Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Rukomet, tenis, odbojka, atletika, vaterpolo,...

Moderators: _BataZiv_0809, Tomahawk11, Charuga

Post Reply
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#301 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

9. ITALIJA
Image

Broj stanovnika: 60 miliona
BDP po stanovniku: 43 000 $
Broj takmičara: 314

Zlato: 8
Srebro: 12
Bronza: 8

Zemlja na mediteranskom poluostrvu u obliku čizme dala je ogroman doprinos ostatku čovječanstva na polju kulture, umjetnosti, prava, nauke, estetike, pa i ljubavnih vještina - Italijani su navodno najbolji jebači, pardon zavodnici. Italijanima nekako najviše pripada historijsko naslijeđe starog Rima, koji predstavlja važan stub današnje zapadne civilizacije. Na području Italije je nastala renesansa u srednjem vijeku, koja je mnogo toga na društvenom polju pomaknula u progresivnom smjeru. O kulturnom nasljeđu najbolje možda govori činjenica da je ovo država sa najvećim brojem lokaliteta koje je UNESCO stavio na svoju čuvenu listu. O italijanskoj muzici, jelu, piću i popularnoj kulturi je suvišno i govoriti. Italija je istina i razvila koncept fašizma, kao i mafije, ali Bože moj, niko nije savršen. Današnju Italiju opterećuju velike ekonomske razlike bogatog sjevera i siromašnog juga, kao i rast desničarskog populizma na političkoj sceni.

Žabari su aktuelni evropski šampioni u fudbalu, i generalno jedna od najboljih fudbalskih nacija. Samo Brazil ima više svjetskih titula od njih. Italija je još jedna država u kojoj je fudbal puno više od sporta. Naravno, nije to jedini sport u kojem su dobri. Odbojkaške selekcije su im npr. standardno konkurentne, s tim da su u prošlosti znale biti i dominantne na globalnom nivou. U Italiji se igra i dobra košarka, ali možda je to ipak nešto više izraženo na klupskom, nego na reprezentativnom nivou, iako Italijani imaju i dvije titule evropskog prvaka. Iz nekog razloga, nisu ni približno dobri u rukometu, a u vaterpolu su OK. Kada je riječ o olimpijskim igrama, tu se ipak više cijene individualni sportovi, a to je tek područje na kojem Italijani imaju šta pokazati. Primarno se to odnosi na mačevanje, sport u kojem su Italijani svjetska sila broj 1 - imaju dosad ukupno 125 olimpijskih medalja. Davno je bio aktivan, ali ne bi ga trebalo zaboravit - Edoardo Mangiarotti je najveći sportskih mačevalac svih vremena. Sličan ugled uživa i Valentina Vezzali u ženskoj konkurenciji. Znamo svi za Giro d'Italia, tako da nije teško zaključiti da i biciklizam ima veliki značaj za italijanski sport, što nam ukazuje veliki broj medalja osvojen i u ovom sportu. Preskočit ćemo ostale uspjehe na ljetnim igrama i osvrnut se na činjenicu da su Italijani odlični i u mnogim zimskim sportovima. To se prvenstveno odnosi na alpsko skijanje, gdje je Italija dala brojne šampione. Ipak, ovdje treba posebno istaknuti dva imena u drugim sportovima - Stefaniju Belmondo, apsolutnu legendu skijaškog trčanja, te Ariannu Fontanu, najtrofejniju brzu klizačicu svih vremena. Na kraju, bilo bi glupo izostaviti spomen italijanske privrženosti auto-moto sportu. Valentino Rossi je npr. jedan od najvećih morociklista svih vremena, a u kalendaru Formule 1, znale su se i po tri utrke održavali na italijanskom tlu.

Zanimljivo, najveću uspeha u Riju za Italiju su ostvarili strijelci. Zlatni su bili Niccolo Campriani (10-metarska vazdušna puška i trostav), Gabrielle Rossetti (muški skit) i Diana Bacosi (ženski skit), dok su se drugim mjestom u svojim disciplinama morali zadovoljiti Innocenti, Pellielo i Cainero. U mačevanju je ovaj put osvojeno samo jedno zlato - osvojio ga je Daniele Garozzo u floretu, ali je ono podebljano srebrima muškog tima u disciplini mač, te takmičarki Di Francisca i Fiamingo. Ostala olimpijski šampioni iz Italije su bili: biciklist Elia Viviani (omnium), plivač Gregorio Paltirinieri (1500 metara slobodnim stilom) i džudista Fabio Basile (kategorija do 66 kilograma). Tri italijanske reprezentacije su donijele medalju: muška odbojkaška (srebro), ženska vaterpolska (srebro) i muška vaterpolska (bronzu). Preostala osvojena srebra za Italiju su rezultat sljedećih sportista: muški par Lupo/Nicolai u odbojci na pijesku, plivačica Bruni, džudistkinja Giuffrida i sinhronizovane skakačice Cagnotto i Dallape. Bronzani su još bili: plivač Detti (dvaput), hrvač Chamizo, skakačica u vodu Cagnotto, muški veslački dvojac i četverac, te biciklistkinja Longo Borghini...

Image
Niccolo Campriani
Last edited by cyprus on 08/08/2021 15:12, edited 4 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#302 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

8. JUŽNA KOREJA
Image

Broj stanovnika: 52 miliona
BDP po stanovniku: 44 000 $
Broj takmičara: 205

Zlato: 9
Srebro: 3
Bronza: 9

Južna Koreja je prototip tzv. azijskog tigra, odnosno države koja je u proteklih 50-ak godina ostvarila strahovit društveno-ekonomski napredak. Sve do 1970-ih godina je važila za relativno siromašnu zemlju, praktično ni po čemu napredniju od bratske države sa sjevera sa kojom se do krvi zavadila na ideološkoj osnovi, ali je onda kombinacija tradicionalne istočnjačke marljivosti i disciplinarnosti, obilate američke pomoći (iz strateških razloga) i otvaranja, odnosno liberalizacije južnokorejske ekonomije napravila čudo. Za svega 20-ak godina, Južna Koreja se iz društva siromašnih popela u elitu razvijenih država. Danas su nam poznati korejski brendovi poput Hyundaija, LG-a, Daewooa, KIA-e itd, kao i činjenica da je ovo uz Kinu najveći svjetskih proizvođač brodova (evropska brodogradilišta - R.I.P.). Korejska popularna kultura sve agresivnije kuca na globalna vrata. Prošle godine je Parazit postao prvi film sa ne-engleskog govornog područja koji je osvojio Oskara za "Best picture", a i korejska muzika nam postaje sve poznatija. Opa Gangnam style...

Južnokorejski sport se počeo naglo razvijati 80-ih godina prošlog stoljeća. Tome su naročito pomogle Olimpijske igre u Seoulu 1988. godine, koje su simbolički označile transformaciju ove države u jedno moderno društvo, između ostalog, i na sportskom planu. U Koreji su se kroz stoljeća izdiferencirale različite borilačke vještine, ali je samo jedna doživjela međunarodno priznanje i proliferaciju. Riječ je naravno o tekvandou, koji je postao i olimpijski sport. Nije teško pretpostaviti da su upravo Koreanci vodeća nacija po broju osvojenih medalja u ovom sportu. Drugi sport u kojem su oni dominantni je streličarstvo - skoro 40 medalja su dosad osvojili na prethodnim olimpijadama, pri čemu treba uzeti u obzir da nije riječ o sportu sa velikim brojem disciplina. Značajne uspjehe za Južnu Koreju su ostvarili i predstavnici u drugim borilačkim sportovima, pored tekvandoa. Prvenstveno se to odnosi na džudo i hrvanje. Kada govorimo o timskim sportovima, u Južnoj Koreji su najpopularniji fudbal i bejzbol. Ne možemo reći da u njima ova zemlja kotira pri samom svjetskom vrhu, ali možemo konstatovati da predstavlja jednu od najkonkurentnijih azijskih zemalja u većini ekipnih sportova. Manje je poznata informacija da je Južna Koreja azijska država sa najviše medalja osvojenih na zimskim olimpijskim igrama. To je prvenstveno zasluga njihovih takmičara u brzom klizanju, koji spadaju među najbolje na svijetu u ovom sportu.

