Obrazovanje u BiH-Osnovne škole u Sarajevu-Problemi-Šta vam najviše smeta, šta biste mijenjali i kako?

[Streptokok]

Interesantna i korisna tema ali sa ozbiljnim zakašnjenjem...
Ova diskusija trebala se voditi kasnih devedesetih a sada se krug već zatvorio pa je jako teško naći izlaz.
Osnovno obrazovanje sada, preko kadrova koji ga "nose", trpi posljedice devastiranog visokoškolskog.
Iz godine u godinu raste broj roditelja koji "sve znaju" i sve diktiraju. Kroje školu prema vlastitiom djetetu.
Hoće da obrazovanje bude igra i zabava. Relaksirano, prilagođeno, rasterećeno, a od ishodaje važna samo ocjena.
Sve je manje kućnog odgoja a sve više se očekuje od škole. A u školi već rade generacije koje su završile takvu školu.
Da ne govorimo o nesreći ove države u kojoj svaka općina hoće "svoj" obrazovni sistem, svoje udžbenike, zakonske i podzakonske propise...
A mali smo i kao država za pravljenje jednog ozbiljnog koherentnog i konzistentnog obrazovnog sistema sa kvalitetnim propisima, udžbenicima i kadrom. Za ovoliko novca koliko se kod nas ulaže u odgojno-obrazovni proces nije moguće obezbijediti ni približne standarde koji su dostignuti u drugim zemljama. Tražili ste, gledajte, ili koliko para toliko muzike. Igramo se školom a promašaji u obrazovanju imaju najmanje polustoljetne posljedice.

Upravo to.
Što se tiče obrazovanja ja bih samo uvela da profesori mogu da kroje svoj nastavni plan i program za određeni predmet u cilju modernizacije i poboljšanja, da mogu da dobiju potrebnu opremu za realizaciju praktične nastave da ne bude samo suha teorija(kao što npr. u Trećoj gimnaziji na času biologije koriste mikroskop).

i sad zamislim profesora iz mostara, koji knjige očima nije vidio, da kroji plan i program. plan i program je nešto vrlo ozbiljno i po meni trebalo bi da ga rade najbolji među nama, da li su to akademici kakvi, neka tijela sastavljena od dokazane inteligencije i sl.

[uglavnomja]

neka ba fizickog

i ocjena

onda bi se ukinule i ocjene iz muzickog i likovnog

a ocjene iz vjeronauke poznata prica i diskriminacija djece koja ne idu na istu

[Streptokok]

[q

Ima smisla i taj argument. Hajmo onda raditi na utvrđivanju spornih i teških predmeta kod pojedinačnih slučajeva i pomoći takvim učenicima. Već si pomenula individualnost, ako sam dobro razumjela za one koje su nadareni. Ja bih se radije fokusirala na djecu kojima teže idu neki predmeti, njima najviše treba pomoći. Naravno, motivacija nastavnika i sloboda u radu u mnogome bi dali bolje rezultate.

po meni bi to bila velika greška. ja smatram da treba upravo suprotno. treba više raditi sa inteligentnima kako bi sutra imali genije koji vuku društvo naprijed. tvojom metodom imali bi gomilu srednjaka, a od njih nikakve fajde. i upravo je ovo ono što me najviše nervira u osnovnom školstvu, najviše vremena nastavnici su okupirani sa problematičnim učenicima od koji svakako neće biti ništa, istovremeno zapostavljajući one koji mogu i koji bi mogli više.

djeci kojoj ne ide organizovati pomoć na neki drugi način.

izvinite što sam ovako direktan, ali ja to tako vidim. dozvoljavam da nisam u pravu.

[Streptokok]

neka ba fizickog

i ocjena

onda bi se ukinule i ocjene iz muzickog i likovnog

a ocjene iz vjeronauke poznata prica i diskriminacija djece koja ne idu na istu

sve nabrojane maknuti iz prosjeka. ili ako baš ne ukoloniti onda barem regulisati da nema istu težinu kao i iz npr. matematike.

