Novi korona virus - velika opasnost ili ne ? POGLEDATI PRVI POST!

[ja71]

samo dva milijuna mrtvih... ubleHa

Dobro sad, pitanje je koliko bi ih umrlo bez korone. Jedino je relevantno porediti ukupnu smrtnost između 2020-te i prethodnih godina

[Dozer]

sHa ova tema jos opstoji... zar nije zavera bre i ubleHa ova korona...

evo clanak od prije tacno godinu dana (plus 2 dana) :
Stravični snimci iz Kine: Tijela na ulicama, zatvoreni gradovi, prepune bolnice
https://radiosarajevo.ba/vijesti/svijet ... eze/365081

Eh nek si postavio ovaj clanak, badboy onaj je pitao odakle oni izrazi "mrtvi padaju na ulicama" i slicno. E evo odakle.

Autentičnost snimaka ne može se potvrditi. Brojni svjetski mediji su prenijeli snimke, ali niko sa sigurnošću nisu mogli potvrditi autentičnost.

[pici]

samo dva milijuna mrtvih... ubleHa

Dobro sad, pitanje je koliko bi ih umrlo bez korone. Jedino je relevantno porediti ukupnu smrtnost između 2020-te i prethodnih godina

napad ajkule, ubode pčele, udar groma, skliznuo u šaht itd...

[Mogy87]

samo dva milijuna mrtvih... ubleHa

Dobro sad, pitanje je koliko bi ih umrlo bez korone. Jedino je relevantno porediti ukupnu smrtnost između 2020-te i prethodnih godina

Bojim se da smo u tom slucaju jos gore prosli. Ovo je pregled za 35 odabranih zemalja. Ovo su dodatne smrti iznad onoga sto je ukljuceno kao statistika od COVID smrti. Naravno, tu su ukljuceni i ljudi koji su preminuli od drugih oboljenja zbog preopterecenosti bolnickog sistema.

At least 493,000 more people died last year during the coronavirus pandemic than the official Covid-19 death counts report, a review of mortality data last year in 35 countries shows — providing a clearer, if still incomplete, picture of the toll of the crisis.

Far more people died in most of these countries than in previous years, The New York Times found. The totals include deaths from Covid-19 as well as those from other causes, likely including people who could not be treated as hospitals became overwhelmed. These numbers undermine the notion that many people who have died from the virus may soon have died anyway.


https://www.nytimes.com/interactive/202 ... eaths.html

[Naslovnica]

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ ... a-15045682
"Report Gojka Drljače: Hoće li švedski model biti konačni pobjednik epidemijskog maratona?
Do kraja drugog tjedna siječnja u Švedskoj je od covida umrlo nešto više od 10.000 ljudi. Ako uzmemo da je najmanje 40 posto Šveđana inficirano, to znači da je smrtnost oko 0,25 posto, tj. tek nešto viša nego globalna smrtnost (IFR - infection fatality rate) koju je izračunao profesor John Ioannidis. To je smrtnost niža nego u mnogim razvijenim europskim zemljama.

Pri ovome valja voditi računa da su do ovoga trenutka mnoge zemlje s dugim strogim epidemiološkim mjerama prošle puno gore nego Švedska. Veći broj mrtvih na milijun redom u EU imaju Belgija, Slovenija, Češka, Velika Britanija, Italija, Bugarska, Mađarska, Španjolska, Hrvatska i Francuska. Posebno je dramatično u Belgiji i Sloveniji, koje imaju oko 700 odnosno 600 smrti na milijun više nego Švedska. S druge strane, uspješna Austrija, gdje su jako dugo zaključani te imaju ekstremno stroge mjere, stigla je na 825 mrtvih na milijun i približava se Švedskoj."


Mogy dolazi za 3,2,1...

Jeste, sjajna im je situacija

Najveca dodatna smrtnost od spanske gripe



Poredjenje s komsijama. S kojim se realno jedino mogu porediti.

