Novi Izborni zakon

[kmirsad]

Potpuno se s tobom slažem... ne znam tačno, ali mislim da je od ukupnog broja birača največi broj skoncentrisan u urbana područja... a najmanja izlaznost na izbore je u urbanim područjima.
Gradskom stanovništvu veoma često su izlazak na izbore teret, obično nedjelja, dan za odmor... drugo, zasičeni su i raznim događanjima, koncerti, pozorišne predstave, izložbe, izlasci, tribine... svašta nešto... život im je ispunjeniji... drugo teže je u urbanim područjima kupovat glasove...
zato sam i spomenuo zakonsku obavezu...
Kako ih natjerati da izašu na izbore
Na selima, manjim varošima,perifernim gradskim MZ-a, kasabama i gradičima manje je društvenih,događanja, manje su zasičeni u tom pogledu... pa im izbori dođu ko kakav praznik, prvi maj, vašar, pevaljke, šatre i tako to... prilika da se izađe, susretne, obuče nova trenerka, košulja i nove HTZ-ejke cipele zadužene u Koksari, Sodi, Cementari koje se čuvaju za takve svečane prilike kao što su izbori, u sahari ko kakva relikvija... ma Bajram...
Manji je i nadzor posmatrača, a veči strah od stavljanja na stub srama od strane lokalnih stranačkih vođa, ako ga ufate da glasa za " pedere " iz NS-a i slične stranke...traba razbiti taj strah od lokalnih đukela, đilkoša i kabadahija što sjede ispred granapa i čekaju da im iz glasačkog odbora jave za koga je glasao Đemo, Milojko, Anto..., skinuti im lance i okove tradicije da se mora glasti za svoje i pokazati da imaju izbor... i to kakav izbor...
Tu treba da odrade glavni posao Gradski odbori u izbornoj kampanji... Približiti Stranku običnom narodu, napraviti im ono što oni vole, uči među njih, ličiti na njih, pokazati im se, uprljat uglancane cipele, obuč rudare...a skinut kravate, dovest im Mirsadu i Kalesijske zvuke, Sinana i Šemsu, ali i Pušenje i Dubiozu... biti jedan od njih... zašto samo Gradski odbori... šta fali formirati i Seoske odbore...Mjesne odbore...oteti protivnicima grunt na selo i prigradska naselja...

[Alighieri]

Ljudi su se zastili svega i odustali su od ove države u smislu napretka.

Ovaj sistem će vremenom doprinjeti da živimo u Sjevernoj Koreji. Politička represija je vidljiva na svakom koraku. Znam na desetine ljudi koji se pate u životu jer nisu u određenoj stranki ili su u drugima, radi svog nekog političkog uvjerenja, a epilog toga je rad na crno za 30KM dok lome kičmu miješajući beton.

Volio bih da se jednog dana raja vrati u BiH, da konačno, na osnovu svog iskustva vani, mogu razviti ovu državu. To bi bio idealni scenarij da nismo balkanci, koji odu u Njemačku, pa se šverca vozom u Minhenu, a ti Dante, mazlume plati vozaču kartu, koji te gleda čudno, jer niko nije uzeo kartu ima par godina

Selo uvijek zadovoljno, mala plata, osiguran, ne da na svoje. Građevinske firme drže selo, radnike, legne dupla dnevnica, posao, ovi sretni što rade za penziju od 326KM, kaže može i gore.

Opet kažem, zasićeni su ljudi i mislim da će izlaznost biti katastrofalna, s tim što će naravno "oni" nabiti prag, taman da budu izbori validni.

[megaman4]

Ljudi su se zastili svega i odustali su od ove države u smislu napretka.

Ovaj sistem će vremenom doprinjeti da živimo u Sjevernoj Koreji. Politička represija je vidljiva na svakom koraku. Znam na desetine ljudi koji se pate u životu jer nisu u određenoj stranki ili su u drugima, radi svog nekog političkog uvjerenja, a epilog toga je rad na crno za 30KM dok lome kičmu miješajući beton.

Volio bih da se jednog dana raja vrati u BiH, da konačno, na osnovu svog iskustva vani, mogu razviti ovu državu. To bi bio idealni scenarij da nismo balkanci, koji odu u Njemačku, pa se šverca vozom u Minhenu, a ti Dante, mazlume plati vozaču kartu, koji te gleda čudno, jer niko nije uzeo kartu ima par godina

Selo uvijek zadovoljno, mala plata, osiguran, ne da na svoje. Građevinske firme drže selo, radnike, legne dupla dnevnica, posao, ovi sretni što rade za penziju od 326KM, kaže može i gore.

Opet kažem, zasićeni su ljudi i mislim da će izlaznost biti katastrofalna, s tim što će naravno "oni" nabiti prag, taman da budu izbori validni.

Nije se niko zasitio BiH. Tek od ove godine krece obracun sa grobarima BiH. I Amerima ali izgleda i EU je dosta suplje i demagogije nasih vajnih lidera.

Pogledaj samo koliko je ljudi otislo a koliko ce tek jos otici. Zasto je svijet upumpao one silne novce nakon rata da bi odustao od BiH?

Zapad nije glup. Trazit ce oni crno na bijelo gdje su silni novce i donacije koje su usle u BiH?


Toliko ulozeno a da propadne?

[putokaz1]

PROPALO već
Nema ovdje ničega osim
BESPLATNE RADNE SNAGE U MINHENU

[Alighieri]

Ako je preko 10%, samo mojih fb prijatelja, kojih nema tako puno otišlo u Njemačku i ne namjera se vratiti, neki jedva dođu na godišnji i to samo zbog roditelja, onda ne znam riječi zasićenosti. Ljudi postali nakon 2 godine autohtoni Nijemci, haha, ne spominju Bosnu osim kada mi pošalju poruku sa: "Haj vamo, koji ćeš đavo u Bosni" #TrueStory

Nije svijet odustao, nego ljudi, autohtoni stanovnici BiH. Ja, koji volim Bosnu uveliko planiram ići iz nje. Ljubav mi neće dati hljeba da mogu nahraniti porodicu.