[The BEN10]

Ono što treba u svim školama u BiH izmijeniti je izbaciti tjelesni i zdravstveni odgoj iz nastavnog plana i programa. Nije mi jasno koji kreten može taj predmet uopšte braniti (osim ako je u pitanju nastavnik pomenutog predmeta). Šta sad, neko će biti živ i zdrav sto godina ako dvaput sedmično ganja loptu po 45 minuta? Naglasak na "ako", zato što znam da to ne rade. Išao sam i ja u školu. Čas TZO, a učenici u svlačioni puše duhan. Koja ironija.

ne, neka predmeta, neka se barem pošteno razgibaju jer sada svi vise na kompjuterima. ali ga ne treba ocjenjivati ili barem ne treba ulaziti u prosjek ocjena u rangu matematike i sl.

Tako je u Švabiji: 3-4 su glavna predmeta nakon završetka 4-tog razreda, kada se odlučuju dal se upisuje u Gimnaziju ili neku od škola nižeg nivoa. Matematika, jezik i priroda ili kako se već zove tamo u njihKE.

[azurna_obala]

[q

Ima smisla i taj argument. Hajmo onda raditi na utvrđivanju spornih i teških predmeta kod pojedinačnih slučajeva i pomoći takvim učenicima. Već si pomenula individualnost, ako sam dobro razumjela za one koje su nadareni. Ja bih se radije fokusirala na djecu kojima teže idu neki predmeti, njima najviše treba pomoći. Naravno, motivacija nastavnika i sloboda u radu u mnogome bi dali bolje rezultate.

po meni bi to bila velika greška. ja smatram da treba upravo suprotno. treba više raditi sa inteligentnima kako bi sutra imali genije koji vuku društvo naprijed. tvojom metodom imali bi gomilu srednjaka, a od njih nikakve fajde. i upravo je ovo ono što me najviše nervira u osnovnom školstvu, najviše vremena nastavnici su okupirani sa problematičnim učenicima od koji svakako neće biti ništa, istovremeno zapostavljajući one koji mogu i koji bi mogli više.

djeci kojoj ne ide organizovati pomoć na neki drugi način.

izvinite što sam ovako direktan, ali ja to tako vidim. dozvoljavam da nisam u pravu.

Pa djeci kojoj "ide" škola, koja su dobro organizovana, koja imaju radne navike i znaju kako da uče treba manje pomoći nastavnika. Ova djeca često idu i na sekcije, takmičenja, dodatnu nastavu. Oni su već zbrinuti, rekla bih, na svojim su nogama.
Ne vjerujem u to da će nas inteligentni pogurati naprijed, bar se dosad nešto nisam plaho uvjerila u to. Naravno, postoje izuzeci koji su svojim ličnim zalaganjem postigli nešto više , ali današnje društvo u cjelini ne odskače od prosjeka i srednje ocjene.
Veliki je broj djece koja imaju disleksiju, poremećaje pažnje, manjak motivacije, energije, a ne znaju sta im je i kako da se nose sa tim. Mnogi ne znaju kako da uče, jednostavno ne znaju sta i kako da rade sa tim gradivom silnim.
I dalje stojim pri tome da njima treba više pažnje i pomoći, zbog njih samih i njihove dobrobiti.

[Korisnikk]

Još kad se sjetim časa TZO. Nas nešto više od dvadesetero u sali, pita nastavnik: "znate li koji je najvažniji predmet u vašem obrazovanju?" Jedni kažu matematika, drugi bosanski, treći informatika. Kad on nas ispravi: "nije, nego TZO." Bilo je čak i nastavnika drugih predmeta koji su to potvrđivali. Sve dok budale koje vjeruju da je TZO bitniji od engleskog ili matematike mogu predavati, crno se piše za obrazovanje BiH.

[ocammog]

Meni je recimo presmijesna svaka iskljucivost i kategoricnost . Ako su opaske ogorcenih komentatora idealisticki i presmijesni, zasto se onda u svakoj od pokusaja reformi obrazovanja ( bar teoretski) naglasava potreba uvodjenja indivualiziranog pristupa djeci te malo vise paznje djeci kojoj je potrebna pomoc u savladavanju gradiva?