U većini država je najveća dodatna smrtnost od španske gripe, ne samo u Švedskoj. Nemojmo računati WWII.
Da vidimo grafove za ostale države Evrope, šta pokazuju, da vidimo koliko je to Švedske loša i katastrofalna.
Daj pitaj tog tviteraša Marva koji je kreirao grafove da kreira iste i za ostatak EU.
BTW, 40% ima antitijela, bez vakcine.

[biglebovski]

Od početka pandemije do četvrtka u Švedskoj je s koronavirusom zabilježen 10.921 preminuli, što u odnosu na broj stanovnika, prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, Švedsku trenutno stavlja na 21. mjesto u svijetu, odnosno četiri mjesta iza Hrvatske. Iako konačni i službeni podaci neće biti objavljeni do 22. veljače, prema švedskom Središnjem statističkom uredu, tijekom 2020. godine ukupno je od svih uzroka umrlo 97.164 građana, odnosno 6202 više nego se moglo očekivati prema prosjeku smrtnosti od 2015. do 2019. godine (90.962).

Uzimajući u obzir apsolutne brojke, posljednji put toliko je Šveđana umrlo još 1993. godine (97.008), u vrijeme kad dijagnostika i medicinski tretmani nisu bili na današnjoj razini, ali i kad je Švedska imala dva milijuna stanovnika manje nego danas. Računajući smrtnost kao postotak populacije, u 2020. godini umrlo je 0.92 posto švedskog stanovništva, dok taj postotak za 1993. iznosi 1.1. Smrtnost je 2019. godine bila neuobičajeno niska (0.84 posto), a prethodnih pet godina kretala se od 0.89 do 0.91 posto. Ovisno o izvoru podataka i metodologiji, procjene viška smrtnosti u Švedskoj tijekom 2020. kreću se od 4000 do 7000 preminulih. Prosječna dob preminulih od covida-19 u Švedskoj nešto je manja od 85 godina.

[biglebovski]

Tipično je sezonska smrtnost gripe najveća među najmlađima i najstarijim u populaciji. Tokom pandemije 1918. virus je zahvatio i mlade odrasle osobe između 20 i 40 godina. Prosječna starost smrti bila je 28 godina.

https://www.cdc.gov/flu/pandemic-resour ... in%20Spain.

[Dozer]

Corona i Covid za godinu dana...



HIV/AIDS i karcinomi od pocetka OVE godine...



Prvo opterecuje ZS, brzo se siri, itd., i radi toga je postojao ogroman intereses da se nadje vakcina...
Drugo ne opterecuje ZS, ne siri se brzo (nije infektivno), i nema veze sto ce samo ove godine od ovo dvoje umrijeti 10x visel judi nego od korone ovim ritmom za 6-7 godina, ali...za to ne postoji interes da se nadje bilo kakav funkcionalan lijek.. I tako vec decenijama...

Smrtnost od raznih karcinoma godisnje je oko 15% od ukupno umrlih na svijetu (oko 8M trenutno), uz tendenciju rasta na 11M do 2030.

Fakat je vrijeme da se ovi corona dusebriznici malo osvijeste...

[Mogy87]

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ ... a-15045682
"Report Gojka Drljače: Hoće li švedski model biti konačni pobjednik epidemijskog maratona?
Do kraja drugog tjedna siječnja u Švedskoj je od covida umrlo nešto više od 10.000 ljudi. Ako uzmemo da je najmanje 40 posto Šveđana inficirano, to znači da je smrtnost oko 0,25 posto, tj. tek nešto viša nego globalna smrtnost (IFR - infection fatality rate) koju je izračunao profesor John Ioannidis. To je smrtnost niža nego u mnogim razvijenim europskim zemljama.

