Bosni tice, njih je bilo nesto malo na podrucju istocne Hercegovine (Huma), i nisu cinili ni 10% ukupnog broja stanovnika Bosne, tj. Bosnjana.

[Kejn]

i nisu cinili ni 10% ukupnog broja stanovnika Bosne, tj. Bosnjana.

Izvor?

[Kejn]

U srednjem vijeku ne mozemo govoriti ni o kakvim "Bosnjanima" u etnickom smislu.

Bošnjani su narod koji se izprofilisao već u 10. vijeku. Jedan od najvećih autoriteta za Medievalistiku Balkana J.A.Fine: "The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century"

[Dozer]

Upravo tako Kejn. Bosnjanima su se nazivali svi u Bosni, i samo su se dijelili po vjerama na katolike, pravoslavne i bogumile. I tako je bilo par vijekova, sve do dolaska Osmanlija. A onda, i to tek oko 80 godina od njihovog dolaska na ove prostore i pocetka ulazaka njihovih trgovaca u Bosnu, a kasnije i vojske, pojavljuje se "Bosnjaci" (1440 prvi put zvanicno).

[Kejn]

U srednjem vijeku ne mozemo govoriti ni o kakvim "Bosnjanima" u etnickom smislu.

Bošnjani su narod koji se izprofilisao već u 10. vijeku. Jedan od najvećih autoriteta za Medievalistiku Balkana J.A.Fine: "The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century"

Ako se kralj tih Bosnjana okruni u svom izvjestaju kao "Kralj Bosne, Srblja i Primorja", ja ipak ne vidim da je tu narod pod imenom Bosnjani formiran, jer da jeste, ja mislim da bi njihov kralj toga bio svjestan.

Učinilo mi se da si ozbiljan diskutant... Ta titula također počinje sa Kralj Srblja a ne Bosne jer se radi o Srpskoj tituli koju Tvrtko pokušava uzeti ne bi li dobio legitimitete. Sasvim normalna pojava u ono doba u Evropi.
Kraljevi u Bosni uvjek jasno navode kojim narodom vladaju. Npr. Kralj Tvrtko II u pismu Poljsko- Ugarskom Kralju opisuje svoje pleme kao Bošnjani..
Međutim i to se može izvući iz konteksta zato je najbolje citirati nekog stručnjaka koji je sagledao stvari iz svih uglova.

[Kejn]

Upravo tako Kejn. Bosnjanima su se nazivali svi u Bosni, i samo su se dijelili po vjerama na katolike, pravoslavne i bogumile. I tako je bilo par vijekova, sve do dolaska Omanlija. A onda, i to tek oko 80 godina od njihovog dolaska na ove prostore i pocetka ulazaka njihovih trgovaca u Bosnu, a kasnije i vojske, pojavljuje se "Bosnjaci" (1440 prvi put zvanicno).

Ne vjerujem ni da je taj datum tačan jer ako se pogleda dokument ( ako misliš na pismo kralja Tvrtka II) u referenci na dnu stranice piše latinski bosniensis, a Vjekoslav Klaić i ostatak Hrvatske historijografije ga prevodi kao Bošnjak. Oni koriste Bošnjak kao grupni naziv za sve stanovike u Bosni u srednjem vijeku. Npr. i Kuripešića u periodu tik nakon pada Kraljevstva prevode u smislu da u Bosni žive stari Bošnjaci katolici a u originalu piše Wossnier (Odnosno Bosnier)

[Kejn]

Upravo tako Kejn. Bosnjanima su se nazivali svi u Bosni, i samo su se dijelili po vjerama na katolike, pravoslavne i bogumile. I tako je bilo par vijekova, sve do dolaska Omanlija. A onda, i to tek oko 80 godina od njihovog dolaska na ove prostore i pocetka ulazaka njihovih trgovaca u Bosnu, a kasnije i vojske, pojavljuje se "Bosnjaci" (1440 prvi put zvanicno).