Jedna od prvih razlika koju sam primijetio u ucionicama na Novom Zelandu i Italiji je upravo taj indivilualni pristup i pomoc djeci kojoj je ista potrebna da ne zaostaju za drugom djecom. Doduse, tamo su djeca provodila skoro citav dan u skoli, ali su nastavnici svjedno pokazivali zelju posvetiti se svakom od ucenika individualno.

Slazem se da je tesko raditi s djetetom kojeg skola nije kvalitetno naucila nekim osnovnim stvarima poput tablice mnozenja i sl., ali nazvati "idealistickim "ono sto je u svakoj razvijenijoj ( pa i mnogim manje razvijenim zemljama) standard, je,uz duzno postovanje, jedam malo nerealan pogled na zivot.

Istina je da nekoj djeci skola nije zanimljiva, ali sam imao srecu pratiti na Novom Zelandu kako nastavnici uspijevaju i takvu djecu motivisati i zainteresovati (putem individualne i sistemske kreativnosti)...

Da, ima slucajeva gdje roditelji salju neodgojenu djecu u skolu , mada opet, kod nas ne postoji usaglaseno i opceprihvaceno pojmanje ni tog pojma - "neodgojenosti", pa tako kod nas poimanje tog pojma ovisi o individualnom sistemu vrijednosti ( npr. neko smatra da je neodgojenost ako je dijete u svojoj naivnosti pitalo drugara za pomoc usred casa, a s druge strane ne vide nista lose u tome sto ona djeca koja su mirna na casu ali podli van casa, kao sto ne vide da je daleko veca neodgojenost kada roditelj komentarise svaku sitnicu drugog djeteta a svoje dijete smatra perfektnim).....
Neodgojenost je za mene kada ucenik apsolutno ignorise nastavnika, podmijsava ga cinicno sarkasticno i na druge omalovazavajuce nacine, kada drzi noge na stolu, opljuje po ucionici, i radi sve suroptno pravilima, ali staviti u tu kategoriju djecu koja se teze koncentrisu na nastavi ili su pricljiva, je u stvari krajnje neodgovorno od onih koji zauizimaju i propagiraju takav stav, narocito ako su nastavnici.

Na kraju, zar su naivna ona drustva koja imaju sistem za pomaganje roditeljima i djeci ( a to su sve naprednije zemlje)?

U tim drustvima skole su odgojno-edukativne ustanove a ne instrukcijske, kao sto je danas slucaj u ovoj nasoj zemlji koja se uprkos toliko bolesnoj samouvjerenosti i arogantnosti nas, njenih stanovnika, ne moze bas pohvalti u svijetu ni sa obrazovno odgojnim sistemom, a Boga mi ni sa bilo cim drugim...mozda upravo zbog te nase pretjerane samouvjerenosti, ikljucivosti, kategoricnosti i arogancije, koje dominira i u nastavnom kadru naskih skola..na zalost obicnih Cestitih ljudi bez stela i statusa....

Lijep pozdrav
Occam

Meni je presmiješno kad čitam vaše idealističke postove o tome kako bi trebalo da se posveti više pažnje djeci jer im ne idu neki predmeti.
Njima ti predmeti ne idu jer nemaju potrebno predznanje od ranije i jer nisu dovoljno učili kad je trebalo i onda najednom sve izgleda teško.

Ako dijete ne nauči tablicu množenja u drugom osnovne koju ocjenu očekivati da će dijete imati u trećem razredu?
Jedno povlači drugo i na kraju nastavnici krivi.

Dalje, zanemarujete činjenicu da nekoj djeci nije škola zanimljiva kakav god da pristup profesor ima. Neka djeca jednostavno ne žele da uče, gledaju kako će prepisati i što brže zavšiti razred prolaznom ocjenom.
Također, roditelji šalju svoju neogojenu djecu i misle da će profesor/nastavnik da obavlja njihov posao.
I nisu sva djeca genijalci i ne bi trebalo da sva djeca mogu uopće i upisati fakultet, ni "teži" ni "lakši", kao što je to kod nas moguće.