Pri ovome valja voditi računa da su do ovoga trenutka mnoge zemlje s dugim strogim epidemiološkim mjerama prošle puno gore nego Švedska. Veći broj mrtvih na milijun redom u EU imaju Belgija, Slovenija, Češka, Velika Britanija, Italija, Bugarska, Mađarska, Španjolska, Hrvatska i Francuska. Posebno je dramatično u Belgiji i Sloveniji, koje imaju oko 700 odnosno 600 smrti na milijun više nego Švedska. S druge strane, uspješna Austrija, gdje su jako dugo zaključani te imaju ekstremno stroge mjere, stigla je na 825 mrtvih na milijun i približava se Švedskoj."


Mogy dolazi za 3,2,1...

Jeste, sjajna im je situacija

Najveca dodatna smrtnost od spanske gripe



Poredjenje s komsijama. S kojim se realno jedino mogu porediti.

U većini država je najveća dodatna smrtnost od španske gripe, ne samo u Švedskoj. Nemojmo računati WWII.
Da vidimo grafove za ostale države Evrope, šta pokazuju, da vidimo koliko je to Švedske loša i katastrofalna.
Daj pitaj tog tviteraša Marva koji je kreirao grafove da kreira iste i za ostatak EU.
BTW, 40% ima antitijela, bez vakcine.

Ovaj podatak od 40% (kao i svi ostali na grafikonu) nije rezultat randomiziranog istrazivanja. Znaci nije u pitanju seroloska studija (gdje se testiraju ljudi nasumicno) vec procenat ljudi koji svojevoljno dodje da se testira na antitijela, a bude pozitivan. Naravno da ovo nije objektivno vec ce na testiranje doci ljudi koji misle da su bili u kontaktu s virusom.

Kao i cinjenica da citira Johna Ioannidisa. To je onaj o kom smo razgovarali sto ga placaju aviokompanije. Plus je Splinter rasformirao njegovo istrazivanje.

Edit: dodala sam boldirano da bude jasnije.

[geralt]

Tipično je sezonska smrtnost gripe najveća među najmlađima i najstarijim u populaciji. Tokom pandemije 1918. virus je zahvatio i mlade odrasle osobe između 20 i 40 godina. Prosječna starost smrti bila je 28 godina.

https://www.cdc.gov/flu/pandemic-resour ... in%20Spain.

A ako pogledas malo nize na linku, naci ces ovo:

There are a lot of medical advances to help fight an influenza pandemic that we did not have in the past, including:
Vaccines to help prevent seasonal influenza
Drugs to treat seasonal influenza
Antibiotics to treat secondary bacterial infections
Ventilators and intensive care units
Personal protective equipment (gloves, gowns, masks, etc.)

Da se spanska gripa pojavi danas, smrtnost bi joj bila barem 10 puta manja.

[Mogy87]

Od početka pandemije do četvrtka u Švedskoj je s koronavirusom zabilježen 10.921 preminuli, što u odnosu na broj stanovnika, prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, Švedsku trenutno stavlja na 21. mjesto u svijetu, odnosno četiri mjesta iza Hrvatske. Iako konačni i službeni podaci neće biti objavljeni do 22. veljače, prema švedskom Središnjem statističkom uredu, tijekom 2020. godine ukupno je od svih uzroka umrlo 97.164 građana, odnosno 6202 više nego se moglo očekivati prema prosjeku smrtnosti od 2015. do 2019. godine (90.962).

Uzimajući u obzir apsolutne brojke, posljednji put toliko je Šveđana umrlo još 1993. godine (97.008), u vrijeme kad dijagnostika i medicinski tretmani nisu bili na današnjoj razini, ali i kad je Švedska imala dva milijuna stanovnika manje nego danas. Računajući smrtnost kao postotak populacije, u 2020. godini umrlo je 0.92 posto švedskog stanovništva, dok taj postotak za 1993. iznosi 1.1. Smrtnost je 2019. godine bila neuobičajeno niska (0.84 posto), a prethodnih pet godina kretala se od 0.89 do 0.91 posto. Ovisno o izvoru podataka i metodologiji, procjene viška smrtnosti u Švedskoj tijekom 2020. kreću se od 4000 do 7000 preminulih. Prosječna dob preminulih od covida-19 u Švedskoj nešto je manja od 85 godina.