Tekvadoisti i streličari su bili glavne uzdanice Južne Koreje i u Riju. Maksimalno moguće četiri zlatne medalje su ponovo osvojene u streličarstvu. Novi olimpijski pobjednici su postali Ku Bon-chan u muškoj i Chang Hye-jin u ženskoj konkurenciji, nakon što su prethodno zlato osvojili i na ekipnom nivou sa svojim timskim kolegama (Kim Woo-jin i Lee Seung-yun, te Choi Mi-sun i Ki Bo-bae). Ko Bo-bae je osvojila i bronzu u individualnoj konkurenciji. Kad su tekvandoisti u pitanju, zlatne su bile korejske takmičarke Kim So-hui (do 49 kilograma) i Oh Hye-ri (do 67 kilograma). Nisam siguran koliko njihove muške kolege Kim, Lee i Cha mogu biti zadovoljne sa osvojenim bronzama, ali kako god, iste su ušle u korejski saldo medalja. Strijelac Jin Jong-oh je zlatom u disciplini 50-metarski pištolj postao najtrofejniji korejski olimpijac svih vremena - na ranijim igrama je već osvojio pet medalja. Na vrh pobjedničkog postolja su se popeli još mačevalac Park Sang-young (disciplina mač) i golferka Park In-bee. Džudisti su donijeli dva srebra (jeong i An) i jednu bronzu (Gwak). Prethodno nespomenutu srebrenu medalju je osvojio i strijelac Park. Preostale bronze su osvojili: dizačica tegova Yoon, mačevalac Kim, hrvač Kim i badmintonski ženski par Jung/Shin...

Image
Ku Bon-chan
Last edited by cyprus on 16/01/2023 14:50, edited 5 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#303 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

7. FRANCUSKA
Image

Broj stanovnika: 65 miliona
BDP po stanovniku: 49 000 $
Broj takmičara: 401

Zlato: 10
Srebro: 18
Bronza: 14

Mnogo toga što napisah za Italiju, može se reći i za Francusku. S tim što je Francuska centralnije pozicionirana unutar zapadne Evrope, te je kao takva imala još veći uticaj na moderne historijske tokove na ovom kontinentu. Poslije Velike Britanije je bila najveća kolonijalna sila, zbog čega dobar dio planete danas konverzira na francuskom jeziku. Francuska revolucija iz 1789. godine je nepovratno zakotrljala točak prema stvaranju modernog i humanistički orijentisanog društva. Francuzi su bili nosioci i Prosvjetiteljstva. Napoelonovi ratovi su također trajno izmijenili političke odnose i granice u Evropi. Francuzi je odigrali određenu ulogu i u svjetskim ratovima, iako bi neki ustvrdili da su tu ispali pičke, slično kao i Italijani. Ipak, Francuska je bila i glavni faktor stvaranja ujedinjene Evrope, odnosno ovog outputa u vidu Evropske unije. Danas nisu neki geopolitički faktor kakav su nekada bili, ali svakako da ih ne treba potcjenjivati. U očima prosječnog Amerikanca, Francuska je glavni reprezent cijele Evrope kao kontinenta. Kad se kaže Evropa, prvo se pomisli na Eifelov toranj. Stoga ne treba čuditi da je Francuska država sa najrazvijenijom turističkom ponudom na svijetu, te najvećim brojem turističkih dolazaka. Korištenje francuskog jezika se često uzima kao dokaz nečije profinjenosti, pa francuski elitistički šupci obično izbjegavaju konverzirati sa drugim narodima na bilo kom drugom jeziku.

Francuska je možda i najpolivalentnija sportska nacija na svijetu. Zaista se teško sjetiti sporta u kojem nisu imali značajnih uspjeha na međunarodnom nivou. Dobro je poznato da su Francuzi supersila u fudbalu, košarci, rukometu i ragbiju. Njihova fudbalska reprezentacija je dvostruki (i aktuelni) svjetski i dvostruki evropski šampion u fudbalu. U rukometu su čak šest puta osvajali svjetsko prvenstvo, triput evropsko i dvaput olimpijski turnir. Ogromna je lista i njihovih vrhunskih postignuća u individualnim sportovima. Neću se upuštati u detaljno nabrajanje, samo ću istaknuti kultni status dva sporta u Francuskoj - biciklizam i mačevanje. O Tour de Franceu, kao najprestižnije biciklističkom takmičenju u svijetu se zna skoro sve. Možda je malo manje poznata činjenica da su Francuzi i na olimpijskim igrama nauspjenija zemlja po broju osvojenih biciklističkih medalja. Blizu su takvog statusa i u mačevanju, ali im Italijani kao veliki rivali zasad bježe za nekoliko odličja. Kada govorimo već o olimpijadi, Paris bi trebao biti domaćin ljetnih igara za tri godine.

Valja sad pobrojat šta su sve pokupili u Riju. Medalje su osvajane u čak 15 sportova. Zanimljivo, najviše ih je bilo u borilačkim sportovima - džudu i boksu. Nisu to baš sportovi na koje prvo pomislimo kada je Francuska u pitanju, ali kao što rekoh - vrlo je to polivalentna nacija. Dvoje boksera je donijelo zlatnu medalju (Tony Yoka u superteškoj i Estelle Mossely u ženskoj lakoj kategoriji), dvoje srebrenu (Oumiha i Ourahmoune) i dvoje bronzanu (Cissokho i Bauderlique). Sličan je raspored i kod džudista - Teddy Riner (kategorija preko 100 kilograma) i Emilie Andeol (preko 78 kilograma) su osvojili zlato, takmičarke Agbegnenou i Tcheumeo srebro, a skoro stokilaš Maret bronzu. Konjički timovi u eventingu (Karim Laghouag, Mathieu Lemoine, Astier Nicolas i Thibaut Vallette) i preskocima (Philippe Rozier, Kevin Staut, Roger-Yves Bost i Pénélope Leprevost) su također zasjali u punom sjaju. Ostale osvajače zlatnih medalja navodim taksativno: kanuista Denis Gargaud Chanut (slalom), veslači Jeremie Azou i Pierre Houin (laki dvojac), jedriličarka Charline Picon (klasa RS:X) i muški mačevalački tim (disciplina mač). Francuski predstavnici u ekipnim sportovima nisu baš oduševili, a ugled su spasili samo rukometaši i rukometašice (dva srebra). Preostali osvajači srebrenih medalja su bili: muška plivačka štafeta 4x100 metara, plivač Manaudou, jahač konja Nicolas, streličar Valladont, mačevalački muški tim u disciplini floret, strijelac Quiquimpoix, skakač sa motkom Lavillenie, bacačica diska Robert-Michon, desetobojac Mayer, moderni pentatlonac Clouvel, tekvandoista Niare i kajakaš Beaumont. Još bronzaši: mačevalčac Grumier, kanu dvojac Klauss i Peche, muški biciklistički sprinterski tim, veslački četverac bez kormilara, jedriličar Le Coq i njegove kolegice Lecointre i Defrance, strijelac Raynaud, te atletičari Bascou, Mekhissi-Benabbad i Lemaitre...

Image
Muški mačevalački tim (disciplina mač)
Yannick Borel
Gauthier Grumier
Daniel Jerent
Jean-Michel Lucenay
Last edited by cyprus on 03/08/2021 02:03, edited 6 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#304 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

6. JAPAN
Image

Broj stanovnika: 126 miliona
BDP po stanovniku: 45 000 $
Broj takmičara: 338

Zlato: 12
Srebro: 8
Bronza: 21

Fascinantna država u svakom pogledu. Ovu arhipelašku zemlju čine četiri veća ostrva (Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku) i mnoštvo manjih. Glavni grad je Tokyo, po nekim kriterijima najveći urbani centar na svijetu. Do XIX stoljeća, Japan je bio hermetički zatvorena zemlja prema uticajima spolja, ali nakon otvaranja svijetu, te preuzimanja i adaptiranja tuđih ekonomskih, vojnih i društvenih koncepata, brzo su postali svjetska sila. Lako su se ufurali u militarizam, te su počeli maltretirati ostatak Azije. Ipak, tu su se malo precijenili, pa su na kraju Drugog svjetsko rata izvukli deblji kraj. Onda su okrenuli ploču - odbacili vojne i geopolitičke doktrine, te se potpuno posvetili ekonomiji. Nije mnogo vremena trebalo da se uzdignu iz pepela nuklearnih eksplozija i postanu druga najveća ekonomija svijeta. Japanci su pojam marljivosti, visoke produktivnosti, efikasnosti i tehnološke orijentisanosti. Posebno su u svijetu poznati japanski automobili i elektronički uređaji, ali njihova ekonomija je mnogo šira i veća od toga. Ipak, Japan ima i jedan veliki problem - nizak natalitet i veoma staro stanovništvo. Kao posljedica toga, japanska populacija je počela brojčano opadati, a to stavlja njihovu ekonomiju pred velike izazove i neizvjesnost.