Ne vjerujem ni da je taj datum tačan jer ako se pogleda dokument ( ako misliš na pismo kralja Tvrtka II) u referenci na dnu stranice piše latinski bosniensis, a Vjekoslav Klaić i ostatak Hrvatske historijografije ga prevodi kao Bošnjak. Oni koriste Bošnjak kao grupni naziv za sve stanovike u Bosni u srednjem vijeku. Npr. i Kuripešića u periodu tik nakon pada Kraljevstva prevode u smislu da u Bosni žive stari Bošnjaci katolici a u originalu piše Wossnier (Odnosno Bosnier)

Ono sto nisi uzeo u obzir je to da su tada ljudi u Bosni, kao i generalno narodi pod Turcima se razlikovali po vjeri. Samim tim, ne mozes zasigurno dokazati da je Kuripesic mislio na "Bosnjake" u narodnom smislu, vec vise vjerovatnije u ponovo, regionalnom smislu, pa ih je oslovio kao bosanske katolike, ili Bosnjake katolike, kako god.

Mislio je tačno na narod zato što upisuje i druge narode koje je zatekao. Tako Kuripešić govori o Srbima i Vlasima koje stavlja u jednu grupu i za koju kaže da su dovedeni od strane Turaka koji okrutno vladaju nad Bošnjacima katolicima. Pazi to je neposredno nakon pada, miletski sistem se nije još razvio a broj konvertita odnosno poturica (koje isto jasno razlikuje od ovih drugih) nije velik. Da je na Bošnjake katolike mislio kao na regionalnu odrednicu onda ih uopšte ne bi stavljao u istu ravan sa Srbima i Vlasima koji predstavljaju etničku odrednicu.

[k3ngur]

Osvajanjem tvrdjava Cimpe i Galipolja (izmejdu 1354 i 1357), osmanlije su dobili prva uporista u Evropi i nakon toga nastaje val osmanskih napada po Trakiji. Ali samo osvajanje Adrianopolisa (Edirne) negdje u prvoj polovici 1360tih (izmedju 1361-5 pa cak i do 1367/9) osmanlije su stekli jos vecu snagu, gdje je zapoceo novi period historije Balkana pa cak i Evrope.

Vaznost Galipolja i Edirne, npr. Galipolje je prvo uporiste u Evropi i on ce postati sandzak odnosno Gelibolu Sancagi ili Galipoljski Sandzak i to ce dugo trajati pa cak i do 19 stoljeca a mozda i duze. Ali Edirne, eh to je vec druga prica, on ce postati prijestolnica Osmanskog sultanata sve do osvajanja Konstantinopolja 1453. godine. Uz to ce postat jedan od najvaznijih gradova u Osmanskoj carevini (Pored Istanbula, Burse, Bagdada, Beograda, Bude, Kaira, Meke, Medine, itd.) a bit ce i omiljeno mjesto za mnoge sultane poput Mehmeda IV (1648-1687) koji ce vise vremena provoditi u Edirni nego u Istanbulu zadnjih decenija svoje vladavine.

Da dodam pored Istanbula i Burse, Edirne isto ima carske dzamije poput dzamije Sultana Murata II, Sultana Bajazida II, Eski Dzamije (Dzamija gradjena za vrijeme sehzade Sulejmana i sehzade Muse i sultana Mehmeda I) i slavne Selimije ili dzamije Sultana Selima II, carske medrese, hamame, bolnice, palate, itd.

[k3ngur]

Je li nam poznato ko je u vrijeme odigravanja ove bitke na Marici bio bosanski kralj/vladar, i je li imamo potvrdu da je učestvovao u njoj sa vojskom. Ovo pitam, pošto se to često osporava i predstavlja da je u turskim izvorima navedeno kako je bilo i učešće bosanskog kralja (?) u ovoj kršćanskoj koaliciji više ide u prilog veličanju pobjede nad ''svim ostalim''.

Godina bitke na Marici se cesto uzima za 1371, i za sigurnoscu se zna da tu nije bilo bosanske vojske. U Kosovskoj bitci, 18 godina kasnije, tu je vec ucestvovala bosanska vojska. U bitci na Marici su ucestvovali srpski vladari iz juzne Srbije i Makedonije, Kralj Vukasin i Despot Ugljesa iz dinastije Mrnjavcevica. Jedan od njih je otac Marku Kraljevicu ili su mu stricevi. Tvrtko je postao kraljem 1377 a ova bitka je 6 godina ranije tako da to nije tacno u vezi bosanskog kralja. Kao sto rekoh tu se borila vojska danasnje juzne Srbije, Makedonije pa cak i Bugarske, Trakije i Tesalije. Dal su bili placenici iz Bosne i drugih krajeva to neznam a i to je tesko naci jera da je bio velik broj to bi sigurno bilo zapisano u historijskim dokumentima.