Grafik u sredini uzima u obzir rast populacije jer je excess death na 1000 stanovnika

[biglebovski]

Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutrašnji čimbenici (stresori) remete homeostazu tj. fiziološku ravnotežu organizma koja je nužna za održavanje života. Adaptacija na stres pod nadzorom je složene neuroendokrine, stanične i molekularne infrastrukture nazvane stresnim sustavom, koja se nalazi u središnjem živčanom sustavu i na periferiji organizma. Simptomi stresa, a ponekad i kronične promjene nastaju zbog tjelesnih funkcija koje se u stanjima stresa mijenjaju: vegetativne (autonomne) funkcije, izlučivanje hormona i ponašanje.
Regulacija stresa visoko je integrativni proces, u kojem se odvijaju neuroendokrine i vegetativne reakcije čija je svrha osposobiti organizam da se suoči s poremećenom homeostazom. Bitna sastavnica kompleksnog odgovora na stres jest hormonska os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, koja je odgovorna za pojačano lučenje kortizola u stresu. Kortizol simbolično nazivamo i hormonom stresa. Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde, a on utječe na brojne sustave u našem organizmu jer sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. U tom stanju pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu, koji za posljedicu imaju brojne organske promjene na različite sustave u tijelu kod kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje mogu dovesti do bolesti.

Negativne posljedice izloženosti stresu mogu uzrokovati lošu adaptaciju i bolest. Pandemija COVID-19 bila je situacija koja je donijela iznenadnu promjenu i zahtijevala adaptaciju, ali i sada, kada je trenutno "najgore iz nas", ostaju posljedice proživljenih iskustava koje još uvijek procesuiramo.

Osim toga, način "novo normalno" na koji sada moramo organizirati svoje živote zahtijeva od nas neke promjene ranijeg načina života i adaptaciju. Situacija je i dalje neizvjesna, nesigurna, uz loša predviđanja za situaciju u ekonomiji i gospodarstvu. Sve to može generirani kronični stres koji može biti podloga za razvojem psihičkih i tjelesnih bolesti. Na percepciju stresa utječe naša osobnost, vjerovanja, očekivanja, mogućnost kontrole, razina samopouzdanja i samopoštovanja.

Razvoj bolesti ovisi o nizu čimbenika: naslijeđenim osobinama, odrastanju, stresogenim životnim događajima, potpori okoline, kulturalnim obilježjima, životnoj sredini kao i psihološkim mehanizmima obrane. Brojna istraživanja pokazala su da stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našeg opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti da se nosimo sa stresom. Istraživanja su pokazala da stres ima direktan utjecaj na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma.

Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena).

U dijagnostici psihosomatskih bolesti veliku ulogu imaju liječnici obiteljske medicine koji, sagledavajući cjelokupno zdravstveno stanje bolesnika, mogu zaključiti može li se dio novonastalih ili pogoršanih tjelesnih tegoba pripisati i pogoršanju psihičkoga stanja. Suvremena medicina sve više stavlja naglasak na personaliziranu medicinu, koja u cjelini sagledava bolesnika, a ne samo kroz prizmu dijagnoze bolesti.

Danas, kada puno znamo o psihosomatskim bolestima, kao i o stresu kojim smo izloženi (COVID-19) moramo u obradi tjelesnih bolesti voditi brigu i o psihičkom stanju bolesnika. Uz tjelesnu obradu, ako se javljaju simptomi koji mogu biti posljedica stresa (nesanica, razdražljivost, niski prag tolerancije, promjene raspoloženja, tužno raspoloženje, zabrinutost, umor, dekoncentracija), bitno je procijeniti i psihičko stanje.