Zapada briga boli jer nam daju mmf i iskorištavaju nas. Stotinu povećanja nameta, iste plate svih ovih godina. Meni plata ista, a sve poskupilo, kakva je to logika.

Neće njima ništa propasti, nema novca, privatizirat će sve oni. Zar zaista misliš da neko može zafrkati mmf i zapad? Nikad. I ovo što masnovno ljudi idu u Njemačku je zbog jeftine radne snage, njima 1600 eura neto nije ništa, a nama ogromno jer smo navikli raditi za 426KM.

[megaman4]

Ako je preko 10%, samo mojih fb prijatelja, kojih nema tako puno otišlo u Njemačku i ne namjera se vratiti, neki jedva dođu na godišnji i to samo zbog roditelja, onda ne znam riječi zasićenosti. Ljudi postali nakon 2 godine autohtoni Nijemci, haha, ne spominju Bosnu osim kada mi pošalju poruku sa: "Haj vamo, koji ćeš đavo u Bosni" #TrueStory

Nije svijet odustao, nego ljudi, autohtoni stanovnici BiH. Ja, koji volim Bosnu uveliko planiram ići iz nje. Ljubav mi neće dati hljeba da mogu nahraniti porodicu.

Zapada briga boli jer nam daju mmf i iskorištavaju nas. Stotinu povećanja nameta, iste plate svih ovih godina. Meni plata ista, a sve poskupilo, kakva je to logika.

Neće njima ništa propasti, nema novca, privatizirat će sve oni. Zar zaista misliš da neko može zafrkati mmf i zapad? Nikad. I ovo što masnovno ljudi idu u Njemačku je zbog jeftine radne snage, njima 1600 eura neto nije ništa, a nama ogromno jer smo navikli raditi za 426KM.

Hoce li ista ostati od BiH na kraju?

Od blata i gline cemo praviti SRBiH i plakati sta smo nekada imali a sta danas imamo. Ko bi rekao da cemo docekati ovakav egzodus ljudi jaci nego 60-ih godina proslog vijeka?

[Alighieri]

Bosna je uvijek neupitna bila. Narod je upitan.

[megaman4]

Bosna je uvijek neupitna bila. Narod je upitan.

Mi da imamo iole normalan narod ne bi 27 godina bila ista situacija. 1990 godine je pocela ekonomska i demografska propast BiH. Cim su dosli likovi, koji do rata nisu imali ni za gace a kamoli za nesto vise, ovdje je pocelo propadanje, koje traje i dan danas a dokle ce biti ovako zavisi od dva kljucna faktora i to:

- od normalnog svijeta koji ce na izborima morati na smetljiste poslati nacionaliste gdje im je mjesto odavno, te
- od medjunarodne zajednice, prije svega SAD (jer je EU nesposoba), koja ce tek tada htjeti intervenisati u drzavi, kada vide da smo odlucili uzeti sudbinu u svoje ruke, i od BiH napraviti drzavu kako BOG zapovijeda.

[Batal]

[quote="Batal"]Rješenje za izborni zakon je prilično jednostavno pošto su Srbi Hrvati i Bošnjaci jednako konstutivni na cijelom teritoriju BiH u FBiH treba uvesti isto riješenje kao i u RS-u,dakle vijeće naroda i biranje predsjednika i podpredsjednike direktnim glasanjem,ili u RS-u uvesti isti sistem kao i u FBiH-e.Bošnjaci trebaju izači sa tim stavom inače će po sistemu "međunarodnih dušebrižnika"postati najugroženiji narod u svojoj zemlji i samo moći vikati jao dok im komšije zabijaju noževe u leđa.Izbor članova predsjedništva po sistemu jedan član iz RS i dva iz FBiH a da nisu iz istog naroda ili biranje u skupštini.

Rekoh ja da je riješenje jednostavno

[kmirsad]