[ocammog]

Apsolutno dijelim misljenje s tobom Azurna obala.

Mislim da se upravo oko tog pitanje lome kopljla ne samo u nasem drustvu nego opcenito u ljudskoj prirodi:

Pomoci nekome u nevolji ili odmah zauzati onaj kruti i neodgovorni stav da onima koji kaskaju ne treba pomoci, pri cemu se koriste razni izgovori tipa: "to su lijene i nedogovorne osobe, nemaju radne navike, roditelji su ih razmazili, itd itd itd".

Ja mislim da se sva pitanja i dileme najbolje rjesavaju kada se pristupi problemima naucno-dobro se ispitaju stvari, utvrde cinjenice ( u ovom slucaju utvrdi se da li je dijete zaista lijeno ili ima bioloskih prepreka), i tek onda donijeti sud, umjesto da se tako olako zakljucuje.

Najgore u nasem drustvu je to sto ima mnogo i prosvjetnih radnikakoji olako zakljucuju, i to najcesce ono negativno.

Nekako mi se cini da je onaj neki nas "merhamet" i "dobrota" po kojoj smo bili poznati poprilicno iscezao, i postao predmetom interpretacije onih koji imaju vise moci

Zaista je zalosno i porazavajuce da su svi oni odgovrni roditelji koji nemaju jake licne ili politicke veze prepusteni raznoraznim "predavanima" i od strane skola i njihov glas i glas njihove djece se rijetko ovazava ili cuje....

to govori sve o nasem trenutnom drustvu....

Occam

[q

Ima smisla i taj argument. Hajmo onda raditi na utvrđivanju spornih i teških predmeta kod pojedinačnih slučajeva i pomoći takvim učenicima. Već si pomenula individualnost, ako sam dobro razumjela za one koje su nadareni. Ja bih se radije fokusirala na djecu kojima teže idu neki predmeti, njima najviše treba pomoći. Naravno, motivacija nastavnika i sloboda u radu u mnogome bi dali bolje rezultate.

po meni bi to bila velika greška. ja smatram da treba upravo suprotno. treba više raditi sa inteligentnima kako bi sutra imali genije koji vuku društvo naprijed. tvojom metodom imali bi gomilu srednjaka, a od njih nikakve fajde. i upravo je ovo ono što me najviše nervira u osnovnom školstvu, najviše vremena nastavnici su okupirani sa problematičnim učenicima od koji svakako neće biti ništa, istovremeno zapostavljajući one koji mogu i koji bi mogli više.

djeci kojoj ne ide organizovati pomoć na neki drugi način.

izvinite što sam ovako direktan, ali ja to tako vidim. dozvoljavam da nisam u pravu.

Pa djeci kojoj "ide" škola, koja su dobro organizovana, koja imaju radne navike i znaju kako da uče treba manje pomoći nastavnika. Ova djeca često idu i na sekcije, takmičenja, dodatnu nastavu. Oni su već zbrinuti, rekla bih, na svojim su nogama.
Ne vjerujem u to da će nas inteligentni pogurati naprijed, bar se dosad nešto nisam plaho uvjerila u to. Naravno, postoje izuzeci koji su svojim ličnim zalaganjem postigli nešto više , ali današnje društvo u cjelini ne odskače od prosjeka i srednje ocjene.
Veliki je broj djece koja imaju disleksiju, poremećaje pažnje, manjak motivacije, energije, a ne znaju sta im je i kako da se nose sa tim. Mnogi ne znaju kako da uče, jednostavno ne znaju sta i kako da rade sa tim gradivom silnim.
I dalje stojim pri tome da njima treba više pažnje i pomoći, zbog njih samih i njihove dobrobiti.

[VladaFBiH]

Ima milion stvari koje škripe, nesposobni eksperimentiraju sa našom djecom, zli političari zarađuju uništavajući budućnost djece ali ja bih prvo promijenio roditelje...

upravo, roditelji su ti koji su glasali na izborima...