[Seawolf]

Je li nam poznato ko je u vrijeme odigravanja ove bitke na Marici bio bosanski kralj/vladar, i je li imamo potvrdu da je učestvovao u njoj sa vojskom. Ovo pitam, pošto se to često osporava i predstavlja da je u turskim izvorima navedeno kako je bilo i učešće bosanskog kralja (?) u ovoj kršćanskoj koaliciji više ide u prilog veličanju pobjede nad ''svim ostalim''.

U vrijeme bitke na Marici (26. septembra 1371-e), na prijestolju je bio Ban Bosne Tvrtko I Kotromanić (od 1377-e, Kralj Bosne, Primorja itd.).

Prema informacijama sa terena, kojima raspolažem, njegovi vojnici nisu učestvovali u Maričkoj bitki.

I jedna ispravka, koja se odnosi na titulisanje srednjevjekovnih vladara, onako kako si ti napisao, a kako (pogrešno) piše i većina ostale raje na forumu.

Tvrtko I, nije bio niti bosanski ban, niti bosanski kralj, kao što npr. Henry IV nije bio engleski kralj. Prema tadašnjem shvatanju, zemlja (država u današnjem smislu nije postojala) je pripadala vladaru, a ne vladar zemlji.

Dakle, Tvrtko I je bio Ban Bosne, odnosno kasnije Kralj Bosne i Primorja i anamo one... Kao što je Henry IV, bio King of England.

[madner]

Pravilan prevod bi bio Bosanci, ne Bosnjaci, ali haj.

[Seawolf]

Pravilan prevod bi bio Bosanci, ne Bosnjaci, ali haj.

Ako ćemo se tačno referisati na tadašnju (1371.) situaciju, a ne svoditi na dnevnopolitičku zajebanciju, jedini ispravan termin je Podanici Bana Bosne.

[Connaisseur Karlin]

U srednjem vijeku ne mozemo govoriti ni o kakvim "Bosnjanima" u etnickom smislu.

Bošnjani su narod koji se izprofilisao već u 10. vijeku. Jedan od najvećih autoriteta za Medievalistiku Balkana J.A.Fine: "The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century"

Bosna je kao geografska regija od Sarajeva do Zenice ka rijeci Drini u 10 stoljecu obiljezena i imenovana kao Bosna, kao sto ostali dijelovi danasnjih granica Bosne imali imenovane druge regije.

J.A.Fine:

[quote]The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century. In the Middle Ages, theirs was a no-man’s-land between the eastern and western worlds of Constantinople and Rome. Because of its mountainous terrain, the nobility retained much regional independence, but came together to resist foreign conquerors. Independent from the 12th century, Bosnia became a kingdom in 1377, by which time its boundaries had been established, roughly coinciding with those of the modern republic. Its people, when not using a local name, called themselves Bosnians. [/quote]

to je bila prilicno geografksi izolirana regija, zato je logicno da se narod jos lakse idnetificirao kao jedna zajednica, to su bile male regije, a ne kao granice danasnjih drzava

Bosnia was conquered by the Ottomans in the 1460s. Since the Churches had had few priests to attach their flocks to the faith, most Bosnians were shaky Christians, and, not surprisingly, over the years many of them accepted Islam. These conversions were a long-drawn-out affair; probably not until the 17th century did Muslims outnumber Christians.

[Kejn]

U srednjem vijeku ne mozemo govoriti ni o kakvim "Bosnjanima" u etnickom smislu.

Bošnjani su narod koji se izprofilisao već u 10. vijeku. Jedan od najvećih autoriteta za Medievalistiku Balkana J.A.Fine: "The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century"

Bosna je kao geografska regija od Sarajeva do Zenice ka rijeci Drini u 10 stoljecu obiljezena i imenovana kao Bosna, kao sto ostali dijelovi danasnjih granica Bosne imali imenovane druge regije.