"Razmišljam jutros ... poslije čitanja majstor - trolova posta o tehnici kandidovanja na liste... kako mu/im izbiti argumente...
U NS- je uveo veoma demokratičan princip samo - kandidovanja, gdje baš svaki član stranke ima pravo da uz priloženi svoj CV,sebe kandiduje na neku od listi po svom izboru, gdje smatra bi mogao dati najbolje rezultate...
Problem može biti u članovima Kadrovske komisije koji imaju preveliku koncentraciju moči u malom broju osoba.
Nakon toga Kadrovska komisija vrši izbor kandidata, vodeči se osnovnim kriterijima ...stručnost i kvalifikovanost...
Nosim se mišlju da pokrenem inicijativu da se to malo promjeni...
Dodao bi još jedan princip, a to je moral i poštenje...
Dakle obavezao bih Komisiju da za svakog kandidata kojeg ima namjeru predložiti, izvadi od nadležnih organa, MUP.a, Sudova i Tužilaštava... uvjerenje da potencijalni kandidat nije osuđivan za teška krivična djela, a posebno iz oblasti privrednog kriminala i ratnih zločina, da se protiv kandidata ne vodi sudski postupak, istraga ili sprovode predistražne radnje iz pomenutih oblasti kriminaliteta...eventualno i neke druge provjere.
Uveo bih i tehniku da Komisija nakon provjera kandita na osnovu ta tri kriterija, formira širu listu kandidata, recimo dvostruko veču od tražene, i da tu listu stavi na anonimnu i tajnu anketu,kompletnom svom članstvu da glasa za kandidate.
Uz svakog kandidata bih stavio i njegov CV koji je komisiji dostavio
Anketu bih postavio na stranačku Web stranicu, a svim članovima stranke dao pasvord s kojim mogu jednokratno uči na tu, šifrom zaštičenu anketnu stranicu radi glasanja, uz mogučnost da prije samog glasanja izvrše promjenu pasvorda, što bi mu garantovalo anonimnost. Pasvord/PIN bi onemogučio ulazak Botova drugih stranaka i špijunažu
Dao bi im i mogučnost pisanja Napomene... ukoliko imaju saznanja da neki od ponuđenih kandidata ne ispunjava neki od tri kriterija ili je u CV-ju naveo lažne podatke.
Glasačko pravo bih dao samo članovima koji su to postali najmanje mjesec ili petnaest dana prije svog glasanja.
PIN može biti unesen na člansku kartu člana i biti trajan, za neke naredne izbore.
Članovima komisije i rukovodstvima stranke na raznim nivoima, bih dao veču vrijednost njihovog glasa, kako bih sačuvao njihov dignitet... recimo da jedan njihov glas vrijedi tri ili pet glasova... a Predsjedniku stranke da mu glas vrijedi 20 glasova. pod predsjednicima 10 glasova.
Za kantonalne liste bi mogučnost glasanja imali članovi stranke sa tog kantona, za Federaciju, svi članovi stranke iz Federacije, za državne liste i predsjedništvo svi članovi stranke iz BiH i dijaspore.
Niko bolje ne zna o kandidatima od njihovih sugrađana.
Eto apsolutne demokratičnosti i davanja značaja i vrijednosti učlanjenju u stranku svima koji misle da nemaju uticaja na formiranje listi, da su beznačajni i da su samo topovsko meso za karijeriste i uhljebe.a kandidatima karijeristima i uhljebima, smanjio mogučnost lobiranja, ucjenjivanja, podmičivanja,protuusluga i ravanširanja, pritisaka na članstvo, kadrovsku komisiju, lokalne, regionalne i glavne odbore i ostalo rukovodstvo stranke...
Eto im i dobrog alibija da da se časno izbjegne pritisak jaranstva, familijarnosti, švaleracije,...Ej brate/sestro/ljubavi... ja bi te rado metno listu, ali ne mogu...članstvo te neče...
Nema predizborne kampanje, za stavljnje na liste, svi su ravnopravni.
Pobjednici stranačke ankete idu na liste i ispod zadnjeg se podvlači refa.
To bi bio i svojevrstan test i provjera ličnih kapaciteta,ugleda među članstvom stranke, uspješnosti i potencijalnih rezultata predloženih kandidata, na onim pravim izborima, dobiven iz više nego respaktabilnog statističkog uzorka. Svi članovi stranke bi bili obavezni glasati,iskoristiti svoj PIN, pod prijetnjiom isključenja iz stranke zbog neaktivnosti na Sudu časti.
Ovo bi značajno smanjilo mogučnost greške pri kandidiranju i nanošenje izborne štete stranci na izborima, pogrešnim izborom kandita.
Ako stranka prođe loše na izborima, odgovornost je kolektivna.
Inače , ostaje ona misao Duška Radovića... nema kolektivne odgovornosti... i kurva zna ko je otac djeteta...
Obzirom na velika primanja izabranih kandidata, koja su višestruko veča od prosjeka u BiH, uveo bih Ugovornu obavezu uplate minimalno jedne trečine od svih prihoda koje kandidat u svom mandatu ostvari radom u politici i radi politike( uključujući i UO, NO, Komisije i paušale...) ukoliko bude izabran na neku od funkcija, u humanitarni fond koji osniva stranka koja ga je kandididovala... i to za trajanje cijelog mandata, bez obzira na prelazake u druge stranke, nezavisne kandidate i sl.... preletači i prevaranti, odzvonilo vam...
Ja bih ovo uveo za sve stranke... u izborni zakon.
Neke bi imale velikih problema sa ispunjavanjem nekih od tri navedena kriterija,"

[Novak20]

Materijal za sutrašnje proučavanje.

http://hms.ba/prema-prijedlogu-idpi-a-e ... om-naroda/

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) izradio je i ponudio temeljna načela i modele za reformu Izbornog zakona BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i presudama Ustavnog suda, koja bi omogućila izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ o po dva modela za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, kao i dva prijedloga koji kombiniraju navedene modele. Čitateljima Hrvatskog Medijskog Servisa ovom prilikom donosimo detalje prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda).

Model P1 tretira Predsjedništvo BiH koje je sastavljeno od tri člana: bošnjački član predsjedništva, hrvatski član predsjedništva i srpski član predsjedništva. Svaki od članova predsjedništva je biran, navodi se u prijedlogu, od strane tri odvojena specifična demosa, odnosno, tri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“ koja daje legitimitet izabranom članu Predsjedništva.

Kada je riječ o srpskom članu Predsjedništva on se i dalje bira na temelju postojećeg sustava (jednostavna većina u RS), dok se bošnjački i hrvatski članovi biraju na temelju izbornih bodova u FBiH sa svih deset županija i Distriktom Brčko kao izbornim jedinicama.

Stanovnici Distrikta Brčko mogu odlučiti žele li glasovati u FBiH (i birati bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva) ili u RS-u u kojem bi se njihovi glasovi jednostavno dodali ukupnom broju glasova u Republici Srpskoj u izboru srpskog člana Predsjedništva. U FBIH pak svaka izborna jedinica će imati broj izbornih bodova jednak broju članova jednog od konstitutivnih naroda u toj izbornoj jedinici (županiji) podijeljen ukupnim brojem članova tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distriktu Brčko, prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Proporcionalno predstavljanje Bošnjaka i Hrvata je zajamčeno bez obzira gdje žive u FBiH (primjerice jedan hrvatski glasač u Goraždu ili Sarajevu ima u potpunosti jednaku vrijednost glasa kao jedan hrvatski glasač u Mostaru, Livnu ili Širokom Brijegu –isto vrijedi i za bošnjačke glasače) i zasnovano je na postotku Hrvata ili Bošnjaka koji žive u svakoj od izbornih jedinica u odnosu na ukupan broj Hrvata i Bošnjaka u FBiH. To znači da Hrvati u većinski bošnjačkim područjima (i obratno) imaju jednaku vrijednost glasa kao Hrvati u većinski hrvatskim područjima, i da oni također mogu postati Član Predsjedništva (ili izaslanik u Domu naroda), što nije bio slučaj s prijedlozima koje su predstavili SDA i HDZ. Ostali, kao i Srbi iz FBiH, mogu izabrati za kojeg će kandidata glasati neovisno o tomu u kojoj od izbornih jedinica žive, kao i biti kandidati za bilo kojeg člana Predsjedništva BiH.