Obrada psihijatra mora pokazati je li se razvio i psihički poremećaj koji utječe na tjelesno stanje i zahtijeva tretman. Psihosomatski poremećaj liječe se farmakoterapijom i psihoterapijom.

Pandemija COVID-19 kod nekih osoba za svoju će posljedicu imati narušeno tjelesno i psihičko zdravlje, stoga je nužno na vrijeme prepoznati simptome i napraviti obradu. Dobro stanje bolesnika može se postići samo ako se obje bolesti (tjelesna i psihička) prate i liječe.

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/c ... resom.html

[biglebovski]

Tipično je sezonska smrtnost gripe najveća među najmlađima i najstarijim u populaciji. Tokom pandemije 1918. virus je zahvatio i mlade odrasle osobe između 20 i 40 godina. Prosječna starost smrti bila je 28 godina.

https://www.cdc.gov/flu/pandemic-resour ... in%20Spain.

A ako pogledas malo nize na linku, naci ces ovo:

There are a lot of medical advances to help fight an influenza pandemic that we did not have in the past, including:
Vaccines to help prevent seasonal influenza
Drugs to treat seasonal influenza
Antibiotics to treat secondary bacterial infections
Ventilators and intensive care units
Personal protective equipment (gloves, gowns, masks, etc.)

Da se spanska gripa pojavi danas, smrtnost bi joj bila barem 10 puta manja.

Poredi se neuporedivo, već evo godinu se radi na izazivanju i širenju straha što, uz zatvorene medicinske ustanove, za posljedicu ima ogromne količine stresa kod cijelokupne populacije. I onda se čude kao imamo višak smrtnosti.

"Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena)."

[geralt]

Tipično je sezonska smrtnost gripe najveća među najmlađima i najstarijim u populaciji. Tokom pandemije 1918. virus je zahvatio i mlade odrasle osobe između 20 i 40 godina. Prosječna starost smrti bila je 28 godina.

https://www.cdc.gov/flu/pandemic-resour ... in%20Spain.

A ako pogledas malo nize na linku, naci ces ovo:

There are a lot of medical advances to help fight an influenza pandemic that we did not have in the past, including:
Vaccines to help prevent seasonal influenza
Drugs to treat seasonal influenza
Antibiotics to treat secondary bacterial infections
Ventilators and intensive care units
Personal protective equipment (gloves, gowns, masks, etc.)

Da se spanska gripa pojavi danas, smrtnost bi joj bila barem 10 puta manja.

Poredi se neuporedivo, već evo godinu se radi na izazivanju i širenju straha što, uz zatvorene medicinske ustanove, za posljedicu ima ogromne količine stresa kod cijelokupne populacije. I onda se čude kao imamo višak smrtnosti.

"Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena)."

Druze, kod nas je vecina ljudi (ukljucujuci sve ugrozene kategorije) prezivjela cetiri godine rata, gladi, smrzavanja, snajpera, granatiranja i logora, tako da tu svoju teoriju mozes okaciti macku o rep. Mislim da je stres izazvan ratom ipak malo veci nego stres jer ne mozes u kafanu nakon 11.

[biglebovski]

A ako pogledas malo nize na linku, naci ces ovo:


Da se spanska gripa pojavi danas, smrtnost bi joj bila barem 10 puta manja.

Poredi se neuporedivo, već evo godinu se radi na izazivanju i širenju straha što, uz zatvorene medicinske ustanove, za posljedicu ima ogromne količine stresa kod cijelokupne populacije. I onda se čude kao imamo višak smrtnosti.

"Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena)."

Druze, kod nas je vecina ljudi (ukljucujuci sve ugrozene kategorije) prezivjela cetiri godine rata, snajpera, granatiranja i logora, tako da tu svoju teoriju mozes okaciti macku o rep. Nismo bas toliki slabici.

Izvini Rambo, drugi dio, nisam te prepozno...