Iz japanske kulture je proisteklo više borilačkih sportova i vještina, od kojih su mnogi doživjeli popularnost i u ostatku svijeta. Džudo, a od ove godine i karate su ušli u olimpijski program. Najveći značaj za zjapanski identitet je ipak zadržalo sumo hrvanje. Ako govorimo o komercijalnoj popularnosti, onda je bejzbol najznačajniji sport u Japanu, s tim da ga polako dostiže fudbal, koji je profesionaliziran u ovoj zemlji tek prije 30-ak godina. Osim fudbala, glabalizacijski uticaj se osjeti i u sve jačoj afirmaciji i drugih timskih sportova, u kojima Japanci postaju sve konkurentniji na međunarodnoj sceni, a u mnogim od njih se već nalaze među najjačim reprezentacijama u Aziji. Govoreći o olimpijskim igrama, nije iznenađujuća informacija da je najviše medalja za Japan osvojeno u džudu, sportu u kojem Japan ima apsolutnu dominaciju. Hrvanje, plivanje i gimnastika su također sportovi koji su donijeli mnogo radosti za 'Zemlju izlazećeg sunca'. Danas počinje četvrta olimpijada koja se organizuje na tlu Japana. Tokyo je po drugi put domaćin ljetnih igara. Bile su ovdje i dvije zimske olimpijade - Sapporo 1972. godine i Nagano 1998. godine. Japanci nisu bez uspjeha niti u zimskim sportovima. Najtrofejniji su u brzom klizanju, ali su nam svima nekako najviše u pamćenju njihovi skijaški skakači, poput Harade, Funakija, Kasaija i dr.

Sa aspekta ukupnog broja medalja (41), igre u Riju su bile najplodonosnije za Japan ikad. Džudo, hrvanje, plivanje i gimnastika su se i ovaj put pokazali kao najjači aduti Japanaca. Zlatnbi džudisti su bili: Shohei Ono (kategorija do 73 kilograma), Mashu Baker (do 90 kg) i Haruka Tachimoto (ženska kategorija do 70 kg). Srebreni je bio Harasawa, a bronzanih džudista je bila čitava hrpa: Kondo, Takato, Nakamura, Ebinuma, Matsumoto, Nagase, Haga i Yamabe. Vjerovatno je tu bilo i razočarenja. Džudistima su show ukrale hrvačice, sa čak četiri osvojena zlata - Eri Tosaka (do 48 kg), Kaori Icho (do 58 kg), Risako Kawai (do 63 kg) i Sara Dosho (do 69 kg). Na to su dodata i tri hrvačka srebra (Ota, Higushi i Higushi). Plivačka zlata su uzeli Kosuke Hagino (400 metara mještovito) i Rie Kaneto (200 metara prsno). Hagino je uzeo i srebro na 200 metara mještovito, te bronzu u štafeti 4x100 metara. Sakai je uzeo plivačko srebro, a Seto i Hoshi po bronzu. U okviru zapaženog nastupa japanskih gimnastičara, najveću pažnju je provikao Kohei Uchimura. On je pobijedio u višeboju, a zatim pomogao i svojoj reprezentaciji da uzme ekipno zlato. Drugi član te reprezentacije, Kenzo Shirai je osvojio bronzu u preskoku. Ženski duo Misaki Matsutomo / Ayaka Takahashi je osvojio zlatnu medalju u badmintonu, a Okuhara je uzela bronzu u individualnoj konkurenciji. Osvojene su i dvije atletske medalje - srebro muške štafete 4x100 metara i bronza brzohodača Araija. Muška reprezentacija u stolnom tenisu je došla do drugog mjesta, a ženska je bila treća. Mizutani je jedini stolnoteniser koji je osvojio individualnu medalju (srebro). Preostali osvajači bronze: dizač tegova Miyake, kanuista Haneda, teniser Nishikori, te ženski duo i osmočlani tim u sinhronizovanom plivanju...

Image
Mashu Baker
Last edited by cyprus on 24/07/2021 00:13, edited 2 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#305 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

5. NJEMAČKA
Image

Broj stanovnika: 83 miliona
BDP po stanovniku: 57 000 $
Broj takmičara: 422

Zlato: 17
Srebro: 10
Bronza: 15

Ne znam da li je bolje reći da je Njemačka evropski Japan, ili je Japan azijska Njemačka. Razlika je samo u položaju - dok se Japan nalazi na rubu Azije, Njemačka je pozicionirana u srcu Evrope. Švabama je tu kroz historiju često bilo tijesno, gurali su se sa susjedima, pokrenuli čak dva svjetska rata, ispušili u oba, ali su se opet kao feniks oporavili i postali glavni motor Evropske unije, odnosno njena najmnogoljudnija, ekonomski najveća i zasigurno najvažnija država. Kao i Japan, odbacili su ratoborne metode nakon Drugog svjetskog rata, i pomirili se sa veličinom teritorije koja im je preostala. Opet, kao i Japan, najveći problem im predstavlja demografija, budući da imaju jednu od najnižih stopa nataliteta na svijetu. Ipak, za sada taj populacijski deficit nadoknađuju imigracijom iz drugih dijelova Evrope i svijeta. A šta tek reći o njemačkim autima...

Polivalentnost, odnosno raznolikost kvalitete u sportovima koju sam spominjao za Francuze, može se u približnoj mjeri pripisati i Nijemcima. Fudbalska reprezentacija je zasigurno jedan od simbola sistematičnosti, discipline, kontinuiteta, te svakako uspjeha u njemačkom sportu. Četiri puta su Švabe osvojile svjetsko, te tri puta evropsko prvenstvo. Ženska fudbalska selekcija je još i trofejnija. Status velesile imaju i u rukometu. U košarci baš i ne, ali su imali ozbiljnih nastupa na velikim takmičenjima, pogotovo kada je Dirk Nowitzky bio u naponu snage. Na ljetnim polimpijskim igrama su stalno visoko pozicionirani po broju osvojenih medalja, ali se mora primjetiti njihov silazni trend u posljednjih 30-ak godina. Bez obzira na to, i dalje su dominantni u sportovima kao što su kajak/kanu, veslanje i jahanje konja, a obilje odličja znaju pokupiti i u tipičnim olimpijskim sportovima, poput atletike, biciklizma, plivanja, gimnastike itd. Na zimskim olimpijskim igrama su još i dominantniji, naročito u biatlonu, bobu i skijanju. Među velikim predstavnicima njemačkog sporta naročito treba izdvojiti ženska imena: klizačicu Katarinu Witt, skakačicu u dalj Heike Drechsler, biatlonsku Magdalenu Neuner, teniserku Steffi Graf, kanuisticu Birgit Fischer, brzu klizačicu Claudiju Pechstein, dreserku konja Isabell Werth itd. Sve navedene takmičarke važe za ponajbolje u svojim sportovima svih vremena. Na kraju bih spomenuo i dva velika šampiona Formule 1 - Michaela Schumachera i Sebastiana Vettela. Fudbalere neću nabrajat - dobro su poznati...