Bodovi za Predsjedništvo

Unsko-sanska županija tako bi nosila 15,40 bodova za izbor bošnjačkog člana te 0,98 za izbor hrvatskog člana. Županija Posavska nosi 0,52 bodova za izbor bošnjačkog te 6,52 za izbor hrvatskog člana. Tuzlanska županija nosila bi 24,56 bodova za bošnjačkog te 4,58 za hrvatskog člana. Zeničko-dobojska županija imala bi 18,74 za bošnjačkog te 8,51 za hrvatskog člana.

Bosansko-podrinjska županija nosila bi 1,40 bodova za bošnjačkog te 0,00 za hrvatskog. Županija Središnja Bosna imala bi 9,18 za bošnjačkog te 18,95 za hrvatskog člana.

Hercegovačko-neretvanska županija imala bi 5,76 bodova za bošnjačkog te 22,96 za hrvatskog člana, a Županija zapadnohercegovačka 0,04 bodova za bošnjačkog te 18,19 za hrvatskog. Sarajevska županija nosila bi 21,69 bodova za bošnjačkog te 3,40 za hrvatskog dok bi Hercegbosanska županija imala 0,50 bodova za bošnjačkog te 12,54 za hrvatskog člana. Distrikt Brčko bi imao 2,21 boda za bošnjačkog te 3,35 za hrvatskog člana.

Zbroj svih izbornih bodova je 100 i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Bošnjački član Predsjedništva („jedan Bošnjak“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za bošnjačkog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve bošnjačke kandidate u toj izbornoj jedinici). Hrvatski član Predsjedništva BiH („jedan Hrvat“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za hrvatskog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve hrvatske kandidate u toj izbornoj jedinici).

Model DN 1 (DOM naroda) pretpostavlja da je federalni Dom naroda i dalje sastavljen od kluba: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda, Klub izaslanika srpskoga naroda i Klub izaslanika pripadnika grupe Ostalih. Dakle, za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH imamo četiri odvojena specifična demosa, odnosno, četiri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“.

U skladu s presudom Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) cjelokupan proces (i njegov izravni i neizravni dio) odvija se uz poštivanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih te poštivanje načela jednake vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa koji sudjeluje u procesu izbora izaslanika za četiri kluba Doma naroda Parlamenta FBiH.

Izborni bodovi za svaku županiju

Izaslanici Doma Naroda Parlamenta F BiH bi se, kao i do sada, neizravno birali od strane izaslanika županijskih skupština, ali po Modelu DN 1 svaka županija dobiva svoj koeficijent, to jest, određen broj izbornih bodova.

Svaka od deset županija bi tako imala četiri koeficijenta izbornih bodova (B, H, S i O) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinoj županiji u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH, sukladno podacima sa posljednjeg službeno važećeg popisa stanovništva.

Koeficijenti izbornih bodova pojedine županije dijele se s brojem izabranih B, H, S i O izaslanika u toj županiji kantonu. Primjerice, B koeficijent izbornih bodova Županije Sarajevo dijeli se s brojem izabranih bošnjačkih izaslanika u skupštini tog kantona, tako da svaki bošnjački izaslanik u Skupštini KS-a ima isti iznos izbornih bodova.

Prema ovom prijedlogu, primjerice svi izabrani bošnjački županijski izaslanici glasovali bi zajedno za liste kandidata za Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBIH i svima, prije glasovanja, Središnje izborno povjerenstvo dodjeljuje broj izbornih bodova prema tome u kojoj su županijskoj skupštini izabrani i koliko ostalih bošnjačkih predstavnika je izabrano u toj skupštini (analogno vrijedi i za Hrvate, Srbe i Ostale). Na isti način glasuju i županijski izaslanici Hrvata, Srba i Ostalih, koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini klub Dom Naroda Parlamenta FBiH./M.P/HMS/

[daddy-kool]

Materijal za sutrašnje proučavanje.

http://hms.ba/prema-prijedlogu-idpi-a-e ... om-naroda/

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) izradio je i ponudio temeljna načela i modele za reformu Izbornog zakona BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i presudama Ustavnog suda, koja bi omogućila izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ o po dva modela za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, kao i dva prijedloga koji kombiniraju navedene modele. Čitateljima Hrvatskog Medijskog Servisa ovom prilikom donosimo detalje prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda).

Model P1 tretira Predsjedništvo BiH koje je sastavljeno od tri člana: bošnjački član predsjedništva, hrvatski član predsjedništva i srpski član predsjedništva. Svaki od članova predsjedništva je biran, navodi se u prijedlogu, od strane tri odvojena specifična demosa, odnosno, tri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“ koja daje legitimitet izabranom članu Predsjedništva.....

Dalje nisam mogao.
De se malo uozbiljite, nalazimo se u Evropi, XXI vijek.

[Mirza007]

Materijal za sutrašnje proučavanje.

http://hms.ba/prema-prijedlogu-idpi-a-e ... om-naroda/

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) izradio je i ponudio temeljna načela i modele za reformu Izbornog zakona BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i presudama Ustavnog suda, koja bi omogućila izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ o po dva modela za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, kao i dva prijedloga koji kombiniraju navedene modele. Čitateljima Hrvatskog Medijskog Servisa ovom prilikom donosimo detalje prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda).

Model P1 tretira Predsjedništvo BiH koje je sastavljeno od tri člana: bošnjački član predsjedništva, hrvatski član predsjedništva i srpski član predsjedništva. Svaki od članova predsjedništva je biran, navodi se u prijedlogu, od strane tri odvojena specifična demosa, odnosno, tri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“ koja daje legitimitet izabranom članu Predsjedništva.....