[Trappist]

Od početka pandemije do četvrtka u Švedskoj je s koronavirusom zabilježen 10.921 preminuli, što u odnosu na broj stanovnika, prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, Švedsku trenutno stavlja na 21. mjesto u svijetu, odnosno četiri mjesta iza Hrvatske. Iako konačni i službeni podaci neće biti objavljeni do 22. veljače, prema švedskom Središnjem statističkom uredu, tijekom 2020. godine ukupno je od svih uzroka umrlo 97.164 građana, odnosno 6202 više nego se moglo očekivati prema prosjeku smrtnosti od 2015. do 2019. godine (90.962).

Uzimajući u obzir apsolutne brojke, posljednji put toliko je Šveđana umrlo još 1993. godine (97.008), u vrijeme kad dijagnostika i medicinski tretmani nisu bili na današnjoj razini, ali i kad je Švedska imala dva milijuna stanovnika manje nego danas. Računajući smrtnost kao postotak populacije, u 2020. godini umrlo je 0.92 posto švedskog stanovništva, dok taj postotak za 1993. iznosi 1.1. Smrtnost je 2019. godine bila neuobičajeno niska (0.84 posto), a prethodnih pet godina kretala se od 0.89 do 0.91 posto. Ovisno o izvoru podataka i metodologiji, procjene viška smrtnosti u Švedskoj tijekom 2020. kreću se od 4000 do 7000 preminulih. Prosječna dob preminulih od covida-19 u Švedskoj nešto je manja od 85 godina.

Grafik u sredini uzima u obzir rast populacije jer je excess death na 1000 stanovnika

[geralt]

Izvini Rambo, drugi dio, nisam te prepozno...

Koliko imas godina? Da li stvarno mislis da ce neko ko je prezivio rat sada umrijeti od stresa jer mu je kafana zatvorena?

[Trappist]

https://www.index.hr/vijesti/clanak/vid ... _tid=88867
"Veliki neredi u Nizozemskoj zbog novih mjera traju već tri dana"

[biglebovski]

Izvini Rambo, drugi dio, nisam te prepozno...

Koliko imas godina? Da li stvarno mislis da ce neko ko je prezivio rat sada umrijeti od stresa jer mu je kafana zatvorena?

Imam 96 godina. Kad mi zatvoriše radnju u martu prošle godine, dobih hemoroide zbog stresa. Toliko o ratu i ostalim sranjima koje potežete u usporedbi sa virusom koji u Švedskoj izazva "pomor" među 85-godišnjacima.

Sweden/Life expectancy
82.56 years (2018)

[Naslovnica]

A ako pogledas malo nize na linku, naci ces ovo:


Da se spanska gripa pojavi danas, smrtnost bi joj bila barem 10 puta manja.

Poredi se neuporedivo, već evo godinu se radi na izazivanju i širenju straha što, uz zatvorene medicinske ustanove, za posljedicu ima ogromne količine stresa kod cijelokupne populacije. I onda se čude kao imamo višak smrtnosti.

"Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena)."

Druze, kod nas je vecina ljudi (ukljucujuci sve ugrozene kategorije) prezivjela cetiri godine rata, gladi, smrzavanja, snajpera, granatiranja i logora, tako da tu svoju teoriju mozes okaciti macku o rep. Mislim da je stres izazvan ratom ipak malo veci nego stres jer ne mozes u kafanu nakon 11.

Zatvaranje u 23 većini normalnih osoba nema nikakvu asocijaciju sa kafanom nego sa slobodom.
Ja moram razmišljati unaprijed kada da krenem kući sa vikendice ili iz ribolova kako me ne bi zatekao policijski sat?!
Ili idem u Bihać, volim noćnu vožnju, ali ne može, qurko. Policijski sat.
Kakve to veze ima sa kafanom?
Kakve to veze ima s virusom?
A većina ljudi razmišlja kao ja.