[VladaFBiH]

dupli

[VladaFBiH]

Ne moze tako. Profesori u Drugoj gimnaziji ce predavati vrijednijoj djeci nego profesori u npr. Cetvrtoj gimnaziji. Tako da ce ucenici profesora iz Cetvrte ostvariti losije rezultate i to nece biti njegova krivica.

Pa nije ni ta druga s Marsa pala kao jedna od najboljih. Druga gimnazija je možda trenutno bolja od Četvrte jer ima bolje profesore. Pošutaš u Četvrtoj profesore koji bi se u tom sistemu ocjenjivanja pokazali lošim, zaposliš nove mlađe ambicioznije i onda možda Četvrta bude bolja od Druge gimnazije. .

apsolutno netacno


ni najbolji nastavnik ne moze napraviti odlikasa od djeteta koje ima ispodprosjecan iq, koje dolazi sa minimalnim fondom rijeci, sa djetetom koje ni jedno slovo u kuci nije naucilo, nema radne navike, sa djetetom koje ni u vrtic nije islo, iz disfunkcionalnih porodica ...(primjer osnovnih skola gdje gravitiraju romska djeca ili djeca iz ljubice ivezic - nikakav trud ne moze nadooknaditi manjak kapaciteta, manjak zelje i manjak potrebe da se nesto nauci)
manje vise, sve se donosi od kuce, i fond rijeci i naucena slova, brojevi i najvaznije - stav prema ucitejici, skoli, obrazovanju

drugo, u drugu gimnaziju se najteze upisati, isto kao na medicinu ili tehniku. samo odlikasi recimo sto cini bazu za najbolje uspjehe, bez obzira na nastavnika

trece, dobar nastavnik ne moze trositi 30 ili 50% casa na jednog ili dva ucenika, koji zaostaju dok ostali, dobri ucenici, masu usima i onda oni zaostaju za ostalim razredima... nefer je.

hajde mi onda samo odgovori kako je moguće da na završnim testovima u osnovnim školama nikada nema među top 3 (koliko i objave) neke od "izvikanih" škola?

[VladaFBiH]

Ono što treba u svim školama u BiH izmijeniti je izbaciti tjelesni i zdravstveni odgoj iz nastavnog plana i programa. Nije mi jasno koji kreten može taj predmet uopšte braniti (osim ako je u pitanju nastavnik pomenutog predmeta). Šta sad, neko će biti živ i zdrav sto godina ako dvaput sedmično ganja loptu po 45 minuta? Naglasak na "ako", zato što znam da to ne rade. Išao sam i ja u školu. Čas TZO, a učenici u svlačioni puše duhan. Koja ironija.

ne, neka predmeta, neka se barem pošteno razgibaju jer sada svi vise na kompjuterima. ali ga ne treba ocjenjivati ili barem ne treba ulaziti u prosjek ocjena u rangu matematike i sl.

Muzičko, Likovno, Fizičko, Informatika i Vjeronauka ne trebaju da ulaze u prosjek ocjena svakako

[Streptokok]

Ono što treba u svim školama u BiH izmijeniti je izbaciti tjelesni i zdravstveni odgoj iz nastavnog plana i programa. Nije mi jasno koji kreten može taj predmet uopšte braniti (osim ako je u pitanju nastavnik pomenutog predmeta). Šta sad, neko će biti živ i zdrav sto godina ako dvaput sedmično ganja loptu po 45 minuta? Naglasak na "ako", zato što znam da to ne rade. Išao sam i ja u školu. Čas TZO, a učenici u svlačioni puše duhan. Koja ironija.

ne, neka predmeta, neka se barem pošteno razgibaju jer sada svi vise na kompjuterima. ali ga ne treba ocjenjivati ili barem ne treba ulaziti u prosjek ocjena u rangu matematike i sl.

Muzičko, Likovno, Fizičko, Informatika i Vjeronauka ne trebaju da ulaze u prosjek ocjena svakako

slažem se, samo nisam siguran za informatiku.