Dalje nisam mogao.
De se malo uozbiljite, nalazimo se u Evropi, XXI vijek.

I kontinent su promasili, ne samo vrijeme. Nije ovo Afrika i to Juzna.

[Novak20]

Ovo gore sam postavio misleći da se o takvim prijedlozima raspravljalo na sastancima o Izmjenama Izbornog zakona. Dekoncentracija valjda.

Poslije vidim da je to skinuto sa ove stranice.
http://www.idpi.ba/temeljna-nacela-i-mo ... akona-bih/

I meni je glupo ovo sa četiri demosa gdje Ostale posmatra kao specifičan narod.

Dakle, za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH imamo četiri odvojena specifična demosa, odnosno, četiri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“.

U skladu s presudom Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) cjelokupan proces (i njegov izravni i neizravni dio) odvija se uz poštivanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih te poštivanje načela jednake vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa koji sudjeluje u procesu izbora izaslanika za četiri kluba Doma naroda Parlamenta FBiH.

[Hajvan]

Ako je preko 10%, samo mojih fb prijatelja, kojih nema tako puno otišlo u Njemačku i ne namjera se vratiti, neki jedva dođu na godišnji i to samo zbog roditelja, onda ne znam riječi zasićenosti. Ljudi postali nakon 2 godine autohtoni Nijemci, haha, ne spominju Bosnu osim kada mi pošalju poruku sa: "Haj vamo, koji ćeš đavo u Bosni" #TrueStory

Nije svijet odustao, nego ljudi, autohtoni stanovnici BiH. Ja, koji volim Bosnu uveliko planiram ići iz nje. Ljubav mi neće dati hljeba da mogu nahraniti porodicu.

Zapada briga boli jer nam daju mmf i iskorištavaju nas. Stotinu povećanja nameta, iste plate svih ovih godina. Meni plata ista, a sve poskupilo, kakva je to logika.

Neće njima ništa propasti, nema novca, privatizirat će sve oni. Zar zaista misliš da neko može zafrkati mmf i zapad? Nikad. I ovo što masnovno ljudi idu u Njemačku je zbog jeftine radne snage, njima 1600 eura neto nije ništa, a nama ogromno jer smo navikli raditi za 426KM.

sretno.

[BAK-eV]

Materijal za sutrašnje proučavanje.

http://hms.ba/prema-prijedlogu-idpi-a-e ... om-naroda/

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) izradio je i ponudio temeljna načela i modele za reformu Izbornog zakona BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i presudama Ustavnog suda, koja bi omogućila izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ o po dva modela za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, kao i dva prijedloga koji kombiniraju navedene modele. Čitateljima Hrvatskog Medijskog Servisa ovom prilikom donosimo detalje prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda).

Model P1 tretira Predsjedništvo BiH koje je sastavljeno od tri člana: bošnjački član predsjedništva, hrvatski član predsjedništva i srpski član predsjedništva. Svaki od članova predsjedništva je biran, navodi se u prijedlogu, od strane tri odvojena specifična demosa, odnosno, tri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“ koja daje legitimitet izabranom članu Predsjedništva.

Kada je riječ o srpskom članu Predsjedništva on se i dalje bira na temelju postojećeg sustava (jednostavna većina u RS), dok se bošnjački i hrvatski članovi biraju na temelju izbornih bodova u FBiH sa svih deset županija i Distriktom Brčko kao izbornim jedinicama.

Stanovnici Distrikta Brčko mogu odlučiti žele li glasovati u FBiH (i birati bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva) ili u RS-u u kojem bi se njihovi glasovi jednostavno dodali ukupnom broju glasova u Republici Srpskoj u izboru srpskog člana Predsjedništva. U FBIH pak svaka izborna jedinica će imati broj izbornih bodova jednak broju članova jednog od konstitutivnih naroda u toj izbornoj jedinici (županiji) podijeljen ukupnim brojem članova tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distriktu Brčko, prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Proporcionalno predstavljanje Bošnjaka i Hrvata je zajamčeno bez obzira gdje žive u FBiH (primjerice jedan hrvatski glasač u Goraždu ili Sarajevu ima u potpunosti jednaku vrijednost glasa kao jedan hrvatski glasač u Mostaru, Livnu ili Širokom Brijegu –isto vrijedi i za bošnjačke glasače) i zasnovano je na postotku Hrvata ili Bošnjaka koji žive u svakoj od izbornih jedinica u odnosu na ukupan broj Hrvata i Bošnjaka u FBiH. To znači da Hrvati u većinski bošnjačkim područjima (i obratno) imaju jednaku vrijednost glasa kao Hrvati u većinski hrvatskim područjima, i da oni također mogu postati Član Predsjedništva (ili izaslanik u Domu naroda), što nije bio slučaj s prijedlozima koje su predstavili SDA i HDZ. Ostali, kao i Srbi iz FBiH, mogu izabrati za kojeg će kandidata glasati neovisno o tomu u kojoj od izbornih jedinica žive, kao i biti kandidati za bilo kojeg člana Predsjedništva BiH.

Bodovi za Predsjedništvo

Unsko-sanska županija tako bi nosila 15,40 bodova za izbor bošnjačkog člana te 0,98 za izbor hrvatskog člana. Županija Posavska nosi 0,52 bodova za izbor bošnjačkog te 6,52 za izbor hrvatskog člana. Tuzlanska županija nosila bi 24,56 bodova za bošnjačkog te 4,58 za hrvatskog člana. Zeničko-dobojska županija imala bi 18,74 za bošnjačkog te 8,51 za hrvatskog člana.

Bosansko-podrinjska županija nosila bi 1,40 bodova za bošnjačkog te 0,00 za hrvatskog. Županija Središnja Bosna imala bi 9,18 za bošnjačkog te 18,95 za hrvatskog člana.