Švabe su bile najbolja nacija u Riju u tri sporta - kajak/kanu, konjički sport i fudbal. Muško finale istina jesu izgubili na penale od domaćina iz Brazila, ženska fudbalska ekipa savladala Švedsku u svom finalu i osvojila zlato. Što se tiče kajakarenja i kanuisanja, to je bila prava žetva medalja. Prvo je olimpijsko zlato iz Londona odbranio kanuista Sebastian Brendel u utrci na 1000 metara, pa je sa kolegom Janom Vandreyom u dvojcu ponovio taj uspjeh. Kajakaški duo Max Rendschmidt / Marcus Gross je trijumfovao također u trci na 1000 metara, a onda su njih dvojica zajedno sa Tomom Liebscherom i Maxom Hoffom u četvercu osvojili još jedno zlatno odličje. Na dostruko kraćoj dionici, kajakašice Franziska Weber i Tina Dietze su osvojile drugo mjesto, pa onda potvrdile srebro u četvrcu sa kolegicama Hering i Kriegerstein. Na kraju je i kajakaš Rauhe dao svoj doprinos bronzom na 200 metara. U konjičkom sportu su legla po dva zlata, srebra i bronze. Michael Jung u eventingu i njemački tim u dresuri su donijeli najsjajnije medalje. Srebreni su bili Werth u dresuri i njemačka ekipa u timskom eventingu. Bronze su osvojili Bröring-Sprehe u dresuri i njemački tim u preskocima. Ovo su njemački olimpijski šampioni iz Rija u ostalim sprtovima: veslački muški (Philipp Wende, Lauritz Schoof, Karl Schulz i Hans Gruhne) i ženski (Annekatrin Thiele, Carina Bär, Julia Lier i Lisa Schmidla) skul četverac. bacač diska Cristoph Harting, bacač koplja Thomas Röhler, strijelci Henri Junghänel (50-metarska puška - ležeći položaj), Christian Reitz (25-metarski pištolj - brza paljba) i Barbara Engleder (trostav), gimnastičar Fabian Hambüchen (vratilo), biciklistkinja Kristina Vogel (ženski sprint) i odbojkaški par na pijesku Laura Ludwig i Kira Walkenhorst. Ostala njemačka srebra su osvojili: streljašica Karsch, streličarka Unruh, veslački osmerac, teniserka Kerber i ženska ekipa u stolnom tenisu. Bronzani su još bili: džudistkinja Vargas Koch, ženski biciklistički par Vogel / Welte, bacač diska Jasinski, gimnastičarka Scheder, hrvač Kudla, skakač u vodu Hausding, muška stolnoteniserska ekipa, muška reprezentacija u hokeju na travi, jedriličarski par Heil / Plößel, bokser Harutyunyan i muška rukometna selekcija...

Image
Njemačka ekipa za dresuru konja (Kristina Bröring-Sprehe, Dorothee Schneider, Sönke Rothenberger i Isabell Werth)
Last edited by cyprus on 24/07/2021 20:22, edited 5 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#306 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

4. RUSIJA
Image

Broj stanovnika: 144 miliona
BDP po stanovniku: 29 000 $
Broj takmičara: 282

Zlato: 19
Srebro: 17
Bronza: 20

Ruska Federacija zahvata preko 17 miliona km² i predstavlja daleko najveću državu na svijetu. O veličini ove transkontinentalne države gigantskih proporcija možda ipak najbolje govori činjenica da se proteže kroz čak 11 vremenskih zona. Iako se veći dio zemlje (Sibir) nalazi u Aziji, Rusija se ipak prvenstveno smatra evropskom državom, obzirom da se njeno historijsko, populacijsko i ekonomsko jezgro nalazi zapadno od Urala, odnosno na evropskom kontinentu. Sa izuzetkom mladog vjenačnog gorja Kavkaza i Kamčatke koja predstavlja dio tzv. vatrenog pojasa Pacifika, najveći dio ove zemlje je u geološkom pogledu veoma star - naročito se to odnosi na Rusku i Sibirsku ploču. Zahvaljujući toj činjenici Rusija ima enormno energetsko (nafta, plin i ugalj) i rudno-mineralno bogatstvo, koje čini osnovu njenog ekonomskog razvoja. Rusi, kao najveći slavenski narod čine oko 80% stanovništva Ruske Federacije, dok ostatak otpada na mnogobrojne etničke manjine i imigrantske zajednice (pretežno iz drugih republika bivšeg SSSR-a). Kao nasljednica Sovjetskog Saveza, Rusija i danas predstavlja jednu od najvećih vojnih i geopolitičkih sila na globalnom nivou. Na unutrašnjem planu, ovu federalnu državu karakteriše prilično složen administrativni ustroj, kojeg čine 46 oblasti, 21 autonomna republika, devet krajeva, četiri autonomna okruga, Jevrejska autonomna oblast i federalni gradovi Moskva i Sankt Peterburg. Za kraj je neophodno spomenuti i da su Rusi dali neizmjeran doprinos svjetskoj umjetnosti i razvoju nauke (https://www.facebook.com/Geografska-enc ... 3661230751).

Ruski sport je zadnjih godina potresen ovim "state-sponsored" doping skandalom, što mu je nanijelo veliku sramotu, ali bez obzira na to, nema sumnje da su Rusi velika sportska nacija, još od vremena Sovjetskog Saveza. Za vrijeme Hladnog rata, Rusi/Sovjeti su i sport, a naročito olimpijske igre vidjeli kao priliku za nadmetanje sa Zapadom i dokazivanje svoje superiornosti, ili bar konkurentnosti, zbog čega su njihove škole u mnogim sportovima postale globalno čuvene. Iako su i njihove reprezentacije u ekipnim sportovima postizale značajne uspjehe, individualne discipline su ono na šta je ipak stavljen primarni fokus. Ruska škola gimnastike je tokom većeg dijela XX stoljeća bila izrazito dominantna na međunarodnom nivou. Danas više ta dominacija nije toliko izražena, ali je i dalje visoko konkurentna. Hrvanje je sport u kojem Rusi apsolutni broj jedan, a glavnu konkurenciju im predstavljaju predstavnici drugih zemalja koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza. Postoji i sport u kojem Ruskinje nemaju apsolutno nikakve konkurencije - sinhronizovano plivanje. Rusi i Ruskinje su vrlo uspješni i u brojnim zimskim sportovima, u prvom redu se to odnosi na hokej, skijaško trčanje, biatlon i umjetničko klizanje. Rusija je dala i ponajbolje šahiste - Aljehin, Kasparov, Karpov, Kramnik i dr. Meni lično jedna od dražih sportistkinja generalno je Jelena Isinbajeva, najbolja skakačica sa motkom svih vremena. Ako sam spomenuo nju, onda je red da spomenem i još neke velikane ruskog sporta: Lav Jašin, Andrej Kirilenko, Timofej Mozgov, Aleksandr Ovečkin, Valeri Bure, Pavel Dacjuk, Marija Šarapova, Elvira Ozolina, Svetlana Kuznjeckova, Alija Mustafina, Aleksandr Kareljin, Vasilij Aleksijev, Evgeni Grišin, Evgeni Plušenko, Habib Nurmagomedov itd.

Olimpijske igre u Riju su bile najneuspješnije za Rusiju u historiji, što nije ni za čuđenje, obzirom na to da im je mnogo sportista suspendovano zbog doping afere, uključujući i skoro sve atletičare. I pored toga, Rusi su uspjeli skupiti 56 medalja i dostići četvrto mjesto po broju medalja. Njihovi predstavnici su izdominirali konkurenciju u tri sporta - u dva potpuno očekivano (hrvanje i sinhronizovano plivanje), a u trećem (mačevanje) malo manje očekivano. Hrvači su im donijeli devet medalja, od čega četiri najsjajnije - Roman Vlasov (grčko-rimski stil do 75 kg), Davit Chakvetadze (grčko-rimski stil do 85 kg), Abdulrašid Sadulaev (slobodni stil do 86 kg) i Soslan Ramonov (slobodni stil do 65 kg). Srebreni su bili Geduev, Koblova i Vorobjova, a vlasnici srebra su postali Semenov i Bukina. Kao i svaki put dosad, u sinhronizovanom plivanju su uvjerljive pobjede odnijele ruske predstavnice - Natalija Iščenko i Svetlana Romašina u paru, te osmočlana ekipa, čiji su dio bile i pomenute dvije šampionke. Ruski hit igara su bili njihovi mačevaoci. Pojedinačna zlata su uzele Jana Egorian u floretu i Ina Deriglazova u disciplini sablja, dok su timske pobjede odnijeli muškarci u floretu i žene u sablji. Članica te ekipe Velikaja je osvojila i individualno srebro, a sa bronzama su svoj doprinos sali Safin u floretu i ženska ekipa u disciplini mač. U timskim sportovima sa loptom ovaj put su samo dvije medalje otišle u Rusiju, i to u ženskoj konkurenciji - zlato rukometne selekcije i bronza vaterpolo tima. Osvajači preostalih zlatnih medalja ruskog olimpijskog tima u Riju su bili: gimnastičarke Alija Mustafina (dvovisinski razboj) i Margarita Mamun (ritmička gimnastika - višeboj), te ženska ekipa u ritmičkoj gimnastici, zatim džudisti Beslan Mudranov (do 60 kilograma) i Hasan Halmurzaev (do 81 kilograma), teniski par Ekatarina Makarova / Elena Vesnina, bokser Evgeni Tiščenko (teška kategorija) i takmičar u modernom pentatlonu Aleksander Lesun. Drugoplasirani, odnosno srebreni u svojim disciplinama su još bili: gimnastičari Abljazin, Paseka, Kudrjavceva, te muška i ženska ekipa u gimnastičkom višeboju, strijelci Kamenski i Bacaraškina, plivačica Jefimova (x2), biciklistkinje Zabelinskaja i par Šmeleva/Vojnova, ženski streličarski tim i tekvandoista Denisenko. Vlasnici bronzane medalje u Riju su postali: gimnastičari Abljazin, Beljavski i Mustafina, bokseri Nikitin, Dunajcev i Beljakova, strijelci Maslenjikov i Grigorjan, plivači Čupkov i Rilov, kajakaš Anoškin, kanuista Štokalov, džudistkinja Kuziutina, jedriličarka Elfutina i biciklista Dmitriev...