[VladaFBiH]

Muzičko, Likovno, Fizičko, Informatika i Vjeronauka ne trebaju da ulaze u prosjek ocjena svakako

slažem se, samo nisam siguran za informatiku.

pa dok je ovakva kakva je trenutno bez ulaska u prosjek ali ako je nekada uspiju dovesti na neki "normalan" nivo tada definitivno treba ulaziti opet ovo je samo moje mišljenje...

[Dosadno mii]

Cuj tjelesno izbacit
Trebalo bi dodatni cas iz tjelesnog uvesti i preuredit plan i program tako da svaki cas bude kvalitetan grupni trening a ne trckaranje za loptom

[Haris.ba]

Cuj tjelesno izbacit
Trebalo bi dodatni cas iz tjelesnog uvesti i preuredit plan i program tako da svaki cas bude kvalitetan grupni trening a ne trckaranje za loptom

Slažem se. Ali, ukinuti klasično ocjenjivanje. I uvesti samo zadovoljava / ne zadovoljava.

Muzičko, Likovno, Fizičko, Informatika i Vjeronauka ne trebaju da ulaze u prosjek ocjena svakako

Slažem se.

[duh_sa_sjekirom]

Muzičko, Likovno, Fizičko, Informatika i Vjeronauka ne trebaju da ulaze u prosjek ocjena svakako

Zašto ne informatika, koji su konkretni razlozi?

[VladaFBiH]

Muzičko, Likovno, Fizičko, Informatika i Vjeronauka ne trebaju da ulaze u prosjek ocjena svakako

Zašto ne informatika, koji su konkretni razlozi?

implementacija, jednostavno u ovakvom obliku je bolje da ne ulazi jer nastavnici nisu osposobljeni za prenošenje znanja (jer ga uglavnom i nemaju), neke škole nemaju ni wi-fi tako da "tableti" nisu ni spojeni na internet (mislim da je ovo u međuvremenu riješeno), nedovoljan broj uređaja, ... jednostavno dok ne dovedu na nivo gdje će djeca moći konkretno nešto naučiti nema svrhe da ulazi u prosjek. Da ne budem pogrešno shvaćen - Informatika je možda najbolja ideja ali je kilavo implemetirana

napisao sam gore i "dodatak" jer sam bio nejasan: "pa dok je ovakva kakva je trenutno bez ulaska u prosjek ali ako je nekada uspiju dovesti na neki "normalan" nivo tada definitivno treba ulaziti opet ovo je samo moje mišljenje..."

[wewa]

u visim razredima osnovne skole predmet Informatika uci se iz jednog udzbenika za 7., 8. i 9. razred, koji ima mozebit stotinu stranica.
oni svake uboge skolske godine iznova uce sta je hardware a sta software...

informatika bi trebala biti inkorporirana u svakodnevnu nastavu - da djeca shvate da internet sluzi i drugim stvarima osim drustvenim mrezama i igranju igrica. da nauce, za pocetak, koristiti google, da nauce zastititi racunar od virusa a sebe od rizika i zlostavljanja na internetu.

no, svjetlosnim godinama smo daleko od takvog oblika informatike....

(moj sin je u 8. razredu dva puta smio upaliti racunar na casu informatike)

[Haris.ba]

Rješenja za obrazovanje u BiH nema. Neće ga ni biti. Sve se slomi na parama. Para ima samo za održavanje sistema isplaćivanjem plaća. Za bilo šta drugo - sve je nategnuto.

Najbolje rješenje jeste odvesti dijete negdje u drugu normalnu zemlju, pa da ima normalno obrazovanje.

P.S.
Ipak ću da pohvalim uviđenje eksterne mature. Ali da bi postojao pravi efekat, uveo bih dodatak na plaću svakom profesoru čiji učenici ostvare bolje rezultate. A smanjenje plaće onome koji ostvari ispodprosječne rezultate. Ali, to je naučna fantastika za nas uvesti.