[kox]

A ako pogledas malo nize na linku, naci ces ovo:


Da se spanska gripa pojavi danas, smrtnost bi joj bila barem 10 puta manja.

Poredi se neuporedivo, već evo godinu se radi na izazivanju i širenju straha što, uz zatvorene medicinske ustanove, za posljedicu ima ogromne količine stresa kod cijelokupne populacije. I onda se čude kao imamo višak smrtnosti.

"Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena)."

Druze, kod nas je vecina ljudi (ukljucujuci sve ugrozene kategorije) prezivjela cetiri godine rata, gladi, smrzavanja, snajpera, granatiranja i logora, tako da tu svoju teoriju mozes okaciti macku o rep. Mislim da je stres izazvan ratom ipak malo veci nego stres jer ne mozes u kafanu nakon 11.

Ni ja ne mislim da je stres uzrok povećanja smrtnosti u velikoj mjeri ali i ti vala banaliziraš sve ovo. Ono, svi žive normalno samo eto u kafanu ne možemo pa patimo. Odvadi ba malo.

[aldinjo]

Ovim paničarima su "kafane" izgleda glavni problem.

[laik1981]

Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutrašnji čimbenici (stresori) remete homeostazu tj. fiziološku ravnotežu organizma koja je nužna za održavanje života. Adaptacija na stres pod nadzorom je složene neuroendokrine, stanične i molekularne infrastrukture nazvane stresnim sustavom, koja se nalazi u središnjem živčanom sustavu i na periferiji organizma. Simptomi stresa, a ponekad i kronične promjene nastaju zbog tjelesnih funkcija koje se u stanjima stresa mijenjaju: vegetativne (autonomne) funkcije, izlučivanje hormona i ponašanje.
Regulacija stresa visoko je integrativni proces, u kojem se odvijaju neuroendokrine i vegetativne reakcije čija je svrha osposobiti organizam da se suoči s poremećenom homeostazom. Bitna sastavnica kompleksnog odgovora na stres jest hormonska os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, koja je odgovorna za pojačano lučenje kortizola u stresu. Kortizol simbolično nazivamo i hormonom stresa. Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde, a on utječe na brojne sustave u našem organizmu jer sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. U tom stanju pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu, koji za posljedicu imaju brojne organske promjene na različite sustave u tijelu kod kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje mogu dovesti do bolesti.

Negativne posljedice izloženosti stresu mogu uzrokovati lošu adaptaciju i bolest. Pandemija COVID-19 bila je situacija koja je donijela iznenadnu promjenu i zahtijevala adaptaciju, ali i sada, kada je trenutno "najgore iz nas", ostaju posljedice proživljenih iskustava koje još uvijek procesuiramo.

Osim toga, način "novo normalno" na koji sada moramo organizirati svoje živote zahtijeva od nas neke promjene ranijeg načina života i adaptaciju. Situacija je i dalje neizvjesna, nesigurna, uz loša predviđanja za situaciju u ekonomiji i gospodarstvu. Sve to može generirani kronični stres koji može biti podloga za razvojem psihičkih i tjelesnih bolesti. Na percepciju stresa utječe naša osobnost, vjerovanja, očekivanja, mogućnost kontrole, razina samopouzdanja i samopoštovanja.

Razvoj bolesti ovisi o nizu čimbenika: naslijeđenim osobinama, odrastanju, stresogenim životnim događajima, potpori okoline, kulturalnim obilježjima, životnoj sredini kao i psihološkim mehanizmima obrane. Brojna istraživanja pokazala su da stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našeg opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti da se nosimo sa stresom. Istraživanja su pokazala da stres ima direktan utjecaj na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma.

Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do trajnog oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni sustav (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav (šećerna bolest, bolesti štitnjače), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), respiratorni sustav (astma), koža (akne, neurodermitisi), koštani sustav (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja, vrtoglavica, migrena).