Image
Ina Deriglazova
Last edited by cyprus on 28/07/2021 15:19, edited 5 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#307 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

3. KINA
Image

Broj stanovnika: 1,4 milijarde
BDP po stanovniku: 19 000 $
Broj takmičara: 416

Zlato: 26
Srebro: 18
Bronza: 26

Kina je najmnogoljudnija država svijeta, istina zahvaljujući populacijskoj politici jednog djeteta ne još zadugo. Ovo je i zemlja sa najdužom državotvornom historijom, dugom gotovo četiri milenija. Naime, Velika kineska nizija je jedna od kolijevki ljudske civilizacije, i tu su se prilično davno razvili organizovani oblici društva, koje možemo nazivati državama. Njima su upravljale različite dinastije - u kineskoj historiji su najpoznatije Qin, Han, Tang, Ming i Qing. Naravno, kineska historija je bila vrlo turbulentna - smjenjivali su se periodi teritorijalnog širenja i ekonomskog blagostanja, sa krvavim unutrašnjim i vanjskim ratovima. Nekada su stoljeća prolazila u uslovima unutrašnje rascjepkanosti, ali se ujedinjena Kina mnogo puta uspjela vratiti kao jača nego ikada prije. Tako je bilo i u XX stoljeću. Naime, XIX i prva polovina XX stoljeća su predstavljali vrlo neveseo period za Kineze, te su nakon zbacivanja carske vlasti, prvo uspostavili nacionalističku republiku, a onda nakon višedecenijskih krvavih obračuna na ideološkoj osnovi između nacionalista i komunista, 1949. godine je konačno uspostavljena komunistička Narodna Republika. Zbog nekih fiks ideja Mao Zedonga, tu nije bio kraj muka za kinesko stanovništvo, ali kako je XX stoljeće prilazilo svom kraju, život prosječnog Kineza je postajao sve bolji i bolji, a Kina je nakon nekih ekonomskih reformi za vrijeme Maovih nasljednika počelka grabiti krupnih koracima naprijed, sve dok nije poslala nezaobilazna svjetska ekonomska, politička i vojna sila. Naročito je impozantan kineski ekonomski rast, posebno u sferi industrijske proizvodnje, budući da je većina toga što danas posjedujemo 'Made in China'. Naravno, ovo je država koju još uvijek muče brojni problemi - često se u prvi plan ističu brutalna autoritarnost vladajućeg režima, nepoštivanje ljudskih prava, pa i ekološki problemi, ali nema sumnje da je ova zemlja danas neuporedivo bolje mjesto za život nego što je bila prije 50-ak godina. Prošle godine su ostatku svijeta podarili pandemiju, ali shit happens...

Danas se naravno za Kinu podrazumijeva status sportske i naročito olimpijske velesile, ali nije tako bilo oduvijek. Zapravo, tokom najvećeg dijela XX stoljeća Kinezi nisu ni učestvovali na olimpijskim igrama, a onda i kada jesu, bolje da nisu. To se međutim radikalno promijenilo u 1980-im godinama, kada su i oni shvatili da je sport moćan način promocije i demonstracije vlastite uspješnosti na globalnom. Ulazak Kine na velika vrata na olimpijsku scenu se desio u Los Angelesu 1984. godine (zanimljivo, to su bile olimpijske igre koje je većina drugih komunističkih država bojkotovala), gdje su ne samo došli do svoje prve medalje, nego i do još njih 30-ak. Sljedeći veliki iskorak se desio na prelazu u XXI stoljeće, otkada Kina važi za jednu od tri najuspješnije države na olimpijskim igrama. Čak su počeli osvajati i medalje na zimskim igrama, iako ni u približnom broju kao na ljetnim. Olimpijsko domaćinstvo iz 2008. godine su iskoristili za ostvarivanje dosadašnjeg svog vrhunca, sa osvojenih ravno 100 medalja, od čega je skoro polovina bila zlatna. Tri sporta su naročito postala simbolom kineske dominacije - stolni tenis (popularni ping-pong), badminton i skokovi u vodi, ali ovdje nije kraj liste sportova u kojima su Kinezi vodeći po osvojenim odličjima u ovom stoljeću. Tu su još dizanje tegova, streljaštvo, pa čak i gimnastika, a iako su daleko od toga da preuzmu primat u tradicionalnim olimpijskim sportovima kao što su atletika i plivanje, čak su i u njima proizveli veći broj vrlo uspješnih predstavnika i šampiona. Sa druge strane, najveća boljka su im ekipni sportovi. Tu se nikako ne uspijevaju nametnuti niti kao vodeći na nivou Azije, a na globalnom nivou su gotovo neprimjetni. Izuzetak je ženska odbojka i donekle muška košarka. Ipak je Yao Ming najpoznatiji (iako ne nužno i najbolji) sportista ove zemlje. Pamćenje kineskih imena nam definitivno nije jača strana, ali mislim da i njihovi asovi koji su ostavili veliki trag u svojim disciplinama zaslužuju biti posebno spomenuti. Najtrofejnija kineska sportistkinja je skakačica u vodu Wu Minxia, koja je osvojila pet olimpijskih zlata (ukupno sedam medalja), osam svjetskih prvenstava, sedam svjetskih kupova i pet azijskih prvenstava. Zajedno sa njom su kolegice Chen Ruolin, Guo Jingjing i Fu Mingxia, od kojih svaka također ima pregršt medalja, dale Kini status nedodirljivosti u ovom sportu. Zou Kai i Li Xiaopeng su zaštitna lica kineske gimnastike - zajedno imaju 11 olimpijskih medalja (devet zlatnih). Najbolje od najboljih stolnoteniserki svih vremena su Wang Nan, Den Yaping i Zhang Yining, a u još strašnijoj muškoj konkurenciji se isto može reći za Ma Longa, Ma Lina i Zhanga Jikea. Tri Kineskinje drže svjetske atletske rekorde - Wang Junxia (trčanje na 3000 metara), Yang Jiayu (brzo hodanje na 20 kilometara) i Liu Hong (brzo hodanje na 50 kilometara). Kinezi imaju i nekoliko plivačkih svjetskih rekorda - Zhang Lin (800 metara slobodnim stilom), Sun Yang (1500 metara slobodnim stilom), Liu Zige (200 metara leptir za žene) itd. Nek halale ostali kineski šampioni, ali mislim da je dosta.