J.A.Fine:

[quote]The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century. In the Middle Ages, theirs was a no-man’s-land between the eastern and western worlds of Constantinople and Rome. Because of its mountainous terrain, the nobility retained much regional independence, but came together to resist foreign conquerors. Independent from the 12th century, Bosnia became a kingdom in 1377, by which time its boundaries had been established, roughly coinciding with those of the modern republic. Its people, when not using a local name, called themselves Bosnians.

to je bila prilicno geografksi izolirana regija, zato je logicno da se narod jos lakse idnetificirao kao jedna zajednica, to su bile male regije, a ne kao granice danasnjih drzava

Bosnia was conquered by the Ottomans in the 1460s. Since the Churches had had few priests to attach their flocks to the faith, most Bosnians were shaky Christians, and, not surprisingly, over the years many of them accepted Islam. These conversions were a long-drawn-out affair; probably not until the 17th century did Muslims outnumber Christians.

[/quote]

OK, i gdje ovo što si navela proturiječi mojem komentaru kojeg si citirala?

[Connaisseur Karlin]

Bošnjani su narod koji se izprofilisao već u 10. vijeku. Jedan od najvećih autoriteta za Medievalistiku Balkana J.A.Fine: "The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century"

Bosna je kao geografska regija od Sarajeva do Zenice ka rijeci Drini u 10 stoljecu obiljezena i imenovana kao Bosna, kao sto ostali dijelovi danasnjih granica Bosne imali imenovane druge regije.

J.A.Fine:

[quote]The Bosnians have been a distinct people since at least the tenth century. In the Middle Ages, theirs was a no-man’s-land between the eastern and western worlds of Constantinople and Rome. Because of its mountainous terrain, the nobility retained much regional independence, but came together to resist foreign conquerors. Independent from the 12th century, Bosnia became a kingdom in 1377, by which time its boundaries had been established, roughly coinciding with those of the modern republic. Its people, when not using a local name, called themselves Bosnians.

to je bila prilicno geografksi izolirana regija, zato je logicno da se narod jos lakse idnetificirao kao jedna zajednica, to su bile male regije, a ne kao granice danasnjih drzava

Bosnia was conquered by the Ottomans in the 1460s. Since the Churches had had few priests to attach their flocks to the faith, most Bosnians were shaky Christians, and, not surprisingly, over the years many of them accepted Islam. These conversions were a long-drawn-out affair; probably not until the 17th century did Muslims outnumber Christians.

OK, i gdje ovo što si navela proturiječi mojem komentaru kojeg si citirala?[/quote]

dodala sam detalje i povezala sa osmaniljama i temom, i da obrazlozim sto je tvoja izjava " izprofilisao" tad mogla znaciti , s ozbirom da je ista rijec usla u u potrebu u 17 stoljecu

[Kejn]

dodala sam detalje i povezala sa osmaniljama i temom, i da obrazlozim sto je tvoja izjava " izprofilisao" tad mogla znaciti , s ozbirom da je ista rijec usla u u potrebu u 17 stoljecu

Koja riječ? Izprofilisao?

[asurbanipal]

Poslije kraja


Tko su ti Turci u glavama ovih ljudi, kako to da ta predodžba tako žestoko i ultimativno hara njihovom imaginacijom, u tako apsolutnom, tako nepomirljivom raskoraku sa povijesnom i svakodnevnom stvarnošću?

Dan nakon što je irski sudac Diarmuid Sheridan presudio o povratku dijela Dobrinje Sarajevu, javno ispovjedivši da se "najviše u životu osjećao čovjekom" dok je u sebi prelamao takvu odluku, gledam na televiziji ogorčenoga čičicu opako zgrčenoga lica, koji odluku ne prihvaća i čija ispovijed glasi ovako: ako to ostane tako, on se seli dalje, makar i "u vražiju mater", jer "ne mere živit pod Turcima"! Čovjek je sav zbrčkan, loše odjeven, praznih očiju, neobrijan i zapušten, pola zuba u glavi nema - čista slika i prilika one silne stabilnosti i svake dobrote u Republici Srpskoj, o kojoj u Skupštini Bosne i Hercegovine fantazira vječni SDS-ov poslanik Mirko Banjac.