[duh_sa_sjekirom]

implementacija, jednostavno u ovakvom obliku je bolje da ne ulazi jer nastavnici nisu osposobljeni za prenošenje znanja (jer ga uglavnom i nemaju),

Neutemeljena tvrdnja, bez ikakvih argumenata. Nea smisla komentarisati.

neke škole nemaju ni wi-fi tako da "tableti" nisu ni spojeni na internet (mislim da je ovo u međuvremenu riješeno),

Nikakve veze posjedovanje ili neposjedovanje wi-fi konekcije nema sa izučavanjem informatike kao nastavnog perdmeta. Nastava informatike izvodi se na desktop računarima koji koriste klasičnu (žičanu) konekciju. Osim toga, konekcija nije nužna da bi se izvodila nastava, osim za određene nastavne cjeline.

nedovoljan broj uređaja, ...

Napamet iznesena tvrdnja. Sve škole u KS opremljene su dovoljnim brojem računara za nesmetano odvijanje nastave. A ako se referiraš na nastavu informatike samo u razrednoj nastavi, problema u početku jeste bilo, ali su otklonjeni.

jednostavno dok ne dovedu na nivo gdje će djeca moći konkretno nešto naučiti nema svrhe da ulazi u prosjek. Da ne budem pogrešno shvaćen - Informatika je možda najbolja ideja ali je kilavo implemetirana
napisao sam gore i "dodatak" jer sam bio nejasan: "pa dok je ovakva kakva je trenutno bez ulaska u prosjek ali ako je nekada uspiju dovesti na neki "normalan" nivo tada definitivno treba ulaziti opet ovo je samo moje mišljenje..."

Ovaj dio je također bez ikakvih argumenata.
Šta znači "nešto konkretno naučiti"? Poznaješ li NPP?

[Haris.ba]

Ja malo drugačije shvatam šta je bitno oko informatike u osnovnim školama.

Treba naučiti razlikovati softver i hardver. Ali, kod nas se to uči naopako. Uči se napamet šta čini hardver, i definicija softvera.
Fino je to znati. Ali, to nije ono kako dijete treba naučiti.
Za uspješno obrazovanje iz informatike nije neophodno potencirati imati tablete, internet i računare. Oni su samo sredstva. I tako treba pristupiti informatici.

Dijete treba naučiti šta je problem koji rješava informatika. I kako rješava probleme. Za početak ti tu i ne trebaju računari. Razne tehnike se mogu koristiti. Čak i npr. različiti pokreti ruku ili zvukovi kod shvatanja npr. sekvenci, petlji...

Kada se dijete nauči shvatiti problem, te kako koristiti alate - onda dijete ne uči napamet da hardver je miš i tastatura. Već ih samo gleda kao alatke i kada se upita šta je hardver u pola noći zna odgovor. Jer to više nije nabubano. Već naučeno. I shvata da nije problem u informatici šta je hardver, a šta softver.

Ali, proteći će još vode dok nastavnik ne prestane pitati ko je Čarls Bebidž.

[duh_sa_sjekirom]

Ja malo drugačije shvatam šta je bitno oko informatike u osnovnim školama.

Treba naučiti razlikovati softver i hardver. Ali, kod nas se to uči naopako. Uči se napamet šta čini hardver, i definicija softvera.
Fino je to znati. Ali, to nije ono kako dijete treba naučiti.
Za uspješno obrazovanje iz informatike nije neophodno potencirati imati tablete, internet i računare. Oni su samo sredstva. I tako treba pristupiti informatici.

Dijete treba naučiti šta je problem koji rješava informatika. I kako rješava probleme. Za početak ti tu i ne trebaju računari. Razne tehnike se mogu koristiti. Čak i npr. različiti pokreti ruku ili zvukovi kod shvatanja npr. sekvenci, petlji...

Kada se dijete nauči shvatiti problem, te kako koristiti alate - onda dijete ne uči napamet da hardver je miš i tastatura. Već ih samo gleda kao alatke i kada se upita šta je hardver u pola noći zna odgovor. Jer to više nije nabubano. Već naučeno. I shvata da nije problem u informatici šta je hardver, a šta softver.