E, hajmo sad da vidimo šta je ostvareno u Riju. Zbirno gledano, to su zapravo bile najmanje uspješne kineske ljetne igre u ovom stoljeću. Iako možda ne mogu biti presretni u globalu, razloga za nezadovoljstvo nema bar po pitanju skokova u vodu, dizanja tegova i stolnog tenisa. Tu dominacija nije došla u pitanje. Glavne zvijezde skakova u vodu su ovaj put bili Chen Aisen i Shi Tingmao. Prvi je pomeo konkurenciju u skakanju sa 10-metarske platforme, individualo i sinhronizovano u paru sa Lin Yueom, a Shi je to uradila u skokovima sa trometarske odskočne daske, i individualno i u paru sa Wu Minxijom. Zlatni kineski skakači su bili i ženski par Chen Ruolin / Liu Huixia (10-metarska platforma sinhronizovano), Ren Qian (10-metarska platforma za žene) i Cao Yuan (trometarska odskočna daska za muškarce). Cao je uzeo i bronzu u sinhronizovanim skokovima u paru sa Qinom, dok su srebrene medalje u ovom sportu uzeli He i Si. Kinesku dominaciju u dizanju tegova su potvrdili sljedeći osvajači zlatne medalje: Long Qingquan (muška kategorija do 56 kilograma), Shi Zhiyong (do 69 kg za muškarce), Deng Wei (do 63 kg za žene), Xiang Yanmei (do 69 kg za žene) i Meng Suping (+75 kg za žene), a srebrom su se okitili Lü i Tian. Neprikosnovenost Kineza u stolnom tenisu su bez većih problema potvrdile i muška i ženska selekcija, kao i Ma Long i Ding Ning u indivudalnoj konkurenciji. Ono što se od njih očekuje su uradili i muški predstavnici u badmintonu - Chen Long individualno, te Fu Haifeng i Zhang Nan u paru. Do zlata je došla i ženska odbojkaška reprezentacija Kine, usprkos mučenju i u grupnoj fazi, i u eliminacijskom dijelu turnira, kao i finalu protiv Srbije. Impresivan je bio i nastup kineskih predstavnika u brzom hodanju. Na 20 kilometara su uzeli zlato i u muškoj (Wang Zhen) i u ženskoj konkurenciji (Liu Hong). U muškoj utrci je i drugoplasirani bio Kinez Cai, a u ženskoj trećeplasirana Lü. Preostale zlatne medalje za Kinu su osvojili: tekvandoisti Zhao Shuai (do 58 kg za muškarce) i Zheng Shuyin (+67 kg za žene), plivač Sun Yang (200 metara slobodno), biciklistički ženski tim u sprintu i streljašica Zhang Mengxue (10-metarski zračni pištolj). Ostali osvajači srebrenih medalja jesu: stolnoteniseri Zhang i Li, streljašice Zhang i Du, plivači Sun i Xu, duet i osmorka u sinhronizovanom plivanju, ženski mačevalački tim u disciplini mač, gimnastičar Dong, jedriličarka Chen, bacačica kladiva Zhang i bokserka Yin. Gimnastičari su generalno razočarali, ali su donijeli čak četiri bronze: muški i ženski tim u višeboju, te Li i Gao u trampolinu. I među strijelcima je bilo čak četvero bronzanih: Yi, Pang, Du i Li. Ostali osvajači bronzanih medalja: plivači Fu, Shi i Wang, bokseri Hu, Ren i Li, džudisti Cheng i Yu, veslačice Duan i par Huang/Pan, hrvačice Sun i Zhang, takmičarka u mačevanju Sun, atletičar Dong, par u badmintonu Zhang/Zhao i konačno golferka Feng...

Image
Zhao Shuai
Last edited by cyprus on 08/08/2021 15:11, edited 5 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#308 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

2. VELIKA BRITANIJA
Image

Broj stanovnika: 68 miliona
BDP po stanovniku: 47 000 $
Broj takmičara: 366

Zlato: 27
Srebro: 23
Bronza: 17

Velika Britanija je najveće evropsko ostrvo, te jedno od najmnogoljudnijih ostrva u svijetu generalno. Njega u političkom smislu čine Engleska, Škotska i Vels, dok u sastav države koju korektnije nazivamo Ujedinjeno Kraljevstvo ulazi još i Sjeverna Irska, kao i mnoštvo drugih ostrva i prekomorskih posjeda. Britanska dominacija svjetskom geopolitikom tokom XIX i početkom XX stoljeća je dovela do toga da engleski jezik postane primarno međunarodno sredstvo komuniciranja na međunarodnom nivou. O njihovoj moći u tom vaktu govori i činjenica da su uspjeli pozicionirati početni meridijan prema svojoj glavnoj astronomskoj opservatoriji (Greenwich). Toj dominaciji je prethodila industrijska revolucija, koja se započela baš na Ostrvu. Ona je omogućila ovoj državi da dugo ostane korak ispred ostalih konkurenata. Njen ostrvski položaj, odnosno fizička odvojenost od ostatka Evrope, Britaniji je pomogla da se sačuva veće obima turbulencija koje su pogađale taj kontinent. Današnje Ujedinjeno Kraljevstvo, iako i dalje predstavlja relevantnu svjetsku političku silu, daleko je čini mi se od nekadašnjeg vrhunca. Intelektualni nivo prosječnog Britanca postaje prilično upitan kada se sagledaju razlozi za Brexit, ili npr. tipično ponašanje engleskih turista/navijača. Međutim, ne treba ih ni previše podcjenjivati. Ekonomski, politički, naučni i kulturni uticaj ove zemlje na ostatak svijeta je i dalje nije zanemariv, a London još uvijek predstavlja najznačajniji evropski grad.

Znamo da je Velika Britanija kolijevka modernog fudbala, zbog čega je i dozvoljeno da ima čak četiri reprezentacije (Engleska, Škotska, Vels i Sjeverna Irska). Međutim, nije to je jedini sport koji je dobio svoju modernu formu na Ostrvu. Isto je i sa ragbijem, kriketom, tenisom, vaterpolom, golfom, boksom, veslanjem, hokejom na travi i dr. Dakle, riječ je o zemlji koja je dala ključni doprinos nastanku i razvoju sporta kakvim ga danas znamo. Pa ipak, britanski sportski afiniteti se u određenoj mjeri razlikuju u odnosu na ostatak Evrope. Naravno, zajednička im je ljubav prema fudbalu (bez obzira na englesku napaćenost zbog manjka velikih trofeja na reprezentativnom nivou), ali Britanci recimo nisu naročito zainteresovani za košarku (iako katkad znaju sakupiti solidnu ekipu), a rukomet, odbojku i vaterpolo recimo ne jebu 2%. Umjesto toga, nakon fudbala ih najviše interesuje ragbi, i to u više različitih varijanti, pri čemu valja naglasiti da ni ovdje ne postoji jedinstvena reprezentacija koja bi predstavljala cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo, nego Engleska, Škotska, Vels i Irska (kao ujedinjeno ostrvo) nastupaju zasebno. Slično važi i za kriket, s tim što se po pitanju popularnosti on više nešto bolje primio u bivšim britanskim kolonijama, nego u domovini. Ako govorimo o tenisu, onda ćemo Veliku Britaniju radije spomenuti zbog Wimbledona, kao najstarijeg i najčuvenijeg teniskog turnira na svijetu, nego zbog tenisera iz ove zemlje (čast Andyu Murrayu). Kao kuriozitet treba izdvojiti činjenicu da su Britanci rekorderi sa brojem šampiona Formule 1 - čak njih deset, uključujući Lewisa Hamiltona, koji dominira ovim motosportom posljednjih godina. Kada je riječ o olimpijskim igrama, Britanci do prije 15-ak godina i nisu tako visoko kotirali po broju medalja. Tako su npr. u Atlanti 1996. godine doživjeli pravi fijasko, osvojivši samo jednu zlatnu medalju. To se značajno promijenilo nakon što je objavljeno da će London 2012. godine po treći put postati domaćin igara, te se strateški pristupilo kreiranju većeg broja uspješnih sportista, prvenstveno u biciklizmu, veslanju, jedrenju i boksu, uz standardno pristojne rezultate u atletici i plivanju. Kao epilog su doživjeli dramatičan skok na tabeli sa brojem medalja na prethodne tri ljetne olimpijade.