Zahvaljujući procesima koji se u Haagu vode protiv optuženika za srebrenički pogrom, mnogo je puta posljednjih mjeseci emitiran film u kojemu Ratko Mladić sred Srebrenice 11. srpnja 1995. godine izgovara onu zločinačko-idiotsku rečenicu o "osveti Turcima nakon bune protiv dahija".

Madžarsko-hrvatski pisac Ervin Šinko, koji je stjecajem okolnosti boravio u Drvaru u ljeto 1941. godine, u svom dnevniku opisuje događaje što će ih kasnije komunisti uzeti pod svoje i proglasiti početkom "ustanka", te bilježi kako su "ustanici" smatrali da idu na "bunu protiv Turaka". O tomu je na svoj neodoljiv humorni način znao pričati i Branko Ćopić. A Skender Kulenović, pak, kada je iz Zagreba izlazio na Kozaru u partizane, morao je po partijskoj preporuci svoj muslimanski identitet nekoliko mjeseci kamuflirati "neutralnim" imenom.

Tuđmanov omiljeni pisac i politički feljtonist Ivan Aralica, kad je duboko zašao u drugo životno doba, otkrio je vlastitu pripadnost "krugu antiturske magije" (Krleža), te počeo za potrebe svojega vladara proizvoditi pseudopolitičke i pseudohistoriografske teze o muslimanima, a ne Srbima, kao trajnom hrvatskom problemu.

Kada Mate Boban u svomu zloglasnom otvorenom pismu 1993. godine kardinalu Kuhariću daje lekcije o hercegovačkoj kristologiji, za glavne argumente uzima "vjekovno stradanje pod Turcima", a temelj političke filozofije nalazi u općem mjestu pučkoga mudrovanja: "Ni u moru mire, ni u Turčina vire."

Svi ovi primjeri, a osobito tragikomično onaj s početka teksta, iz Dobrinje, dovode nas pred jednu svakodnevnu, ali zapravo fantastičnu kulturalnu i sociopsihološku zagonetku: tko su ti Turci u glavama ovih ljudi, kako to da ta predodžba tako žestoko i ultimativno hara njihovom imaginacijom, u tako apsolutnom, tako nepomirljivom raskoraku sa povijesnom i svakodnevnom stvarnošću.

U zaključku svoje knjige Imaginarni Balkan (prevedene i objavljene u sjajnoj biblioteci Ivana Čolovića XX vek u Beogradu) bugarska znanstvenica Marija Todorova upozorava na to da "relativizovanje bezgrešnosti Zapadne Evrope svakako ne oslobađa Balkan njegove odgovornosti", i nastavlja: "Posebno je nelegitimno to što balkanski političari i intelektualci koriste Osmansko carstvo i Tursku kao dežurne krivce za sve svoje nesreće i pogreške, što pokušavaju da sebe odrede u odnosu na demonizovanog drugog..."

Grčki historičar Dimitri Kitsikis u svojemu kratkom pregledu povijesti Osmanskoga carstva dolazi do sličnoga zaključka: "Možemo pretpostaviti koliko je apsurdna veličanstvena mitologija koja je u 19. veku zahvatila balkansku istoriografiju, a u 20. arapsku i koja je, kako bi opravdala isključiv nacionalizam svakog naroda, potpuno deformisala istoriju Carstva. Svaki istoričar od Beograda do Bagdada mora postati nacionalni propagandist, rizikujući da bude optužen za izdaju otadžbine."