Ali, proteći će još vode dok nastavnik ne prestane pitati ko je Čarls Bebidž.

Nije baš tako.
Hardver je nešto što je očigledno. Svaki nastavnik zna otvoriti računar i pokazati HDD, CPU, RAM itd. pa ti ta primjedba ne stoji.
Također, objasni se i pojam softvera i drugih stvari (poštujući didaktičke principe).
Načini rješavanja problema, sistematski pristup istim i korištenje alata za to je univerzalno i nije vezano samo za informatiku.

[VladaFBiH]

implementacija, jednostavno u ovakvom obliku je bolje da ne ulazi jer nastavnici nisu osposobljeni za prenošenje znanja (jer ga uglavnom i nemaju),

Neutemeljena tvrdnja, bez ikakvih argumenata. Nea smisla komentarisati.

neke škole nemaju ni wi-fi tako da "tableti" nisu ni spojeni na internet (mislim da je ovo u međuvremenu riješeno),

Nikakve veze posjedovanje ili neposjedovanje wi-fi konekcije nema sa izučavanjem informatike kao nastavnog perdmeta. Nastava informatike izvodi se na desktop računarima koji koriste klasičnu (žičanu) konekciju. Osim toga, konekcija nije nužna da bi se izvodila nastava, osim za određene nastavne cjeline.

nedovoljan broj uređaja, ...

Napamet iznesena tvrdnja. Sve škole u KS opremljene su dovoljnim brojem računara za nesmetano odvijanje nastave. A ako se referiraš na nastavu informatike samo u razrednoj nastavi, problema u početku jeste bilo, ali su otklonjeni.

jednostavno dok ne dovedu na nivo gdje će djeca moći konkretno nešto naučiti nema svrhe da ulazi u prosjek. Da ne budem pogrešno shvaćen - Informatika je možda najbolja ideja ali je kilavo implemetirana
napisao sam gore i "dodatak" jer sam bio nejasan: "pa dok je ovakva kakva je trenutno bez ulaska u prosjek ali ako je nekada uspiju dovesti na neki "normalan" nivo tada definitivno treba ulaziti opet ovo je samo moje mišljenje..."

Ovaj dio je također bez ikakvih argumenata.
Šta znači "nešto konkretno naučiti"? Poznaješ li NPP?

1. Itekako utemeljena - poznajem dvije osobe koje predaju informatiku i otprilike su na nivou malo naprednijeg početnika i djeca već u starijim razredima znaju više od njih
2. Baš me interesuje kako si zamislio da se tableti žičano povežu a koji su dio NPP-a - nhf.
3. Ovo mi je drago čuti ali s druge strane pročitaj i ovo http://www.skolegijum.ba/tekst/index/14 ... tuzilastvo
4. NPP se nalazi na ovoj adresi i svako ga može pročitati http://mon.ks.gov.ba/sites/mon.ks.gov.b ... tika_0.pdf i isti je u nekim dijelovima zastario npr. "umetanje i izvlačenje CD/DVD diska" ili nedefinisan npr. programiranje - koji programski jezik je izabran kao osnova i na osnovu čega ili će biti opšte bubanje bez praktične primjene ili nešto treće jer tamo doslovno kaže: "Pri obradi nastavnih tema Programiranje ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. Za programiranje nastavnici mogu koristiti programski jezik po slobodnom izboru, vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika" - da li ovo znači da će djeca učiti npr. Fortran ako samo njega nastavnik poznaje (ovo je naravno karikiranje da se ne uhvatiš ovoga)?

iskreno bio bih presretan kako bi se ovo uradilo kako treba jer je ovo potrebno djeci ali bojim se da će ovako biti samo zapošljavanje nastavnika i zadovoljavanje forme... istina da se nešto i promijenilo nabolje ali još treba da bi bilo kako treba

i ako sam nešto pogrešno shvatio molim te da me ispraviš jer na osnovu onoga što sam vidio i pročitao donio sam ove zaključke te formirao mišljenje