U Riju su Britanci iskoristili ruske probleme sa doping skandalom i nešto slabiji nastup kineskih sportista da se popnu na drugu poziciju na listi medalja, što im je najbolji plasman u posljednjih 100 godina. Ovaj put su osvojili 27 zlatnih medalja, samo dvije manje nego na prethodnim igrama u Londonu, što predstavlja ogroman napredak u odnosu na XX stoljeće, kada su se britanski olimpijci rijetko kad vraćali kući sa više od pet najsjajnijih odličja. Najveća žetva medalja je ostvarena u biciklizmu. Najveća britanska zvijezda u Rio de Janeiru je bio Jason Kenny, koji je okačio čak tri zlatne medalje oko vrata - u individualnom i timskom sprintu, te individualnom keirinu. Jedno zlato manje je uzela Laura Trott - u ženskom omniumu i timskom pursuitu. Zlatnu biciklističku medalju je osvojio još i muški tim u pursuitu, srebra su u pojedinačnim konkurencijama dodali Skinner, Cavendish i Becky James (x2), a po bronzu su osvojili Froome i Marchant. Drugi sport u kojem su Britanci bili najuspješnija nacija u Riju je bilo veslanje. Zlatne veslačice su bile Helen Glover i Heather Stanning (dvojac bez kormilara), a isti uspjeh su napravili muški četverac bez kormilara i muški osmerac. Ženski osmerac je bio drugi, isto kao i duo Thornley/Grainger. Osvojene su i dva jedriličarska zlata - Giles Scott (klasa Finn) i par Saskia Clark / Hannah Mills (klasa 470), uz Dempseyevo srebro. Britansku dominaciju u triatlonu su potvrdila braća Brownlee, Alistair i Jonathan, koji su zauzeli prve dvije pozicije u muškoj utrci, dok je britansku zastavu na pobjedničko postolje u ženskoj konkurenciji donijela Vicky Holland sa bronzom. Andy Murray je osvojio muški turnir u tenisu, a Justin Rose u golfu. Vrlo solidan skor su ostvarili i britanski atletičari, na čelu sa legendarnim Moom Farahom, koji je pobijedio u utrkama na 5000 i 10000 metara. Atletsko srebro je uzela sedmobojka Ennis-Hill, a bronzane medalje su dohvatili skakač u dalj Rutherford, bacačica diska Hitchon, te ženske štafete 4x100 i 4x400 metara. Do sada nenabrojani osvajači zlatnih medalja su: kajakaši Joe Clark (slalom) i Liam Heath (sprint na 200 metara), gimnastičar Max Whitlock (x2 - parter i konj sa hvataljskama), takmičari u konjičkom sportu Nick Skelton (preskoci) i Charlotte Dujardin (dresura), plivač Adam Peaty (100 metara prsno), skakački par Jack Laugher / Chris Mears (trometarska odskočna daska sinhronizovano), tekvandoistkinja Jade Jones (kategorija do 57 kilograma), bokserka Nicola Adams (muha kategorija) i ženska reprezentacija u hokeju na travi. Srebrene medalje su još osvajali: plivačice Carlin (x2) i O'Connor, te muške štafete 4x200 metara slobodno i 4x100 metara mještovito, gimnastičari Smith i Page, kanu par Florence/Hounslow, kajakaški par Heath/Scofield, tim za dresiranje konja, skakač u vodu Laugher, tekvandoista Muhammad, bokser Joyce i muška ragbi-sedam ekipa. A evo i preostalih bronzi: gimnastičari Whitlock (ukupno treća medalja), Tinkler i Wilson, strijelci Ling i Scott, skakački par Daley/Goodfellow, džudistkinja Conway, bokser Buatsi, badmintonski par Ellis/Langridge i tekvandoistkinja Walkden...

Image
Jason Kenny
Last edited by cyprus on 03/08/2021 02:01, edited 6 times in total.
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#309 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

1. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
Image

Broj stanovnika: 331 milion
BDP po stanovniku: 68 000 $
Broj takmičara: 554

Zlato: 46
Srebro: 37
Bronza: 38

SAD je gigantska država u svakom pogledu. Ako izuzmemo vertikalnu stratifikaciju klimata na visokim planinama u tropskom pojasu, ovo je jedina država koja se proteže kroz sve klimatske razrede - od tropske Floride i Havaja, preko prerijskih stepa i surovih pustinja kakva je npr. Dolina Smrti, zatim umjerenih područja atlantskog i pacifičkog priobalja, kontinentalnog Srednjeg Zapada, sniježnih Kordiljera, pa sve do tundri subpolarne Aljaske. Ovoj zemlji pripadaju prostrane nizije između Apalača i Stjenovitih planina (Rocky Mountains), ali i Denali (bivši Mt McKinley), najviši vrh Sjeverne Amerike. Amerikanci se diče mnogim rijekama, ali u prvom redu Mississippijem i njegovom pritokom Missourijem. Teško je ne spomenuti i Colorado, te njegov nevjerovatni kanjon. Šta tek reći za Velika jezera (Superior, Michigan, Huron, Erie i Ontario) i Niagarine vodopade?! Amerikanaca danas ima već skoro 330 miliona, prostorno raspoređenih u 50 saveznih država i glavnom gradu Washingtonu (D. C.). Iako je američko društvo uređeno tako da predstavlja tzv. kulturni melting pot, brojne socijalne, rasne i regionalne razlike su i dalje očigledne u ovoj državi. Bez obzira na to, SAD predstavlja svjetskog lidera na polju ekonomije, geopolitike, vojne moći, obrazovanja, tehnologije, medijskog uticaja, popularne kulture itd. Mnogi su spremni savremeni proces globalizacije okarakterisati i pojmom 'amerikanizacija svijeta' (https://www.facebook.com/Geografska-enc ... 3661230751).

Iako nisam ljubitelj američke koncepcije sporta, naročito one koja se demonstrira kroz NFL, NBA, MLB, NHL, pa i MLS, nemam sumnje da su Amerikanci najveća sportska nacija na svijetu. Najpopularniji sport u SAD-u je dakle hrkljuš u vidu američkog fudbala, a za njim slijede košarka, bejzbol, hokej na ledu, a i pravi fudbal raste na popularnosti. Ah da, vole i NASCAR. Među navedenim sportovima, košarka predstavlja simbol američke apsolutno dominacije u svijetu, budući da iako gotovo nikada ne okupe svoju najjaču postavu, redovno namlate skoro svakoga ko im se nađe na putu. Tako bi vjerovatno bilo i u američkom fudbalu, ali sreća pa ga ostatak svijeta ne shvata ozbiljno. Američka dominacija je neupitna i kada gledamo olimpijske igre - sa dosad osvojenih skoro 3000 medalja, ubjedljivo su najuspješnija olimpijska nacija na svijetu. Dpsad su učestvovali na svim igrama, sa izuzetkom onih iz Moskve 1980. godine, kada su poveli bojkot iz poznatih razloga. Njihovu dominaciju su povremeno uspjevali dovesti u pitanje jedino Sovjeti u vrijeme Hladnog rata, te sporadično Kinezi u ovom recentnom periodu. Ovo doduše vrijedi samo za ljetnu olimpijadu - na zimskim igrama su iza Norvežana i Rusa (ako ćemo im računati sovjetski period) po broju medalja. Kada govorimo o ljetnim igrama, onda se mora reći da im se vrlo korisnim pokazao primat u atletici i plivanju, budući da se u ovim sportovima osvaja najveći broj medalja. Teško je izdvojiti nekoliko velikih sportskih imena iz SAD-a, ali ću pokušat ovako: Michael Jordan, Tom Brady i Babe Ruth su GOAT u svojim sportovima (košarka, američki fudbal i bejzbol). Serena Williams je to vjerovatno to isto u ženskom tenisu. Aktuelni svjetski rekorderi iz Amerike su: Aries Merritt, Mike Powell, Ryan Crouser, Florence Griffith-Joyner, Kendra Harrison, Sydney McLaughin, Jackie Joyner-Kersee i Katie Burnett, a valjda bi nepravedno bilo ne spomenuti bar još Carla Lewisa, Michaela Johnsona, Edwina Mosesa, Allyson Felix i naravno Jesseja Owensa. Njihovi plivački rekorderi su: one and only Michael Phelps, sjajna Katie Ledecky, zatim Ryan Murphy, Aaron Piersol, Caeleb Dressel, Ryan Lochte, Regan Smith i Lilly King.