Hrvatski, pak, osmanist Nenad Moačanin (ako, valjda, i jedini, ali izvrstan!) u svojoj najnovijoj knjizi Turska Hrvatska (i u drugim radovima) veoma minuciozno i argumentirano iznova kritički osvjetljuje mnoga ključna mjesta bosansko-hrvatske otomanske prošlosti (islamizacija, devširma itd.), a na jednomu mjestu se ovako izražava o odnosu bošnjačke historiografije u posljednjih pedesetak godina spram Osmanskoga carstva: "Bilo da se pisalo marksistički, bilo s naglašena nacionalnog stajališta, bilo naglašeno u vjersko-obnoviteljskom duhu, Osmansko je carstvo u svim konstrukcijama povijesti loše prolazilo: kao klasni neprijatelj, kao kočnica slobodnog razvitka Bošnjaka, ili kao moralno sumnjiva brana vjerskom preporodu. U svakom slučaju Turci ostaju krivi, svima i zauvijek!"

Ova posljednja ocjena vrlo je zanimljiva sa stanovišta današnje, nove manire me đu velikim dijelom bošnjačke inteligencije, koja njeguje drugu, suprotnu vrstu nekritičnosti: idealizaciju "propalog turskog sultanata" (o čemu je s dubinskim uvidima nedavno pisao Rusmir Mahmutćehajić u Oslobođenju).

Bilo kako bilo, otomansko naslijeđe je naše naslijeđe. Ono nas određuje dublje i više nego smo u stanju podnijeti. Nosimo ga kao težak prtljag, nama samima nerazumljiv - i kad ga volimo i glorificiramo, i kad ga sataniziramo. Osim rijetkih, prerijetkih primjera, među našom inteligencijom, u našoj znanosti, to naslijeđe nije proučavano, na njemu nije izrastao univerzalno relevantan autor ili naslov. Monografija Princ Musa i šejh Bedreddin Nedima Filipovića samo je blistavi primjer izuzetka. Otomansko naslijeđe bilo je i ostalo područje mistifikacija, kolektivnih fantazama, zlokobnih ideologizacija. U proteklom desetljeću, vidjeli smo, poslužile su ne prvi put i kao sredstvo masovne moralne anestezije, iza koje je zemlja ostala u razvalinama, natopljena krvlju nevinih ljudskih žrtava.

Ni daleko razvijeniji osmanistički studiji nego što ih imamo, ne bi mogli lako i brzo rastjerati svu kvazinaučnu, mentalnu i ideološku dumagiju, koja se nad ovim naslijeđem nije razišla otkako je po njemu pala još u početku 19. stoljeća. No, bez sustavnoga razvoja takvih studija ona se nad kulturnim pejzažem ove zemlje razići neće nikada.



Ivan Lovrenović

DANI, br. 204,

04. Maj, 2001.

[mali jomu]

Najstarije muslimansko mezarje u BiH - Mezarje Presjeka, polovina 15. stoljeća, desetak ili 20 godina prije dolaska sultana Mehmeda II Fatiha u Bosnu....








Okončana je prva faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Presjeke, pet kilometara od Ustikoline, i to nakon 20 dana rada i uz učešće više od 100 ljudi, stručnjaka i volontera.

Istraživanja jedne od najfascinantnijih nekropola u BiH inicirao je upravo Medžlis IZ Ustikolina. Čengić pojašnjava da se, prema historijskim podacima, na Presjeci nalazi najstarije muslimansko mezarje u BiH, koje je bilo potpuno zapušteno. Lokalitet u vlasništvu Islamske zajednice i bogato kulturno naslijeđe pečatom države samo je formalno zaštićen, u biti propada, zbog (ne)vremena, nebrige, a moguće i drugih razloga.


"To je bilo u interesu svima koji su htjeli uništiti dokaze o postojanju muslimana prije Fatiha. Ovdje je nametnuta jedna iskrivljena historiografska činjenica koja nije tačna - da su muslimani došli u Bosnu s Fatihom 1463. i da je islam donesen sa sabljom i da su ljudi pod prisiliom prihvatili islam. Još jedan razlog nestanka najvećeg broja onih dijelova iznad nišana od metar, metar i po, je tarih, odnosno tekst koji potvrđuje o kome se radi, kad je rođen i kad je umro. Toga nema, a svi donji dijelovi postoje. Mi možemo zamisliti da su ispucali, ali ih nema uopće, iako znamo da mermer ne može istruhnuti, nije to drvo. Drugi vid devastacije se odvijao tako što su mnogi prolaznici, istraživači iz austrougarskog perioda odnosili neke od njih, možda u različitim muzejima ima tih nišana. Imali smo i mermerne ploče izuzetno lijepo ukrašene reljefima, koje su vjerovatno završile kao mozaici u nečijim avlijama. Zatim sedreni blokovi, kamenovi teški po dvije-tri stotine kilograma koji su odnošeni i ugrađivani u kuće. Mi smo kroz kampanju zaštite stećaka kao kulturno-povijesnog naslijeđa zanemarili taj rani osmanski period. Presjeka je definitivno izvanredno arheološko nalazište, važno kulturno-povijesno mjesto. Na Presjeci su morali postojati stambeni objekti, to je bilo strateški i vojno vrlo važno mjesto", tvrdi Čengić.