U dijagnostici psihosomatskih bolesti veliku ulogu imaju liječnici obiteljske medicine koji, sagledavajući cjelokupno zdravstveno stanje bolesnika, mogu zaključiti može li se dio novonastalih ili pogoršanih tjelesnih tegoba pripisati i pogoršanju psihičkoga stanja. Suvremena medicina sve više stavlja naglasak na personaliziranu medicinu, koja u cjelini sagledava bolesnika, a ne samo kroz prizmu dijagnoze bolesti.

Danas, kada puno znamo o psihosomatskim bolestima, kao i o stresu kojim smo izloženi (COVID-19) moramo u obradi tjelesnih bolesti voditi brigu i o psihičkom stanju bolesnika. Uz tjelesnu obradu, ako se javljaju simptomi koji mogu biti posljedica stresa (nesanica, razdražljivost, niski prag tolerancije, promjene raspoloženja, tužno raspoloženje, zabrinutost, umor, dekoncentracija), bitno je procijeniti i psihičko stanje.

Obrada psihijatra mora pokazati je li se razvio i psihički poremećaj koji utječe na tjelesno stanje i zahtijeva tretman. Psihosomatski poremećaj liječe se farmakoterapijom i psihoterapijom.

Pandemija COVID-19 kod nekih osoba za svoju će posljedicu imati narušeno tjelesno i psihičko zdravlje, stoga je nužno na vrijeme prepoznati simptome i napraviti obradu. Dobro stanje bolesnika može se postići samo ako se obje bolesti (tjelesna i psihička) prate i liječe.

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/c ... resom.html

Covid teroristi direktni saucesnici u zlocinu..

[aldinjo]

Zanilmjivo da nas je Robert Koch Institut svrstao u red zemalja sa +200 novoinficiranih na 100.000 u zadnjih sedam dana a da je Hrvatska u +50.
Istina je da manje testiramo i da su naši podaci o broju pozitivnih nepouzdani ali vidi se po broju umrlih da je u Hrvatskoj broj novih infekcija veći.

A koliko trebaju testirati dnevno ljudi? 10 hiljada?

[Naslovnica]

Jeste, sjajna im je situacija

Najveca dodatna smrtnost od spanske gripe



Poredjenje s komsijama. S kojim se realno jedino mogu porediti.

U većini država je najveća dodatna smrtnost od španske gripe, ne samo u Švedskoj. Nemojmo računati WWII.
Da vidimo grafove za ostale države Evrope, šta pokazuju, da vidimo koliko je to Švedske loša i katastrofalna.
Daj pitaj tog tviteraša Marva koji je kreirao grafove da kreira iste i za ostatak EU.
BTW, 40% ima antitijela, bez vakcine.

Ovaj podatak od 40% (kao i svi ostali na grafikonu) nije rezultat randomiziranog istrazivanja. Znaci nije u pitanju seroloska studija (gdje se testiraju ljudi nasumicno) vec procenat ljudi koji svojevoljno dodje da se testira na antitijela, a bude pozitivan. Naravno da ovo nije objektivno vec ce na testiranje doci ljudi koji misle da su bili u kontaktu s virusom.

Kao i cinjenica da citira Johna Ioannidisa. To je onaj o kom smo razgovarali sto ga placaju aviokompanije. Plus je Splinter rasformirao njegovo istrazivanje.

Edit: dodala sam boldirano da bude jasnije.

Da, da.
U Švedskoj katastrofa, ništa ne valja.
Evo donijelo novi zakon prije 20 dana.
Zatvaraju sve, maske svi, nema izlaska, policijski sat!
BTW, šta bi sa novim zakonom, počeše li ga primjenjivati?
Ako nisu šta se čeka?

BTW, šta je sa tabelom za ostala EU države i dodatne smrti kada poredimo Španski gripu i COVID-19?
Postavljala si tabelu za Švedsku kao pokazetelj, šta je sa ostalima?