Amerikanci su pomeli igre u Rio de Janeiru. Jedini su osvojili trocifreni broj medalja - 121, čak 50-ak više od Britanaca i Kineza, koji su bili prvi pratioci. Mnogo je američkih sportista zabljesnulo na ovim igrama, ali je pažnja nekako najviše usmjerena na Michaela Phelpsa i Simone Biles. Phelps, koji je bez sumnje GOAT plivanja, ovaj put je uzeo pet zlatnih medalja (200 metara leptir i mještovito, te štafete 4x100 i 200 metara slobodno i 4x100 metara mještovito) i jednu srebrenu (100 metara leptir). Za razliku od Phelpsa, koji je briljirao i na ranijim olimpijadama, mlada gimnastičarka Biles je bila nova zvijezda olimpijskog neba. Osvojila je čak četiri zlata (ekipno, višeboj, preskok i parter) i jednu bronzu (greda). Ostali olimpijci zbog kojih je svirala američka himna na pobjedničkom podiju u Riju su bili: muška i ženska košarkaška selekcija, ženska reprezentacija u vaterpolu, plivači Ryan Murphy (100 i 200 metara leđno), Anthony Ervin (50 metera slobodno), Katie Ledecky (200, 400 i 800 metara slobodno), Simone Manuel (100 metara slobodno), Maya DiRado (200 metara leđno) i Lilly King (100 metara prsno), te ženske plivačke štafete 4x200 metara slobodno i 4x100 metara mještovito, zatim atletičari Matthew Centrowicz Jr. (1500 metara), Kerron Clement (400 metara sa preponama), Jeff Henderson (skok u dalj), Christian Taylor (troskok), Ryan Crouser (bacanje kugle), Ashton Eaton (desetoboj), muška štafeta 4x400 metara, Brianna Rollins (100 metara sa preponama), Dalilah Muhammad (400 metara sa preponama), Michelle Carter (bacanje kugle), Tianna Bartoletta (skok u dalj), kao i ženske štafete 4x100 i 4x400 metara, biciklisti Connor Fields (BMX) i Kristin Armstrong (hronometar), hrvači Kyle Snyder (kategorija do 97 kilograma slobodnim stilom) i Helen Maroulis (slobodni stil do 53 kilograma), bokserka Claressa Shields (srednja kategorija), mještoviti teniski par Jack Sock / Bethanie Mattek-Sands, džudistkinja Kayla Harrison (kategorija do 78 kilograma), ženski veslački osmerac, streljašica Virginia Thrasher (10-metarska zračna puška) i triatlonka Gwen Jorgensen. Američka srebra su osvojili: atletičari Gatlin, Jager, Chelimo, Bowie, Felix, Ali, uključujući troskokaša Clayea, bacača kugle Kovacsa, skakačicu u dalj Reese i skakačicu s motkom Morris, zatim plivači Kalisz, Prenot, Jaeger, DiRado, Baker i Manuel, gimnastičari Leyva (x2), Raisman (x2), Kocian i Hernandez, biciklistice Hammer, Post i ženski pursuit tim, mačevaoci Massialas i Homer, parovi u skakanju u vodu Boudia/Johnson i Dorman/Hixon, muški streličarski tim, bokser Stevenson, konjički tim u preskocima, džudista Stevens, veslačica Stone i mješoviti teniski par Ram/Williams. Na kraju i bronze: muška i ženska odbojkaška reprezentacija, plivači Adrian (x2), Miller, Dwyer, Plummer, Smith, Vollmer, DiRado i Meili, atletičari Merritt, Murphy, Rupp, Kendricks, Coburn, Simpson, Bowie, Castlin i Spencer, streljašice Cogdell i Rhode, muški mačevalački tim u disciplini floret i ženski u sablji, takmičar u konjičkom sportu Dutton i konjički tim u dresuri, gimnastičar Naddour, ženski odbojkaški par na pijesku Ross/Walsh-Jennings, streličar Ellison, bokser Hernandez, skakač u vodu Boudia, golfer Kuchar, jedriličar Paine, tekvandoistkinja Galloway, muški teniski par Johnson/Sock, dizačica tegova Robles i hrvač Cox. Hvala kurcu više...

Image
Simone Manuel
Last edited by cyprus on 08/08/2021 15:09, edited 2 times in total.
suspect_zero
Posts: 25655
Joined: 11/10/2008 21:45

#310 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by suspect_zero »

@cyprus svaka čast, ta kamaru ovih malih država nisam nikada čula....baš mi merak čitati :thumbup:

P.S., neke države imaju baš komplikovane zastave za nacrtati :oops:
User avatar
Laertes
Posts: 4242
Joined: 08/01/2015 18:25

#311 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by Laertes »

Zbrzi ti zadnjih 7... Đe ostatak?
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#312 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

@Suspect_zero - hvala :)

@Laertes - u progresu je - under construction, tipkam haman cijeli dan :-D
User avatar
Laertes
Posts: 4242
Joined: 08/01/2015 18:25

#313 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by Laertes »

@cyprus Jesi nas ostavio da čekamo... #cliffhanger :lol:
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#314 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

Laertes wrote: 27/07/2021 18:17 @cyprus Jesi nas ostavio da čekamo... #cliffhanger :lol:
Jebga, zajebano je ove što imaju tonu medalja :D Al evo, Rusija gotova, još samo ove zadnje tri da dotjeram :D
User avatar
Laertes
Posts: 4242
Joined: 08/01/2015 18:25

#315 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by Laertes »

cyprus wrote: 28/07/2021 15:38
Laertes wrote: 27/07/2021 18:17 @cyprus Jesi nas ostavio da čekamo... #cliffhanger :lol:
Jebga, zajebano je ove što imaju tonu medalja :D Al evo, Rusija gotova, još samo ove zadnje tri da dotjeram :D
Svaka tebi čast na ovome :thumbup:
Završićeš do kraja ove, ali sa Tokiom požuri, imaš samo tri godine :D
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#316 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

cyprus wrote: 26/08/2016 00:42 207. DOMINIKA
Image

Broj stanovnika: 72 hiljade
BDP po stanovniku: 14 000 $
Broj takmičara: 2

Dominika je malo karipsko ostrvo, gdje ćete se sa stanovništvom najlakše sporazumjeti na francuskom, iako je službeni jezik engleski. Ovu zemlju često miješaju sa Dominikanskom Republikom, a mnogi nisu ni svjesni da se radi o dvije različite države. Za razliku od ostalih karipskih ostrva, ovdje ne cvjeta naročito luksuzni turizam, jer se ostrvske padine vrlo strmo spuštaju prema moru, pa su plaže prilično rijetke. Osim toga, Dominika se i u sportskom kontekstu razlikuje od ostalih zemalja regije. Navikli smo da gledamo dosta atletičara iz različitih karipskih zemalja, pa i onih najmanjih, u polufinalima, finalima, pa i među osvajačima medalja u 'kraljici sportova'. Međutim, to nije slučaj sa Dominikom. Njihovi sportski rezultati su tradicionalno skromni, a na ovim igrama su se žestoko osramotili. U Riju je nastupilo samo dvoje troskokaša - muški predstavnik je u sva tri kvalifikacijska pokušaja prestupio, a ženska predstavnica Thea LaFond je bila posljednja u svojoj disciplini, obzirom da jedina nije uspjela da prebaci 13 metara. Dakle, nisam imao izbora nego da ovu državu sa živopisnom zastavom postavim na posljednje mjesto...

Image
Thea LaFond
Mali kuriozitet... Država koju sam na prošloj olimpijadi pozicionirao kao posljednju, sada u Tokyu je značajno popravila dojam... Ista ova Thea LaFond je bila treća u kvalifikacijama troskoka... U finalu je istina bila posljednja, ali finale je finale :-D
User avatar
zlaataan
Posts: 892
Joined: 31/05/2009 22:19
Location: Macondo

#317 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by zlaataan »

Svaka čast @cyprus :thumbup:
User avatar
cyprus
Posts: 39269
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#318 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by cyprus »

Eto, ljudi - doveo sam posao do kraja :D Hvala vam za pohvale i pažnju, te se nadam da ste zaista ponešto informativno i zanimljivo mogli naći u sklopu ovog mog, ispostavilo se, petogodišnjeg projekta :D Ostalo mi je još pretpostavljam dosta grešaka u tipkanju... To ću polako ispravljat kad stignem...

Nažalost, ne usuđujem se ništa slično raditi za ovogodišnje igre... Kada sam ovo počeo pisati bio sam childless, sad ih imam dvoje :) Vremenom sam mnogo limitiraniji, ne znam ni kako sam ovo dotjero do kraja... Ali reko sam sebi da moram :-D

Ipak, moguće da se vratim u Parizu (iako ne sigurno u ovom obimu)... Živjeli...
User avatar
Laertes
Posts: 4242
Joined: 08/01/2015 18:25

#319 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by Laertes »

cyprus wrote: 08/08/2021 17:13 Eto, ljudi - doveo sam posao do kraja :D Hvala vam za pohvale i pažnju, te se nadam da ste zaista ponešto informativno i zanimljivo mogli naći u sklopu ovog mog, ispostavilo se, petogodišnjeg projekta :D Ostalo mi je još pretpostavljam dosta grešaka u tipkanju... To ću polako ispravljat kad stignem...

Nažalost, ne usuđujem se ništa slično raditi za ovogodišnje igre... Kada sam ovo počeo pisati bio sam childless, sad ih imam dvoje :) Vremenom sam mnogo limitiraniji, ne znam ni kako sam ovo dotjero do kraja... Ali reko sam sebi da moram :-D

Ipak, moguće da se vratim u Parizu (iako ne sigurno u ovom obimu)... Živjeli...
Bravo, cyprus :kakoste: :kakoste:
Uživao sam čitajući :thumbup:
User avatar
Tvrtko II Kotromanić
Posts: 4780
Joined: 15/03/2009 01:28
Location: Rajvosa

#320 Re: Olimpijske igre 2016 - pregled po državama

Post by Tvrtko II Kotromanić »

svaka cast majstore @cyprus :thumbup:
Post Reply