Hercegovačko-neretvanska županija imala bi 5,76 bodova za bošnjačkog te 22,96 za hrvatskog člana, a Županija zapadnohercegovačka 0,04 bodova za bošnjačkog te 18,19 za hrvatskog. Sarajevska županija nosila bi 21,69 bodova za bošnjačkog te 3,40 za hrvatskog dok bi Hercegbosanska županija imala 0,50 bodova za bošnjačkog te 12,54 za hrvatskog člana. Distrikt Brčko bi imao 2,21 boda za bošnjačkog te 3,35 za hrvatskog člana.

Zbroj svih izbornih bodova je 100 i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Bošnjački član Predsjedništva („jedan Bošnjak“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za bošnjačkog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve bošnjačke kandidate u toj izbornoj jedinici). Hrvatski član Predsjedništva BiH („jedan Hrvat“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za hrvatskog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve hrvatske kandidate u toj izbornoj jedinici).

Model DN 1 (DOM naroda) pretpostavlja da je federalni Dom naroda i dalje sastavljen od kluba: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda, Klub izaslanika srpskoga naroda i Klub izaslanika pripadnika grupe Ostalih. Dakle, za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH imamo četiri odvojena specifična demosa, odnosno, četiri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“.

U skladu s presudom Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) cjelokupan proces (i njegov izravni i neizravni dio) odvija se uz poštivanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih te poštivanje načela jednake vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa koji sudjeluje u procesu izbora izaslanika za četiri kluba Doma naroda Parlamenta FBiH.

Izborni bodovi za svaku županiju

Izaslanici Doma Naroda Parlamenta F BiH bi se, kao i do sada, neizravno birali od strane izaslanika županijskih skupština, ali po Modelu DN 1 svaka županija dobiva svoj koeficijent, to jest, određen broj izbornih bodova.

Svaka od deset županija bi tako imala četiri koeficijenta izbornih bodova (B, H, S i O) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinoj županiji u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH, sukladno podacima sa posljednjeg službeno važećeg popisa stanovništva.

Koeficijenti izbornih bodova pojedine županije dijele se s brojem izabranih B, H, S i O izaslanika u toj županiji kantonu. Primjerice, B koeficijent izbornih bodova Županije Sarajevo dijeli se s brojem izabranih bošnjačkih izaslanika u skupštini tog kantona, tako da svaki bošnjački izaslanik u Skupštini KS-a ima isti iznos izbornih bodova.

Prema ovom prijedlogu, primjerice svi izabrani bošnjački županijski izaslanici glasovali bi zajedno za liste kandidata za Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBIH i svima, prije glasovanja, Središnje izborno povjerenstvo dodjeljuje broj izbornih bodova prema tome u kojoj su županijskoj skupštini izabrani i koliko ostalih bošnjačkih predstavnika je izabrano u toj skupštini (analogno vrijedi i za Hrvate, Srbe i Ostale). Na isti način glasuju i županijski izaslanici Hrvata, Srba i Ostalih, koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini klub Dom Naroda Parlamenta FBiH./M.P/HMS/

Ovo nije lose za clanove Predsjednistva.

Treba jos samo dodati bodove za glasanje u samom Predsjednistvu.

Znaci Bosnjak 51 bod, Hrvat 15 bodova i Srbin 34 boda.

[Mirza007]

Materijal za sutrašnje proučavanje.

http://hms.ba/prema-prijedlogu-idpi-a-e ... om-naroda/

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) izradio je i ponudio temeljna načela i modele za reformu Izbornog zakona BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i presudama Ustavnog suda, koja bi omogućila izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ o po dva modela za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, kao i dva prijedloga koji kombiniraju navedene modele. Čitateljima Hrvatskog Medijskog Servisa ovom prilikom donosimo detalje prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda).

Model P1 tretira Predsjedništvo BiH koje je sastavljeno od tri člana: bošnjački član predsjedništva, hrvatski član predsjedništva i srpski član predsjedništva. Svaki od članova predsjedništva je biran, navodi se u prijedlogu, od strane tri odvojena specifična demosa, odnosno, tri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“ koja daje legitimitet izabranom članu Predsjedništva.

Kada je riječ o srpskom članu Predsjedništva on se i dalje bira na temelju postojećeg sustava (jednostavna većina u RS), dok se bošnjački i hrvatski članovi biraju na temelju izbornih bodova u FBiH sa svih deset županija i Distriktom Brčko kao izbornim jedinicama.

Stanovnici Distrikta Brčko mogu odlučiti žele li glasovati u FBiH (i birati bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva) ili u RS-u u kojem bi se njihovi glasovi jednostavno dodali ukupnom broju glasova u Republici Srpskoj u izboru srpskog člana Predsjedništva. U FBIH pak svaka izborna jedinica će imati broj izbornih bodova jednak broju članova jednog od konstitutivnih naroda u toj izbornoj jedinici (županiji) podijeljen ukupnim brojem članova tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distriktu Brčko, prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Proporcionalno predstavljanje Bošnjaka i Hrvata je zajamčeno bez obzira gdje žive u FBiH (primjerice jedan hrvatski glasač u Goraždu ili Sarajevu ima u potpunosti jednaku vrijednost glasa kao jedan hrvatski glasač u Mostaru, Livnu ili Širokom Brijegu –isto vrijedi i za bošnjačke glasače) i zasnovano je na postotku Hrvata ili Bošnjaka koji žive u svakoj od izbornih jedinica u odnosu na ukupan broj Hrvata i Bošnjaka u FBiH. To znači da Hrvati u većinski bošnjačkim područjima (i obratno) imaju jednaku vrijednost glasa kao Hrvati u većinski hrvatskim područjima, i da oni također mogu postati Član Predsjedništva (ili izaslanik u Domu naroda), što nije bio slučaj s prijedlozima koje su predstavili SDA i HDZ. Ostali, kao i Srbi iz FBiH, mogu izabrati za kojeg će kandidata glasati neovisno o tomu u kojoj od izbornih jedinica žive, kao i biti kandidati za bilo kojeg člana Predsjedništva BiH.