Za ovo mjesto veže se i predaja da se upravo tu dogodila bitka za Bosnu između sultanove i vojske bosanskoga hercega Stjepana Kosače. Prema predanju, vojske su se "presjekle" i otuda vjerovatno dolazi toponim 'Presjeka'. Pretpostavke su i da je na Presjeci bila džamija čijih tragova više nema.



Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić podsjeća da je dio lokaliteta na Presjeci, od 40-ak dunuma, gruntovno vlasništvo IZ.

"Medžlis IZ Ustikolina je vlasnik dijela objekta, dio je i dalje u državnom vlasništvu, a dio je potpuno uništen. Lokalitet Presjeke će nam otkriti nešto što u ovom trenutku ne možemo ni slutiti, jer ćemo u njemu, vjerovatno, prema preliminarnim pokazateljima koje sada imamo, otkriti najmanje 1.000 godina naše povijesti preko različitih tipova grobnica koje smo već ustanovili da postoje tu. Vjerovatno ćemo dobiti neke pokazatelje koji će kazati da ništa nije onako kako nam je kazivano da jeste. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da imamo neke nove, naučno utemeljene pokazatelje objektivne istine koji će o jednoj dionici naše povijesti kazati upravo ono što ta povijest i jeste bila, a ne ono što nam je ofarbano, servirano ili što smo 'progutali'. To će biti jedno nevjerovatno bogatstvo koje će pokazati da je Presjeka bila lokalitet koji ima posebno mjesto i u duhovnom smislu. Ne postoji nijedan lokalitet na području goraždanskog muftijstva koji u zraku ima toliko duhovnosti kao što to ima Presjeka", ističe Pitić.

[Ramzess Veliki]

Zaista se ne big upustao u diskusiju bazirano na totalno pausalnim, a pored toga i netacnim podacima.
Vecc sam napisao da u Bosni do dolaska Osmanlija na ove prostore, sto je bilo nekad 1360-ih na prostor danasnje Srbije, u Bosni nije bilo muslimana.
I to je i sasvim logicno jer su upravo Osmanlije donijele islam ovdje. Samim tim, prije toga ga nije ni moglo biti.

Sto se pravoslavaca u Bosni tice, njih je bilo nesto malo na podrucju istocne Hercegovine (Huma), i nisu cinili ni 10% ukupnog broja stanovnika Bosne, tj. Bosnjana.

Vidis, nije istina.
Istina ne cudi me sto mislis da je tako jer je to prica koja se forsira od strane neprijatelja bosnjacke nacionalnosti i istorije od vremena kraljevine SHS.
Srecom, danas nasi arheolozi i istoricari napokon mogu da rade svoj posao bez uplitanja nedobronamjernih istoricara s' lijevog i desnog boka.
Islam u evropi I na nasim prostorima je dosao ranije, zahvaljujuci Kordobi a I zahvaljujuci trgovanjem sa arapskim zemljama. Prva dzamija u Dalmaciji, izgradjena je u doba Mletaka, a nalazila se na Bracu, mnogo prije otmana.
Na nasem podrucju postoji vise muslimanskih grobalja iz perioda prije dolaska otmana koja su sistematski unistavana i skrnavljena, a koja se upravo ovih dana arheoloski obradjuju.

[Dozer]

Pa, svjestan si da sve ovo lijepo zvuci, ali bez tacnih podataka koji ukljucuju i godista i linkove s dokazima o svemu tome, malo je nategnuto...