Bodovi za Predsjedništvo

Unsko-sanska županija tako bi nosila 15,40 bodova za izbor bošnjačkog člana te 0,98 za izbor hrvatskog člana. Županija Posavska nosi 0,52 bodova za izbor bošnjačkog te 6,52 za izbor hrvatskog člana. Tuzlanska županija nosila bi 24,56 bodova za bošnjačkog te 4,58 za hrvatskog člana. Zeničko-dobojska županija imala bi 18,74 za bošnjačkog te 8,51 za hrvatskog člana.

Bosansko-podrinjska županija nosila bi 1,40 bodova za bošnjačkog te 0,00 za hrvatskog. Županija Središnja Bosna imala bi 9,18 za bošnjačkog te 18,95 za hrvatskog člana.

Hercegovačko-neretvanska županija imala bi 5,76 bodova za bošnjačkog te 22,96 za hrvatskog člana, a Županija zapadnohercegovačka 0,04 bodova za bošnjačkog te 18,19 za hrvatskog. Sarajevska županija nosila bi 21,69 bodova za bošnjačkog te 3,40 za hrvatskog dok bi Hercegbosanska županija imala 0,50 bodova za bošnjačkog te 12,54 za hrvatskog člana. Distrikt Brčko bi imao 2,21 boda za bošnjačkog te 3,35 za hrvatskog člana.

Zbroj svih izbornih bodova je 100 i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Bošnjački član Predsjedništva („jedan Bošnjak“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za bošnjačkog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve bošnjačke kandidate u toj izbornoj jedinici). Hrvatski član Predsjedništva BiH („jedan Hrvat“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za hrvatskog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve hrvatske kandidate u toj izbornoj jedinici).

Model DN 1 (DOM naroda) pretpostavlja da je federalni Dom naroda i dalje sastavljen od kluba: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda, Klub izaslanika srpskoga naroda i Klub izaslanika pripadnika grupe Ostalih. Dakle, za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH imamo četiri odvojena specifična demosa, odnosno, četiri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“.

U skladu s presudom Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) cjelokupan proces (i njegov izravni i neizravni dio) odvija se uz poštivanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih te poštivanje načela jednake vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa koji sudjeluje u procesu izbora izaslanika za četiri kluba Doma naroda Parlamenta FBiH.

Izborni bodovi za svaku županiju

Izaslanici Doma Naroda Parlamenta F BiH bi se, kao i do sada, neizravno birali od strane izaslanika županijskih skupština, ali po Modelu DN 1 svaka županija dobiva svoj koeficijent, to jest, određen broj izbornih bodova.

Svaka od deset županija bi tako imala četiri koeficijenta izbornih bodova (B, H, S i O) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinoj županiji u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH, sukladno podacima sa posljednjeg službeno važećeg popisa stanovništva.

Koeficijenti izbornih bodova pojedine županije dijele se s brojem izabranih B, H, S i O izaslanika u toj županiji kantonu. Primjerice, B koeficijent izbornih bodova Županije Sarajevo dijeli se s brojem izabranih bošnjačkih izaslanika u skupštini tog kantona, tako da svaki bošnjački izaslanik u Skupštini KS-a ima isti iznos izbornih bodova.

Prema ovom prijedlogu, primjerice svi izabrani bošnjački županijski izaslanici glasovali bi zajedno za liste kandidata za Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBIH i svima, prije glasovanja, Središnje izborno povjerenstvo dodjeljuje broj izbornih bodova prema tome u kojoj su županijskoj skupštini izabrani i koliko ostalih bošnjačkih predstavnika je izabrano u toj skupštini (analogno vrijedi i za Hrvate, Srbe i Ostale). Na isti način glasuju i županijski izaslanici Hrvata, Srba i Ostalih, koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini klub Dom Naroda Parlamenta FBiH./M.P/HMS/

Ovo nije lose za clanove Predsjednistva.

Treba jos samo dodati bodove za glasanje u samom Predsjednistvu.

Znaci Bosnjak 51 bod, Hrvat 15 bodova i Srbin 34 boda.

Pa kakav je to nacin?! Sta bi ti ovdje demokraciju uvodio?
Lijepo pise gore: "Zbroj svih izbornih bodova je 100 i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva". To ono cisto da potvrde da glas jednog Hrvata vrijedi 4x vise od glasa jednog Bosnjaka jer se radi o manje vrijednoj rasi.

[Novak20]

Ako je vjerovati Kliksu, evo šta slijedi umjesto izbornog zakona. Inzko se opire jer ovo znači priznavanje realnosti, kraj Anexa VII i Inzkov kraj istovremeno.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/cik-pod ... /180928021

CIK pod pritiskom stranaca priprema akt koji će omogućiti formiranje domova naroda

CIK pod pritiskom stranaca priprema akt koji će omogućiti formiranje domova naroda

Podzakonski akt koji bi trebala usvojiti Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a koji bi trebao omogućiti implementaciju rezultata ovogodišnjih izbora, posljednjih dana predmet je žestokih rasprava predstavnika međunarodne zajednice, nezvanično saznaje Klix.ba od dobro obaviještenog izvora.
Kako saznajemo, OSCE i ambasade SAD-a, Velike Britanije i Njemačke zagovaraju usvajanje podzakonskog akta s kojim se u potpunosti ne slaže OHR.

Podzakonski akt, koji treba biti usvojen, bit će zasnovan na tri karakteristike i to: da je taj akt privremenog karaktera, da će se izbor delegata u Parlamentu FBiH vršiti onako kako je to propisano Ustavom FBiH, odnosno da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu tog kantona, i ono što je možda i najzanimljivije je da se prvi put predlaže da se prilikom implementacije rezultata izbora koriste podaci popisa stanovništva iz 2013. godine.

Skoro identičnu viziju rješenja problema ima i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH koji se sa stranim ambasadama ne slaže samo u dijelu korištenja podataka iz posljednjeg objavljenog popisa stanovništva u BiH.

Naime, OHR smatra kako treba nastaviti bazirati proporcionalnu zastupljenost na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama u potpunosti ne sprovede.

Visoki predstavnik Valentin Inzko ranije je u odgovoru Ustavnom sudu BiH, u vezi sa zahtjevom Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH, naveo da bi se u procesu odabira delegata i dalje trebao koristiti popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7.

S obzirom na to da organi zakonodavne vlasti u BiH nisu uspjeli iznaći rješenje u vezi s implementacijom odluke Ustavnog suda BiH, a kojom su određene odredbe Izbornog zakona BiH proglašene neustavnim, Centralna izborna komisija (CIK) BiH bi odmah nakon 7. oktobra trebala usvojiti podzakonski akt kako bi se omogućila implementacija izbornih rezultata.

Međunarodna zajednica, očito svjesna nesposobnosti domaćih političara, već je počela proces obavljanja konsultacija s bh. političarima. OSCE, ambasade SAD-a, Velike Britanije i Njemačke namjeravaju predložiti CIK-u usvajanje podzakonskog akta koji će se zasnivati na principu poštivanja Ustava FBiH.

Kako saznajemo, ovi međunarodni subjekti smatraju kako CIK BiH mora usvojiti privremeni podzakonski akt koji će omogućiti implementiranje izbornih rezultata. Na ovaj način političkim strankama u BiH poslala bi se jasna poruka da se Izborni zakon BiH mora uskladiti s Ustavom BiH, odnosno da međunarodna zajednica nije voljna ovaj problem ostaviti neriješenim.

Bez usvajanja podzakonskog akta u BiH neće biti moguće formirati domove naroda, odnosno Dom naroda Parlamenta FBiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Takav scenariji posebno bi bio problematičan za imenovanje predsjednika i potpredsjednika entiteta FBiH te novog saziva Vlade Federacije BiH, a koje za razliku od državnog nivoa, odnosno Vijeća ministara BiH, mora potvrditi i Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH.

[Lincoln-Burrows]

Ako je vjerovati Kliksu

Pa bilo je kikseva nije da nije, ali kad članak počne sa saznaje Klix.ba od dobro obaviještenog izvora nisam baš zagrižen za čitanje.

[horkesh]

Ako je vjerovati Kliksu

Pa bilo je kikseva nije da nije, ali kad članak počne sa saznaje Klix.ba od dobro obaviještenog izvora nisam baš zagrižen za čitanje.

To je u normalnim medijima uobičajena formulacija kojom se štiti identitet izvora, od Guardiana do Washington Posta.

Naravno, u bh. medijima se koristi kad god se treba frljaknuti kakva izmišljotina, a da se ne mora pravdati nikome.

Ipak, Klix je, za bh. pojmove, prilično profesionalan. Novinar je, recimo, uredniku sigurno morao reći ko je izvor te se i urednik morao složiti s tim da se izvor zaštiti te da se vijest ipak pusti.

Ukratko, pretpostavljam da je informacija zaista tačna.

[Novak20]

Da CIK određuje broj delegata za DN nakon svakog popisa to je jasno (boldirano) i tu je moguća intervencija u skladu sa zakonom. Ako se primjeni popis iz 2013. npr, broj Srba koje biraju Bošnjaci drastično pada. Vjerovatno i broj Hrvata koje biraju Bošnjaci. U prečišćenom tekstu IZ jasno stoji šta je poništio US BiH. Kanton sa 24 Hrvata ne može(mora) imati predstavnika.

Stvarno mi nije jasno kako ambasade i OHR mogu CIK dati ulogu koju nema, a to je da CIK radi mimo ustava BiH jer je IZ BiH jedini po kojem se održavaju izbori.

Potpoglavlje B
DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Član 10.10
Kantonalna zakonodavna tijela biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih.
Član 10.11
(1) Predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu.
(2) Svaka stranka koja je zastupljena u odgovarajućim klubovima konstitutivnih naroda i ostalih ili svaki član jednog od tih klubova ima pravo nominirati jednog ili više kandidata na listi za izbor delegata tog određenog kluba iz tog kantona.
(3) Svaka lista može sadržavati više kandidata od broja delegata koji se biraju, pod uslovom da zakonodavni organ kantona ima veći broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i ostalih, od broja delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
* Član 10.12
(1) Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog organa svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona.
(2) Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda se ređaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.
*
⃰ Rješenjem Ustavnog suda BiH objavljenom u Službenom glasniku BiH broj: 54/17 od 28.07.2017.godine odredba člana 10.12 stav (2) Izbornog zakona BiH u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu.“, prestala je da važi od 29.07.2017.godine.

[channel10]

Očito da mogu kad se ljudi ne mogu dogovoriti. Dali im svo vrijeme i prostor da se dogovore i ništa. Sad oni to rade u ime svih pa sta bude.

[Novak20]

Očito da mogu kad se ljudi ne mogu dogovoriti. Dali im svo vrijeme i prostor da se dogovore i ništa. Sad oni to rade u ime svih pa sta bude.

To šta bude, dabogda bilo u njihovoj kući. Mogu da rade u okviru Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, a sve ostalo je rizik koji će se nama obiti o glavu.

Još gore ako neko od lokalaca bez osnova manipuliše potezima ambasada i OHR. Doduše, ako se ne oglase sa demantijem, onda stvarno rade na tome.

[channel10]

Pa sta ce drugo raditi? Zar nakon 23 godine njihovog rada očekuješ nesto pametno? Zar nakon 23 godine rada naših političara očekuješ da nesto konačno riješe i urade?

Ovako je win win situacija i kod jednih i kod drugih, a narod ko shisha. Narod će biti jal u ovoj državi, jal u nekoj drugoj na planeti Zemlji. Vrlo važno. Idemo dalje.

[emric]